IZRADA WEB STRANICA

Naručite izradu modernih web stranica. U svega nekoliko minuta, kreirajte vrhunsku web stranicu uz pomoć naših CMS web stranica. Moderni dizajni za Vaše web stranice. Korištenje CMS web stranica slično je kao korištenje Facebooka, ne zahtjeva znanje kodiranja i programiranja. Započnite pisati, dodajte nekoliko fotografija i imate brzo svoju prvu web stranicu. Mijenjajte dizajn svoje stranice s lakoćom. Kreirajte web stranicu svoje tvrtke, web stranicu obrta, web stranicu udruge, započnite pisati blog...

Mobilna responzivnost web stranica je prilagođavanje web stranice svim preglednicima (mobitel, tablet, računalo) i mora se implementirati na sve web stranice. Besplatna optimizacija za tražilice; SEO optimizacija omogućava vašoj web stranici da se prikazuje u prvih deset rezultata na tražilicama za pojmove koje pretražuju vaši budući kupci.

Dizajn responzivnih web stranica, registracija domene, izrada CMS stranica, ugradnja web shopa, implementacija plaćanja karticama, ugradnja Google analyticsa, siguran hosting, prijava na tražilice, reklama na društvenim mrežama, ugradnja kontakt formulara za upite sa web stranica...

Iskoristite ponudu: izrada web stranica i hosting po najnižim cijenama. Besplatna prijava na tražilice, besplatni e-mail, besplatna .hr domena, besplatna podrška za internet marketing...

>> Link na ponudu za izradu web stranica >>

Kontakt:
Poslovni Forum d.o.o.
Link - Kontakt informacije

Napomena: Ne dajemo besplatne pravne savjete!




Ažurirano: 26. 12. 2024.

POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE Link na brzi pregled poslovnih i internet usluga

ZAKON O FINANCIRANJU JEDINICA LOKALNE UPRAVE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE

"Narodne novine", broj 117/93,33/00, 73/00, 59/01, 107/01, 117/01, 150/02 (pročišćeni tekst)

Uključena i izmjena prema NN 150/02 (čl. 45. st.4. što se primjenjuje od 01.siječnja 2003.)

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuju izvori sredstava i financiranje poslova iz samoupravnog djelokruga županije, općine, grada (u daljnjem tekstu: jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave), u granicama određenim zakonom kojim se uređuju pojedina pitanja ako odredbama ovoga Zakona nije određeno drugačije.

Članak 2.

Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga osigurava sredstva u svojem proračunu.

Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave osigurava prihode razmjerne rashodima za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga.

II. IZVORI SREDSTAVA

Članak 3.

Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave stječe prihode iz vlastitih izvora, od zajedničkih poreza i od dotacija iz državnoga i županijskoga proračuna.

Članak 4.

Vlastiti izvori sredstava županije jesu:

1. prihodi od vlastite imovine, u smislu članka 68. stavka 3. točke 1., 2., 3. i 4. Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi ("Narodne novine", br. 90/92).

2. županijski porezi, u skladu s ovim Zakonom,

3. novčane kazne i oduzeta imovinska korist za prekršaje, koje sami propišu,

4. drugi prihodi utvrđeni posebnim zakonom.

Članak 5.

Županijski porezi su:

1. porez na nasljedstva i darove,

2. porez na cestovna motorna vozila,

3. porez na plovila,

4. porez na automate za zabavne igre.

1. Porez na nasljedstva i darove

Članak 6.

(1) Porez na nasljedstva i darove plaća se na nekretnine, u skladu sa zakonom, na gotov novac, novčane tražbine i vrijednosne papire (vrijednosnice) te na pokretnine ako im je pojedinačna tržišna vrijednost veća od 50.000,00 kuna na dan utvrđivanja porezne obveze.

(2) Porez na nasljedstva i darove ne plaća se ako se na naslijeđene ili darovane pokretnine plaća porez na dodanu vrijednost

Članak 7.

(1) Obveznici poreza na nasljedstva i darove su fizičke i pravne osobe, koje na teritoriju Republike Hrvatske naslijede ili prime na dar ili steknu po drugoj osnovi bez naknade imovinu na koju se plaća porez na nasljedstva i darove.

(2) Ako se nasljednik odrekne nasljedstva ili ga ustupi u ostavinskom postupku, porez na nasljedstva i darove plaća osoba kojoj je nasljedstvo pripalo ili joj je ustupljeno.

Članak 8.

Brisan.

Članak 9.

(1) Osnovicu poreza na nasljedstva i darove čini iznos gotova novca, te tržišna vrijednost financijske i druge imovine, na dan utvrđivanja porezne obveze, nakon odbitka dugova i troškova što se odnose na imovinu na koju se plaća taj porez.

(2) Osnovicu poreza na nasljedstva i darove iz stavka 1. ovoga članka, utvrđuje nadležno porezno tijelo

Članak 10.

Briše se.

Članak 11.

(1) Obveza plaćanja poreza na nasljedstva i darove nastaje u trenutku pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju ili odluke državnog tijela ili suda ili u trenutku primitka dara.

(2) Dar se smatra primljenim u trenutku potpisa ugovora o darovanju, a ako nije sklopljen pisani ugovor o darovanju, u trenutku primitka dara.

(3) Ako se rješenje o nasljeđivanju ili odluka tijela državne uprave ili suda ili ugovor o darovanju, ne prijave ili se ne prijave pravodobno, porezna osnovica utvrđuje se prema tržišnoj vrijednosti naslijeđene ili na dar primljene imovine na dan prijavljivanja ili otkrivanja porezne obveze.

Članak 12.

Brisan.

Članak 13.

Porez na nasljedstva i darove plaća se po stopi do 5%.

Članak 14.

Porez na nasljedstva i darove ne plaćaju:

1. bračni drug, krvni srodnici u ravnoj liniji, te posvojenici i posvojitelji umrlog ili darovatelja,

2. braća i sestre, njihovi potomci te zetovi i snahe ostavitelja ili darovatelja, ako su živjeli u zajedničkom kućanstvu s ostaviteljem u trenutku njegove smrti ili s darovateljem u trenutku primitka dara. Zajedničkim kućanstvom u smislu ovoga Zakona smatra se zajedničko stjecanje prihoda i imovine te raspolaganje prihodima i imovinom koja se nasljeđuje ili daruje,

3. fizičke i pravne osobe kojima Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave daruje, odnosno daje pokretnine bez naknade radi odštete ili iz drugih razloga u svezi s Domovinskim ratom,

4. Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, tijela državne uprave i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, javne ustanove, vjerske zajednice, zaklade i fondacije, Crveni križ i druge humanitarne udruge osnovane na temelju posebnih propisa,

5. fizičke i pravne osobe kada primaju darove (donacije) za svrhe utvrđene posebnim propisima

Članak 15.

Briše se.

Članak 16.

(1) Obveznici poreza na nasljedstva i darove moraju nadležnom poreznom tijelu dostaviti rješenje o nasljeđivanju odnosno odluku tijela državne uprave ili suda ili ugovor o darovanju, i to u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju ili odluke tijela državne uprave ili suda ili od dana sklapanja ugovora o darovanju.

(2) Podatke iz stavka 1. ovoga članka treba dostaviti nadležnom poreznom tijelu prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu ili sjedištu poreznog obveznika.

(3) Porez na nasljedstva i darove plaća se u roku od 15 dana od dana dostave rješenja o utvrđivanju toga poreza.

(4) Porez na nasljedstva i darove prihod je županije prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu ili sjedištu nasljednika ili daroprimatelja

2. Porez na cestovna motorna vozila

Članak 17.

(1) Porez na cestovna motorna vozila plaćaju pravne i fizičke osobe koje su vlasnici registriranih osobnih automobila i motocikla.

(2) Osobni automobil, u smislu ovoga Zakona, motorno je vozilo namijenjeno prijevozu osoba koje, osim sjedala za vozača, ima najviše osam sjedala i čija nosivost tereta ne prelazi 250 kilograma.

(3) Motocikl, u smislu ovoga Zakona, motorno je vozilo na dva kotača, s bočnom prikolicom ili bez nje i motorno vozilo na tri kotača, ako njegova masa nije veća od 400 kilograma.

(4) Porez na cestovna motorna vozila plaća se godišnje prema snazi motora iskazanoj u kW i godinama starosti vozila i to:

Članak 18.

(1) Porez na cestovna motorna vozila ne plaća se na vozila Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, na vozila tijela državne uprave i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, na vozila zdravstvenih ustanova, vatrogasnih jedinica, diplomatskih i konzularnih predstavništava i stranoga diplomatskog osoblja te na posebna vozila kojima vlasnici obavljaju registriranu djelatnosti za prijevoz umrlih i taksi službu.

(2) Porez na cestovna motorna vozila ne plaćaju osobe koje su u cijelosti bile oslobođene plaćanja carine i poreza na dodanu vrijednost (poreza na promet) pri nabavi vozila.

Članak 19.

(1) Porez na cestovna motorna vozila plaća se prema rješenju o utvrđivanju poreza koje donosi nadležno porezno tijelo.

(2) Pri promjeni vlasništva cestovnoga motornog vozila tijekom kalendarske godine novi vlasnik ne plaća porez na cestovna motorna vozila ako je taj porez bio utvrđen prijašnjem vlasniku.

(3) Ako je tijekom kalendarske godine nabavljeno novo motorno vozilo, vlasnik toga vozila plaća godišnji porez umanjen za dio godine prije nabave vozila.

(4) Porez na cestovna motorna vozila plaća se u roku od 15 dana od dana dostave rješenja o utvrđivanju toga poreza.

(5) Županija može svojom odlukom propisati da se porez na cestovna motorna vozila plaća pri registraciji vozila.

(6) Porez na cestovna motorna vozila prihod je županije u kojoj je sjedište ili prebivalište obveznika toga poreza.

3. Porez na plovila

Članak 20.

(1) Porez na plovila plaćaju pravne i fizičke osobe koje su vlasnici plovila.

(2) Plovilom u smislu stavka 1. ovoga članka smatra se brod (jahta ili brodica) i čamac unutarnje plovidbe koji služe razonodi, športu ili rekreaciji.

(3) Porez na plovila plaća se godišnje prema dužini plovila iskazanoj u metrima, godinama starosti plovila, ima li plovilo kabinu ili nema te snazi motora iskazanoj u kW i to:

Članak 21.

Porez na plovila ne plaća se na plovila kojima se obavlja registrirana djelatnost i brodice u vlasništvu domicilnog stanovništva na otocima koje služe za nužnu organizaciju života i održavanje posjeda na otocima.

Članak 22.

(1) Porez na plovila plaća se prema rješenju o utvrđivanju poreza kojeg donosi nadležno porezno tijelo na području koje je plovilo registrirano.

(2) Porez na plovila plaća se u roku od 15 dana od dana dostave rješenja o utvrđivanju toga poreza.

(3) Porez na plovila prihod je županije na području koje je plovilo registrirano.

4. Porez na automate za zabavne igre

Članak 23.

(1) Predmet oporezivanja su automati za zabavne igre koji se stavljaju u uporabu u zabavnim klubovima, ugostiteljskim objektima, javnim objektima i drugim javnim prostorima.

(2) Pod automatima u smislu stavka 1. ovoga članka smatraju se automati koji služe za priređivanje zabavnih igara na računalima, simulatorima, videoautomatima, fliperima, pikadima, biljarima, stolnim nogometom i drugim sličnim automatima koji se stavljaju u pogon s pomoću kovanica, žetona ili uz naplatu, pri čemu igrač ne ostvaruje dobitak u novcu, stvarima ili pravima.

(3) Automati za zabavne igre razvrstavaju se u dvije skupine:

1. automati skupine A (videoigre, simulatori i drugi elektronski automati za zabavu na kojima igrač ne ostvaruje dobitak),

2. automati skupine B (fliperi, biljar, hokej, stolni nogomet, pikada i drugi mehanički automati).

Članak 24.

Pod zabavnim klubovima u smislu stavka 1. članka 23. ovoga Zakona smatraju se prostori u kojima se priređuju zabavne igre na automatima za zabavu, a čija površina ne može biti manja od 30 m2 i u kojima mora biti postavljeno najmanje 5 automata za zabavne igre.

Članak 25.

Obveznik poreza na automate za zabavne igre je pravna ili fizička osoba koja automate za zabavne igre stavlja u uporabu u zabavnim klubovima, ugostiteljskim objektima, javnim objektima i drugim javnim prostorima.

Članak 26.

(1) Porez na automate za zabavne igre plaća se mjesečno 100,00 kuna.

(2) Porez iz stavka 1. ovoga članka ne plaća se na automate za zabavu vrste biljar, ako imaju na vidnom mjestu istaknutu markicu Hrvatskog biljarskog saveza.

Članak 27.

1) Porez na automate za zabavne igre plaća se prema mjestu gdje se automat za zabavne igre stavlja u uporabu.

(2) Porezni obveznik dužan je prije stavljanja u uporabu automata za zabavne igre nadležnom poreznom tijelu prema mjestu uporabe automata mjesečno podnositi zahtjev za izdavanje nadzorne naljepnice (markice) za označavanje automata. Uz zahtjev za izdavanje nadzorne naljepnice (markice) porezni obveznik mora priložiti:

1) dokaz o odobrenju za obavljanje djelatnosti priređivanja zabavne igre,

2) podatke o broju i vrsti automata za zabavne igre koje stavlja u uporabu,

3) podatke o mjestu postavljanja svakoga pojedinačnog automata za zabavne igre,

4) dokaz o vlasništvu ili pravu korištenja automata za zabavne igre,

5) dokaz (certifikacija) tehničke ispravnosti prema Zakonu o normizaciji,

6) dokaz o vlasništvu ili ugovor o zakupu sklopljen sa vlasnikom ili korisnikom prostora u koji postavlja automat za zabavne igre,

7) uvjerenje o tehničkoj ispravnosti ovlaštene atestne kuće,

8) dokaz o izvršenoj uplati poreza na automate za zabavne igre iz članka 26. ovoga Zakona.

(3) Za svaki prijavljeni automat za zabavne igre, a nakon izvršene uplate poreza na automate za zabavne igre porezni obveznik će od nadležnoga poreznog tijela dobiti nadzornu naljepnicu (markicu). Oblik, veličinu, sadržaj, boju i druga obilježja koja treba sadržavati nadzorna markica propisat će ministar financija posebnim propisom.

(4) Ministarstvo financija povjerit će tiskanje markica u skladu s propisanim uvjetima o postupku nabave roba i usluga i ustupanju radova, pravnoj ili fizičkoj osobi koja može osigurati njihovu zaštitu i sigurnost.

(5) Nadležno tijelo Porezne uprave izdaje poreznom obvezniku za svaki prijavljeni automat za zabavne igre nadzornu naljepnicu (markicu) za označavanje automata koja važi samo za mjesec u kojem je izvršena prijava i plaćen porez na automate. Troškove izdavanja naljepnice ( markice) snosi podnositelj zahtjeva za izdavanjem naljepnice.

(6) Za svaki sljedeći mjesec uporabe automata na istoj lokaciji porezni obveznik dužan je uz zahtjev za izdavanje naljepnice dostaviti samo dokaz o izvršenoj uplati poreza na automate za zabavne igre iz članka 26. ovoga Zakona. Kod promjene mjesta uporabe automata za zabavne igre porezni obveznik dostavlja uz zahtjev i dokaze o ispunjavanju uvjeta iz stavka 2. ovoga članka.

(7) U zabavnim klubovima, ugostiteljskim objektima, javnim objektima i drugim javnim prostorima mogu biti postavljeni samo automati za zabavne igre na kojima je na vidnom mjestu istaknuta nadzorna naljepnica (markica) s propisanim podacima. Svaki automat bez propisane naljepnice (markice) bit će privremeno oduzet.

(8) Porez na automate za zabavne igre prihod je županije prema mjestu gdje se automat za zabavne igre stavlja u uporabu.

Članak 28.

Županijski porezi mogu se u cijelosti ili dijelom ustupiti gradu ili općini na čijemu je području prebivalište, odnosno sjedište poreznog obveznika.

Članak 29.

Vlastiti izvori sredstava općine i grada:

1. prihodi od vlastite imovine, u smislu članka 68. stavka 3. točke 1., 2., 3. i 4. Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi,

2. općinski, odnosno gradski porezi u skladu s ovim Zakonom,

3. novčane kazne i oduzeta imovinska korist za prekršaje koje sami propišu,

4. upravne pristojbe u skladu s posebnim zakonom,

5. boravišne pristojbe, u skladu s posebnim zakonom,

6. komunalne naknade, doprinosi i druge naknade utvrđene posebnim zakonom,

7. naknade za uporabu javnih, općinskih ili gradskih površina,

8. drugi prihodi utvrđeni posebnim zakonom.

Članak 30.

Općine ili gradovi mogu uvesti ove poreze:

1. prirez porezu na dohodak,

2. porez na potrošnju,

3. porez na kuće za odmor,

4. porez na neobrađeno obradivo poljoprivredno zemljište,

5. porez na nekorištene poduzetničke nekretnine,

6. porez na neizgrađeno građevno zemljište,

7. porez na tvrtku ili naziv,

8. porez na korištenje javnih površina.

1. Prirez porezu na dohodak

Članak 30a.

(1) Općina, odnosno grad mogu obveznicima poreza na dohodak sa svoga područja propisati plaćanje prireza porezu na dohodak i to:

1. općina po stopi do 10%,

2. grad ispod 30.000 stanovnika po stopi do 12%,

3. grad iznad 30.000 stanovnika po stopi do 15%,

4. Grad Zagreb po stopi do 30%.

(2) Prirez porezu na dohodak po odredbama ovoga članka plaća se po stopi koju utvrdi općina ili grad i pripada općini ili gradu na području kojih je prebivalište ili uobičajeno boravište obveznika prireza.

2. Porez na potrošnju

Članak 31.

Porez na potrošnju plaća se na potrošnju alkoholnih pića (prirodna vina, specijalna vina, vinjak, rakiju i žestoka pića), piva i bezalkoholnih pića u ugostiteljskim objektima.

Članak 32.

(1) Obveznik poreza na potrošnju jest pravna i fizička osoba koja pruža ugostiteljske usluge.

(2) Osnovicu poreza na potrošnju čini prodajna cijena pića koje se proda u ugostiteljskim objektima.

(3) Obračun i način plaćanja poreza na potrošnju uređuje se odlukom grada, odnosno općine.

Članak 33.

Stopu poreza na potrošnju propisuje grad, odnosno općina, a ne može biti veća od 3% od osnovice na koju se plaća porez na potrošnju.

Članak 34.

(1) Porez na potrošnju prihod je grada, odnosno općine na području koje je obavljena prodaja pića.

(2) Nadzor nad obračunavanjem i plaćanjem poreza na potrošnju obavlja nadležno tijelo za utvrđivanje poreza.

3. Porez na kuće za odmor

Članak 35.

(1) Porez na kuće za odmor plaćaju pravne i fizičke osobe koje su vlasnici kuća za odmor.

(2) Kućom za odmor smatra se svaka zgrada ili dio zgrade ili stan koji se koriste povremeno ili sezonski.

(3) Kućom za odmor, u smislu ovoga Zakona ne smatraju se gospodarstvene zgrade koje služe za smještaj poljoprivrednih strojeva, oruđa i drugog pribora.

Članak 36.

(1) Porez na kuće za odmor plaća se od 5,00 do 15,00 kuna po jednom četvornom metru korisne površine kuće za odmor.

(2) Visinu poreza na kuće za odmor propisuju svojom odlukom općina ili grad.

(3) Općina ili grad propisuju visinu poreza na kuće za odmor ovisno o mjestu, starosti, stanju infrastrukture te drugim okolnostima bitnim za korištenje kuće za odmor.

Članak 37.

(1) Porez na kuće za odmor ne plaća se na kuće za odmor koje se ne mogu koristiti.

(2) Kućama za odmor iz stavka 1. ovoga članka smatraju se kuće za odmor koje se ne mogu koristiti zbog ratnih razaranja i prirodnih nepogoda (poplava, požar, potres), te starosti i trošnosti.

(3) Porez na kuće za odmor ne plaća se na kuće za odmor za vrijeme dok su u njima smješteni prognanici i izbjeglice.

(4) Porez na kuće za odmor ne plaća se na odmarališta u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koja služe za smještaj djece do 15 godina starosti.

(5) Odlukom općine ili grada mogu se propisati i druga oslobođenja od plaćanja poreza na kuće za odmor iz gospodarstvenih i socijalnih razloga.

Članak 38.

(3) Obračun i način plaćanja poreza na kuće za odmor uređuju se odlukom općine ili grada.

(2) Obveznici poreza na kuće za odmor moraju nadležnom poreznom tijelu dostaviti podatke o kućama za odmor, koji se odnose na mjesto gdje se nalaze ti objekti, te korisnu površinu.

(3) Podatke iz stavka 2. ovoga članka treba dostaviti do 31. ožujka godine za koju se utvrđuje porez na kuće za odmor.

(4) Porez na kuće za odmor plaća se u roku od 15 dana od dana dostave rješenja o utvrđivanju toga poreza.

(5) Porez na kuće za odmor pripada općini ili gradu na čijem se području nalazi kuća za odmor.

4. Porez na neobrađeno obradivo poljoprivredno zemljište

Članak 38.a

(1) Porez na neobrađeno obradivo poljoprivredno zemljište plaćaju vlasnici ili zakupci toga zemljišta ako zemljište ne obrađuju godinu dana.

(2) Pod neobrađenim obradivim poljoprivrednim zemljištem iz stavka 1. ovoga članka smatra se zemljište koje se po svojoj veličini, klasi i kulturi može obrađivati i privesti poljoprivrednoj proizvodnji, ali ga ne obrađuju vlasnici ili zakupci toga zemljišta.

Članak 38.b

Osnovica poreza na neobrađeno obradivo poljoprivredno zemljište je površina neobrađenoga obradivoga poljoprivrednog zemljišta izražena u hektarima.

Članak 38.c

(1) Porez na neobrađeno obradivo poljoprivredno zemljište plaća se po jednom hektaru neobrađenoga obradivoga poljoprivrednog zemljišta u iznosu:

1. na oranice do 500,00 kuna godišnje,

2. na povrtnjake do 800,00 kuna godišnje,

3. na voćnjake do 1.000,00 kuna godišnje,

4. na maslinike do 1.000,00 kuna godišnje,

5. na vinograde do 1.000,00 kuna godišnje,

6. na livade do 250,00 kuna godišnje.

(2) Visinu poreza na neobrađeno obradivo poljoprivredno zemljište propisuju svojom odlukom općina ili grad.

(3) Općina ili grad propisuju visinu poreza na neobrađeno obradivo poljoprivredno zemljište ovisno o lokaciji, veličini, klasi, kulturi i drugim okolnostima bitnim za korištenje neobrađenoga obradivoga poljoprivrednog zemljišta.

Članak 38.d

(1) Porez na neobrađeno obradivo poljoprivredno zemljište ne plaća se na zemljište koje je povjereno na privremeno upravljanje općini ili gradu.

(2) Općina ili grad mogu svojom odlukom propisati oslobođenja od plaćanja poreza na neobrađeno obradivo poljoprivredno zemljište ovisno o mjestu (planinsko, brdsko), veličini, klasi i kulturi zemljišta te zbog nesposobnosti za rad poreznog obveznika zbog starosti ili bolesti.

Članak 38.e

(1) Obračun i način plaćanja poreza na neobrađeno obradivo poljoprivredno zemljište utvrđuju se odlukom općine ili grada.

(2) Obveznici poreza na neobrađeno obradivo poljoprivredno zemljište moraju nadležnom poreznom tijelu dostaviti podatke o mjestu, veličini, klasi i kulturi zemljišta koje se ne obrađuje.

(3) Podatke iz stavka 2. ovoga članka treba dostaviti do 31. ožujka godine za koju se utvrđuje porez.

(4) Porez na neobrađeno obradivo poljoprivredno zemljište plaća se u roku od 15 dana od dana dostave rješenja o utvrđivanju toga poreza.

(5) Porez je prihod općine ili grada na čijem se području nalazi neobrađeno obradivo poljoprivredno zemljište.

5. Porez na nekorištene poduzetničke nekretnine

Članak 38.f

(1) Porez na nekorištene poduzetničke nekretnine plaća se na nekretnine namijenjene obavljanju poduzetničke djelatnosti (proizvodni i drugi poslovni prostori) koje se ne koriste.

(2) Pod nekorištenim poduzetničkim nekretninama iz stavka 1. ovoga članka smatraju se nekretnine u kojima se ne obavlja djelatnost godinu dana.

Članak 38.g

Obveznik poreza na nekorištene poduzetničke nekretnine je fizička ili pravna osoba, vlasnik nekretnina.

Članak 38.h

Osnovica poreza na nekorištene poduzetničke nekretnine je korisna površina nekretnine izražena u četvornim metrima.

Članak 38.i

(1) Porez na nekorištene poduzetničke nekretnine plaća se od 5,00 do 15,00 kuna po četvornom metru korisne površine poduzetničke nekretnine.

(2) Visinu poreza na nekorištene poduzetničke nekretnine propisuje svojom odlukom općina ili grad.

Članak 38.j

(1) Porez na nekorištene poduzetničke nekretnine ne plaća se na nekretnine koje su povjerene na privremeno upravljanje općini ili gradu.

(2) Porez na nekorištene poduzetničke nekretnine ne plaća se na nekretnine koje imaju svojstvo kulturnog dobra prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (»Narodne novine«, br. 69/99.).

(3) Općina ili grad mogu propisati oslobođenja od plaćanja poreza na nekorištene poduzetničke nekretnine u slučaju više sile, prirodnih nepogoda ili ako postoje druge zapreke njihovu korištenju.

Članak 38.k

(1) Obračun i način plaćanja poreza na nekorištene poduzetničke nekretnine utvrđuju se odlukom općine ili grada.

(2) Obveznici poreza na nekorištene poduzetničke nekretnine moraju nadležnom poreznom tijelu dostaviti podatke o nekorištenim poduzetničkim nekretninama.

(3) Podatke iz stavka 2. ovoga članka treba dostaviti do 31. ožujka godine za koju se utvrđuje porez.

(4) Porez na nekorištene poduzetničke nekretnine plaća se u roku od 15 dana od dana dostave rješenja o utvrđivanju toga poreza.

(5) Porez je prihod općine ili grada na čijem se području nalazi nekorištena poduzetnička nekretnina.

6. Porez na neizgrađeno građevno zemljište

Članak 38.l

(1) Porez na neizgrađeno građevno zemljište plaćaju pravne i fizičke osobe koje su vlasnici neizgrađenoga građevnog zemljišta.

(2) Pod neizgrađenim građevnim zemljištem iz stavka 1. ovoga članka smatra se zemljište koje se nalazi unutar granica građevnoga područja naselja na kojemu se u skladu s prostornim planom mogu graditi građevine za stambene, poslovne i druge namjene, a na kojemu nije izgrađena nikakva građevina. Neizgrađenim građevnim zemljištem smatra se i zemljište na kojemu postoji privremena građevina za čiju izgradnju nije potrebno odobrenje za gradnju kao i zemljište na kojemu se nalaze ostaci nekadašnje građevine.

Članak 38.m

(1) Porez na neizgrađeno građevno zemljište plaća se od 1,00 do 5,00 kuna po četvornom metru neizgrađenoga građevnog zemljišta.

(2) Visinu poreza na neizgrađeno građevno zemljište propisuje svojom odlukom općina ili grad, ovisno o lokaciji, veličini i drugim okolnostima bitnim za korištenje neizgrađenoga građevnog zemljišta.

Članak 38.n

(1) Obračun i način plaćanja poreza na neizgrađeno građevno zemljište utvrđuje se odlukom općine ili grada.

(2) Obveznici poreza na neizgrađeno građevno zemljište moraju nadležnom poreznom tijelu dostaviti podatke o mjestu i veličini neizgrađenoga građevnog zemljišta.

(3) Podatke iz stavka 2. ovoga članka treba dostaviti do 31. ožujka godine za koju se utvrđuje porez.

(4) Porez na neizgrađeno građevno zemljište plaća se u roku od 15 dana od dana dostave rješenja o utvrđivanju toga poreza.

(5) Porez je prihod općine ili grada na čijem se području nalazi neizgrađeno građevno zemljište.

Briše se.

Članak 39.

Briše se.

Članak 40.

Briše se.

Članak 41.

Briše se.

7. Porez na tvrtku ili naziv

Članak 42.

(1) Obveznici poreza na tvrtku ili naziv su pravne i fizičke osobe koje su obveznici poreza na dobit ili poreza na dohodak i registrirane su za obavljanje djelatnosti.

(2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka koje u svome sastavu imaju poslovne jedinice (prodavaonice, pogone, radionice, prodajna mjesta), obveznici su poreza na tvrtku za svaku poslovnu jedinicu.

(3) Obveznici poreza na tvrtku koji ne obavljaju djelatnost ne plaćaju porez na tvrtku.

(4) Porez na tvrtku ili naziv plaća se u godišnjem iznosu koji propisuju općina ili grad, a ne može iznositi više od 2.000,00 kuna po svakoj tvrtki ili nazivu.

(5) Obračun i način plaćanja poreza na tvrtku ili naziv uređuju svojom odlukom općina ili grad.

(6) Porez na tvrtku ili naziv prihod je općine ili grada na području kojih je sjedište ili prebivalište ili uobičajeno boravište obveznika toga poreza. Ako obveznik poreza na tvrtku u svome sastavu ima poslovne jedinice porez na tvrtku za poslovnu jedinicu prihod je općine ili grada na čijem se području poslovna jedinica nalazi.

8. Porez na korištenje javnih površina

Članak 43.

(1) Porez na korištenje javnih površina plaćaju pravne i fizičke osobe koje koriste javne površine.

(2) Porez iz stavka 1. ovoga članka plaća se u visini, na način i pod uvjetima koje propišu općina ili grad.

(3) Što se smatra javnom površinom svojom odlukom propisuje općina ili grad.

Članak 44.

Prestaje važiti

Članak 44. prestao je važiti temeljem članka 172. točke 11 s danom početka primjene Općeg poreznog zakona (NN 127/00.)

Članak 172. točka 11. Općeg poreznog zakona -

Danom početka primjene Općeg poreznog zakona prestaje važiti:

članak 44. i 91. stavak 2. i 3. Zakona o financiranju jedinica lokalne samouprave i uprave (»Narodne novine«, br. 117/93., 69/97., 33/00. i 73/00).

Članak 45.

(1) Zajednički porezi su:

1. porez na dohodak,

2. porez na dobit,

3. porez na promet nekretnina.

(2) Prihodi iz stavka 1. točke 1. i 2. ovoga članka dijele se između države, općine, grada i županije.

(3) Prihodi iz stavka 1. točke 3. ovoga članka dijele se između države, općine i grada.

(4) Prihod od poreza na dohodak raspodjeljuje se, i to:

1. Na području općine, odnosno grada koji ne financira decentralizirane funkcije osnovnog školstva prema posebnom zakonu udio u porezu na dohodak iznosi, i to:

a) udio općine, odnosno grada 34%, uvećan za dodatni udio poreza na dohodak iz točke 8. ovoga stavka,

b) udio županije 10%, uvećan za dodatni udio poreza na dohodak iz točke 7. ovoga stavka,

c) udio pozicije za pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije 21%,

d) udio države 25,6% umanjen za dodatni udio poreza na dohodak iz točke 8. ovoga stavka.

2. Na području općine, odnosno grada posebne državne skrbi (Zakon o područjima posebne državne skrbi - »Narodne novine«, br. 44/96., 57/96., 124/97., 73/00., 94/01. i 88/02.) u razdoblju utvrđenom člankom 14.a navedenoga Zakona, koji ne financira decentralizirane funkcije osnovnog školstva prema posebnom zakonu, udio u porezu na dohodak iznosi, i to:

- općine, odnosno grada iz članka 4. stavka 2. te iz članka 5. stavka 2. navedenoga Zakona iznosi:

a) udio općine, odnosno grada 34% uvećan za udio poreza na dohodak države od 56% ustupljen općini, odnosno gradu prema članku 14.a navedenoga Zakona,

b) udio županije 10%,

c) udio pozicije za pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije 0%,

d) udio države 0%;

- grada iz članka 5. stvaka 3. navedenoga Zakona iznosi:

a) udio grada 34% uvećan za udio poreza na dohodak države ustupljen gradu prema članku 14.a navedenoga Zakona i za dodatni udio poreza na dohodak iz točke 8. ovoga stavka,

b) udio županije 10% uvećan za dodatni udio poreza na dohodak iz točke 7. ovoga stavka,

c) udio pozicije za pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije 21%,

d) udio države 25,60%, umanjen za udio poreza na dohodak države ustupljen gradu prema članku 14.a navedenoga Zakona i umanjen za dodatni udio poreza na dohodak iz točke 8. ovoga stavka.

3. Na području općine, odnosno grada na otoku, koji među­sob­no zaključe sporazum o zajedničkom financiranju kapitalnog projekta od interesa za razvoj otoka udio u porezu na dohodak iznosi, i to:

- općine, odnosno grada koji ne financira decentralizirane funkcije osnovnog školstva prema posebnom zakonu i redovitu djelatnost javne vatrogasne postrojbe udio u porezu na dohodak iznosi:

a) udio općine, odnosno grada 34%, uvećan za udio poreza na dohodak države od 25,60%,

b) udio županije 10% uvećan za dodatni udio poreza na dohodak iz točke 7. ovoga stavka ,

c) udio pozicije za pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije 21%,

d) udio države 0%;

- općine, odnosno grada koji ne financira decentralizirane funkcije osnovnog školstva prema posebnom zakonu a financira redovitu djelatnost javne vatrogasne postrojbe, udio u porezu na dohodak iznosi:

a) udio općine, odnosno grada 34%, uvećan za udio poreza na dohodak države od 24,60% i za dodatni udio poreza na dohodak iz točke 8. ovoga stavka,

b) udio županije 10%, uvećan za dodatni udio poreza na dohodak iz točke 7. ovoga stavka,

c) udio pozicije za pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije 21%,

d) udio države 0%;

- općine, odnosno grada koji financira decentralizirane funk­cije osnovnog školstva prema posebnom zakonu i financira redovitu djelatnost javne vatrogasne postrojbe udio u porezu na dohodak iznosi:

a) udio općine, odnosno grada 34%, uvećan za dodatni udio poreza na dohodak iz točke 7. ovoga stavka, za udio poreza na dohodak države od 21,70% i za dodatni udio poreza na dohodak iz točke 8. ovoga stavka,

b) udio županije 10%, uvećan za dodatni udio poreza na dohodak iz točke 7. ovoga stavka i umanjen za udio poreza na dohodak za osnovno školstvo,

c) udio pozicije za pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije 21%,

d) udio države 0%.

4. Na području općine, odnosno grada koji financira decentralizirane funkcije osnovnog školstva prema posebnom zakonu, udio u porezu na dohodak iznosi:

a) udio grada 34%, uvećan za dodatni udio poreza na dohodak iz točke 7. ovoga stavka i za dodatni udio poreza na dohodak iz točke 8. ovoga stavka,

b) udio županije 10%, uvećan za dodatni udio poreza na dohodak iz točke 7. ovoga stavka i umanjen za udio poreza na dohodak za osnovno školstvo,

c) pozicije za pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije 21%,

d) udio države 25,60%, umanjen za dodatni udio poreza na dohodak iz točke 8. ovoga stavka.

5. Na području Grada Zagreba, koji financira decentralizirane funkcije prema posebnom zakonu, udio u porezu na dohodak iznosi:

a) udio Grada Zagreba 47%, uvećan za dodatni udio u porezu na dohodak iz točke 7. i za dodatni udio poreza na dohodak iz točke 8. ovoga stavka,

b) udio za pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije 21%,

c) udio države 21,60%.

6. Na području općine, odnosno grada posebne državne skrbi iz članka 4. stavka 3. te iz članka 5. stavka 3. Zakona o područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine«, br. 44/96., 57/96., 124/97., 73/00., 94/01. i 88/02.) u razdoblju utvrđenom člankom 14.a Zakona o područjima posebne državne skrbi, koji financira decentralizirane funkcije osnovnog školstva prema posebnom zakonu, udio u porezu na dohodak iznosi:

a) udio grada 34% uvećan za dodatni udio poreza na dohodak iz točke 7. ovoga stavka i uvećan za udio poreza na dohodak države ustupljen gradu prema članku 14.a. navedenoga Zakona i za dodatni udio poreza na dohodak iz točke 8. ovoga stavka,

b) udio županije 10%, uvećan za dodatni udio poreza na do­hodak iz točke 7. ovoga stavka, umanjen za udio poreza na dohodak za osnovno školstvo,

c) udio pozicije za pomoći izravnanja za decentralizirane funk­cije 21%,

d) udio države 25,60%, umanjen za udio poreza na dohodak države ustupljen gradu prema članku 14.a. navedenoga Zakona i iz točke 8. ovoga stavka.

7. Općina, grad, županija i Grad Zagreb za decentralizirane funkcije prema posebnom zakonu imaju pravo na dodatni udio u porezu na dohodak za funkcije, i to:

Osnovno školstvo                       2,9%

Srednje školstvo                         2,0%

Socijalnu skrb

- centre za socijalnu skrb            0,4%

- domove za starije i nemoćne osobe 1,6%

Zdravstvo                                   2,5%

8. Općina, odnosno grad koji je osnivač i koji financira redovitu djelatnost javne vatrogasne postrojbe ima pravo na dodatni udio u porezu na dohodak od 1%. »

Članak 45.a

(1) Za pokriće javnih izdataka u oblasti osnovnog i srednjeg školstva, socijalne skrbi i zdravstva koji se prema posebnom zakonu prenose na jedinicu lokalne i područne (regionalne) samouprave raspodjeljuju se sredstva sa pozicije potpore izravnanja za decentralizirane funkcije u Državnom proračunu Republike Hrvatske.

(2) Vlada Republike Hrvatske uredbom utvrđuje način izračuna iznosa potpore izravnanja za decentralizirane funkcije jedinice lokalne samouprave i područne (regionalne) samouprave.

(3) Prihodi s pozicije potpore izravnanja koji nisu utrošeni tijekom proračunske godine ostaju na računu proračuna kao zaliha da se omogući plaćanje potpore u narednoj godini ako se ne ostvare planirani prihodi.

(4) Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odgovorna za prenesene funkcije dužna je u 2001. godini sredstva ostvarena od povećanog udjela iz poreza na dohodak i od potpore izravnanja prenositi svakoj ustanovi razmjerno prema odluci o minimalnim standardima. Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odgovorna za prenesene funkcije dužna je u 2002. godini sredstva ostvarena od povećanog udjela iz poreza na dohodak i od potpore izravnanja prenositi svakoj ustanovi razmjerno prethodnoj godini prema odluci o minimalnim standardima.

(5) Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u 2002. godini može raspodijeliti sredstva ostvarena od povećanog udjela u porezu na dohodak i od potpore izravnanja po ustanovama unutar skupina pojedine djelatnosti, ali se preraspodjela mora zasnivati na planu objavljenom najmanje 2 mjeseca prije njegova usvajanja. Preraspodjelom se pojedinoj ustanovi ne mogu smanjiti sredstva za više od 20% od prošlogodišnjeg iznosa sredstava utvrđenog odlukom o minimalnim standardima.

(6) Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave od 2003. godine može raspodijeliti sredstva ostvarena od povećanog udjela u porezu na dohodak i od potpore izravnanja po ustanovama unutar skupina pojedine djelatnosti, ali se preraspodjela mora zasnivati na planu objavljenom najmanje 2 mjeseca prije njegova usvajanja.

(7) Ako se od dodatnog udjela u porezu na dohodak ostvari više sredstava nego što im pripada, na temelju uredbe iz stavka 2. ovoga članka, za funkciju, Ministarstvo financija može koristiti višak za smanjenje pomoći u skladu s drugim funkcijama, u godini za koju su namijenjena sredstva ili za sljedeću godinu.

(8) Iznos potpore izravnanja za svaku godinu utvrđuje se na temelju uredbe iz stavka 2. ovoga članka, a osigurava se u državnom proračunu Republike Hrvatske za određenu godinu.

Članak 45.b

(1) Predstavničko tijelo općine ili grada s više od 8000 stanovnika može donijeti odluku da će financirati izdatke osnovnog školstva utvrđene na temelju uredbe iz članka 45.a stavka 2. ovoga Zakona i da će osigurati pohađanje osnovne škole učenicima sa područja druge općine ili grada uz uvjet da te općine ili gradovi sudjeluju u financiranju tih izdataka.

(2) Više općina ili gradova koji zajedno imaju najmanje 8000 stanovnika mogu odlučiti da zajednički obavljaju funkcije za osnovno školstvo na svom području pod uvjetom da predstavnička tijela svih gradova i općina:

- utvrde da funkciju osnovnog školstva mogu obavljati sredstvima utvrđenim na temelju uredbe iz članka 45.a stavka 2. ovoga Zakona,

- donesu odluku o pravu pohađanja osnovne škole učenicima koji nemaju prebivalište na području tih općina i gradova pod uvjetom da jedinica područne (regionalne) samouprave na kojoj ti učenici imaju prebivalište sudjeluje u financiranju izdataka,

- donesu odluku o osnivanju zajedničkog tijela radi obavljanja poslova nabave, računovodstva i financijskog izvješćivanja.

(3) Jedinice lokalne samouprave iz stavka 1. i 2. ovoga članka svoje odluke i druge akte dostavljaju županiji na čijem se području nalaze.

Članak 45.c

(1) Zajednički prihodi, države, općine i grada su i prihodi od ugovorenih godišnjih naknada za koncesije, prema Zakonu o koncesijama (»Narodne novine«, br. 89/92.), i to:

1. za crpljenje mineralnih i termalnih voda,

2. za zahvaćanje voda za javnu vodoopskrbu.

(2) Prihodi iz stavka 1. ovoga članka dijele se između države, općine i grada na čijem se području ostvaruje pravo crpljenja mineralnih i termalnih voda te zahvaćanje voda za javnu vodoopskrbu tako da:

1. udio općine i grada u prihodu od naknada za koncesiju za crpljenje mineralnih i termalnih voda iznosi 50 %, a države 50%,

2. udio općine i grada u prihodu od naknada za koncesiju za zahvaćanje voda za javnu vodoopskrbu iznosi 30%, a države 70%.

Članak 46.

Briše se.

Članak 47.

Briše se.

Članak 48.

(1) Općini i gradu na području kojih se prihodi općina i gradova, uz prosječno porezno opterećenje, ostvaruju po stanovniku ispod županijskog prosjeka, izuzevši gradove iznad 40.000 stanovnika, županija osigurava dotaciju iz županijskog proračuna u visini razlike između ostvarenih prihoda po stanovniku i 75% županijskog prosjeka prihoda po stanovniku.

(2) Dotacija iz stavka 1. ovoga članka ne može se osigurati općini i gradu čija je visina prireza na porez na dohodak manja od 1,0. a i stope lokalnih poreza i visina iznosa poreza niže od zakonom propisanih najviših stopa, odnosno visine iznosa poreza.

Članak 49.

(1) Županiji na području koje se prihodi županije, općina i gradova, uz prosječno porezno opterećenje, ostvaruju po stanovniku ispod republičkog prosjeka, izuzevši Grad Zagreb, Republika osigurava dotaciju iz državnog proračuna u visini razlike između ostvarenih prihoda po stanovniku i 75% republičkog prosjeka prihoda po stanovniku.

(2) Dotacija iz stavka 1. ovoga članka ne može se osigurati županiji na području koje je visina prireza na porez na dohodak manja od 1,0, a stope poreza i visina iznosa poreza niže od zakonom propisanih najviših stopa, odnosno visine iznosa poreza.

Članak 50.

Za određene poslove od interesa za Republiku, Republika može jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odobriti namjensku dotaciju i pomoć za općine i gradove koji su stradali od ratnih razaranja ili pomoć ovisno o značaju i značenju određenoga posla.

Članak 51.

(1) Za poslove državne uprave koji se obavljaju u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave sredstva se osiguravaju u državnom proračunu.

(2) Ako se pojedini poslovi iz samoupravnog djelokruga prenose iz nadležnosti jedne jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u nadležnost druge jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, prenositelj poslova mora za obavljanje tih poslova osigurati sredstva.

III. NAČIN FINANCIRANJA

1. Proračun

Članak 52.

(1) Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ima proračun.

(2) U proračunu se iskazuju svi prihodi koji pripadaju jedinici lokalne i područne (regionalne) samoupravete svi rashodi za poslove iz njezina samoupravnog djelokruga.

(3) U proračunu se iskazuju svi primici i izdaci u svezi s imovinom u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave .

(4) Prihodi i rashodi proračuna moraju biti uravnoteženi.

Članak 53.

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave sastavljaju bilancu imovine u kojoj iskazuju vrijednost svoje imovine u skladu s računovodstvenim propisima.

Članak 54.

Sredstva koja tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te ostali korisnici proračunskih sredstava ostvare obavljanjem vlastite djelatnosti unose se u vlastiti proračun.

Članak 55.

(1) Proračun donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(2) Proračun se donosi za kalendarsku godinu i vrijedi za godinu za koju je donesen.

Članak 56.

Županijsko poglavarstvo daje smjernice za izradu proračuna jedinica lokalne samouprave na svojemu području.

Članak 57.

Prijedlog proračuna utvrđuje poglavarstvo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na osnovi zahtijeva korisnika proračunskih sredstava.

Članak 58.

(1) Proračun mora biti donesen prije početka godine na koju se odnosi.

(2) Ako proračun ne bude donesen prije početka godine, donosi se odluka o privremenom financiranju, i to najduže za razdoblje od tri mjeseca.

(3) Privremeno financiranje, prema odredbi stavka 2. ovoga članka, može se vršiti najviše do svote koja odgovara prosječnoj mjesečnoj svoti ostvarenih ukupnih proračunskih prihoda za zadnje tromjesečje protekle godine.

(4) Odluku o privremenomu financiranju donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(5) Ako ni nakon proteka roka iz stavka 2. ovoga članka ne bude donesen proračun, župan, gradonačelnik iIi općinski načelnik izvršavat će neophodne isplate tekućih izdataka u skladu sa statutarnim ovlaštenjima u iznimnim okolnostima.

(6) Povjereniku Vlade, u smislu članka 71. Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi, koji je istovremeno i privremeni rukovoditelj proračuna, nadležna tijela jedinice lokalne samouprave moraju, na njegov zahtjev, dati sve podatke i informacije neophodne za raspored proračunskih sredstava.

(7) Privremeni rukovoditelj proračuna izvješćuje Vladu Republike Hrvatske o mjesečnom izvršavanju proračuna po odredbama ovoga članka najkasnije 15 dana nakon isteka svakoga mjeseca.

Članak 59.

Proračun se objavljuje na način na koji se objavljuju odluke predstavničkoga tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i mora biti dostupan stanovnicima toga područja.

Članak 60.

(1) Proračunska sredstava koriste se za namjene utvrđene posebnim zakonima i odlukama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(2) Svi korisnici proračunskih sredstava moraju sredstva koristiti za utvrđene namjene, štedljivo i u skladu s propisima o korištenju, odnosno raspolaganju tim sredstvima.

(3) Nadzor nad korištenjem proračunskih sredstava obavlja predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samoupravesamostalno ili na način utvrđen statutom i Državni ured za reviziju.

Članak 61.

(1) Proračun ima opći i posebni dio.

(2) Opći dio sadrži:

- ukupnu svotu predviđenih prihoda i rashoda,

- tekuću rezervu proračuna kao neraspoređeni dio prihoda za rashode koje pri donošenju proračuna nije bilo moguće predvidjeti ili za njih nije bilo moguće osigurati dostatna sredstva,

- visinu prihoda koji se izdvajaju u stalnu rezervu,

- bilancu prihoda i rashoda proračuna, u kojoj se prihodi iskazuju po izvorima i vrstama prihoda, a rashodi po osnovnim namjenama, i to po grupama konta i po kontima,

- račun financiranja u kojemu se iskazuju zaduživanje jedinice i otplata duga što je povezano s financiranjem salda bilance prihoda i rashoda,

- odredbe o pravima i obvezama korisnika proračunskih sredstava glede izvršavanja proračuna.

(3) Posebni dio proračuna sadrži detaljan raspored rashoda po nositeljima, korisnicima i namjenama.

Članak 62.

(1) Sredstva se raspodjeljuju i tijekom godine, u pravilu, stavljaju se na raspolaganje svim nositeljima i korisnicima proračunskih sredstava u okviru ostvarenih prihoda i ovisno o dospijeću obveza ako zakonom, općim dijelom proračuna ili posebnim aktom jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili ugovorom s nositeljem i korisnikom proračunskih sredstava nije određeno drukčije.

(2) Proračun se izvršava od 1. siječnja do 31. prosinca godine za koju se donosi.

Članak 63.

Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kojoj druga jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ili država osigurava namjenska sredstva za financiranje društvenih djelatnosti mora ta sredstva držati odvojena od vlastitih sredstava i može ih koristiti samo za namjene za koje su osigurana.

Članak 64.

(1) Za izvršenje proračuna odgovorno je poglavarstvo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(2) Naredbodavatelj za izvršenje proračuna u cjelini jest predsjednik poglavarstva (župan, gradonačelnik, općinski načelnik) ili osoba ovlaštena za poslove proračuna i financija, u skladu sa statutom jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(3) Rukovoditelj korisnika proračuna i nositelja sredstava jest naredbodavatelj za izvršavanje proračuna u okviru sredstava čiji je korisnik ili nositelj zajedno s osobom ovlaštenom za računovodstvo ujedno i odgovoran za zakonitu uporabu raspoređenih sredstava.

Članak 65.

Poglavarstvo mora predstavničkomu tijelu svoje jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave podnijeti izvješće o izvršenju proračuna u roku koji ono odredi.

Članak 66.

Izvješće o izvršenju proračuna poglavarstvo dostavlja tijelu nadležnom za nadzor raspolaganja sredstvima, u skladu s posebnim propisima.

Članak 67.

(1) Tekuća rezerva proračuna (neraspoređeni dio prihoda) raspoređuje se i koristi tijekom godine za nepredviđene i nedovoljno predviđene poslove koji se financiraju iz proračuna.

(2) Sredstvima tekuće rezerve proračuna raspolaže poglavarstvo.

(3) Poglavarstvo može ovlastiti svoga predsjednika ili osobu ovlaštenu za poslove proračuna i financija da do stanovite svote raspolaže neraspoređenim prihodima.

Članak 68.

(1) Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može raspolagati onim prihodima koji su bili uplaćeni u njen proračun do kraja godine.

(2) Tijekom godine jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može mijenjati i dopunjavati svoj proračun.

(3) Izmjene i dopune proračuna obavljaju se po postupku koji je propisan za donošenje proračuna.

(4) Proračun se može povećati ili smanjiti ako se prihodi ostvaruju u većim ili manjim svotama od planiranih ili ako se planirani prihodi moraju uskladiti s povećanim i smanjenim obujmom rashoda proračuna.

(5) Proračun se može izmijeniti ili dopuniti i tada kad u okviru ukupnog obujma rashoda planirane proračunske rashode za pojedine namjene treba drukčije rasporediti.

Članak 69.

(1) Ako prihodi tijekom godine ne pritjeću u predviđenoj visini, poglavarstvo može, da bi održalo uravnoteženost proračuna, privremeno smanjiti svote sredstava koje su u posebnomu dijelu proračuna raspoređene za pojedine namjene ili privremeno zadržati korištenje tih sredstava.

(2) O odluci iz prethodnoga stavka poglavarstvo mora izvijestiti predstavničko tijelo na prvoj sljedećoj sjednici i predložiti izmjenu proračuna.

Članak 70.

(1) Poglavarstvo može u okviru ukupnog obujma proračunskih sredstava mijenjati namjenu i visinu sredstava koja su u proračunu raspoređena za posebne namjene ako se time bitno ne ugrožava obavljanje poslova za koje su sredstva bila utvrđena.

(2) O odluci iz prethodnog stavka poglavarstvo mora izvijestiti predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na prvoj sljedećoj sjednici i predložiti izmjenu proračuna.

Članak 71.

Ako se, radi neravnomjernog pritjecanja proračunskih prihoda izvršavanje proračuna ne može uravnotežiti, za privremeno pokriće rashoda rabe se sredstva rezerve jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Članak 72.

Svaka isplata iz proračuna mora za podlogu imati odluku nadležnog tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave utvrđenog statutom, kojom se određuje obveznost i isplate i njezina visina.

2. Godišnji obračun proračuna

Članak 73.

(1) Nakon isteka godine za koju je proračun donesen, predstavničko tijelo donosi godišnji obračun proračuna.

(2) Godišnji obračun proračuna ima opći i posebni dio.

(3) Opći dio sadrži

ukupnu svotu ostvarenih prihoda,

- ukupnu svotu izvršenih rashoda,

- razliku između ostvarenih piihoda i izvršenih rashoda,

- odredbu o rasporedu viška prihoda,

- odredbu o načinu pokrića proračunskog manjka,

- pregled izvršenja bilančnog dijela prihoda i rashoda proračuna.

(4) Godišnji obračun proračuna sadrži i pregled nepodmirenih proračunskih obveza jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Članak 74.

Posebni dio godišnjeg obračuna u okviru bilance izvršenja proračuna sadrži rashode izvršene po korisnicima i nositeljima sredstava i po osnovnim i potankim namjenama.

Članak 75.

(1) Prijedlog godišnjeg obračuna proračuna utvrđuje poglavarstvo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i dostavlja ga predstavničkom tijelu do 15. svibnja tekuće godine.

(2) Prijedlog godišnjeg obračuna proračuna treba dostaviti tijelu nadležnomu za nadzor raspolaganja sredstvima do 15 travnja tekuće godine.

Članak 76.

(1) Uz godišnji obračun proračuna predstavničkomu tijelu treba dostaviti i račune dobiti i gubitka javnih poduzeća, javnih ustanova i stalne rezerve jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te stanje bilance imovine.

(2) Dio godišnjeg obračuna proračuna, u kojem je iskazano izvršenje općeg dijela proračuna, objavljuje se na isti način na koji se objavljuje i proračun.

3. Stalna rezerva

Članak 77.

(1) Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ustanovljuje stalnu rezervu izdvajanjem dijela sredstava od ukupno ostvarenih godišnjih izvornih prihoda u visini utvrđenoj proračunom.

(2) Dio proračunskih prihoda unosi se u rezervu privremeno svaki mjesec, a konačno po godišnjem obračunu proračuna za proteklu godinu.

Članak 78.

Sredstva stalne rezerve mogu se koristiti za

1. podmirenje rashoda koji nastaju zbog izvanrednih okolnosti za koje sredstva nisu osigurana u proračunu, kao što su napose: poplava, požar, potres i druge prirodne nepogode, ekološke nesreće, suzbijanje zaraza, suzbijanje stočnih zaraza, biljnih štetočina i izvanredne djelatnosti tijela zaštite.

2. pozajmice proračunu ako se njegovi prihodi ne ostvaruju ravnomjerno,

3. pokriće proračunskog manjka.

Članak 79.

(1) Sredstva stalne rezerve mogu se davati u obliku pozajmice ili bez obveze vraćanja.

(2) Sredstva za namjene iz članka 78. točke 1. i 3. ovoga Zakona u pravilu se daju bez obveze vraćanja.

(3) Pozajmice za namjene iz članka 78. točke 2. ovoga Zakona moraju se vratiti stalnoj rezervi najkasnije do kraja godine u kojoj su dana.

Članak 80.

(1) O korištenju sredstava stalne rezerve za namjene iz članka 78. točke 1. i 3. ovoga Zakona odlučuje predstavničko tijelo jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(2) Predstavničko tijelo jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može ovlastiti poglavarstvo da do stanovite svote odlučuje o sredstvima stalne rezerve za namjene iz članka 78. točke 1. ovoga Zakona.

(3) O korištenju sredstava stalne rezerve za namjene iz članka 78. točke 2. ovoga Zakona odlučuje poglavarstvo jedinice lokalne samouprave i uprave.

Članak 81.

Uporaba sredstava stalne rezerve iskazuje se u godišnjem obračunu proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

4. Posebni računi

Članak 82.

(1) Određeni rashodi utvrđeni posebnim zakonima i odlukom predstavničkog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu se financirati preko posebnih računa.

(2) Preko posebnih računa financiraju se neobvezni rashodi koji zahtijevaju utvrđivanje financijskih sredstava za više od jedne godine, poseban način upisivanja i korištenja sredstava.

(3) O otvaranju posebnih računa odlučuje predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

5. Zaduživanje

Članak 83.

Briše se.

Članak 84.

Briše se.

Članak 85.

Briše se.

Članak 86.

Briše se.

6. Nadzor

Članak 87.

(1) Predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave samostalno ili na način utvrđen statutom obavlja nadzor nad izvršavanjem proračuna i njenim financijskim poslovanjem te svrsishodnom uporabom sredstava što se proračunom raspoređuju za pojedine namjene.

(2) Poglavarstvo samostalno ili na način utvrđen statutom nadzire financijsko, materijalno i računovodstveno poslovanje korisnika proračuna glede namjena, opsega i dinamike korištenja sredstava.

Članak 88.

(1) Ministarstvo financija nadzire uporabu prihoda jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(2) Ministarstvo financija može zahtijevati da Državni ured za reviziju pregleda financijsko poslovanje jedinice lokalne samouprave i uprave glede sigurnosti, pouzdanosti, ekonomičnosti, djelotvornosti, svrsishodnosti uporabe sredstava općinskoga, gradskog i županijskog proračuna, u svezi s poslovima države koji su preneseni na te jedinice.

(3) Predsjednik poglavarstva mora izvještaj o pregledu predložiti predstavničkomu tijelu i odboru iz članka 87. stavka 1. ovoga Zakona i u roku od tri mjeseca izvijestiti Ministarstvo financija o poduzetim mjerama na osnovi izvješća o pregledu.

IV. KAZNENE ODREDBE

Članak 89.

(1) Novčanom kaznom od 500,00 do 25.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj:

1. pravna ili fizička osoba koja ne dostavi podatke za utvrđivanje poreza na nasljedstva i darove (članak 16. stavak 1. i 3.),

2. pravna ili fizička osoba koja ne obračuna i ne uplati porez na potrošnju u propisanom roku (članak 32. stavak 3.),

3. pravna ili fizička osoba koja ne dostavi podatke za utvrđivanje poreza na kuće za odmor (članak 38. stavak 2. i 3.),

4. pravna ili fizička osoba koja ne dostavi podatke za utvrđivanje poreza na neobrađeno obradivo poljoprivredno zemljište (članak 38.e, stavak 2. i 3.),

5. pravna ili fizička osoba koja ne dostavi podatke za utvrđivanje poreza na nekorištene poduzetničke nekretnine (članak 38.k, stavak 2. i 3.),

6. pravna ili fizička osoba koja ne dostavi podatke potrebne za utvrđivanje poreza na neizgrađeno građevno zemljište (članak 38.n stavak 2. i 3.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 1.000,00 do 10.000,00 kuna

Stupanjem na snagu Zakona o porezu na promet nekretnina (ˇNarodne novine´,br. 69/97. od 04. srpnja 1997.) prestaje važiti odredba koje se odnose na oporezivanje naslijeđivanja, darovanja ili stjecanja nekretnina bez naknade.

Članak 89.a

(1) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj:

1. pravna ili fizička osoba koja stavi u uporabu automate za zabavne igre protivno odredbi članka 23. stavka 2. ovoga Zakona,

2. pravna ili fizička osoba koja neovlašteno izdaje i tiska nadzorne markice protivno članku 27. stavku 3. i 4. ovoga Zakona,

3. pravna ili fizička osoba koja stavi u uporabu automat za zabavne igre bez nadzorne naljepnice s propisanim podacima koje je izdalo nadležno porezno tijelo (članak 27. stavak 7.).

(2) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 20.000,00 kuna kaznit će se i pravna ili fizička osoba vlasnik automata ili vlasnik, odnosno korisnik prostora u kojem se stavljaju u uporabu automati za zabavne igre protivno odredbi članka 27. stavka 7. ovoga Zakona.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. i 2. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 1.000,00 do 10.000,00 kuna.

(4) Do konačnog rješenja o prekršaju iz stavka 1. točke 1. i 3. ovoga članka nadležno tijelo rješenjem će zabraniti daljnje priređivanje zabavne igre.

(5) Rješenje o zabrani priređivanja igara na automatima za zabavu izvršava se njihovim pečaćenjem i privremenim oduzimanjem tih automata do okončanja prekršajnog postupka.

(6) Troškove privremenog oduzimanja automata iz stavka 5. ovoga članka snosi vlasnik automata

Članak 90.

Briše se.

Članak 91.

Postupak za izricanje kazne u prvom stupnju za prekršaje zbog povreda odredaba ovoga Zakona pokreće, vodi i rješenje o prekršaju donosi ispostava Porezne uprave.

Članak 91. stavci 2 i 3 prestali su važiti temeljem članka 172. točke 11 s danom početka primjene Općeg poreznog zakona (NN 127/00.)

Članak 172. točka 11. Općeg poreznog zakona -

Danom početka primjene Općeg poreznog zakona prestaje važiti:

članak 44. i 91. stavak 2. i 3. Zakona o financiranju jedinica lokalne samouprave i uprave (»Narodne novine«, br. 117/93., 69/97., 33/00. i 73/00).

V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 92.

(1) Porez koji se, prema odredbama ovoga Zakona, plaća u godišnjem iznosu, iznimno u 1994. godini razrezuje se za cijelu godinu u iznosu propisanom odlukom grada, odnosno općine.

(2) Odluke iz stavka 1. ovoga članka grad, odnosno općina mora donijeti do 28. veljače 1994.

Članak 93.

Općina, odnosno grad mora odluku kojom propisuje visinu i način plaćanja poreza dostaviti Ministarstvu financija u roku od 8 dana od dana njezina donošenja.

Članak 94.

Proračun, izmjene i dopune proračuna i godišnji obračun, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave mora Ministarstvu financija dostaviti u roku od 15 dana od dana njihova donošenja.

Članak 95.

Odluka grada o prirezu na porez na dohodak mora se objaviti u "Narodnim novinama" i stupa na snagu osmoga dana od objave.

Članak 96.

Nadzor na primjenom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona provodi Ministarstvo financija i tijela nadležna za nadzor javnih prihoda.

Članak 97.

Ovlašćuje se ministar financija da po potrebi donosi podzakonske propise i akte za provođenje ovoga Zakona.

Članak 98.

Briše se.

Članak 99.

Završne račune o izvršenju proračuna dosadašnjih općina za 1993. donosi vijeće nove općine i grada na području kojeg se nalazi sjedište dosadašnje općine, ukoliko predstavnička tijela novih općina ili gradova sporazumno ne odluče drugačije.

Članak 100.

Naknadno uplaćeni prihodi proračuna dosadašnjih općina za 1993., nakon 1. siječnja 1994. uplaćivat će se na račune proračuna dosadašnjih općina za 1994. godinu, na koje su uplaćivani prije primjene ovoga Zakona.

Članak 101.

Danom početka primjene ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o komunalnim taksama ("Narodne novine", br. 11/73., 13/88. i 16/90.) i Zakon o pripadnosti javnih prihoda Republici Hrvatskoj i jedinicama lokalne samouprave i stopama republičkih poreza ("Narodne novine", br. 73/91, 18/92. i 43/93.), Zakon o financiranju javnih potreba ("Narodne novine", br. 58/90.), osim u dijelu što se odnosi na proračun Republike, Uredba o privremenom financiranju jedinica lokalne samouprave i uprave ("Narodne novine", br. 22/93., 42/93. i 100/93.) i Uredba o financiranju jedinica lokalne samouprave i uprave ("Narodne novine", br. 112/93).

Članak 102.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, a primjenjuje se od 1. rujna 2000.

Napomena NN 69/97.

ZAKON O POREZU NA PROMET NEKRETNINA

Članak 29.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Narodnim novinama", a odredbe članka 5. ovoga Zakona primjenjuju se od dana početka primjene Zakona o porezu na dodanu vrijednost.

Napomena NN 33/00.

ZAKON

O IZMJENI ZAKONA O FINANCIRANJU JEDINICA

LOKALNE SAMOUPRAVE I UPRAVE

Članak 2.

Ovaj Zakon stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«, a primjenjuje se od 1. travnja 2000.

Napomena NN 73/00.

ZAKON O IZMJENI ZAKONA O FINANCIRANJU JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE I UPRAVE

Članak 2.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, a primjenjuje se od 1. rujna 2000.

Napomena NN 127/00

Opći porezni zakon

Članak 174.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, a primjenjuje se od 1. siječnja 2001.

Napomena NN 59/01.

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O FINANCIRANJU JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE I UPRAVE:

Članak 41.

(1) Županija, općina ili grad mogu svojom odlukom, pored oslobođenja iz ovoga Zakona, propisati i druga oslobođenja i olakšice od plaćanja županijskih, općinskih ili gradskih poreza.

(2) Županija, općina ili grad moraju svoju odluku kojom propisuju visinu poreza i način njegova plaćanja donijeti u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(3) Županija, općina ili grad moraju svoje odluke iz stavka 1. i 2. ovoga članka dostaviti Ministarstvu financija, Središnjem uredu Porezne uprave u roku od osam dana od dana njihova donošenja.

(4) Prijedlog proračuna županije, općine ili grada u svom obrazloženju mora sadržavati i procjenu svote svakog uvedenog poreza te procjenu troškova utvrđivanja, naplate, ovrhe, nadzora i evidencije po svakom uvedenom porezu.

Članak 42.

(1) Poslove u vezi s utvrđivanjem i naplatom županijskih i općinskih ili gradskih poreza osim prireza porezu na dohodak obavljaju nadležna županijska i općinska ili gradska tijela.

(2) Poslove u svezi s utvrđivanjem i naplatom prireza porezu na dohodak obavlja Porezna uprava.

(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka poslove u vezi s utvrđivanjem i naplatom županijskih poreza te općinskih ili gradskih poreza za 2001. godinu obavljat će Porezna uprava prema Zakonu o financiranju jedinica lokalne samouprave i uprave (»Narodne novine«, br. 117/93., 69/97., 33/00., 73/00. i 127/00.).

(4) Porezna uprava može obavljati poslove u vezi s utvrđivanjem i naplatom županijskih, općinskih ili gradskih poreza iz stavka 1. ovoga članka na temelju propisa što ga donosi predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne) ili lokalne samouprave ili drugo nadležno tijelo uz prethodnu suglasnost ministra financija.

(5) Iz dijela zajedničkih poreza što pripadaju jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, za troškove utvrđivanja, naplate, ovrhe, nadzora i evidencije tih poreza, državnom proračunu pripada 1%. Ta će se sredstva koristiti za unapređenje rada Porezne uprave.

Članak 43.

(1) Jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave koja preuzima financiranje decentralizirane funkcije prema posebnom zakonu dužna je uskladiti svoj proračun za 2001. godinu u skladu sa člankom 5. Zakona o proračunu (»Narodne novine«, br. 92/94.) najkasnije do 30. rujna 2001.

(2) Potpore izravnanja na temelju uredbe iz članka 45.a stavka 2. ovoga Zakona doznačit će se iz državnog proračuna nakon usklađivanja proračuna iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Do usklađivanja proračuna iz stavka 1. ovoga članka, mogu se vršiti preraspodjele utvrđenih sredstava iznad postotka utvrđenog u članku 25. Zakona o proračunu (»Narodne novine«, br. 92/94.) za izvršenje decentraliziranih funkcija prema posebnom zakonu.

Članak 45.

U cijelom tekstu Zakona o financiranju jedinica lokalne samouprave i uprave (»Narodne novine«, br. 117/93., 69/97., 33/00., 73/00. i 127/00.) riječi: »kotar s posebnim samoupravnim položajem« u određenom padežu, brišu se, a riječi: »jedinica lokalne samouprave i uprave« u određenom padežu, zamjenjuju se riječima: »jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave« u odgovarajućem broju i padežu.

Članak 46.

(1) Obvezuje se Vlada Republike Hrvatske da uredbu iz članka 45.a ovoga Zakona donese u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Obvezuje se ministar financija da propis iz članka 27. stavka 3. ovoga Zakona kao i odluku o povjeravanju tiskanja markica prema članku 27. stavku 4. ovoga Zakona donese u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 47.

Ovlašćuje se ministar financija da prema potrebi donosi provedbene propise za primjenu odredaba ovoga Zakona.

Članak 48.

Ovlašćuje se Odbor za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora da utvrdi i izda pročišćeni tekst Zakona o financiranju jedinica lokalne samouprave i uprave.

Članak 49.

Ovaj Zakon stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«, a primjenjuje se od 1. srpnja 2001., osim odredaba članka 23., 24., 25., 26., 27. i 89.a koje se primjenjuju od 1. siječnja 2002.

Napomena, NN 86/01.

Ispravak Općeg poreznog Zakona:

U članku 172. stavku 1. točki 1. umjesto riječi: »(»Narodne novine«, broj 47/95., 164/98., 105/99. i 54/00.) trebaju stajati riječi: »(»Narodne novine«, br. 47/95., 164/98., 105/99., 54/00. i 73/00.)«.

U točki 2. umjesto riječi: »(»Narodne novine«, br. 139/97. i 105/99.) trebaju stajati riječi: »(»Narodne novine«, br. 139/97., 105/99. i 55/00.)«.

U točki 3. umjesto riječi: »(»Narodne novine«, br. 139/97.) trebaju stajati riječi: »(»Narodne novine«, br. 139/97. i 55/00.)«.

U točki 5. umjesto riječi: »(»Narodne novine«, br. 51/94. i 139/97.) trebaju stajati riječi: »(»Narodne novine«, br. 51/94., 139/97. i 55/00.)«.

U točki 6. umjesto riječi: »(»Narodne novine«, br. 51/94. i 141/98.) trebaju stajati riječi: »(»Narodne novine«, br. 51/94., 141/98. i 55/00.)«.

U točki 7. umjesto riječi: »(»Narodne novine«, br. 51/94., 56/95., 67/99. i 105/99.) trebaju stajati riječi: »(»Narodne novine«, br. 51/94., 56/95., 67/99., 105/99. i 55/00.)«.

U točki 8. umjesto riječi: »(»Narodne novine«, br. 51/94., 54/97. i 67/99.) trebaju stajati riječi: »(»Narodne novine«, br. 55/00. i 101/00.)«.

U točki 9. umjesto riječi: »(»Narodne novine«, br. 112/99.) trebaju stajati riječi: »(»Narodne novine«, br. 105/99.)«.

U točki 11. umjesto riječi: »(»Narodne novine«, br. 117/93.) trebaju stajati riječi: »(»Narodne novine«, br. 117/93., 69/97., 33/00. i 73/00.)

Napomena, NN 107/01.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od objave u »Narodnim novinama«, a primjenjuje se od 1. siječnja 2002.

Napomena, NN 150/02

Zakon o izmjenama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Članak 3.; Ovaj Zakon stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«, a primjenjuje se od 1. siječnja 2003.

- - - - - - - - - - -

Ovaj zakon primjenjuje se od 01. siječnja 2003.

- - - - - - - - - - -

Srodni zakoni:

Zakon o porezu na promet nekretnina, "Narodne novine", 69/97 i 28/01

Opći porezni zakon, "Narodne novine", 127/00 i 86/01