 |
 |
 |
 |
 |
|
|
|
|
|
|
|||||||||||||||
 
 NOVI PREGLED PROPISA Ugovori Banke Biljno zdravstvo Zdravstveno osiguranje Državne potpore Državni službenici Elektronička isprava Elektronička trgovina Elektronički mediji Financijsko osiguranje Gradnja Hrana Informacijska sigurnost Investicijski fondovi Izmjera i katastar Kazneni postupak Kazneni zakon Kemikalije Kreditne unije Kvaliteta zdravstvene zaštite Lijekovi Nasljeđivanje Obavljanje djelatnosti Obiteljski zakon Obrazovanje odraslih Obrt Obvezni odnosi (ZOO) Obvezno zdravstveno osiguranje Opći upravni postupak Oružje Osiguranje Osiguranje u prometu Ovrha - Ovršni zakon Parnični postupak Primjeri ugovora Porez na dobit Porez na dohodak Porez na kavu Posredovanje u prometu nekretnina Poticanje ulaganja Predmeti opće uporabe Prekršajni zakon Prijevoz - linijski Prijevoz opasnih tvari Prostorno uređenje i gradnja Rad - Zakon o radu Računovodstvo Revizija Stranci Sudovi Šport Šume Tajnost podataka Trgovačka društva Udomiteljstvo Udžbenici za školu Ugostiteljska djelatnost Umirovljenički fond Usluge u turizmu Veterinarstvo Volonterstvo Zabrane u zakonima Zakon o leasingu Zaštita bilja Zakon o radu Zaštita na radu Zaštita okoliša Zaštita potrošača Zaštita prirode Zaštita pučanstva Zaštita životinja Javna nabava NOVI PREGLED PROPISA 
|
 |
 ZAKON O ŽIGU (NN 173/03) > Pravilnik o žigu Dio prvi TEMELJNE ODREDBE Područje primjene Članak 1. Ovaj se Zakon primjenjuje na individualne, zajedničke i jamstvene žigove koji su predmet registracije ili prijave za registraciju žiga podnesene Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Zavod), ili su predmet međunarodne registracije koja vrijedi u Republici Hrvatskoj. Znakovi koji se mogu zaštititi kao žig Članak 2. Kao žig može se zaštititi svaki znak koji se može grafički prikazati, osobito riječi, uključujući osobna imena, crteže, slova, brojke, oblike proizvoda ili njihova pakiranja, trodimenzijske oblike, boje, kao i kombinacije svih naprijed navedenih znakova, pod uvjetom da su prikladni za razlikovanje proizvoda ili usluga jednoga poduzetnika od proizvoda ili usluga drugoga poduzetnika. Osobe koje mogu biti nositelji žiga Članak 3. (1) Nositelj registriranoga žiga ili podnositelj prijave za registraciju žiga može biti fizička ili pravna osoba. (2) Strane pravne i fizičke osobe koje nemaju sjedište, odnosno prebivalište ili uobičajeno boravište na teritoriju Republike Hrvatske uživaju prema ovom Zakonu jednaka prava kao osobe koje imaju prebivalište ili stvarno i djelatno industrijsko ili trgovačko sjedište u Republici Hrvatskoj, ako to proizlazi iz međunarodnih ugovora koji obvezuju Republiku Hrvatsku ili iz primjene načela uzajamnosti. Stjecanje žiga Članak 4. (1) Žig se u Republici Hrvatskoj stječe registracijom. (2) Za potrebe ovoga Zakona, pojam »registracija« znači upis žiga u registar žigova koji vodi Zavod. Apsolutni razlozi za odbijanje Članak 5. (1) Neće se registrirati: 1. znakovi koji se ne mogu zaštititi kao žig u skladu s uvjetima iz članka 2. ovoga Zakona, 2. znakovi koji nemaju razlikovni karakter u odnosu na proizvode ili usluge za koje je zatražena registracija, 3. znakovi koji se sastoje isključivo od oznaka ili podataka koji u trgovini mogu služiti za označavanje vrste, kakvoće, količine, namjene, vrijednosti, zemljopisnoga podrijetla ili vremena proizvodnje proizvoda ili pružanja usluge, ili za označavanje drugih karakteristika proizvoda, 4. znakovi koji se sastoje isključivo od oznaka ili podataka koji su postali uobičajeni u svakodnevnom govoru ili u dobroj vjeri i ustaljenoj trgovačkoj praksi, 5. znakovi koji se sastoje isključivo od oblika koji proizlazi iz same vrste proizvoda, ili oblika proizvoda potrebnoga za postizanje nekoga tehničkog rezultata, ili oblika koji proizvodima daje bitnu vrijednost, 6. znakovi koji su protivni javnom interesu ili prihvaćenim moralnim načelima, 7. znakovi koji mogu javnost dovesti u zabludu, primjerice u odnosu na vrstu, kakvoću ili zemljopisno podrijetlo proizvoda ili usluga, 8. znakovi koji nemaju odobrenje nadležnih tijela i koji moraju biti odbijeni prema članku 6.ter. Pariške konvencije za zaštitu industrijskoga vlasništva (u daljnjem tekstu »Pariška konvencija«), 9. znakovi za vina koji sadržavaju ili se sastoje od zemljopisnih oznaka koje služe za označavanje vina i znakovi za jaka alkoholna pića koji sadržavaju ili se sastoje od zemljopisnih oznaka koje služe za označavanje jakih alkoholnih pića, u odnosu na vina ili jaka alkoholna pića koja nisu toga zemljopisnog podrijetla, 10. znakovi koji sadržavaju naziv ili kraticu, državni grb, amblem, zastavu ili drugi službeni znak Republike Hrvatske ili nekoga njezina dijela te njihovo oponašanje, osim uz odobrenje nadležnoga tijela Republike Hrvatske. (2) Znakovima navedenim u stavku 1. točki 2., 3. i 4. ovoga članka neće biti odbijena registracija ako podnositelj prijave za registraciju žiga dokaže da je znak prije dana podnošenja prijave i slijedom njegove uporabe stekao razlikovni karakter u odnosu na proizvode ili usluge za koje je zatražena registracija. Relativni razlozi za odbijanje Članak 6. (1) Na temelju podnesenoga prigovora neće se registrirati ni znak: 1. ako je istovjetan s ranijim žigom registriranim za istovjetne proizvode ili usluge, 2. ako zbog njegove istovjetnosti ili sličnosti s ranijim žigom i istovjetnosti ili sličnosti proizvoda ili usluga postoji vjerojatnost dovođenja javnosti u zabludu, što uključuje vjerojatnost dovođenja u svezu s ranijim žigom. (2) Za potrebe ovoga Zakona pod pojmom »raniji žig« razumijevaju se: 1. žigovi registrirani u Republici Hrvatskoj koji uživaju ranije pravo prvenstva iz članka 17., 18. i 19. ovoga Zakona, 2. žigovi registrirani na temelju međunarodnih sporazuma koji vrijede u Republici Hrvatskoj i koji uživaju ranije pravo prvenstva iz članka 17., 18. i 19. ovoga Zakona, 3. prijave za registraciju žigova iz točke 1. ovoga stavka, pod uvjetom da žigovi budu registrirani, 4. žigovi koji su na dan prijave za registraciju žiga ili, ako je zatraženo pravo prvenstva, na datum prava prvenstva zatraženog u prijavi, dobro poznati u Republici Hrvatskoj u smislu u kojemu se riječi »dobro poznat« rabe u članku 6.bis. Pariške konvencije. (3) Na temelju podnesenoga prigovora nositelja ranijega žiga neće se registrirati ni znak ako je istovjetan s ranijim žigom ili sličan ranijem žigu, a zatražena je registracija za proizvode ili usluge koji nisu slični onima za koje je registriran raniji žig kada raniji žig ima ugled u Republici Hrvatskoj i kada bi uporaba kasnijega žiga bez opravdanoga razloga nepošteno iskoristila razlikovni karakter ili ugled ranijega žiga ili im naštetila. (4) Na temelju podnesenoga prigovora znak neće biti registriran ako bi njegova uporaba vrijeđala neko od sljedećih ranijih prava: 1. pravo na osobno ime, 2. pravo na osobnu sliku, 3. autorsko pravo, 4. prava industrijskoga vlasništva. (5) Za potrebe ovoga Zakona pod pojmom »ranije pravo« razumijevaju se prava stečena na datum koji je raniji od datuma prijave za registraciju žiga ili, ako je zatraženo pravo prvenstva, od datuma prava prvenstva zatraženog u prijavi. (6) Na temelju podnesenoga prigovora znak neće biti registriran ako bi njegova uporaba vrijeđala pravo osobe koja je u vrijeme podnošenja prijave za registraciju žiga imala tvrtku, pod uvjetom da je ta tvrtka ili bitni dio tvrtke istovjetan s prijavljenim znakom ili sličan prijavljenom znaku i pod uvjetom da su istovjetni ili slični proizvodi ili usluge predmet djelatnosti te tvrtke, osim ako je podnositelj prijave u trenutku prijave imao istovjetnu ili sličnu tvrtku. (7) Na temelju podnesenoga prigovora znak neće biti registriran ako je istovjetan s ranijim žigom ili sličan ranijem žigu koji je bio registriran za istovjetne ili slične proizvode ili usluge, a iz kojega proizlazi pravo koje je isteklo zbog neproduženja registracije žiga u razdoblju od najviše dvije godine od datuma isteka vrijednosti žiga, osim ako je nositelj ranijega žiga dao svoju suglasnost za registraciju kasnijega žiga ili nije rabio svoj žig. Dio drugi UČINCI ŽIGA Prava koja proizlaze iz žiga Članak 7. (1) Registrirani žig nositelju daje isključiva prava koja proizlaze iz toga žiga. (2) Nositelj žiga ima pravo spriječiti sve treće strane da bez njegova odobrenja u trgovačkom prometu rabe: 1. svaki znak koji je istovjetan s njegovim žigom u odnosu na proizvode ili usluge koje su istovjetne s onima za koje je žig registriran, 2. svaki znak kad, zbog istovjetnosti s njegovim žigom ili sličnosti njegovu žigu i istovjetnosti ili sličnosti proizvodima ili uslugama obuhvaćenima tim žigom i tim znakom, postoji vjerojatnost dovođenja javnosti u zabludu, što uključuje vjerojatnost dovođenja u svezu toga znaka i žiga, 3. svaki znak koji je istovjetan s njegovim žigom ili sličan njegovu žigu u odnosu na proizvode ili usluge koji nisu slični onima za koje je žig registriran, kad taj žig ima ugled u Republici Hrvatskoj i kad uporaba toga znaka bez opravdanoga razloga nepošteno iskorištava razlikovni karakter ili ugled žiga ili im šteti. (3) U smislu stavka 2. ovoga članka nositelj žiga može zabraniti i sljedeće: 1. isticanje znaka na proizvodima ili njihovim pakiranjima, 2. nuđenje proizvoda, ili njihovo stavljanje na tržište ili skladištenje u te svrhe pod tim znakom, ili nuđenje ili pružanje usluga pod tim znakom, 3. uvoz ili izvoz proizvoda obilježenih tim znakom, 4. uporabu znaka na poslovnim dokumentima i u reklamiranju. (4) Prava koja proizlaze iz žiga imaju učinak prema trećim stranama od datuma objave registracije žiga. Navođenje žiga u rječnicima Članak 8. Ako navođenje žiga u rječniku, enciklopediji ili sličnim publikacijama, uključujući i one u elektroničkom obliku, ostavlja dojam da je taj žig generički naziv za proizvode ili usluge za koje je registriran, na zahtjev nositelja žiga izdavač mora osigurati, najkasnije u sljedećem izdanju određene publikacije, da navođenje žiga bude popraćeno napomenom da je žig registriran. Zabrana uporabe žiga registriranoga na ime trgovačkoga zastupnika ili predstavnika Članak 9. Kad je žig registriran na ime trgovačkoga zastupnika ili predstavnika nositelja žiga bez odobrenja nositelja žiga, nositelj ima pravo zabraniti uporabu toga žiga od strane zastupnika ili predstavnika. Ograničenje učinka žiga Članak 10. (1) Žig ne daje nositelju pravo zabraniti trećoj strani uporabu u trgovačkom prometu: njezina imena ili adrese, podataka koji se odnose na vrstu, kakvoću, količinu, namjenu, vrijednost, zemljopisno podrijetlo, vrijeme proizvodnje proizvoda ili pružanja usluge, ili podataka koji se odnose na druge karakteristike proizvoda ili usluga. (2) Žig ne daje nositelju pravo zabraniti trećoj strani uporabu žiga u trgovačkom prometu kad je tim žigom potrebno naznačiti namjenu proizvoda ili usluge, posebno ako je riječ o priboru ili rezervnim dijelovima, pod uvjetom da se taj znak rabi u skladu s ustaljenom i poštenom praksom u industrijskoj ili trgovačkoj djelatnosti i poštenim tržišnim natjecanjem. (3) Žig ne daje nositelju žiga pravo zabraniti trećoj strani da u trgovačkom prometu rabi ranije pravo koje se odnosi samo na određeni lokalitet, ako je to pravo priznato prema pravnim propisima Republike Hrvatske i u granicama područja na kojemu je priznato. Iscrpljenje prava Članak 11. (1) Iscrpljenje prava na zabranu uporabe žiga za proizvode ili usluge nastupa njihovim stavljanjem na tržište Republike Hrvatske od strane samog nositelja žiga ili uz njegovo odobrenje. (2) Stavak 1. ovoga članka ne primjenjuje se kad postoje opravdani razlozi da se nositelj žiga usprotivi daljnjoj komercijalizaciji proizvoda, osobito kad je stanje proizvoda promijenjeno ili pogoršano nakon što su stavljeni na tržište. (3) Iscrpljenje prava iz stavka 1. ovoga članka može se proširiti i na teritorij izvan Republike Hrvatske, ako je to u skladu s međunarodnim ugovorima koji obvezuju Republiku Hrvatsku. Ograničenje prava kao posljedica toleriranja Članak 12. (1) Kad nositelj ranijega žiga u neprekinutom razdoblju od pet godina svjesno trpi uporabu kasnijega žiga, nema više pravo na temelju ranijega žiga podnijeti zahtjev za proglašavanje kasnijega žiga ništavim ili se usprotiviti uporabi kasnijega žiga u odnosu na proizvode ili usluge za koje se rabi kasniji žig, osim ako je prijava za registraciju kasnijega žiga podnesena u zloj vjeri. (2) Stavak 1. ovoga članka primjenjuje se i na nositelje ranijih prava iz članka 6. stavka 4. ili stavka 6. ovoga Zakona. (3) U slučajevima iz stavka 1. i 2. ovoga članka, nositelj kasnije registriranoga žiga nema pravo usprotiviti se uporabi ranijega prava iako se nositelj ranijega prava na to pravo više ne može pozvati protiv kasnijega žiga. Dio treći UPORABA ŽIGA Uporaba žiga Članak 13. (1) Nositelj žiga ima pravo rabiti svoj žig u odnosu na proizvode ili usluge za koje je registriran. (2) Uporabom žiga u smislu stavka 1. ovoga članka smatrat će se i sljedeće: 1. uporaba žiga u obliku koji se razlikuje u elementima koji ne mijenjaju razlikovni karakter žiga u odnosu na oblik u kojem je registriran, 2. obilježavanje žigom proizvoda ili njihovih pakiranja u Republici Hrvatskoj samo u svrhu izvoza. (3) Uporaba žiga s odobrenjem nositelja ili od strane neke osobe ovlaštene za uporabu zajedničkoga žiga ili jamstvenoga žiga smatrat će se uporabom od strane nositelja. (4) Ako u neprekinutom razdoblju od pet godina nakon registracije nositelj nije stvarno rabio svoj žig na teritoriju Republike Hrvatske u odnosu na proizvode ili usluge za koje je registriran, ili ako je takva uporaba obustavljena tijekom neprekinutoga razdoblja od pet godina, posljedice takve neuporabe propisane su u članku 29., članku 46. stavku 2. i članku 51. stavku 5. ovoga Zakona, osim ako postoje opravdani razlozi za neuporabu. Dio četvrti PRIJAVA ZA REGISTRACIJU ŽIGA Podnošenje prijave Članak 14. (1) Prijava za registraciju žiga podnosi se Zavodu. (2) Podnositelj prijave za registraciju žiga ne može jednom prijavom zahtijevati registraciju više znakova koji se žele zaštititi kao žig. Uvjeti kojima prijava mora udovoljavati Članak 15. (1) Prijava za registraciju žiga mora sadržavati: 1. zahtjev za registraciju žiga, 2. podatke o podnositelju prijave, 3. popis proizvoda ili usluga za koje se traži registracija, 4. izgled znaka koji se želi registrirati. (2) Smatra se da je prijava za registraciju žiga podnesena ako udovoljava uvjetima iz stavka 1. ovoga članka. (3) Drugi sastojci i prilozi uz prijavu moraju biti podneseni u skladu s Pravilnikom o žigu (u daljnjem tekstu: Pravilnik). Klasifikacija Članak 16. Proizvodi ili usluge u odnosu na koje se podnosi prijava za registraciju žiga klasificiraju se prema Međunarodnoj klasifikaciji proizvoda i usluga utvrđenoj Nicanskim sporazumom o međunarodnoj klasifikaciji proizvoda i usluga za registraciju žigova. Prvenstvo podnošenja prijave Članak 17. (1) Ako je prijava za registraciju žiga podnesena u skladu s člankom 15. stavkom 1. ovoga Zakona, podnositelj prijave za registraciju žiga stječe pravo prvenstva na temelju datuma podnošenja prijave u odnosu na svakoga drugog podnositelja koji kasnije podnese prijavu za istovjetan ili sličan znak koji se želi registrirati za istovjetne ili slične proizvode ili usluge. (2) Pravo prvenstva proizlazi i iz svake prijave koja je podnesena prema multilateralnim ugovorima kojih je Republika Hrvatska stranka. Unijsko pravo prvenstva Članak 18. (1) Ako je podnositelj prijave za registraciju žiga prvi put podnio prijavu u nekoj državi članici Pariške unije za zaštitu industrijskoga vlasništva (u daljnjem tekstu: Pariška unija) ili u državi članici Svjetske trgovinske organizacije, može se, prilikom podnošenja prijave za isti žig u Republici Hrvatskoj, pozvati na datum prvoga podnošenja, pod uvjetom da prijavu u Republici Hrvatskoj podnese u roku od šest mjeseci od datuma prvoga podnošenja. (2) Podnositelj prijave koji se poziva na unijsko pravo prvenstva mora u prijavi koju podnosi Zavodu navesti bitne podatke o prijavi na koju se poziva (država, datum i broj prijave), priložiti prijepis prve prijave ovjeren od nadležnoga tijela države članice Pariške unije ili države članice Svjetske trgovinske organizacije, najkasnije u roku od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva za priznanje prava prvenstva, i prijevod prve prijave na hrvatski jezik. Izložbeno pravo prvenstva Članak 19. (1) Ako je podnositelj prijave za registraciju žiga izlagao proizvode ili usluge obilježene određenim znakom na službenoj ili službeno priznatoj međunarodnoj izložbi u Republici Hrvatskoj, u nekoj od država članica Pariške unije ili u državi članici Svjetske trgovinske organizacije, može zahtijevati da mu se kao datum prve prijave prizna datum prvoga dana izlaganja proizvoda ili pružanja usluga, pod uvjetom da prijavu u Republici Hrvatskoj podnese u roku od šest mjeseci od toga datuma. (2) Podnositelj prijave koji se poziva na izložbeno pravo prvenstva dužan je uz prijavu koju podnosi Zavodu podnijeti potvrdu izdanu od strane nadležnoga tijela države članice Pariške unije ili države članice Svjetske trgovinske organizacije iz koje su vidljivi podaci o vrsti izložbe, mjestu njezina održavanja, datumu otvaranja i zatvaranja i prvom danu izlaganja proizvoda ili usluga navedenih u prijavi. Dio peti POSTUPAK REGISTRACIJE ŽIGA Ovlaštenje Zavoda Članak 20. (1) Upravne poslove koji se odnose na registraciju žigova obavlja Zavod. (2) Protiv upravnih akata koje donosi Zavod nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor. Ispitivanje urednosti prijave Članak 21. (1) Postupak ispitivanja urednosti prijave obuhvaća ispitivanje svih uvjeta propisanih ovim Zakonom i Pravilnikom. (2) Prijava za registraciju žiga je uredna: 1. ako je podnesena u skladu s člankom 14. stavkom 2. ovoga Zakona, 2. ako je podnesena u skladu s uvjetima propisanima u članku 15. stavku 1. i 3. ovoga Zakona. Uređivanje prijave Članak 22. (1) Ako prijava za registraciju žiga udovoljava uvjetima iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona, ali nije podnesena tako da sadržava sve potrebne sastojke i priloge u skladu s Pravilnikom, Zavod poziva podnositelja prijave da u roku od 60 dana od dana primitka poziva uredi prijavu. (2) Ako podnositelj prijave u propisanom roku uredi prijavu u skladu s pozivom iz stavka 1. ovoga članka, smatrat će se da je prijava od početka bila uredna. (3) Ako prijava ne udovoljava uvjetima iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona, ne smatra se prijavom za registraciju žiga te Zavod poziva podnositelja da u roku od 60 dana od dana primitka poziva ukloni sve utvrđene nedostatke. (4) Datum primitka prijave uređene u smislu stavka 3. ovoga članka smatra se datumom za utvrđivanje prava prvenstva iz članka 17. ovoga Zakona. (5) Na zahtjev podnositelja prijave, rok iz stavka 1. i 3. ovoga članka može se produžiti najviše za 60 dana. Odbacivanje prijave Članak 23. Ako podnositelj prijave za registraciju žiga u određenom roku ne postupi prema pozivu Zavoda i ne ukloni utvrđene nedostatke u smislu članka 22. stavka 1. i 3. ovoga Zakona, prijava se zaključkom odbacuje. Odbijanje registracije žiga Članak 24. (1) Rješenje o odbijanju registracije u cijelosti ili rješenje o odbijanju registracije u odnosu na samo neke proizvode ili usluge za koje je zatražena registracija ne može se donijeti prije nego što podnositelj prijave za registraciju žiga bude pisanim putem obaviješten o razlozima odbijanja i pozvan da odustane od prijave ili da je izmijeni ili da se očituje o razlozima zbog kojih se registracija odbija. (2) Podnositelj prijave ima pravo u roku od 60 dana od dana primitka pisane obavijesti o razlozima odbijanja zatražene registracije postupiti u skladu sa stavkom 1. ovoga članka te podnijeti dokaze o mogućim novim činjenicama koje bi mogle utjecati na konačnu odluku Zavoda. (3) Na zahtjev podnositelja prijave, rok iz stavka 2. ovoga članka može se produžiti najviše za 60 dana. Objava prijave Članak 25. (1) Ako je udovoljeno svim uvjetima iz članka 21. stavka 2. ovoga Zakona ako ne postoje razlozi za odbijanje registracije prema članku 5. stavku 1. ovoga Zakona i ako je plaćena propisana naknada troškova za objavu prijave, podaci iz prijave objavljuju se u »Hrvatskom glasniku intelektualnog vlasništva« (u daljnjem tekstu: službeno glasilo Zavoda.) (2) Podaci iz prijave koji se objavljuju u službenom glasilu Zavoda propisat će se Pravilnikom. Mišljenja trećih strana Članak 26. (1) Nakon objave prijave za registraciju žiga, svaka fizička ili pravna osoba i svaka grupa ili tijelo koje predstavlja proizvođače, pružatelje usluga, trgovce ili potrošače, može Zavodu, u roku od tri mjeseca od datuma objave prijave za registraciju žiga, pisanim putem dostaviti svoje mišljenje u kojem se obrazlažu razlozi, osobito oni iz članka 5. stavka 1. ovoga Zakona. (2) Osobe, grupe ili tijela iz stavka 1. ovoga članka neće se smatrati strankama u postupku. (3) Mišljenja iz stavka 1. ovoga članka Zavod dostavlja podnositelju prijave za registraciju žiga, koji se može na njih očitovati u roku od 15 dana od dana primitka primjerka dostavljenoga mišljenja. Prigovor Članak 27. (1) Prigovor na registraciju žiga, koji se može temeljiti samo na razlozima za odbijanje iz članka 6. ovoga Zakona, ima Zavodu pravo podnijeti u roku od tri mjeseca od datuma objave prijave za registraciju žiga: 1. u odnosu na članak 6. stavak 1. i 3. ovoga Zakona nositelj ranijega žiga i stjecatelj licencije u skladu s člankom 39. stavkom 4. ili 5. ovoga Zakona, 2. nositelj nekoga od prava iz članka 6. stavka 4. ovoga Zakona, 3. osoba koja je imala tvrtku u smislu članka 6. stavka 6. ovoga Zakona, 4. nositelj ranijega žiga u smislu članka 6. stavka 7. ovoga Zakona. (2) Ako je na datum objave prijave protiv ranijega žiga na kojemu se temelji prigovor u tijeku postupak opoziva ili postupak proglašenja žiga ništavim, Zavod će u postupku povodom prigovora zastati do pravomoćnosti rješenja iz ranije pokrenutih postupaka opoziva ili proglašavanja žiga ništavim. (3) Rok za podnošenje prigovora propisan u stavku 1. ovoga članka ne može se produžavati, niti se izvan toga roka mogu podnositi dopune prigovora koje uključuju podnošenje dodatnih dokaza i dokumentacije kojom se opravdava utemeljenost razloga navedenih u prigovoru. (4) Prigovor mora biti podnesen pod uvjetima i na način koji će se propisati Pravilnikom. Postupak povodom prigovora Članak 28. (1) Zavod ispituje je li prigovor podnijela osoba koja ima pravo podnijeti prigovor u smislu članka 27. stavka 1. ovoga Zakona, je li prigovor podnesen u propisanome roku te je li podnesen kako je propisano Pravilnikom. (2) Ako nije udovoljeno uvjetima iz stavka 1. ovoga članka, Zavod zaključkom odbacuje prigovor. (3) Ako je udovoljeno uvjetima iz stavka 1. ovoga članka, Zavod obavješćuje podnositelja prijave o podnesenom prigovoru, dostavlja mu primjerak prigovora i poziva ga da se u roku od 60 dana od dana primitka obavijesti očituje na prigovor. (4) Rok iz stavka 3. ovoga članka ne može se produžavati, niti se izvan toga roka mogu podnositi dopune očitovanja koje uključuju podnošenje dodatnih dokaza i dokumentacije. (5) Ako se podnositelj prijave za registraciju žiga ne očituje na prigovor u propisanome roku, zatražena registracija žiga odbija se u granicama zahtjeva navedenih u prigovoru. (6) Ako to ocijeni potrebnim, Zavod može u postupku povodom prigovora odrediti usmenu raspravu. Ispitivanje prigovora Članak 29. (1) Ako se podnositelj prijave za registraciju žiga očituje na prigovor u propisanome roku, Zavod ispituje opravdanost razloga navedenih u prigovoru. (2) Ako to zatraži podnositelj prijave za registraciju žiga, nositelj ranijega žiga koji je podnio prigovor na registraciju mora dokazati da je tijekom razdoblja od pet godina, koje prethodi datumu objave prijave, rabio žig u Republici Hrvatskoj u smislu članka 13. stavka 2., 3. i 4. ovoga Zakona za proizvode ili usluge za koje je registriran i koje navodi kao razlog za prigovor, ili mora dokazati da postoje opravdani razlozi za neuporabu, pod uvjetom da je raniji žig na datum objave prijave za registraciju žiga bio registriran najmanje pet godina. (3) Ako nositelj ne dokaže uporabu svojega žiga u smislu stavka 2. ovoga članka, prigovor će biti odbijen. (4) Ako je raniji žig rabljen u odnosu samo na dio proizvoda ili usluga za koje je registriran, za potrebe ispitivanja prigovora smatrat će se da je registriran samo za taj dio proizvoda ili usluga. (5) Ako Zavod u postupku ispitivanja prigovora utvrdi da je prigovor neutemeljen, prigovor se odbija i o tome se dostavlja rješenje podnositelju prijave i podnositelju prigovora. (6) Ako Zavod u postupku ispitivanja prigovora utvrdi da je prigovor utemeljen, registracija žiga se odbija ili djelomično odobrava i o tome se dostavlja rješenje podnositelju prijave i podnositelju prigovora. Odustanak od prijave i ograničenje popisa proizvoda ili usluga Članak 30. (1) Podnositelj prijave za registraciju žiga može u svakom trenutku odustati od svoje prijave ili ograničiti popis proizvoda ili usluga navedenih u prijavi. (2) Ako je prijava već objavljena, odustanak od prijave ili ograničenje popisa proizvoda ili usluga naknadno se objavljuje u službenom glasilu Zavoda. Izmjene u prijavi za registraciju žiga Članak 31. (1) Na zahtjev podnositelja prijave za registraciju žiga ili po službenoj dužnosti, izmjene u prijavi mogu se izvršiti samo u slučajevima kada je potrebno izvršiti ispravak imena ili adrese podnositelja prijave, pogreške u tekstu ili prijepisu ili ispravak neke druge očite pogreške, pod uvjetom da te izmjene ne zahtijevaju proširenje popisa proizvoda ili usluga. (2) Izgled prijavljenoga znaka ne može se mijenjati, osim kad sadržava naziv i adresu podnositelja prijave za registraciju žiga. U tom se slučaju, na zahtjev podnositelja prijave, u registar može unijeti izmjena koja ne utječe bitno na identitet znaka koji je prvobitno upisan u registar. (3) Ako je prijava za registraciju žiga već objavljena, izmjene u prijavi objavljuju se naknadno u službenom glasilu Zavoda, uz uvjet da je prethodno plaćena propisana naknada troškova. Registracija žiga Članak 32. (1) Ako razlozi navedeni u članku 5. stavku 1. i članku 6. ovoga Zakona ne čine zapreku za registraciju, žig se upisuje u registar žigova, uz uvjet da je prethodno plaćena propisana naknada troškova za održavanje žiga u vrijednosti tijekom prvoga desetogodišnjeg razdoblja i za objavu podataka o žigu. (2) Ako naknada troškova iz stavka 1. ovoga članka ne bude plaćena, prijava za registraciju žiga zaključkom se odbacuje. Razdvajanje prijave i registracije Članak 33. (1) Svaka prijava ili registracija žiga može se, na zahtjev podnositelja prijave ili nositelja žiga, razdvojiti u dvije ili više prijava ili registracija u odnosu na popis proizvoda ili usluga obuhvaćen prijavom ili registracijom. (2) Razdvojene prijave ili registracije zadržavaju pravo prvenstva iz prve prijave ili registracije. (3) Postupak razdvajanja prijave ili registracije propisat će se Pravilnikom. (4) Podaci o razdvojenim prijavama ili registracijama upisuju se u registar i objavljuju u službenom glasilu Zavoda. Objava žiga Članak 34. (1) Podaci o žigu objavljuju se u službenom glasilu Zavoda najkasnije tri mjeseca od datuma upisa žiga u registar. (2) Podaci koji se objavljuju u službenom glasilu Zavoda propisat će se Pravilnikom. Isprava o Žigu Članak 35. (1) Na zahtjev nositelja žiga i uz uvjet da je prethodno plaćena propisana naknada troškova za izdavanje isprave o žigu, Zavod nositelju žiga izdaje ispravu najkasnije tri mjeseca od datuma objave žiga u službenom glasilu Zavoda. (2) Podaci koje sadržava isprava o žigu propisat će se Pravilnikom. Izmjene u registraciji žiga Članak 36. (1) Na zahtjev nositelja žiga ili po službenoj dužnosti izmjene u registraciji žiga mogu se izvršiti samo u slučajevima kada je potrebno izvršiti ispravak imena ili adrese nositelja žiga, pogreške u tekstu ili prijepisu ili ispravak neke druge očite pogreške, pod uvjetom da te izmjene ne zahtijevaju proširenje popisa proizvoda ili usluga. (2) Izgled registriranoga žiga ne može se mijenjati tijekom trajanja registracije ili prilikom produženja registracije žiga, osim kad sadržava naziv i adresu nositelja. U tom se slučaju, na zahtjev nositelja, u registar može unijeti izmjena koja ne utječe bitno na identitet žiga koji je prvobitno upisan u registar. (3) Ako je registracija već objavljena, izmjene u registraciji naknadno se objavljuju u službenom glasilu Zavoda, uz uvjet da je prethodno plaćena propisana naknada troškova. Dio šesti PROMJENE NA ŽIGU Upis promjena Članak 37. (1) Na zahtjev podnositelja prijave za registraciju žiga ili nositelja žiga Zavod upisuje u registar sve promjene do kojih je došlo nakon podnošenja prijave za registraciju žiga ili nakon registracije žiga, pod uvjetom da one odgovaraju pravom stanju i nemaju utjecaja na izgled registriranoga žiga. (2) Promjene upisane u registar žigova objavljuju se u službenom glasilu Zavoda. (3) Podaci koje treba sadržavati zahtjev za upis bilo koje promjene na žigu propisat će se Pravilnikom. Prijenos prava Članak 38. (1) Nositelj žiga može prenijeti svoj žig na druge osobe u odnosu na neke ili u odnosu na sve proizvode ili usluge za koje je registriran. (2) Na zahtjev jedne od strana prijenos prava upisuje se u registar, ako je Zavodu podnesen ovjerovljeni prijepis ugovora o prijenosu prava ili ovjerovljeni izvadak iz ugovora ili izvornik potvrde o prijenosu prava potpisan od bivšega i novoga nositelja prava. (3) Prijenos prava objavljuje se u službenom glasilu Zavoda, a ima učinak prema trećim stranama nakon upisa u registar. (4) Zahtjev za upis prijenosa prava u registar mora biti podnesen pod uvjetima i na način koji će se propisati Pravilnikom. Licencija Članak 39. (1) Žig može biti predmetom licencije za sve proizvode ili usluge za koje je registriran ili samo za dio tih proizvoda ili usluga, te za cijeli ili za dio teritorija Republike Hrvatske. (2) Licencija može biti isključiva ili neisključiva. (3) Nositelj žiga može se pozvati na prava koja proizlaze iz žiga protiv stjecatelja licencije koji krši neku odredbu iz ugovora o licenciji u odnosu na njezino trajanje, registracijom obuhvaćen oblik u kojemu se žig može rabiti, opseg proizvoda ili usluga za koje je licencija dana, teritorij na kojem se žig može isticati, kakvoću proizvedenih proizvoda ili usluga pruženih od strane stjecatelja licencije. (4) Ne dovodeći u pitanje odredbe iz ugovora o licenciji, stjecatelj neisključive licencije može pokretati postupke zbog povrede žiga samo uz pristanak nositelja žiga. (5) Ne dovodeći u pitanje odredbe iz ugovora o licenciji, stjecatelj isključive licencije može pokretati postupke zbog povrede žiga ako nositelj žiga, nakon službene obavijesti, sam ne pokrene odgovarajući postupak zbog povrede žiga u odgovarajućem roku. (6) Na zahtjev jedne od strana licencija se upisuje u registar, ako je Zavodu podnesen ovjerovljeni prijepis ugovora o licenciji ili ovjerovljeni izvadak iz ugovora ili izvornik potvrde o davanju licencije potpisan od davatelja i stjecatelja licencije. (7) Ako su uplaćene propisana pristojba i naknada troškova, licencija se objavljuje u službenom glasilu Zavoda, a ima učinak prema trećim stranama nakon upisa u registar. (8) Zahtjev za upis licencije mora biti podnesen pod uvjetima i na način koji će se propisati Pravilnikom. Zalog i ovrha Članak 40. (1) Žig može biti predmetom zaloga i predmetom ovrhe. (2) Na zahtjev jedne od strana, zalog ili ovrha upisuju se u registar. (3) Zalog i ovrha objavljuju se u službenom glasilu Zavoda, a imaju učinak prema trećim stranama nakon upisa u registar. (4) Zahtjev za upis zaloga ili ovrhe mora biti podnesen pod uvjetima i na način koji će se propisati Pravilnikom. Stečaj Članak 41. Kad je žig predmet stečaja, na zahtjev nadležnoga tijela taj se podatak upisuje u registar i objavljuje. Prava iz prijave Članak 42. Članci od 38. do 41. ovoga Zakona primjenjuju se i na prijave za registraciju žiga. Dio sedmi TRAJANJE, PRODUŽENJE I PRESTANAK VRIJEDNOSTI ŽIGA Razdoblje zaštite Članak 43. Razdoblje zaštite registriranoga žiga traje deset godina računajući od datuma podnošenja prijave za registraciju žiga. Produženje registracije žiga Članak 44. (1) Registracija žiga može se produžavati neograničen broj puta, i to za razdoblja od po deset godina, pod uvjetom da nositelj žiga tijekom posljednje godine trajanja desetogodišnjega razdoblja zaštite Zavodu podnese zahtjev za produženje registracije žiga i uplati propisanu pristojbu i naknadu troškova postupka. (2) Zahtjev za produženje registracije žiga može biti podnesen i pristojba i naknada troškova mogu biti uplaćene u dodatnom roku od šest mjeseci nakon isteka razdoblja navedenoga u stavku 1. ovoga članka, pri čemu se propisana pristojba i naknada troškova plaćaju u dvostrukom iznosu. (3) Novo razdoblje zaštite započinje danom isteka prethodnoga desetogodišnjeg razdoblja. (4) Zahtjev za produženje registracije žiga Zavodu može podnijeti nositelj žiga ili osoba koju on izričito ovlasti. (5) Kada se zahtjev za produženje registracije žiga podnosi u odnosu na samo neke proizvode ili usluge za koje je žig registriran, registracija žiga će se produžiti samo za te proizvode ili usluge. (6) Produženje registracije žiga upisuje se u registar i objavljuje u službenom glasilu Zavoda. (7) Ako se registracija ne produži, žig prestaje vrijediti od dana isteka razdoblja zaštite. (8) Podaci koje treba sadržavati zahtjev za produženje registracije žiga propisat će se Pravilnikom. Odricanje od žiga Članak 45. (1) Nositelj žiga može se pisanom izjavom odreći žiga u odnosu na neke ili u odnosu na sve proizvode ili usluge za koje je registriran. (2) Ako je u registar upisana licencija, odricanje od žiga će se upisati u registar samo ako nositelj žiga dokaže da je stjecatelja licencije obavijestio o svojoj namjeri da se odrekne žiga. (3) Na temelju izjave o odricanju žig prestaje vrijediti od dana kad nositelj podnese izjavu o odricanju. Opoziv žiga Članak 46. (1) Zahtjev za opoziv žiga Zavodu može podnijeti svaka fizička ili pravna osoba. (2) Žig može biti opozvan ako se u neprekinutom razdoblju od pet godina nije stvarno rabio u Republici Hrvatskoj u odnosu na proizvode ili usluge za koje je registriran, a ne postoje opravdani razlozi za neuporabu. (3) Žig može biti opozvan i u slučaju ako, nakon dana registracije: 1. zbog djelovanja ili nedjelovanja nositelja postane u trgovini uobičajeni naziv za proizvode ili usluge u odnosu na koje je registriran, 2. zbog uporabe od strane nositelja žiga ili s njegovim odobrenjem, a u odnosu na proizvode ili usluge za koje je registriran, može javnost dovesti u zabludu, osobito u pogledu vrste, kakvoće ili zemljopisnoga podrijetla tih proizvoda ili usluga. (4) Zahtjev za opoziv žiga mora biti podnesen pod uvjetima i na način koji će se propisati Pravilnikom. Postupak povodom zahtjeva za opoziv žiga Članak 47. (1) Zavod ispituje je li zahtjev za opoziv žiga podnesen u skladu s člankom 46. ovoga Zakona. (2) Ako je zahtjev za opoziv žiga podnesen prije isteka razdoblja od pet godina od registracije žiga čiji se opoziv traži i ako nije podnesen iz razloga navedenih u članku 46. stavku 2. i 3., Zavod zaključkom odbacuje zahtjev. (3) Ako zahtjev za opoziv žiga nije podnesen kako je propisano Pravilnikom, Zavod poziva podnositelja zahtjeva da u roku od 60 dana od dana primitka poziva uredi zahtjev. (4) Ako podnositelj zahtjeva za opoziv žiga u propisanom roku ne postupi prema pozivu Zavoda i ne uredi zahtjev u smislu stavka 3. ovoga članka, zahtjev se zaključkom odbacuje. (5) Ako je udovoljeno uvjetima iz stavka 1. ovoga članka, Zavod obavješćuje nositelja žiga o podnesenom zahtjevu za opoziv, dostavlja mu primjerak zahtjeva i poziva ga da se u roku od 60 dana od dana primitka obavijesti očituje na zahtjev. (6) Na zahtjev, rokovi iz stavka 3. i 5. ovoga članka mogu se produžiti najviše za 60 dana. (7) Ako se nositelj žiga u odnosu na koji se zahtijeva opoziv ne očituje na zahtjev u propisanom roku, žig se opoziva za one proizvode ili usluge u odnosu na koje je zahtjev podnesen. (8) Ako to ocijeni potrebnim, Zavod može u postupku povodom zahtjeva za opoziv odrediti usmenu raspravu. Ispitivanje zahtjeva za opoziv žiga Članak 48. (1) Ako se nositelj žiga u odnosu na koji se zahtijeva opoziv očituje na zahtjev u propisanome roku, Zavod ispituje opravdanost razloga navedenih u zahtjevu za opoziv žiga. (2) U postupku ispitivanja zahtjeva za opoziv žiga Zavod može pozivati stranke na podnošenje dodatnih dokaza, dokumentacije i očitovanja u roku od 60 dana od dana primitka poziva. (3) Na zahtjev, rok iz stavka 2. ovoga članka može se produžiti najviše za 60 dana. (4) Ako stranka u postupku ne odgovori na poziv iz stavka 3. ovoga članka u propisanom roku, Zavod donosi odluku na temelju raspoloživih činjenica iz prethodno dostavljene dokumentacije. (5) Ne može se zahtijevati da žig bude opozvan kad stvarna uporaba žiga započne ili se nastavi tijekom vremenskoga razmaka između isteka petogodišnjega razdoblja neuporabe i podnošenja zahtjeva za opoziv. (6) Početak ili nastavak uporabe u razdoblju od tri mjeseca koje prethodi podnošenju zahtjeva za opoziv, a koje je započelo najranije nakon isteka neprekinutoga petogodišnjeg razdoblja neuporabe, ne uzima se u obzir ako su pripreme za početak ili nastavak uporabe počele tek nakon što je nositelj saznao da zahtjev za opoziv može biti podnesen. (7) Ako Zavod u postupku ispitivanja zahtjeva za opoziv žiga utvrdi da je zahtjev neutemeljen, zahtjev se odbija i o tome se dostavlja rješenje podnositelju zahtjeva i nositelju žiga u odnosu na koji je opoziv zatražen. (8) Ako Zavod u postupku ispitivanja zahtjeva za opoziv žiga utvrdi da je zahtjev utemeljen, žig se opoziva djelomično ili u cijelosti i o tome se dostavlja rješenje podnositelju zahtjeva i nositelju žiga u odnosu na koji je opoziv zatražen. (9) Kad je žig opozvan, smatra se da su njegovi učinci prestali od datuma podnošenja zahtjeva za opoziv. (10) Opoziv žiga upisuje se u registar žigova i objavljuje se u službenom glasilu Zavoda. Proglašavanje žiga ništavim Članak 49. (1) Postupak za proglašavanje žiga ništavim provodi Zavod. (2) Ako žig nije registriran u skladu s odredbama iz članka 3. stavka 1. i članka 5. stavka 1. ovoga Zakona, postupak za proglašavanje žiga ništavim može biti pokrenut po službenoj dužnosti, na zahtjev državnoga odvjetnika ili na zahtjev zainteresirane osobe. (3) Na temelju razloga iz članka 6. ovoga Zakona, koji se primjenjuje i na postupak proglašavanja žiga ništavim, postupak za proglašavanje žiga ništavim može se pokrenuti: 1. u odnosu na članak 6. stavak 1. i 3. ovoga Zakona na zahtjev nositelja ranijega žiga i stjecatelja licencije u skladu s člankom 39. stavkom 4. ili 5. ovoga Zakona, 2. na zahtjev nositelja nekoga od prava iz članka 6. stavka 4. ovoga Zakona, 3. na zahtjev osobe koja je imala tvrtku u smislu članka 6. stavka 6. ovoga Zakona, 4. na zahtjev nositelja ranijega žiga iz članka 6. stavka 7. ovoga Zakona. (4) Kad žig nije registriran u skladu s odredbama iz članka 5. stavka 1. točke 2., 3. ili 4. ovoga Zakona, može biti proglašen ništavim samo ako je postupak za proglašavanje žiga ništavim pokrenut u roku od deset godina od datuma registracije. (5) Žig ne može biti proglašen ništavim na temelju ranijega žiga koji ima ugled ako raniji žig nije stekao ugled u smislu članka 6. stavka 3. ovoga Zakona do datuma prava prvenstva kasnijega žiga. (6) Ako je nositelj prava iz stavka 3. ovoga članka ranije već podnio zahtjev za proglašavanje žiga ništavim, ne može podnijeti novi zahtjev za proglašavanje žiga ništavim na temelju nekoga drugog od spomenutih prava na koje se mogao pozvati u prvom zahtjevu. (7) Ako je na datum podnošenja zahtjeva za proglašavanje žiga ništavim protiv ranijega žiga, na kojemu se temelji zahtjev, u tijeku postupak opoziva ili postupak proglašavanja žiga ništavim, Zavod će zastati s postupkom do pravomoćnosti rješenja iz ranije pokrenutih postupaka opoziva ili proglašavanja žiga ništavim. (8) Zahtjev za proglašavanje žiga ništavim mora biti podnesen pod uvjetima i na način koji će se propisati Pravilnikom. Postupak povodom zahtjeva za proglašavanje žiga ništavim Članak 50. (1) Zavod ispituje je li zahtjev za proglašavanje žiga ništavim podnesen u skladu s člankom 49. stavkom 3., 4., 5., 6. i 8. ovoga Zakona. (2) Ako zahtjev za proglašavanje žiga ništavim nije podnesen u skladu s člankom 49. stavkom 3., 4. i 6. ovoga Zakona, Zavod zaključkom odbacuje zahtjev. (3) Ako zahtjev za proglašavanje žiga ništavim nije podnesen kako je propisano Pravilnikom, Zavod poziva podnositelja zahtjeva da u roku od 60 dana od dana primitka poziva uredi zahtjev. (4) Ako podnositelj zahtjeva u propisanom roku ne postupi prema pozivu Zavoda i ne uredi zahtjev u smislu stavka 3. ovoga članka, zahtjev se zaključkom odbacuje. (5) Ako je udovoljeno uvjetima iz članka 49. ovoga Zakona, Zavod obavješćuje nositelja osporavanoga žiga o pokrenutom postupku za proglašavanje žiga ništavim, dostavlja mu primjerak zahtjeva i poziva ga da se u roku od 60 dana od dana primitka obavijesti očituje na zahtjev. (6) Na zahtjev, rokovi iz stavka 3. i 5. ovoga članka mogu se produžiti najviše za 60 dana. (7) Ako se nositelj osporavanoga žiga ne očituje na zahtjev za proglašavanje žiga ništavim u propisanom roku, žig se proglašava ništavim za one proizvode ili usluge u odnosu na koje je postupak pokrenut. (8) Ako to ocijeni potrebnim, Zavod može u postupku povodom zahtjeva za proglašavanje žiga ništavim odrediti usmenu raspravu. Ispitivanje zahtjeva za proglašavanje žiga ništavim Članak 51. (1) Ako se nositelj osporavanoga žiga očituje na zahtjev za proglašavanje žiga ništavim u propisanome roku, Zavod ispituje opravdanost razloga navedenih u zahtjevu. (2) Kad žig nije registriran u skladu s odredbama iz članka 3. stavka 1. i članka 5. stavka 1. ovoga Zakona, žig će biti proglašen ništavim samo ako razlozi za proglašavanje žiga ništavim još uvijek postoje u trenutku donošenja rješenja o proglašavanju žiga ništavim. (3) Kad žig nije registriran u skladu s odredbama iz članka 5. stavka 1. točke 2., 3. ili 4. ovoga Zakona, neće biti proglašen ništavim ako nositelj žiga dokaže da je žig nakon registracije i slijedom njegove uporabe stekao razlikovni karakter u odnosu na proizvode ili usluge za koje je registriran. (4) Žig ne može biti proglašen ništavim ako je nositelj prava iz članka 49. stavka 3. ovoga Zakona dao izričit pristanak na registraciju toga žiga prije podnošenja zahtjeva za proglašavanje žiga ništavim. (5) Žig ne može biti proglašen ništavim iz razloga što je u sukobu s ranijim žigom ako taj raniji žig ne udovoljava uvjetima o uporabi iz članka 13. stavka od 2. do 4. ovoga Zakona, pod uvjetom da je taj raniji žig na datum podnošenja zahtjeva za proglašavanje žiga ništavim bio registriran najmanje pet godina. (6) Ako je raniji žig rabljen samo u odnosu samo na dio proizvoda ili usluga za koje je registriran, za potrebe ispitivanja zahtjeva za proglašavanje žiga ništavim smatrat će se da je registriran samo za taj dio proizvoda ili usluga. (7) U postupku ispitivanja zahtjeva za proglašavanje žiga ništavim Zavod može pozivati stranke na podnošenje dodatnih dokaza, dokumentacije i očitovanja u roku od 60 dana od dana primitka poziva. (8) Na zahtjev, rok iz stavka 7. ovoga članka može se produžiti najviše za 60 dana. (9) Ako stranka ne odgovori na poziv iz stavka 8. ovoga članka u propisanom roku, Zavod donosi odluku na temelju raspoloživih činjenica iz prethodno dostavljene dokumentacije. (10) Ako Zavod u postupku ispitivanja zahtjeva za proglašavanje žiga ništavim utvrdi da je zahtjev neutemeljen, zahtjev se odbija i o tome se dostavlja rješenje podnositelju zahtjeva i nositelju osporavanoga žiga. (11) Ako Zavod u postupku ispitivanja zahtjeva za proglašavanje žiga ništavim utvrdi da je zahtjev utemeljen, žig se proglašava ništavim djelomično ili u cijelosti i o tome se dostavlja rješenje podnositelju zahtjeva i nositelju osporavanoga žiga. (12) Kad je žig proglašen ništavim, smatra se da su njegovi učinci ništavi od dana podnošenja prijave za registraciju žiga. (13) Proglašavanje žiga ništavim upisuje se u registar žigova i objavljuje se u službenom glasilu Zavoda. Djelomično odbijanje registracije žiga, opoziv žiga ili proglašavanje žiga ništavim Članak 52. Kad razlozi za odbijanje registracije žiga ili za opoziv žiga ili za proglašavanje žiga ništavim postoje u odnosu na samo neke proizvode ili usluge za koje je žig prijavljen ili registriran, odbijanje registracije ili opoziv ili proglašavanje žiga ništavim obuhvaća samo te proizvode ili usluge. Dio osmi ZAJEDNIČKI I JAMSTVENI ŽIG Zajednički žig Članak 53. Kao zajednički žig može se zaštititi svaki znak u smislu članka 2. ovoga Zakona koji je kao takav naznačen u prijavi za registraciju žiga i koji je prikladan za razlikovanje proizvoda ili usluga članova ili partnera određene pravne osobe od proizvoda ili usluga drugih poduzetnika i koji je namijenjen za zajedničko označavanje proizvoda ili usluga stavljenih na tržište od strane članova ili partnera te pravne osobe. Jamstveni žig Članak 54. Kao jamstveni žig može se zaštititi svaki znak u smislu članka 2. ovoga Zakona koji je namijenjen za označavanje kakvoće, podrijetla, načina proizvodnje ili drugih zajedničkih obilježja proizvoda ili usluga poduzetnika koji su pod nadzorom nositelja žiga i koji taj žig rabe. Posebne odredbe o zajedničkim žigovima i jamstvenim žigovima Članak 55. (1) Odredbe ovoga Zakona i Pravilnika primjenjuju se i na zajedničke žigove i na jamstvene ili certifikacijske žigove, osim ako u ovom dijelu Zakona nije propisano drukčije. (2) Odstupajući od odredbe iz članka 5. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona, znakovi ili oznake koji u trgovini mogu služiti za označavanje zemljopisnoga podrijetla proizvoda ili usluga mogu se zaštititi kao zajednički žig. (3) Žig iz stavka 2. ovoga članka ne daje nositelju pravo da trećoj strani u trgovačkom prometu zabrani uporabu znakova ili oznaka iz stavka 2. ovoga članka, pod uvjetom da ih rabi u skladu s ustaljenom i poštenom praksom u industrijskoj ili trgovačkoj djelatnosti. Posebno se na takav žig ne može pozvati protiv treće strane koja ima pravo rabiti zemljopisni naziv. Osobe koje mogu biti nositelji zajedničkoga žiga Članak 56. Nositelj zajedničkoga žiga i podnositelj prijave za registraciju zajedničkoga žiga mogu biti pravne osobe i udruženja proizvođača, pružatelja usluga ili trgovaca koja u svoje ime mogu preuzimati obveze i ostvarivati prava, sklapati ugovore ili obavljati druge pravne radnje. Ugovor o zajedničkom žigu Članak 57. Ugovor o zajedničkom žigu podnosi se uz prijavu za registraciju žiga i mora sadržavati: popis osoba ovlaštenih za uporabu zajedničkoga žiga, uvjete članstva, uvjete koji određuju takvu uporabu i odredbe koje se odnose na povredu prava u slučaju zlouporabe zajedničkoga žiga ili kršenja odredaba ugovora. Uporaba zajedničkoga žiga Članak 58. Pravo na uporabu zajedničkoga žiga ima svaka osoba ovlaštena za njegovu uporabu, pod uvjetom da je udovoljeno svim uvjetima koje ovaj Zakon propisuje u odnosu na uporabu žigova. Izmjene i dopune ugovora o zajedničkom žigu Članak 59. (1) Nositelj zajedničkoga žiga mora podnijeti Zavodu sve izmjene i dopune ugovora koje se odnose na uporabu zajedničkoga žiga. (2) Izmjene i dopune ugovora kojim se uređuje uporaba zajedničkoga žiga imaju učinak prema trećim stranama nakon upisa u registar. Dio deveti ZAŠTITA ŽIGOVA PREMA MADRIDSKOM SPORAZUMU O MEĐUNARODNOJ REGISTRACIJI ŽIGOVA I PROTOKOLU KOJI SE ODNOSI NA MADRIDSKI SPORAZUM Posebne odredbe o međunarodnim registracijama žigova Članak 60. Na međunarodne registracije žigova, čija je zaštita proširena na teritorij Republike Hrvatske prema Madridskom sporazumu o međunarodnoj registraciji žigova (u daljnjem tekstu: Madridski sporazum) i Protokolu koji se odnosi na Madridski sporazum (u daljnjem tekstu: Protokol), primjenjuju se odredbe ovoga Zakona i Pravilnika o žigu u svim pitanjima koja nisu uređena tim ugovorima, osim ako odredbe ovoga dijela Zakona ne propisuju drukčije. Podnošenje prijave za međunarodnu registraciju žiga i zahtjeva za upis promjene u međunarodnom registru Članak 61. (1) Prijava za međunarodnu registraciju žiga i zahtjevi za upis promjena u međunarodnom registru podnose se Zavodu kako je propisano Madridskim sporazumom, Protokolom, Zajedničkim pravilnikom Madridskoga sporazuma i Protokola (u daljenjem tekstu: Zajednički pravilnik), ovim Zakonom i Pravilnikom. (2) Ako prijava za međunarodnu registraciju žiga ili zahtjev za upis promjena u međunarodnom registru nisu podneseni kako je propisano Madridskim sporazumom, Protokolom, Zajedničkim pravilnikom i Pravilnikom o žigu, Zavod poziva podnositelja prijave ili zahtjeva da u roku od 30 dana od dana primitka poziva uredi prijavu ili zahtjev. (3) Na zahtjev, rok iz stavka 2. ovoga članka može se produžiti najviše za 60 dana. (4) Ako je prijava za međunarodnu registraciju žiga podnesena u skladu sa stavkom 1. ovoga članka i ako su uplaćene propisana pristojba i naknada troškova, Zavod prosljeđuje prijavu Međunarodnom uredu Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo (u daljnjem tekstu: Međunarodni ured). (5) Ako podnositelj prijave za registraciju žiga ili zahtjeva za upis promjena u međunarodnom registru u propisanom roku ne postupi prema pozivu Zavoda i ne ukloni utvrđene nedostatke u smislu stavka 2. ovoga članka, prijava ili zahtjev zaključkom se odbacuje. Pristojbe Članak 62. Sve pristojbe koje se moraju platiti prema Madridskom sporazumu i Protokolu plaćaju se izravno Međunarodnom uredu. Upis u registar žigova Članak 63. Datum i broj međunarodne registracije žiga upisuje se u registar žigova koji vodi Zavod, ako je međunarodna prijava rezultirala registracijom. Odbijanje zaštite međunarodne registracije žiga Članak 64. Za nositelja međunarodne registracije žiga rok iz članka 24. stavka 2. ovoga Zakona zamjenjuje se rokom od četiri mjeseca od datuma obavijesti o odbijanju zaštite. Prigovor na međunarodnu registraciju žiga Članak 65. (1) Za potrebe međunarodnih registracija žigova prema Madridskom sporazumu i Protokolu, objava prijave propisana u članku 25. ovoga Zakona zamjenjuje se objavom međunarodne registracije žiga u službenom glasilu o međunarodnim registracijama žigova koje izdaje Međunarodni ured (u daljnjem tekstu: međunarodno službeno glasilo). (2) Rok za podnošenje prigovora na međunarodnu registriraciju žiga počinje teći od prvoga dana mjeseca koji slijedi mjesec naznačen na izdanju međunarodnoga službenoga glasila u kojemu je ta međunarodna registracija žiga objavljena. (3) U postupku povodom prigovora na međunarodnu registraciju žiga Zavod, u skladu s Madridskim sporazumom ili Protokolom, nositelju međunarodne registracije žiga dostavlja obavijest o privremenom odbijanju na temelju prigovora i poziva ga da imenuje zastupnika koji u roku od četiri mjeseca od datuma obavijesti o odbijanju mora Zavodu dostaviti punomoć o zastupanju. Primjerak prigovora dostavlja se zastupniku nakon podnošenja punomoći o zastupanju. Rok za očitovanje na prigovor je 60 dana od dana primitka primjerka prigovora od strane zastupnika. (4) Rokovi iz stavka 3. ovoga članka ne mogu se produžavati. Prigovor i postupak proglašavanja žiga ništavim na temelju međunarodne registracije žiga Članak 66. Ako je na temelju međunarodne registracije žiga pokrenut postupak prigovora i postupak proglašavanja žiga ništavim, za potrebe dokazivanja uporabe žiga datumom njezine registracije smatra se datum kojega je istekao rok iz članka 5. stavka 2. Madridskoga sporazuma ili članka 5. stavka 2. podstavka a) Protokola ili, ako na taj datum postupak odobravanja zaštite ili postupak po prigovoru još nije bio okončan, datum obavijesti o konačnoj odluci Zavoda o odobravanju zaštite upućene Međunarodnom uredu. Proglašavanje međunarodne registracije žiga ništavom i opoziv međunarodne registracije žiga Članak 67. (1) U postupcima povodom zahtjeva za proglašavanje međunarodne registracije žiga ništavom i zahtjeva za opoziv međunarodne registracije žiga Zavod obavješćuje nositelja međunarodne registracije žiga o podnesenom zahtjevu i poziva ga da imenuje zastupnika koji u roku od 60 dana od dana primitka poziva mora Zavodu dostaviti punomoć o zastupanju. (2) Rok iz stavka 1. ovoga članka ne može se produžavati. (3) Primjerak zahtjeva dostavlja se zastupniku nakon podnošenja punomoći o zastupanju. Rok za očitovanje na zahtjev je 60 dana od dana primitka primjerka zahtjeva od strane zastupnika. (4) Na zahtjev, rok iz stavka 3. ovoga članka može se produžiti najviše za 60 dana. (5) U postupku opoziva međunarodne registracije žiga, za potrebe dokazivanja uporabe, datumom njezine registracije smatra se datum propisan u članku 66. ovoga Zakona. Dio deseti ZAJEDNIČKE ODREDBE O POSTUPKU PRED ZAVODOM Drugi propisi koji se primjenjuju u postupku pred Zavodom Članak 68. Na pojedina pitanja postupka, koja nisu uređena ovim Zakonom, primjenjivat će se odredbe Zakona o općem upravnom postupku. Pristojbe i naknade troškova postupka Članak 69. (1) Za postupke propisane ovim Zakonom plaćaju se pristojbe i naknade troškova postupka u skladu s posebnim propisima. (2) Ako pristojbe ili naknade troškova iz stavka 1. ovoga članka ne budu plaćene, prijava ili zahtjev će se odbaciti, a u slučaju neplaćanja odgovarajuće pristojbe ili naknade troškova za produženje vrijednosti žiga, žig prestaje vrijediti. Svjedodžba o pravu prvenstva Članak 70. Na zahtjev podnositelja prijave za registraciju žiga ili nositelja žiga i nakon uplate propisane pristojbe i naknade troškova, Zavod izdaje svjedodžbu o pravu prvenstva. Registar žigova Članak 71. (1) Zavod vodi registar žigova koji sadržava podatke čiji je upis propisan ovim Zakonom i Pravilnikom. (2) Svaka osoba ima pravo uvida u registar žigova. (3) Na zahtjev svake zainteresirane osobe i nakon uplate propisane pristojbe i naknade troškova, Zavod izdaje izvadak i ispis iz registra žigova. Službeno glasilo Članak 72. Zavod izdaje službeno glasilo u kojemu se objavljuju svi podaci čija je objava propisana ovim Zakonom i Pravilnikom. Pretraživanje Članak 73. Zavod obavlja, na zahtjev svake zainteresirane osobe, usluge pretraživanja na istovjetnost i sličnost prijavljenih i registriranih žigova koji vrijede u Republici Hrvatskoj. Zastupanje pred Zavodom Članak 74. (1) Fizičke ili pravne osobe koje nemaju prebivalište ili stvarno i djelatno industrijsko ili trgovačko sjedište u Republici Hrvatskoj mogu ostvarivati prava iz ovoga Zakona u postupcima pred Zavodom samo preko ovlaštenih zastupnika. (2) Opća načela zastupanja i posebni uvjeti na temelju kojih osobe iz stavka 1. ovoga članka mogu ostvarivati prava iz ovoga Zakona uređeni su posebnim propisima. Dio jedanaesti GRAĐANSKOPRAVNA ZAŠTITA Tužba zbog povrede prava Članak 75. (1) Nositelj žiga, ako su mu povrijeđena ili ugrožena prava iz članka 7. ovoga Zakona, može tužbom zahtijevati od nadležnoga suda: 1. utvrđivanje postojanja povrede žiga, 2. zabranu izvršene ili namjeravane povrede žiga, 3. uklanjanje stanja nastaloga izvršenom povredom žiga, 4. nalaganje tuženiku davanja obavijesti o identitetu trećih osoba uključenih u proizvodnju i distribuciju robe ili usluga koje povređuju žig te o njihovim distribucijskim kanalima, 5. naknadu štete, 6. objavljivanje presude na trošak tuženika. (2) Povredom žiga u smislu stavka 1. ovoga članka smatra se i njegovo oponašanje, kao i uporaba zajedničkoga žiga i jamstvenoga žiga protivno ugovoru o zajedničkome žigu ili jamstvenome žigu. (3) Postupak povodom tužbe u smislu stavka 1. ovoga članka je hitan. Zahtjev za uništenje Članak 76. (1) Na zahtjev tužitelja sud može narediti uništenje predmeta koji su protupravno obilježeni žigom, a nalaze se u posjedu tuženika. (2) Sud odlučuje o tome hoće li se predmeti protupravno obilježeni žigom uništiti, učiniti neraspoznatljivim ili će se uporabiti na drugi način. Zastara Članak 77. Tužba zbog povrede žiga može se podnijeti u roku od tri godine od saznanja za povredu i počinitelja, a najkasnije pet godina od izvršene povrede. Privremene mjere Članak 78. (1) Ako nositelj žiga učini vjerojatnim da je njegovo pravo povrijeđeno ili da postoji opasnost od povrede, zbog čega mu prijeti nenadoknadiva šteta, može od suda zahtijevati: 1. izricanje privremene mjere zabrane obavljanja postupaka kojima se vrijeđa pravo nositelja žiga, 2. privremeno oduzimanje predmeta protupravno obilježenih žigom ili njihovo isključenje iz prometa, 3. mjere za osiguranje dokaza o predmetima protupravno obilježenih žigom i mjere za očuvanje postojećega stanja. (2) Nositelj žiga može zahtijevati izricanje privremenih mjera i prije podnošenja tužbe, uz uvjet da tužbu podnese u roku od 20 radnih dana ili 31 kalendarskoga dana, ovisno o tome koji je rok dulji. (3) Ako nositelj žiga ne podnese tužbu u roku iz stavka 2. ovoga članka, sud može na temelju zahtjeva tuženika postupak obustaviti i ukinuti zahtijevane mjere. (4) Sudske vlasti mogu po potrebi donijeti privremene mjere bez saslušanja druge stranke, osobito ako postoji vjerojatnost da svaka odgoda nositelju žiga nanese nenadoknadivu štetu ili ako je očigledno da postoji opasnost od uništenja dokaza. Naknada štete Članak 79. (1) Sud može odrediti nositelju žiga naknadu štete ako se dokaže da su zahtijevane mjere iz članka 78. stavka 1. ovoga Zakona neutemeljene. (2) Sud može odrediti nositelju žiga polog odgovarajućega novčanog iznosa radi osiguranja osobe protiv koje se izriče privremena mjera. Dio dvanaesti PREKRŠAJNE ODREDBE Članak 80. (1) Novčanom kaznom od 20.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja tuđi žig neovlašteno rabi, reproducira ili oponaša, ističe na proizvodima ili pakiranjima, nudi proizvode obilježene tuđim žigom, stavlja ih na tržište ili skladišti u te svrhe pod tuđim žigom uvozi ili izvozi proizvode obilježene tuđim žigom, tuđi žig rabi pri pružanju usluga ili na poslovnim dokumentima i u reklamiranju (članak 7.). (2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 2.000,00 do 8.000,00 kuna fizička osoba. (3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 5.000,00 do 10.000,00 kuna odgovorna osoba u pravnoj osobi. (4) Proizvodi koji su bili namijenjeni ili uporabljeni za počinjene prekršaje iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka oduzet će se, a sud će odlučiti o tome hoće li se predmeti protupravno obilježeni žigom uništiti, učiniti neraspoznatljivim ili će se uporabiti na drugi način. Dio trinaesti PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Postupci povodom prijave za registraciju žiga u tijeku Članak 81. Postupci povodom prijava žigova koje su podnesene prije dana početka primjene ovoga Zakona, a koji nisu završeni do dana početka primjene ovoga Zakona, nastavit će se prema odredbama ovoga Zakona. Drugi postupci u tijeku Članak 82. (1) Postupci zbog povrede žiga ili prava iz prijave za registraciju žiga, koji do dana početka primjene ovoga Zakona nisu završeni, dovršit će se prema propisima koji su bili na snazi do dana početka primjene ovoga Zakona. (2) Postupci za proglašavanje rješenja o priznanju žiga ništavim i postupci povodom zahtjeva za prestanak vrijednosti žiga zbog neuporabe koji do dana početka primjene ovoga Zakona nisu završeni dovršit će se prema propisima koji su bili na snazi do dana početka primjene ovoga Zakona. Provedbeni propis Članak 83. Pitanja iz članaka: 15. stavka 3.; 21. stavka 1.; 25. stavka 2.; 27. stavka 4.; 33. stavka 3.; 34. stavka 2.; 35. stavka 2.; 37. stavka 3.; 38. stavka 4.; 39. stavka 8.; 40. stavka 4.; 44. stavka 8.; 46. stavka 4.; 49. stavka 8.; 61. stavka 1.; 71. stavka 1. i članka 72. ovoga Zakona uredit će ministar nadležan za rad Zavoda pravilnikom koji će donijeti na prijedlog ravnatelja Zavoda do početka primjene ovoga Zakona. Prestanak vrijednosti drugih propisa Članak 84. Danom početka primjene ovoga Zakona prestaju važiti odredbe Zakona o žigu (»Narodne novine«, br. 78/99. i 127/99.), osim odredbe o zastupanju (članak 59.) koja se primjenjuje do donošenja posebnoga propisa. Stupanje na snagu ovoga Zakona Članak 85. Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama« (31.10.2003.), a primjenjuje se od 1. siječnja 2004. Klasa: 038-02/03-01/02 Zagreb, 15. listopada 2003. HRVATSKI SABOR Predsjednik Hrvatskoga sabora Zlatko Tomčić, v. r.
> Zakon o industrijskom dizajnu
|
|||||||||||||||
