 |
 |
 |
 |
 |
|
|
|
|
|
|
||||||||||||||||||
 
 NOVI PREGLED PROPISA Ugovori Banke Biljno zdravstvo Zdravstveno osiguranje Državne potpore Državni službenici Elektronička isprava Elektronička trgovina Elektronički mediji Financijsko osiguranje Gradnja Hrana Informacijska sigurnost Investicijski fondovi Izmjera i katastar Kazneni postupak Kazneni zakon Kemikalije Kreditne unije Kvaliteta zdravstvene zaštite Lijekovi Nasljeđivanje Obavljanje djelatnosti Obiteljski zakon Obrazovanje odraslih Obrt Obvezni odnosi (ZOO) Obvezno zdravstveno osiguranje Opći upravni postupak Oružje Osiguranje Osiguranje u prometu Ovrha - Ovršni zakon Parnični postupak Primjeri ugovora Porez na dobit Porez na dohodak Porez na kavu Posredovanje u prometu nekretnina Poticanje ulaganja Predmeti opće uporabe Prekršajni zakon Prijevoz - linijski Prijevoz opasnih tvari Prostorno uređenje i gradnja Rad - Zakon o radu Računovodstvo Revizija Stranci Sudovi Šport Šume Tajnost podataka Trgovačka društva Udomiteljstvo Udžbenici za školu Ugostiteljska djelatnost Umirovljenički fond Usluge u turizmu Veterinarstvo Volonterstvo Zabrane u zakonima Zakon o leasingu Zaštita bilja Zakon o radu Zaštita na radu Zaštita okoliša Zaštita potrošača Zaštita prirode Zaštita pučanstva Zaštita životinja Javna nabava NOVI PREGLED PROPISA 
|
 |
ZAKON O DRŽAVNOJ POTPORI U POLJOPRIVREDI, RIBARSTVU I ŠUMARSTVU (NN 87/02) I. OPĆE ODREDBE Članak 1. Ovim se Zakonom propisuju modeli državne potpore poljoprivredi, ribarstvu, šumarstvu i ruralnim područjima (u daljnjem tekstu: državna potpora), programi u sklopu pojedinih modela, iznosi potpore za pojedine proizvodnje (u daljnjem tekstu: poticaji), uvjeti za ostvarivanje državne potpore i korisnici državne potpore. (Zakon o državnim potporama NN 47/03) Članak 2. (1) Državna potpora u smislu ovoga Zakona obuhvaća poticaje u sklopu mjera tržišno-cjenovne politike i plaćanja u sklopu mjera strukturne politike. (2) Poticaji se isplaćuju kroz model poticanja proizvodnje. (3) Plaćanja u sklopu mjera strukturne politike provode se kroz: – model potpore dohotku, – model kapitalnih ulaganja, – model ruralnog razvitka. Članak 3. (1) Korisnici državne potpore iz članka 2. ovoga Zakona jesu poljoprivredna gospodarstva određena Zakonom o poljoprivredi, te druge fizičke i pravne osobe koje ispunjavaju uvjete propisane ovim Zakonom. (2) Korisnici državne potpore moraju čuvati isprave na temelju kojih su ostvarili državnu potporu četiri godine od dana dobivanja tih isprava. Članak 4. (1) Poljoprivredna gospodarstva iz članka 3. ovoga Zakona obvezna su se upisati u Upisnik seljačkih gospodarstava ili obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava odnosno Upisnik trgovačkih društava, zadruga i obrtnika u poljoprivredi (u daljnjem tekstu: Upisnik), koji su propisani Zakonom o poljoprivredi. (2) Zahtjev za upis u Upisnik nositelj poljoprivrednog gospodarstva podnosi uredu državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave, odnosno upravnom tijelu Grada Zagreba, nadležnom za poslove poljoprivrede u području u kojem se nalazi poljoprivredno gospodarstvo. (3) Zahtjev za ostvarenje državne potpore u sklopu modela poticanja proizvodnje i modela potpore dohotku te programa očuvanja izvornih i zaštićenih pasmina iz modela ruralnog razvitka podnosi se Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva. (4) Zahtjev iz stavka 3. ovoga članka obnavlja se svake godine, a prema potrebi i tijekom godine, sukladno Zakonu o poljoprivredi. Članak 5. (1) Nositelj seljačkog gospodarstva ili obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva osoba je koju, u pisanoj formi, odrede članovi koji rade i prebivaju na gospodarstvu. (2) Vlasnik obrta registriranog za obavljanje poljoprivredne djelatnosti ujedno je i nositelj poljoprivrednog gospodarstva. (3) Ovlašteni zastupnik trgovačkog društva ili zadruge registrirane za obavljanje poljoprivredne djelatnosti nositelj je poljoprivrednog gospodarstva. (4) Promjena nositelja poljoprivrednog gospodarstva mora se unijeti u Upisnik. Članak 6. (1) Osnovni kriterij za ostvarivanje potpore iz modela poticanja proizvodnje, modela potpore dohotku, modela kapitalnih ulaganja i programa očuvanja izvornih i zaštićenih pasmina minimalan je ukupan obujam poslovanja poljoprivrednog gospodarstva. Postupak izračuna ukupnog obujma poslovanja poljoprivrednog gospodarstva prikazan je u Dodatku I. koji je sastavni dio ovoga Zakona. (2) U mjerenju ukupnog obujma poslovanja poljoprivrednog gospodarstva zbrajaju se pojedini obujmi poslovanja, a izraženi su u proizvodnim jedinicama. (3) Minimalan pojedini obujam poslovanja koji se može uključiti u izračun ukupnog obujma poslovanja poljoprivrednog gospodarstva iznosi 0,4 proizvodne jedinice. (4) Minimalan ukupan obujam poslovanja poljoprivrednog gospodarstva kao osnovni uvjet za razvrstavanje u komercijalnu, odnosno nekomercijalnu skupinu iznosi 3 proizvodne jedinice. (5) Obiteljska ili seljačka poljoprivredna gospodarstva koja udovolje osnovnom kriteriju minimalnoga ukupnog obujma poslovanja, kao i drugim posebnim uvjetima propisanim za pojedini model, mogu odabrati status komercijalnog ili nekomercijalnog gospodarstva. (6) Poljoprivredna gospodarstva registrirana kao pravne osobe ili obrt, koja udovolje osnovnom kriteriju minimalnog ukupnog obujma poslovanja, razvrstavaju se u komercijalna gospodarstva. (7) Komercijalna gospodarstva mogu ostvariti pravo na potporu u sklopu modela poticanja proizvodnje, modela kapitalnih ulaganja i modela ruralnog razvitka. (8) Nekomercijalna gospodarstva su ona seljačka gospodarstva ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja ostvaruju pravo na potporu u sklopu modela potpore dohotku (u daljnjem tekstu: potpora dohotku). Nekomercijalna gospodarstva mogu ostvariti pravo na potporu u sklopu modela ruralnog razvitka. Članak 7. (1) Iznosi poticaja iskazani po pojedinim proizvodnjama prikazani su u Dodatku II. koji je sastavni dio ovoga Zakona. (2) Minimalno poticana količina najmanji je godišnji obujam proizvodnje za koji se pojedinom korisniku državne potpore isplaćuje poticaj. Minimalno poticane količine propisane su u modelu poticanja proizvodnje i programu očuvanja izvornih i zaštićenih pasmina, a prikazane su u Dodatku III. koji je sastavni dio ovoga Zakona, i to za razdoblje od tri godine. (3) Maksimalno poticana količina najveći je godišnji ukupni obujam pojedine proizvodnje na nacionalnoj razini kod kojeg se svakom korisniku državne potpore isplaćuje puni propisani iznos poticaja. Visina sredstava za poticaj pojedinoj proizvodnji razmjerno će se smanjiti ako ukupni zahtjevi za poticaj premaše maksimalno poticanu količinu. Maksimalno poticane količine propisuju se u modelu poticanja proizvodnje i programu očuvanja izvornih i zaštićenih pasmina. (4) Maksimalno poticana potpora dohotku najveći je godišnji ukupni obujam potpore dohotku na nacionalnoj razini kod kojeg se svakom korisniku državne potpore isplaćuje puni propisani iznos potpore dohotku. Visina sredstava za dohodovnu potporu pojedinim korisnicima dohodovne potpore razmjerno će se smanjiti ako ukupni zahtjevi premaše maksimalno poticanu dohodovnu potporu. (5) Pripadajuće raspoložive iznose za pojedine modele i programe državne potpore, maksimalno poticanu količinu i maksimalno poticanu dohodovnu potporu utvrđuje Vlada Republike Hrvatske ovisno o osiguranim sredstvima u državnom proračunu za tekuću godinu, i to u roku do 60 dana od dana stupanja na snagu Zakona o izvršavanju državnog proračuna Republike Hrvatske. (6) Ako maksimalno poticana količina pojedinih proizvodnji u tekućoj godini premaši, a drugih proizvodnji ne dosegne utvrđeni obujam sredstava, neutrošena sredstva za poticaje mogu se preraspodijeliti. (7) Preraspodjelu sredstava iz stavka 6. ovoga članka obavit će Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo). Članak 8. (1) Korisnici državne potpore u područjima s težim uvjetima gospodarenja u određenim stavkama pojedinih modela mogu ostvariti viši iznos potpore. Područja s težim uvjetima gospodarenja određena su Zakonom o poljoprivredi. (2) Pregled viših iznosa potpore za područja iz stavka 1. ovoga članka prikazan je u Dodatku II. i Dodatku IV. koji su sastavni dio ovoga Zakona. II. MODEL POTICANJA PROIZVODNJE Članak 9. Modelom poticanja proizvodnje daje se potpora poljoprivrednim gospodarstvima za proizvodnju u poljoprivredi upisanim u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava te fizičkim i pravnim osobama registriranim za obavljanje djelatnosti ulova, uzgoja i prerade ribe, a od interesa su za Republiku Hrvatsku (u daljnjem tekstu: korisnici poticaja). Članak 10. (1) Model poticanja proizvodnje obuhvaća: 1. poticanje ratarskih kultura, 2. poticanje sadnog materijala, višegodišnjih nasada i maslinova ulja, 3. poticanje stočarstva i stočarskih proizvoda, 4. poticanje uzgoja pernate divljači, 5. poticanje ekološke proizvodnje, 6. poticanje ribarstva. (2) Poticanje proizvodnje iz stavka 1. ovoga članka provodi se plaćanjem poticaja po hektaru poljoprivredne površine, stablu masline, kilogramu duhana, grlu stoke, litri mlijeka, pčelinjoj zajednici, komadu pernate divljači, kilogramu ribe i školjaka te po komadu riblje mlađi. Članak 11. (1) Korisnici poticaja u sklopu poticanja proizvodnje iz članka 10. stavka 1. točke 1., 2., 3., 4. i 5. ovoga Zakona komercijalna su poljoprivredna gospodarstva. (2) Korisnici poticaja u sklopu poticanja ribarstva fizičke su i pravne osobe registrirane za ulov, uzgoj i preradu ribe. Članak 12. (1) Za ostvarenje prava na poticaj iz modela poticanja proizvodnje korisnici poticaja, kojima ukupni godišnji iznos ostvarenih poticaja u prvoj godini primjene ovoga Zakona prelazi 12.000,00 kuna, dužni su sljedeće godine pri podnošenju zahtjeva za poticaj priložiti dokaz o usklađivanju s odredbama zakona o porezu na dodanu vrijednost. (2) U trećoj godini od početka primjene ovoga Zakona svi korisnici poticaja dužni su pri podnošenju zahtjeva za poticaj priložiti dokaz o usklađivanju s odredbama zakona o porezu na dodanu vrijednost. (3) Dokaz o usklađivanju, korisnici iz stavka 1. i 2. ovoga članka dužni su ishoditi kod nadležne ispostave Porezne uprave. Članak 13. (1) Pravo na poticaj ostvaruje se za: – ratarske i povrtlarske kulture (u daljnjem tekstu: ratarske kulture): – krušna žita, pivarski ječam i soja, – stočna žita, – uljarice, – krmno bilje, – šećernu repu, – duhan, – povrće, – ljekovito bilje, – poljoprivredno sjeme (2) sadni materijal, višegodišnje nasade i maslinovo ulje: – sadni materijal, – vinogradi, – voćnjaci, – masline, – nasadi lavande, – hmelj, – maslinovo ulje, (3) stočarstvo i stočarske proizvode: – mlijeko, – tov junadi i svinja, – uzgoj i držanje rasplodne stoke, – pčelinje zajednice, – livade i pašnjake, (4) uzgoj autohtonih vrsta pernate divljači, (5) ekološku proizvodnju, (6) ribarstvo: – uzgoj autohtonih vrsta bijele morske ribe, – uzgoj školjaka, – proizvodnju mlađi autohtonih vrsta bijele morske ribe, – uzgoj morske i slatkovodne ribe, – ulov male plave ribe, – proizvodnju ribljih proizvoda od domaćeg ulova male pla- ve ribe i od domaćeg uzgoja slatkovodnih riba. Članak 14. U smislu ovoga Zakona razumijeva se: 1. krušna žita jesu pšenica, raž i pšenoraž (Triticalle), 2. stočna žita jesu kukuruz, stočni ječam, zob, 3. uljarice su suncokret i uljana repica, 4. krmno bilje jest kukuruz za silažu, stočni kelj, stočni grašak, stočni sirak, djetelina, lucerna, djetelinsko-travna smjesa, travno-djetelinska smjesa, travne smjese, trave, grahorica, stočna repa, rotkva, koraba, krmna repica i lupina, 5. povrće jest rajčica, paprika, krastavci, luk, mrkva, pastrnjak, peršin, kupus, cikla, grah, grašak, bob, češnjak, poriluk, tikva, tikvica, blitva, špinat, kelj, korabica, salata, patlidžan i merkantilni krumpir, 6. povrće za industrijsku preradu jest rajčica, paprika, krastavac, luk, mrkva, pastrnjak, peršin, kupus, cikla, 7. ljekovito bilje jest kamilica, menta, 8. poljoprivredno sjeme I. skupine jest sjeme pšenice, pšenoraži, raži, ječma, zobi, kukuruza, šećerne repe, soje, suncokreta, uljane repice, duhana i krumpira, 9. poljoprivredno sjeme II. skupine jest sjeme krmnog bilja (sjeme trave, djeteline, lucerne, stočne repe, rotkve, korabe, krmne repice, stočnog kelja, stočnog graška, grahorice, sirka i lupine) sjeme povrća (sjeme graha, graška, boba, luka, češnjaka, poriluka, cikle, mrkve, peršina, pastrnjaka, lubenice, tikve, tikvice, blitve, špinata, kelja, kupusa, korabice, salate, paprike, rajčice, patlidžana), 10. sadni materijal jesu lozni cijepovi i sadnice voćnih vrsta I. i II. skupine iz ovoga Zakona, 11. voćne vrste I. skupine jesu jabuka, kruška, mandarina, kupina, malina, kivi, limun i naranča, 12. voćne vrste II. skupine jesu breskva, nektarina, marelica, trešnja, višnja, šljiva, orah, badem, lijeska, kesten, smokva, rogač i šipak, 13. mlijeko je kravlje, kozje, ovčije, 14. rasplodna stoka jesu krave, krave u sustavu krava-tele, bikovi, ženska telad i ždrebat, krmače, nerast i ovce, ovnovi, koze, jarci, kobile, pastusi, 15. uzgoj autohtonih vrsta pernate divljači jest uzgoj fazanskih pilića, pilića trčke skvržulje i jarebica, 16. autohtone vrste bijele morske ribe jesu komarča (Sparus aurata), lubin (Dicentrarchus labrax), pic (Diplodus puntazzo) i zubatac (Dentex dentex), 17. školjke jesu dagnje i kamenice, 18. mlađ autohtonih vrsta bijele morske ribe jest mlađ komarče, lubina, pica i zubaca iz mrijesta domaćih autohtonih matičnih stokova do mase 20 g/kom, 19. slatkovodna riba I. skupine jest šaran, amur i tostolobik, 20. slatkovodna riba II. skupine jest linjak, pastrva, smuđ, som, štuka, 21. mala plava riba jest srdela, inćun i papalina. Članak 15. (1) Ministarstvo sudjeluje u dijelu troškova osiguranja proizvodnje poticanih ratarskih kultura, sadnog materijala, višegodišnjih nasada, životinja i proizvodnje morskih organizama sukladno predviđenim sredstvima u državnom proračunu za tekuću godinu. (2) Ministarstvo sudjeluje u dijelu troškova programa razvitka poljoprivredne proizvodnje i ribarstva sukladno predviđenim sredstvima u državnom proračunu za tekuću godinu. (3) Način i uvjete za ostvarivanje prava na potporu iz stavka 1. i 2. ovoga članka propisat će ministar poljoprivrede i šumarstva (u daljnjem tekstu: ministar) posebnim propisom. Članak 16. Uvjet za ostvarivanje poticaja jest korištenje deklariranog sjemenskog i sadnog materijala u biljnoj proizvodnji. Članak 17. (1) Najviši ukupni godišnji iznos poticaja koje jedan korisnik poticaja može ostvariti iznosi 2.000.000,00 kuna. (2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka sadašnji korisnici poticaja koji ostvaruju pravo na poticaje u iznosu većem od 2.000.000,00 kuna u jednoj godini, moći će to pravo ostvariti djelomično u sljedećem iznosu: – u 2003. godini 80 % od razlike između punog iznosa i najvišega ukupnoga godišnjeg iznosa poticaja, – u 2004. godini 45 % od razlike između punog iznosa i najvišega ukupnoga godišnjeg iznosa poticaja. Članak 18. (1) Korisnici poticaja za ratarske kulture su poljoprivredna gospodarstva koja su proizvela minimalno poticane količine pojedinih ratarskih kultura. (2) Poticaj za ratarske kulture na istoj površini može se ostvariti jednom godišnje. (3) Ovlašćuje se ministar da za krušna žita, pivarski ječam, uljarice, soju i šećernu repu posebnim propisom utvrdi minimalni prinos po hektaru za proizvodnju ispod koje korisnik ne može ostvariti pravo na poticaj te primjerene agrotehničke mjere u proizvodnji. Članak 19. Korisnici poticaja za duhan su poljoprivredna gospodarstva koja su proizvela, prodala i isporučila za daljnju preradu list duhana kvalitete određene posebnim propisom ministra. Članak 20. (1) Korisnici poticaja za povrće su poljoprivredna gospodarstva koja su proizvela, prodala i isporučila minimalno poticane količine povrća. (2) Korisnici piticaja za povrće za industrijsku preradu su poljoprivredna gospodarstva koja su proizvela, prodala i isporučila minimalno poticane količine povrća za preradu. Članak 21. (1) Korisnici poticaja za proizvedeno i isporučeno deklarirano poljoprivredno sjeme skupine I. jesu proizvođači koji su sjeme prodali i isporučili krajnjim potrošačima za upotrebu u poljoprivredi u Republici Hrvatskoj po cijeni umanjenoj za iznos poticaja. (2) Pravo na poticaj za sjeme iz stavka 1. ovoga članka korisnici poticaja ostvaruju za pojedine vrste, sorte, partije i količine deklariranoga poljoprivrednog sjemena domaće proizvodnje samo jedanput do njihove uporabe u poljoprivredi. (3) Sredstva za poticaj osiguravaju se za sve količine deklariranoga poljoprivrednog sjemena iz domaće proizvodnje, prodane i isporučene na tržištu. (4) Pravo na poticaj za sjeme iz stavka 1. ovoga članka proizvedene i isporučene tržištu u tekućoj godini ostvaruje se najkasnije do 31. siječnja iduće godine. Članak 22. Korisnici poticaja za proizvodnju poljoprivrednog sjemena skupine II. jesu poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik proizvođača sjemena. Sjeme za koje se ostvaruje poticaj mora biti priznato sjemenskim usjevom nakon obavljenoga stručnog nadzora Zavoda za sjemenarstvo i rasadničarstvo. Poticaj za sjeme iz stavka 1. ovoga članka isplaćuje se korisniku poticaja jednokratno nakon priznavanja sjemenskog usjeva. Članak 23. (1) Korisnici poticaja za ekološku proizvodnju jesu poljoprivredna gospodarstva koja imaju potvrdnicu o sukladnosti s temeljnim zahtjevima za ekološku proizvodnju i upisana su u Upisnik ekoloških proizvođača. (2) Poljoprivredna gospodarstva u ekološkoj proizvodnji ostvaruju poticaj u biljnoj proizvodnji, u stočarstvu i akvakulturi i to jednom godišnje od početka prijelaznog razdoblja u ekološkoj proizvodnji sukladno Zakonu o ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. (3) Pravo na novčani poticaj u ekološkoj proizvodnji ostvaruje se za: 1. ratarske kulture: – krušna žita, pivarski ječam i soja, – stočna žita, – uljarice, – krmno bilje, – šećernu repu, – povrće, – ljekovito bilje, – poljoprivredno sjeme, 2. sadni materijal, višegodišnje nasade i maslinovo ulje: – sadni materijal, – vinogradi, – voćnjaci, – masline, – nasadi lavande, – hmelj, – maslinovo ulje, 3. stočarstvo i stočarske proizvode: – mlijeko, – uzgoj goveda, konja, svinja, ovaca, koza, peradi, – tov junadi, svinja, peradi, janjadi, jaradi, – pčelinje zajednice, – livade i pašnjake, 4. ribarstvo: – uzgoj autohtonih vrsta bijele morske ribe, – uzgoj dagnji i kamenica, – proizvodnju mlađi autohtonih vrsta bijele morske ribe, – uzgoj morske i slatkovodne ribe. Članak 24. U smislu ovoga Zakona ekološkom proizvodnjom razumijeva se: 1. rasplodna stoka jesu mliječne krave, krave u sustavu krava-tele, bikovi, ženska telad, krmače, nerasti, ovce, ovnovi, koze, jarci, kobile, pastusi, 2. perad jesu patke, guske, kokoši i purani, 3. autohtone vrste bijele morske ribe jesu komarča (Sparus aurata), lubin (Dicentrarchus labrax), pic (Diplodus puntazzo) i zubatac (Dentex dentex), 4. mlađ autohtonih vrsta bijele morske ribe jest mlađ komarče, lubina, pica i zubaca iz mrijesta domaćih autohtonih matičnih stokova do mase 20 g/kom, 5. slatkovodna riba I. skupine jest šaran, amur i tostolobik, 6. slatkovodna riba II. skupine jest linjak, pastrva, smuđ, som, štuka, 7. mala plava riba jest srdela, inćun i papalina. Članak 25. (1) Korisnici poticaja za proizvodnju deklariranoga sadnog materijala jesu proizvođači upisani u Upisnik proizvođača sadnog materijala. (2) Poticaj za proizvodnju deklariranoga sadnog materijala iz stavka 1. ovoga članka ostvaruje se za cijepove vinove loze, sadnice voćnih vrsta skupine I. i skupine II. i maslina proizvedene u Republici Hrvatskoj. (3) Poticaj za proizvodnju deklariranoga sadnog materijala korisnici poticaja ostvaruju na temelju zahtjeva i godišnjeg izvješća o količini deklariranog sadnog materijala kojeg podnosi Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo. Članak 26. (1) Poticaj za vinograde isplaćuje se jednom godišnje nakon ulaska u rod za vinograde upisane u Vinogradarski katastar koji vodi Hrvatski zavod za vinogradarstvo i vinarstvo. (2) Do uspostave Vinogradarskog katastra isplatu poticaja za vinograde ministar će urediti posebnim propisom. Članak 27. (1) Pravo na poticaj za podizanje vinograda ostvaruju poljoprivredna gospodarstva koja podižu nove nasade vinograda na površini od 0,25 ha do 5,0 ha, sukladno godišnjem »Programu podizanja novih nasada vinograda« koji donosi ministar. (2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka ministar može posebnim propisom odrediti područja na kojima se pravo na poticaj može ostvariti na površini manjoj od propisane. (3) Poticaj iz stavka 1. ovoga članka isplaćuje se jednokratno, nakon podizanja nasada, ako korisnik poticaja podigne nasad u roku od jedne godine od odobrenja poticaja. Članak 28. Poticaj za voćne vrste I. skupine i II. skupine isplaćuje se jednom godišnje nakon ulaska nasada u rod. Članak 29. (1) Pravo na poticaj za podizanje voćnjaka ostvaruju poljoprivredna gospodarstva koja podižu nove voćnjake na površini od 0,5 ha do 5,0 ha sukladno godišnjem »Programu podizanja novih nasada u voćarstvu« kojeg donosi ministar. (2) Poticaj iz stavka 1. ovoga članka isplaćuje se jednokratno, nakon podizanja voćnjaka, ako korisnik podigne voćnjak u roku od jedne godine od odobrenja poticaja. Članak 30. (1) Poticaj za masline isplaćuje se jednom godišnje po stablu u rodu starosti 5 i više godina. (2) Poticaj za podizanje nasada maslina ostvaruju poljoprivredna gospodarstva koja podižu nove maslinike na površini od 0,5 ha do 5,0 ha sukladno godišnjem »Programu podizanja novih nasada u voćarstvu«. (3) Poticaj iz stavka 2. ovoga članka isplaćuje se jednokratno, nakon podizanja nasada, ako korisnik poticaja podigne maslinik u roku od jedne godine od odobrenja poticaja. Članak 31. Korisnici poticaja za maslinovo ulje jesu poljoprivredna gospodarstva koja proizvode masline. Poticaj se odobrava po litri prodanog i isporučenog ulja na tržište, i to slijedećih kategorija: 1. djevičansko maslinovo ulje extra, 2. djevičansko maslinovo ulje, 3. djevičansko maslinovo ulje obično. Članak 32. (1) Poticaj za hmelj (godišnja plaćanja) isplaćuje se jednom godišnje nakon ulaska nasada u rod. (2) Poticaj za podizanje nasada hmelja ostvaruju poljoprivredna gospodarstva koja podižu nove nasade hmelja na površini od 0,5 ha do 5,0 ha sukladno godišnjem »Programu podizanja novih nasada u voćarstvu«. (3) Poticaj za podizanje nasada hmelja isplaćuje se jednokratno, nakon podizanja nasada, ako korisnik poticaja podigne nasad u roku od jedne godine od odobrenja poticaja. Članak 33. (1) Poticaj za podizanje nasada lavande isplaćuje se jednokratno, nakon podizanja nasada, ako korisnik poticaja podigne nasad u roku od jedne godine od odobrenja poticaja. (2) Poticaj za lavandu (godišnja plaćanja) isplaćuje se jednom godišnje nakon ulaska nasada u rod. Članak 34. (1) Korisnici poticaja za proizvodnju mlijeka jesu poljoprivredna gospodarstva koja su u jednoj godini proizvela, prodala i isporučila minimalno poticane količine mlijeka. (2) Osnovica za izračun poticaja za isporučene količine mlijeka temelji se na mlijeku standardne kakvoće koje sadrži kod: – kravljeg mlijeka 3,7 % mliječne masti i 3,2 % bjelančevina, – ovčjeg mlijeka 6,0 % mliječne masti i 4,0 % bjelančevina, – kozjeg mlijeka 3,5 % mliječne masti i 2,6 % bjelančevina. (3) Iznos poticaja za mlijeko odredit će se preračunavanjem poticaja, ovisno o njegovoj kakvoći. (4) Način usklađenja iz stavka 3. ovoga članka propisat će ministar. (5) Poticaj za proizvodnju mlijeka isplaćivat će se za isporučene količine mlijeka prodane pravnim i fizičkim osobama koje su upisane u Upisnik ovlaštenih objekata za preradu mlijeka, koji vodi Ministarstvo. Članak 35. (1) Korisnici poticaja za tov stoke jesu poljoprivredna gospodarstva koja su u jednoj godini proizvela, prodala i isporučila na klanje minimalno potican broj grla utovljene junadi i svinja pravnim i fizičkim osobama upisanim u Upisnik ovlaštenih objekata za klanje, koji vodi Ministarstvo. Prosječna težina utovljene junadi iznosi 450 kg za ženska, i 500 kg za muška grla, a za utovljene svinje težine su od 90 do 130 kg. Da bi ostvarila pravo na poticaj, junad mora biti u tovu najmanje deset mjeseci. (2) Zaklana grla iz stavka 1. ovoga članka moraju biti ocijenjena i klasirana na liniji klanja što predstavlja osnovu za obračun isplate. (3) Iznos poticaja za utovljenu junad i svinje odredit će se tako da se poticaj uskladi prema prosječnoj klasi isporučenih grla danoj u računu o isplati. (4) Način usklađenja iz stavka 3. ovoga članka propisat će ministar. (5) Poticaj iz stavka 1. ovoga članka isplaćivat će se nakon isporuke minimalne poticane količine. Članak 36. (1) Korisnici poticaja za uzgoj rasplodne stoke jesu poljoprivredna gospodarstva koja drže minimalni broj krava za proizvodnju mlijeka, krava u sustavu krava-tele, ovaca, ovnova, koza, jarčeva, krmača, kobila, pastuha, odnosno pčelinjih zajednica. Minimalni broj određen je u Dodatku III. koji čini sastavni dio ovoga Zakona. (2) Poticaji iz stavka 1. ovoga članka isplaćuju se godišnje. Članak 37. (1) Korisnici poticaja za uzgoj rasplodne stoke jesu poljoprivredna gospodarstva i druge pravne osobe koje uzgajaju uzgojno valjanu žensku telad i ždrebad koja u vrijeme podnošenja zahtjeva nije starija od 6 mjeseci i/ili uzgajaju na kraju uzgoja pozitivno ocijenjene bikove i nerastove namijenjene prirodnom pripustu ili umjetnom osjemenjivanju. (2) Poticaji iz stavka 1. ovoga članka isplaćuju se jednokratno. Članak 38. Korisnici poticaja za pčelinje zajednice su poljoprivredna gospodarstva koja drže minimalni broj pčelinjih zajednica. Minimalni broj određen je u Dodatku III. koji čini sastavni dio ovoga Zakona. Članak 39. Poljoprivredna gospodarstva koja uzgajaju ili tove stoku ostvaruju pravo na poticaj po ha za održavane livade ili pašnjake u posjedu, uz uvjet da na poljoprivrednom gospodarstvu godišnje uzgajaju ili tove prosječan broj uvjetnog grla po hektaru livade ili pašnjaka, i to ne manji od: 1. 0,5 goveda i/ili 2. 5 ovaca i/ili koza i/ili 3. 0,5 konja. Članak 40. (1) Korisnici poticaja za uzgoj autohtonih vrsta pernate divljači jesu pravne i fizičke osobe koje su registrirane za tu djelatnost. (2) Poticaji se isplaćuju za isporučenu količinu umjetno uzgojenih pilića autohtonih vrsta pernate divljači i za vlastitu potrošnju (za reprodukciju i ispuštanje u lovište). Članak 41. (1) Korisnici poticaja za uzgoj autohtonih vrsta bijele morske ribe jesu fizičke i pravne osobe koje obavljaju komercijalnu proizvodnju i to za uzgojene i prodane ribe. (2) Više iznose poticaja za uzgoj autohtonih vrsta bijele morske ribe ostvaruju korisnici koji proizvodnju obavljaju na otocima. Članak 42. Korisnici poticaja za uzgoj školjaka jesu fizičke i pravne osobe koje obavljaju komercijalnu proizvodnju, i to za uzgojene i prodane dagnje i kamenice. Članak 43. Korisnici poticaja za proizvodnju mlađi jesu fizičke i pravne osobe koje obavljaju proizvodnju mlađi autohtonih vrsta bijele morske ribe (lubin, komarča, pic, zubatac) iz mrijesta domaćih matičnih stokova. Članak 44. Korisnici poticaja za uzgoj slatkovodne ribe jesu fizičke i pravne osobe koje obavljaju komercijalnu proizvodnju, i to za uzgojenu i prodanu ribu. Članak 45. (1) Korisnici poticaja za ulov male plave ribe jesu fizičke i pravne osobe koje obavljaju gospodarski ribolov na moru i ostvareni ulov male plave ribe prodaju na tržištu. (2) Poticaji se isplaćuju za prodanu malu plavu ribu za doradu, preradu ili izravnu potrošnju. Članak 46. (1) Korisnici poticaja za preradu slatkovodne ribe i male plave ribe jesu fizičke i pravne osobe koje obavljaju preradu slatkovodnih riba iz domaćeg uzgoja ili preradu male plave ribe iz domaćeg ulova. (2) Poticaji za preradu slatkovodne i male plave ribe isplaćuju se za prerađenu i prodanu slatkovodnu i malu plavu ribu. (3) Više iznose poticaja za preradu male plave ribe ostvaruju korisnici poticaja koji proizvodnju obavljaju na otocima. Članak 47. Način i postupak za ostvarivanja poticaja propisat će ministar. III. MODEL POTPORE DOHOTKU Članak 48. (1) Korisnici dohodovne potpore u sklopu modela potpore dohotku jesu nekomercijalna poljoprivredna gospodarstva koja imaju u posjedu ili koriste najviše 3 ha obradivoga poljoprivrednog zemljišta. (2) Pravo na dohodovnu potporu ostvaruje svaki član nekomercijalnog gospodarstva koji u godini podnošenja zahtjeva ima status osiguranika mirovinskog osiguranja u svojstvu poljoprivrednika i najmanje 50 godina života za žene, odnosno 55 za muškarce. (3) Iznos godišnje dohodovne potpore za korisnike prava na dohodovnu potporu iznosi do 7.200,00 kuna. (4) Pravo na dohodovnu potporu odobrava se za sljedeću kalendarsku godinu. (5) Pravo na dohodovnu potporu prestaje u trenutku kada član poljoprivrednog gospodarstva iz stavka 1. ovoga članka stekne uvjete za starosnu mirovinu. (6) Način i postupak za ostvarivanja potpore dohotku propisat će ministar. Članak 49. Jednom ostvaren status nekomercijalnog gospodarstva ne dopušta naknadnu promjenu statusa i onemogućuje ostvarenje potpore u sklopu modela potpore proizvodnji i modela kapitalnih ulaganja. IV. MODEL KAPITALNIH ULAGANJA Članak 50. (1) Modelu kapitalnih ulaganja cilj je unapređenje uvjeta proizvodnje poljoprivrednih gospodarstava te fizičkih i pravnih osoba koje se bave ulovom i uzgojem ribe ili šumarstvom. (2) Model kapitalnih ulaganja obuhvaća potporu: 1. ulaganju u poljoprivredu, 2. ulaganju u šumarstvo, 3. ulaganju u ribarstvo. Članak 51. (1) Korisnici prava na nepovratna sredstva u sklopu modela kapitalnih ulaganja jesu poljoprivredna gospodarstva te fizičke i pravne osobe koje se bave ribarstvom te šumarstvom. (2) Nepovratna sredstva u smislu modela kapitalnih ulaganja odnose se na udio sredstava iz državnog proračuna kojima Ministarstvo sudjeluje u financiranju ukupne vrijednosti investicije za koju je komercijalna banka odobrila kredit korisniku iz stavka 1. ovoga članka. (3) Zahtjev za odobrenje nepovratnih investicijskih sredstava podnosi se Ministarstvu. (4) Odluku o odobrenju nepovratnih sredstava na prijedlog Povjerenstva za kapitalna ulaganja donosi ministar. (5) Uvjete i način podnošenja zahtjeva, najviše i najniže iznose nepovratnih sredstava, udjele nepovratnih sredstava u ukupnoj vrijednosti investicije, odnosno kredita kao i ostale uvjete propisat će ministar uz mišljenje Ministarstva financija. (6) Ministar imenuje i propisuje način rada Povjerenstva iz stavka 4. ovoga članka. V. MODEL RURALNOG RAZVITKA Članak 52. Model ruralnog razvitka obuhvaća sljedeće programe: 1. razvitak seoskog prostora, 2. očuvanje izvornih i zaštićenih pasmina, 3. marketinška priprema poljoprivrednih proizvoda. Članak 53. (1) Programu razvitka seoskog prostora cilj je održivi razvitak seoskih područja osiguranjem primjerenih radnih i životnih uvjeta te očuvanjem prirodnog i kulturnog naslijeđa. (2) Korisnici programa razvitka seoskog prostora jesu poljoprivredna gospodarstva određena Zakonom o poljoprivredi te druge fizičke i pravne osobe. (3) Program razvitka seoskog prostora temelji se na udruživanju sredstava iz državnog proračuna i sredstava županija, korisnika te drugih izvora financiranja. (4) Mjere razvitka seoskog prostora ponajprije obuhvaćaju potporu: – investicijama na poljoprivrednim gospodarstvima, – preradi poljoprivrednih proizvoda, – uspostavi strojnih prstenova, – mladim poljoprivrednicima, – školovanju, prekvalifikaciji i obuci, – mjerama zaštite okoliša u području poljoprivrede i šumarstva, – šumarstvu, – mjerama uređenja zemljišta, – obnovi i razvitku sela, – očuvanju kulturnog blaga, ruralnih običaja i manifestacija, – raznovrsnim poljoprivrednim i drugim aktivnostima radi ostvarivanja dopunskih ili alternativnih izvora prihoda, – ruralnom turizmu i tradicionalnim ruralnim obrtima, – poboljšanju ruralne infrastrukture vezano uz razvitak poljoprivrede, – promociji vinskih i drugih turističkih cesta, – promociji kvalitetnih autohtonih proizvoda, – razvitku usluga u ruralnom prostoru. (5) Projekti razvitka seoskog prostora prihvatljivi za financiranje u sklopu ovoga modela odabiru se putem natječaja. (6) Program razvitka seoskog prostora donosi se na temelju Nacionalnog programa za poljoprivredu i seoska područja sukladno Zakonu o poljoprivredi. (7) Program razvitka seoskog prostora donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra uz mišljenja Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja, Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo, Ministarstva turizma, Ministarstva javnih radova, obnove i graditeljstva i Ministarstva prosvjete, kulture i športa. (8) Uvjeti koje moraju zadovoljavati fizičke i pravne osobe iz stavka 2. ovoga članka bit će određeni u natječaju iz stavka 5. ovoga članka kojeg će raspisati Ministarstvo. Članak 54. (1) Programu očuvanja izvornih i zaštićenih pasmina cilj je održanje i unapređenje proizvodnje hrvatskih izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja. (2) Pravo na potporu u sklopu programa očuvanja izvornih i zaštićenih pasmina ostvaruje komercijalno ili nekomercijalno poljoprivredno gospodarstvo upisano u Upisnik i to po grlu upisane uzgojno valjane rasplodne izvorne i zaštićene pasmine za pripadajuće iznose propisane u Dodatku II. ovoga Zakona. (3) Za pasmine domaćih životinja izvornih i zaštićenih pasmina čija je vrijednost efektivne veličine populacije manja od 100, iznos novčanih poticaja uvećava se za 50% od propisanog. (4) Maksimalne poticane količine pojedinih izvornih i zaštićenih pasmina sukladno članku 7. stavku 3. ovoga Zakona te njihov popis utvrđuje Vlada Republike Hrvatske. (5) Način i postupak za ostvarivanje potpore u sklopu ovoga Programa propisat će ministar. Članak 55. (1) Programu marketinške pripreme poljoprivredno-prehrambenih proizvoda cilj je poticanje prodaje poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. (2) Korisnici programa marketinške pripreme poljoprivredno-prehrambenih proizvoda jesu komercijalna poljoprivredna gospodarstava te druge fizičke i pravne osobe. (3) Projekti marketinške pripreme poljoprivredno-prehrambenih proizvoda prihvatljivi za financiranje u sklopu ovoga modela odabiru se putem natječaja koji raspisuje Ministarstvo. (4) Uvjete koje moraju ispunjavati fizičke i pravne osobe iz stavka 2. ovoga članka, način provedbe programa marketinške pripreme poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, udjele državnih sredstava u financiranju te kriterije za odabir projekata propisat će ministar. VI. UPRAVNI I INSPEKCIJSKI NADZOR Članak 56. (1) Upravni nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega obavlja Ministarstvo. (2) Inspekcijski nadzor u provođenju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega u prvom stupnju obavljaju uredi državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave, odnosno upravno tijelo Grada Zagreba, nadležni za poslove poljoprivredne inspekcije (u daljnjem tekstu: županijska poljoprivredna inspekcija), odnosno Ministarstvo kad je to ovim Zakonom određeno, a u drugom stupnju Ministarstvo (u daljnjem tekstu: poljoprivredna inspekcija u Ministarstvu). (3) Poslove inspekcijskog nadzora iz nadležnosti županijske poljoprivredne inspekcije i poljoprivredne inspekcije u Ministarstvu provode poljoprivredni inspektori. Članak 57. (1) Poslove poljoprivrednog inspektora može obavljati diplomirani inženjer poljoprivrede odnosno agronomije, s položenim državnim stručnim ispitom za poljoprivrednog inspektora i s najmanje pet (5) godina radnog iskustva u struci. (2) Program posebnog dijela državnoga stručnog ispita iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar. Članak 58. (1) Poljoprivredni inspektor ima službenu iskaznicu i znak kojim dokazuje službeno svojstvo, identitet i ovlasti. (2) Obrazac iskaznice i izgled znaka te način izdavanja i vođenja evidencije o službenim iskaznicama i znakovima propisuje ministar. Članak 59. (1) Županijska poljoprivredna inspekcija obavlja sve poslove inspekcijskog nadzora u prvom stupnju, osim poslova za koje je ovim Zakonom određeno da ih izravno obavlja poljoprivredna inspekcija u Ministarstvu. (2) Županijska poljoprivredna inspekcija: 1. pregledava poljoprivredno zemljište, usjeve, nasade, stoku, ulov ribe, uzgoj ribe i dagnji, preradu ribe, uzgoj pernate divljači, poslovne i proizvodne prostore, objekte, uređaje, robu i poslovnu dokumentaciju korisnika državne potpore, 2. provodi uvid u isprave korisnika, koje se odnose na ostvarivanje državne potpore, 3. provjerava udovoljava li korisnik uvjetima za ostvarivanje te potpore, 4. utvrđuje nezakonito dobivanje ili nenamjensku uporabu sredstava državne potpore, 5. naređuje korisniku povrat sredstava u slučaju nezakonitog dobivanja sredstava ili nenamjenske uporabe sredstava, 6. izvješćuje nadležna tijela državne uprave o uočenim nepravilnostima i traži provođenje određenog postupka ako sama nije ovlaštena izravno postupiti, 7. prikuplja podatke i obavijesti od odgovornih osoba, svjedoka, vještaka i drugih osoba kad je to potrebno za obavljanje poslova, 8. podnosi zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka zbog povrede odredaba ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega. (3) Poljoprivredna inspekcija u Ministarstvu: 1. usmjerava, koordinira i nadzire rad županijske poljoprivredne inspekcije, 2. rješava o žalbama protiv rješenja županijske poljoprivredne inspekcije, 3. izvješćuje nadležna tijela državne uprave o uočenim nepravilnostima i traži provođenje određenog postupka ako sama nije ovlaštena izravno postupiti, 4. prikuplja podatke i obavijesti od odgovornih osoba, svjedoka, vještaka i drugih osoba kad je to potrebno za obavljanje poslova, 5. podnosi zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka zbog povrede odredaba ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega, 6. nadzire i ostalo propisano ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju njega. Članak 60. (1) Korisnici koji podliježu nadzoru poljoprivrednog inspektora dužni su mu omogućiti obavljanje nadzora, pružiti potrebne podatke i obavijesti te osigurati uvjete za nesmetani rad. (2) Korisnici iz stavka 1. ovoga članka dužni su na zahtjev poljoprivrednog inspektora u određenom roku dostaviti ili pripremiti podatke i materijale koji su mu potrebni za obavljanje poslova inspekcijskog nadzora. (3) Rok iz stavka 2. ovoga članka mora biti primjeren vrsti zahtjeva. Članak 61. (1) Poljoprivredni inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora vodi postupak, sastavlja zapisnik i donosi rješenje kad je za to ovlašten ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju njega. (2) Poljoprivredni inspektor obavlja inspekcijski nadzor bez prethodne najave, ali je prije početka obavljanja nadzora obavezan o svojoj nazočnosti izvijestiti odgovornu osobu u pravnoj osobi, odnosno fizičku osobu kod koje treba obaviti inspekcijski nadzor. (3) Ukoliko je odgovorna osoba iz stavka 2. ovoga članka odsutna poljoprivredni će inspektor obaviti nadzor u nazočnosti djelatnika kojeg je zatekao na radu u pravnoj osobi ili člana obitelji. (4) O izvršenom inspekcijskom nadzoru i o utvrđenom stanju, kao i o podacima i obavijestima dobivenim kod obavljanja inspekcijskog nadzora, poljoprivredni inspektor sastavlja zapisnik čiji jedan primjerak uručuje stranci. (5) Na postupak poljoprivrednog inspektora primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Članak 62. (1) Ako poljoprivredni inspektor u postupku inspekcijskog nadzora utvrdi da je povrijeđen ovaj Zakon ili propisi doneseni na temelju njega, naredit će rješenjem da se utvrđene nepravilnosti,odnosno nedostaci uklone u određenom roku. (2) Poljoprivredni inspektor donijet će rješenje iz stavka 1. ovoga članka bez odgađanja, a najkasnije u roku od 15 dana od dana završetka nadzora. Članak 63. (1) U obavljanju inspekcijskog nadzora poljoprivredni inspektor može privremeno oduzeti, do donošenja rješenja o izvršenom prekršaju ili presude o kaznenom djelu, dokumentaciju i predmete koji u prekršajnom ili sudskom postupku mogu poslužiti kao dokaz. (2) O privremenom oduzimanju dokumentacije ili predmeta iz stavka 1. ovoga članka izdaje se potvrda. Članak 64. (1) Protiv rješenja županijske poljoprivredne inspekcije može se izjaviti žalba Ministarstvu u roku od 15 dana od dana dostave rješenja. (2) Protiv rješenja Ministarstva donesenog u prvom stupnju nije dopuštena žalba nego se može pokrenuti upravni spor. (3) Žalba izjavljena protiv rješenja donesenih na temelju ovoga Zakona ne zadržava izvršenje rješenja. Članak 65. (1) Zaključak o dozvoli za izvršenje rješenja poljoprivredni inspektor dužan je donijeti bez odgađanja, a najkasnije u roku od 8 dana od dana kad je rješenje postalo izvršno. (2) Kad se ima provesti izvršenje rješenja radi ispunjavanja novčanih obveza sudskim putem poljoprivredni inspektor dužan je na rješenje staviti potvrdu o izvršnosti i dostaviti ga radi izvršenja sudu. VII. KAZNENE ODREDBE Članak 66. (1) Novčanom kaznom od 50.000,00 do 500.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj korisnik ako: 1. u namjeri da ostvari novčana sredstva prema odredbama ovoga Zakona pri podnošenju zahtjeva dade netočne podatke, 2. nenamjenski koristi dobivena novčana sredstva. (2) Novčanom kaznom od 10.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka. Članak 67. (1) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj korisnik ako: 1. ne čuva isprave sukladno odredbi članka 3. stavka 2. ovoga Zakona; 2. ne prijavi promjenu nositelja poljoprivrednog gospodarstva radi unosa u Upisnik sukladno članku 5. stavku 4. ovoga Zakona; 3. sprečava ili ometa poljoprivrednog inspektora u obavljanju inspekcijskog nadzora, ne dopušta uvid u poslovne knjige i drugu dokumentaciju ili sprečava njihovo privremeno oduzimanje kao i oduzimanje predmeta koji mogu poslužiti kao dokaz u sudskom postupku; 4. na zahtjev poljoprivrednog inspektora ne dostavi u određenom roku poslovnu dokumentaciju ili podatke koji su potrebni za obavljanje inspekcijskog nadzora; 5. ne postupi po izvršnom rješenju nadležnoga poljoprivrednog inspektora. (2) Novčanom kaznom od 1.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka. Članak 68. Za prekršaj iz članaka 67. i 68. ovoga Zakona uz novčane kazne izreći će se i zaštitna mjera oduzimanja potpore koja je ostvarena odnosno nastala prekršajem. VIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 69. (1) Propise na temelju ovlaštenja iz ovoga Zakona donijet će ministar u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. (2) Ovlašćuje se ministar da propisima iz stavka 1. ovoga članka može odrediti prekršaje i propisati kazne za te prekršaje. (3) Do stupanja na snagu propisa iz stavka 1. ovoga članka ostaju na snazi propisi koji su doneseni za provedbu Zakona o novčanim poticajima i naknadama u poljoprivredi i ribarstvu (»Narodne novine«, br. 29/99., 105/99., 46/00., 101/00., 12/01. i 13/02.), ako nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona. Članak 70. (1) Na poticaje za proljetnu sjetvu 2002. godine i za podizanje trajnih nasada po operativnom planu sadnje za 2002. godinu na isplatu drugog dijela poticaja, primijenit će se odredbe Zakona o novčanim poticajima i naknadama u poljoprivredi i ribarstvu (»Narodne novine«, br. 29/99., 105/99., 46/00., 101/00., 12/01. i 13/02.). (2) Na poticaje za jesensku sjetvu 2002. godine primjenjivat će se odredbe Zakona o novčanim poticajima i naknadama u poljoprivredi i ribarstvu (»Narodne novine«, br. 29/99., 105/99., 46/00., 101/00., 12/01. i 13/02.), a plaćanje i iznos poticaja vršit će se nakon okončane proizvodnje po odredbama ovoga Zakona. (3) Inspekcijski i prekršajni postupci pokrenuti do dana primjene ovoga Zakona dovršit će se prema odredbama propisa koji su bili na snazi do stupanja na snagu ovoga Zakona. Članak 71. Danom primjene ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o novčanim poticajima i naknadama u poljoprivredi i ribarstvu (»Narodne novine«, br. 29/99., 105/99., 46/00., 101/00., 12/01. i 13/02.). Članak 72. Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, a primjenjuje se od 1. siječnja 2003. Klasa: 320-01/02-01/01 Zagreb, 11. srpnja 2002. Predsjednik Hrvatskoga sabora Zlatko Tomčić, v. r. ====================== Na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim ODLUKU O PROGLAŠENJU ZAKONA O DRŽAVNOJ POTPORI U POLJOPRIVREDI, RIBARSTVU I ŠUMARSTVU Proglašavam Zakon o državnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu, koji je donio Hrvatski sabor na sjednici 11. srpnja 2002. Broj: 01-081-02-2682/2 Zagreb, 16. srpnja 2002. Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić, v. r. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVNOJ POTPORI U POLJOPRIVREDI, RIBARSTVU I ŠUMARSTVU Članak 1. U Zakonu o državnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu (»Narodne novine«, br. 87/02.) u članku 13. stavku 6. podstavku 4. brišu se riječi: »morske i« brišu se. Podstavak 6. mijenja se i glasi: »– proizvodnju ribljih proizvoda od domaćeg ulova male plave ribe i od domaćeg uzgoja slatkovodnih i autohtonih vrsta bijele morske ribe«. Članak 2. U članku 15. stavak 1. mijenja se i glasi: »(1) Ministarstvo osigurava potporu osiguranju od mogućih šteta proizvodnji u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu sukladno predviđenim sredstvima u državnom proračunu za tekuću godinu.« Članak 3. U članku 30. iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi: »(4) Popis i obilježavanje stabala maslina iz stavka 1. ovoga članka provodit će općinske i gradske Komisije na temelju posebnog propisa kojeg donosi ministar.« Članak 4. Iza članka 33. dodaje se članak 33.a koji glasi: »Članak 33.a Iznimno od odredbi članka 27. stavka 1., članka 29. stavka 1., članka 30. stavka 2. i članka 32. stavka 2., ukoliko godišnji Program podizanja novih nasada vinograda i nasada u voćarstvu ne bude iskorišten sukladno članku 7. stavku 6. ovoga Zakona, Ministarstvo može preraspodijeliti sredstva i na zahtjeve veće od 5 ha.« Članak 5. U članku 34. stavak 1. mijenja se i glasi: »(1) Korisnici poticaja za proizvodnju mlijeka jesu poljoprivredna gospodarstva koja su u jednoj godini proizvela i isporučila minimalnu poticanu količinu mlijeka za prethodnu godinu.« Iza stavka 1. dodaju se novi stavci 2. i 3. koji glase: »(2) Poljoprivredna gospodarstva koja se tijekom godine uključe u proizvodnju mlijeka ostvaruju pravo na poticaj tek kad ispune uvjet minimalno poticane količine iz prethodne godine. (3) Prva godina za koju se utvrđuju minimalno poticane količine je 2003. godina. Dosadašnji stavci 2., 3., 4. i 5. postaju stavci 4., 5., 6. i 7. Članak 6. U članku 35. stavak 1. mijenja se i glasi: »(1) Korisnici poticaja za tov stoke jesu poljoprivredna gospodarstva koja su u jednoj godini proizvela, prodala i isporučila na klanje minimalno potican broj grla utovljene junadi i svinja pravnim i fizičkim osobama upisanim u Upisnik ovlaštenih objekata za klanje, koji vodi Ministarstvo. Minimalna težina isporučene junadi iznosi 450 kg za ženska i 500 kg za muška grla, a za utovljene svinje 90 do 130 kg. Da bi ostvarila pravo na poticaj, junad mora biti u tovu najmanje 250 dana, a svinje najmanje 80 dana.« Članak 7. U članku 70. iza stavka 2. dodaju se stavci 3., 4., 5. i 6. koji glase: »(3) Svi ostali poticaji i naknade na koja su korisnici ostvarili prava u 2002. godini isplaćivat će se u 2003. godini sukladno Zakonu o novčanim poticajima i naknadama u poljoprivredi i ribarstvu (»Narodne novine«, br. 29/99., 105/99., 46/00., 101/00., 12/01. i 13/02.) (4) Iznimno, do 31. prosinca 2003., poticaj za mlijeko isplaćivat će se korisnicima određenim Zakonom o novčanim poticajima i naknadama u poljoprivredi i ribarstvu (»Narodne novine«, br. 29/99., 105/99., 46/00., 101/00., 12/01. i 13/02.) uključujući sve skupine područja posebne državne skrbi. (5) Iznimno, do 31. prosinca 2003., ukupni obujam poslovanja iz članka 6. ovoga Zakona neće biti uvjet za ostvarenje prava na poticaj. (6) Iznimno, iznosi iz članka 7. stavka 5. ovoga Zakona za 2003. godinu utvrđuju se do 15. srpnja 2003.« Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 7. Članak 8. Dodaci I., II., III. i IV. iz članka 6., 7. i 8. zamjenjuju se novim Dodacima I., II., III. i IV. i kao sastavni dio Zakona objavljuju se uz ovaj Zakon. Članak 9. Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«. Klasa: 320-01/03-01/03 Zagreb, 14. srpnja 2003. HRVATSKI SABOR Predsjednik Hrvatskoga sabora Zlatko Tomčić, v. r. ========= Proglašavam Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu, koji je donio Hrvatski sabor na sjednici 14. srpnja 2003. Broj: 01-081-03-2627/2 Zagreb, 18. srpnja 2003. Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić, v. r. > PRAVILNIK o ostvarivanju prava na potporu osiguranja od mogućih šteta proizvodnji u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu > PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU OSTVARIVANJA POTPORE PROGRAMU RAZVITKA STOČARSKE PROIZVODNJE
|
||||||||||||||||||
