 |
 |
 |
 |
 |
|
|
|
|
|
|
||||||||||||||||||
 
 NOVI PREGLED PROPISA Ugovori Banke Biljno zdravstvo Zdravstveno osiguranje Državne potpore Državni službenici Elektronička isprava Elektronička trgovina Elektronički mediji Financijsko osiguranje Gradnja Hrana Informacijska sigurnost Investicijski fondovi Izmjera i katastar Kazneni postupak Kazneni zakon Kemikalije Kreditne unije Kvaliteta zdravstvene zaštite Lijekovi Nasljeđivanje Obavljanje djelatnosti Obiteljski zakon Obrazovanje odraslih Obrt Obvezni odnosi (ZOO) Obvezno zdravstveno osiguranje Opći upravni postupak Oružje Osiguranje Osiguranje u prometu Ovrha - Ovršni zakon Parnični postupak Primjeri ugovora Porez na dobit Porez na dohodak Porez na kavu Posredovanje u prometu nekretnina Poticanje ulaganja Predmeti opće uporabe Prekršajni zakon Prijevoz - linijski Prijevoz opasnih tvari Prostorno uređenje i gradnja Rad - Zakon o radu Računovodstvo Revizija Stranci Sudovi Šport Šume Tajnost podataka Trgovačka društva Udomiteljstvo Udžbenici za školu Ugostiteljska djelatnost Umirovljenički fond Usluge u turizmu Veterinarstvo Volonterstvo Zabrane u zakonima Zakon o leasingu Zaštita bilja Zakon o radu Zaštita na radu Zaštita okoliša Zaštita potrošača Zaštita prirode Zaštita pučanstva Zaštita životinja Javna nabava NOVI PREGLED PROPISA 
|
 |
Link na novi ZAKON O RADU Stari ZAKON O RADU 1. dio XVIII. SUDJELOVANJE RADNIKA U ODLUČIVANJU Pravo na sudjelovanje u odlučivanju Članak 132. Radnici zaposleni kod poslodavca, koji redovito zapošljava najmanje 20 radnika, osim radnika zaposlenih u tijelima državne uprave, imaju pravo sudjelovati u odlučivanju o pitanjima u svezi s njihovim gospodarskim i socijalnim pravima i interesima, na način i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom. Pravo na izbor radničkoga vijeća Članak 133. (1) Radnici imaju pravo izabrati na slobodnim i neposrednim izborima, tajnim glasovanjem, jednog ili više svojih predstavnika (u daljnjem tekstu: radničko vijeće) koji će ih zastupati kod poslodavca u zaštiti i promicanju njihovih prava i interesa. (2) Postupak utemeljenja radničkog vijeća pokreće se na prijedlog sindikata ili najmanje 10 posto radnika zaposlenih kod određenog poslodavca. Broj članova radničkoga vijeća Članak 134. (1) Broj članova radničkog vijeća utvrđuje se prema broju radnika zaposlenih kod određenog poslodavca i to kako slijedi: - do 75 radnika 1 predstavnik, - od 76 do 250 radnika 3 predstavnika, - od 251 do 500 radnika 5 predstavnika, - od 501 do 750 radnika 7 predstavnika, - od 751 do 1000 radnika 9 predstavnika. (2) Za svakih sljedećih započetih tisuću radnika, povećava se broj članova radničkoga vijeća za dva. (3) Pri izboru članova radničkog vijeća potrebno je voditi računa o ravnomjernoj zastupljenosti svih organizacijskih jedinica i skupina zaposlenih (po spolu, dobi, stručnoj spremi, poslovima na kojima rade i slično). Glavno radničko vijeće Članak 135. (1) Ako je poslovanje poslodavca organizirano u više organizacijskih jedinica, može se organizirati više radničkih vijeća koja omogućuju odgovarajuće sudjelovanje radnika u odlučivanju. (2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka organizira se Glavno radničko vijeće sastavljeno od predstavnika radničkih vijeća organizacijskih jedinica. (3) Sporazumom između poslodavca i radničkih vijeća uređuje se sastav, ovlaštenja i druga pitanja važna za rad Glavnog radničkog vijeća. Izborno razdoblje Članak 136. (1) Radničko vijeće se bira na izborno razdoblje od tri godine. (2) Izbori se redovito održavaju u ožujku. Biračko pravo Članak 137. (1) Pravo da biraju i da budu birani imaju svi radnici zaposleni kod određenoga poslodavca. (2) Pravo iz stavka 1. ovoga članka nemaju članovi upravnih i nadzornih tijela i članovi njihovih porodica te radnici ovlašteni da zastupaju poslodavca u odnosu na kod njega zaposlene radnike. (3) Izborni odbor utvrđuje listu radnika koji imaju biračko pravo. Liste kandidata Članak 138. (1) Liste kandidata za izbor predstavnika radnika mogu predložiti sindikati koji imaju svoje članove zaposlene kod određenoga poslodavca ili skupina radnika koju podržava najmanje 10 posto radnika zaposlenih kod određenoga poslodavca. (2) Ako se bira jedan predstavnik, mora se predložiti i najmanje jedan zamjenik, a ako se bira tri ili više predstavnika, mora se predložiti i najmanje tri zamjenika, da bi radničko vijeće, ako bi nekom od izabranih kandidata prestao mandat, uvijek bilo u punom broju. (3) Svaka lista kandidata mora imati onoliki broj kandidata koliko se bira. Izborni odbor Članak 139. (1) Za provođenje izbora utemeljuje se izborni odbor. (2) Izborni odbor ima najmanje tri člana. (3) Izborni odbor ima neparni broj članova. (4) U izborni odbor svaki sindikat i svaka skupina radnika koja je podnijela kandidatsku listu daje jednoga svojeg predstavnika. (5) Član izbornog odbora ne može biti radnik koji je kandidat za člana radničkog vijeća. (6) Radničko vijeće imenuje izborni odbor prilikom raspisivanja izbora, a najkasnije pet tjedana prije isteka mandata radničkog vijeća. (7) Ako kod poslodavca nema radničkog vijeća, izborni odbor imenuje se na skupu radnika. Rad izbornog odbora Članak 140. (1) Izborni odbor provodi i nadzire glasovanje. (2) Izborni se odbor brine o zakonitosti izbora i objavljuje rezultate izbora, a prije objave rezultata izbora može odlučiti da se zbog utvrđenih nepravilnosti dio ili cijeli izborni postupak ponovi. (3) O radu izbornog odbora vodi se zapisnik koji se javno objavljuje nakon provedenih izbora. (4) Izborni odbor odlučuje običnom većinom. Provođenje izbora Članak 141. (1) Nitko ne smije ometati izbore, niti utjecati na slobodu izbora članova radničkog vijeća. (2) Postupanje protivno stavku 1. ovoga članka može imati za posljedicu ništavost izbora. (3) Radničko vijeće, izborni odbor, poslodavac, sindikat koji je predložio kandidata ili kandidat, može od nadležnog suda zahtijevati da u slučaju teškog kršenja odredbe stavka 1. ovoga članka, koja je utjecala na rezultate izbora, poništi provedene izbore. (4) Izbori su valjani ako je glasovala najmanje jedna trećina radnika s pravom glasa. (5) Troškove provođenja izbora snosi poslodavac. (6) Ministar nadležan za rad pravilnikom će pobliže urediti postupak izbora radničkih vijeća. Utvrđivanje rezultata izbora Članak 142. (1) Ako se bira jedan predstavnik, izabran je onaj kandidat koji je dobio najveći broj glasova radnika koji su glasovali. (2) Ako u slučaju iz stavka 1. ovoga članka dva ili više kandidata dobiju isti broj glasova, izabran je kandidat koji je duže neprekidno zaposlen kod poslodavca. (3) U slučaju da se bira tri ili više predstavnika, broj predstavnika koji je izabran sa svake liste utvrđuje se na sljedeći način: Ukupan broj glasova koje je dobila svaka lista (biračka masa liste) dijeli se s brojevima od 1 do, zaključno broja predstavnika koji se bira. Svi tako dobiveni rezultati redaju se od najvećeg do najmanjeg, a rezultat koji po redu odgovara broju predstavnika koji se bira, je zajednički djelitelj. Svaka lista dobit će onoliko mjesta koliko puta ukupni bcoj njezinih dobivenih glasova (biračka masa liste) sadrži cijeli broj zajedničkog djelitelja. Ako su glasovi tako podijeljeni da se ne može utvrditi koja bi između dviju ili više lista dobila koje mjesto, ono će pripasti onoj listi koja je dobila više glasova. (4) Lista koja na izborima dobije manje od pet posto glasova radnika koji su glasovali, ne sudjeluje u diobi predstavničkih mjesta. (5) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka, sa svake liste izabrani su kandidati od rednoga broja 1. pa do rednoga broja koliko je određena lista dobila mjesta. (6) Zamjenici predstavnika sa svake liste su kandidati koji nisu izabrani, po redu od prvoga neizabranoga, pa najviše do broja koliko je određena lista dobila predstavničkih mjesta, a nakon što se iscrpi lista kandidata, zamjenici su osobe s liste zamjenika kandidata. (7) Podatke o provedenim izborima izborni odbor dostavlja poslodavcu i sinidkatima koji su podnijeli listu kandidata. Temeljna ovlaštenja radničkoga vijeća Članak 143. (1) Radničko vijeće štiti i promiče interese radnika zaposlenih kod određenoga poslodavca, savjetovanjem, suodlučivanjem ili pregovorima s poslodavcem ili od njega opunomoćenom osobom, o pitanjima važnima za položaj radnika. (2) Radničko vijeće pazi na poštivanje ovoga Zakona, pravilnika o radu, kolektivnih ugovora te drugih propisa koji su doneseni u korist radnika. (3) Radničko vijećc pazi da li poslodavac uredno i točno ispunjava obveze glede obračunavanja i uplaćivanja doprinosa za socijalno osiguranje te u tu svrhu ima pravo uvida u odgovarajuću dokumentaciju. (4) Radničko vijeće ne smije sudjelovati u pripremanju ili ostvarenju štrajka, isključenja s rada ili druge industrijske akcije, niti se smije na bilo koji način miješati u kolektivni radni spor koji može dovesti do takve akcije. Obveza obavješćivanja Članak 144. Poslodavac je dužan najmanje svaka tri mjeseca obavijestiti radničko vijeće o: - stanju i rezultatima poslovanja, - razvojnim planovima i njihovom utjecaju na gospodarski i socijalni položaj radnika, - kretanju i promjenama u plaćama, - obimu i razlozima uvođenja prekovremenog rada, - zaštiti i sigurnosti na radu i mjerama za poboljšanje uvjeta rada, - drugim pitanjima osobito važnim za gospodarski i socijalni položaj radnika. (2) O pitanjima iz stavka 1. ovoga članka poslodavac je dužan obavijestiti radničko vijeće pravodobno, istinito i cjelovito. Obveza savjetovanja prije donošenja odluke Članak 145. (1) Prije donošenja odluke važne za položaj radnika, poslodavac se mora sa radničkim vijećem savjetovati o namjeravanoj odluci te mora radničkom vijeću priopćiti podatke važne za donošenje odluke i sagledavanje njezina utjecaja na položaj radnika. (2) Važnim odlukama iz stavka 1. ovoga članka smatraju se osobito odluke o: - donošenju pravilnika o radu, - planu zapošljavanja, premještaju i otkazu, - očekivanim pravnim, gospodarskim i socijalnim posljedicama koje za radnike mogu proizaći u slučajevima iz članka 129. ovoga Zakona, - mjerama u svezi sa zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu, - uvođenju nove tehnologije te promjene u organizaciji i načinu rada, - planu godišnjih odmora, - rasporedu radnog vremena, - noćnom radu, - nadoknadama za izume i tehničko unapređenje, - donošenju programa zbrinjavanja viška radnika te sve druge odluke za koje je ovim Zakonom ili kolektivnim ugovorom propisano sudjelovanje radničkog vijeća u njihovu donošenju. (3) Podaci o namjeravanoj odluci moraju se dostaviti radničkom vijeću potpuno i pravovremeno, tako da mu se omogući da dade primjedbe i prijedloge, kako bi rezultati rasprave stvarno mogli utjecati na donošenje odluke. (4) Ako sporazumom poslodavca sa radničkim vijećem nije drukčije određeno, radničko vijeće je dužno u roku od osam dana, a u slučaju izvanrednog otkaza u roku od tri dana, dostaviti svoje očitovanje o namjeravanoj odluci poslodavcu. (5) Ako se radničko vijeće u roku iz stavka 4. ovoga članka ne očituje o namjeravanoj odluci, smatra se da nema primjedbi i prijedloga. (6) Radničko vijeće se može protiviti otkazu ako poslodavac nema opravdani razlog za otkaz ili ako nije proveden po stupak otkazivanja predviđen ovim Zakonom. (7) Radničko vijeće mora obrazložiti svoje protivljenjc odluci poslodavca. (8) Ako se radničko vijeće protivi izvanrednom otkazu a radnik u sudskom sporu osporava dopuštenost otkaza i za traži od poslodavca da ga zadrži na radu, poslodavac je dužan radnika vratiti na rad u roku od osam dana od obavijesti o podnijetoj tužbi i zadržati ga na radu do okončanja sudskog spora. (9) Ako je protivljenje radničkog vijeća izvanrednon otkazu očito neutemeljeno na odredbama ovoga Zakona, poslodavac može od suda tražiti da ga privremeno, do okončanja sudskog spora, oslobodi obveze vraćanja radnika na rad isplate naknade plaće. (10) Ako poslodavac izvanredno otkazuje radni odnos zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa, može radnika privremeno udaljiti s posla do okončanja sudskog spora dopuštenosti otkaza, uz obvezu isplate mjesečne naknade plać u visini polovice prosječne plaće isplaćene tom radniku prethodna tri mjeseca. (11) Odluka poslodavca donesena protivno odredbam ovoga Zakona o obvezi savjetovanja sa radničkim vijeće ništava je. Suodlučivanje Članak 146. (1) Poslodavac može samo uz prethodnu suglasnost radničkog vijeća donijeti odluku o: - otkazu članu radničkog vijeća, - otkazu kandidatu za člana radničkog vijeća koji nije izabran te članu izbornog odbora za razdoblje od tri mjeseca nakon ustanovljenja izbornih rezultata, - otkazu radniku kod kojega postoji smanjena radna sposobnost ili neposredna opasnost od invalidnosti, - otkazu radniku starijem od šezdeset godina (muškarac), odnosno pedeset pet godina života (žena), - otkazu predstavniku radnika u nadzornom odboru, - uvrštavanju osoba iz članka 70. stavka 1. ovoga Zakona u program zbrinjavanja viška radnika, - prikupljanju, obrađivanju, korištenju i dostavljanju trećim osobama podataka o radniku, - imenovanju osobe koja je ovlaštena nadzirati da li osobni podaci radnika prikupljaju obrađuju, koriste i dostavljaju trećim osobama u skladu s odredbama ovoga Zakona. (2) Ako se radničko vijeće u roku od osam dana ne izjasni o davanju ili uskrati suglasnosti, smatra se da je suglasn odlukom poslodavca. (3) Ako radničko vijeće uskrati suglasnost, suglasnost može nadomjestiti sudska ili arbitražna odluka. (4) O tužbi poslodavca u slučaju iz stavka 3. ovoga članka, sud prvog stupnja je dužan odlučiti u roku od 30 dana od dana podnošenja tužbe. (5) Sporazumom poslodavca sa radničkim vijećem mogu se utvrditi i druga pitanja u kojima poslodavac može donijeti odluku samo uz prethodnu suglasnost radničkog vijeća. Obveza obavješćivanja radnika Članak 147. Radničko vijeće obvezno je redovito obavješćivati poslenike o svome radu te primati poticaje i prijedloge radnika. Odnos sa sindikatom Članak 148. (1) Radničko vijeće, u svrhu zaštite i promicanja prava i interesa radnika, u punom povjerenju surađuje sa svim sindikatima koji imaju svoje članove zaposlene kod određenoga poslodavca. (2) Član radničkog vijeća može nesmetano nastaviti rad u sindikatu. (3) Ako kod poslodavca nije utemeljeno radničko vijeće, sindikalni povjerenik ima prava iz članka 144. do 146., iz članka 152. stavka 1. do 5. i stavka 8., kao i obveze iz članka 154. i 155. ovoga Zakona. (4) Ako kod poslodavca djeluje više sindikata, a sindikati se ne sporazumiju o sindikalnom povjereniku koji će imati prava i obveze iz stavka 3. ovoga članka, spor će se riješiti odgovarajućom primjenom odredbi ovoga Zakona o ovlaštenju sindikata za sklapanje kolektivnih ugovora. Rad radničkog vijeća Članak 149. (1) Ako radničko vijeće ima tri ili više člana, ono radi na sjednicama. (2) Radničko vijeće donosi poslovnik o svojem radu. (3) Sjednicama radničkog vijeća mogu biti nazočni predstavnici sindikata koji imaju članove zaposlene kod poslodavca, bez prava sudjelovanja u odlučivanju. (4) Radničko vijeće može zatražiti mišljenje stručnjaka o pitanjima iz svojeg djelokruga. (5) Troškovi stručnog savjetovanja iz stavka 4. ovoga članka terete poslodavca, u skladu sa sporazumom sklopljenim između poslodavaca i radničkog vijeća. Skupovi radnika Članak 150. (1) S ciljem sveobuhvatnog obavješćivanja i rasprave o stanju i razvoju trgovačkog društva, odnosno ustanove, odnosno drugog oblika organiziranja poslodavca, te o radu radničkog vijeća, moraju se dva puta godišnje, u podjednakim vremenskim razmacima, održati skupovi radnika zaposlenih kod određenoga poslodavca. (2) Ako veličina trgovačkog društva, ustanove, odnosno drugog oblika organiziranja poslodavca ili druge posebnosti to zahtijevaju, skupovi iz stavka 1. ovoga članka mogu se održati po odjelima ili drugim organizacijskim jedinicama. (3) Skup radnika iz stavka 1. ovoga članka saziva radničko vijeće, uz prethodno savjetovanje s poslodavcem, vodeći pri tome računa da se odabirom vremena i mjesta održavanja skupa radnika ne šteti djelotvornosti poslovanja poslodavca. (4) Ako kod poslodavca nije utemeljeno radničko vijeće, skup radnika iz stavka 1. ovoga članka dužan je sazvati poslodavac. (5) Ne dirajući u pravo radničkog vijeća da saziva skup radnika iz stavka 1. ovoga članka, poslodavac može ako ocijeni da je to potrebno, sazvati skup radnika vodeći pri tome računa da se time ne ograniče ovlasti radničkog vijeća utvrđene ovim Zakonom. (6) O sazivanju skupa iz stavka 5. ovoga članka poslodavac se mora savjetovati sa radničkim vijećem. Nastupanje pred sudom Članak 151. (1) Radničko vijeće može tužiti ili biti tuženo samo na temelju ovlaštenja, odnosno obveza utvrđenih ovim ili drugim zakonom, drugim propisom ili kolektivnim ugovorom. (2) Radničko vijeće ne može imati vlastitu imovinu. (3) Radničko vijeće, a niti njegovi članovi, ne odgovaraju građansko-pravno za odluke koje ono donosi. Uvjeti za rad radničkog vijeća Članak 152. (1) Radničko vijeće zasjeda i na drugi način obavlja svoje poslove u radno vrijeme. (2) Za rad u radničkom vijeću svaki član ima pravo na naknadu plaće za šest radnih sati tjedno. (3) Članovi radničkog vijeća mogu jedan drugome ustupati radne sate iz stavka 2. ovoga članka. (4) Ako broj raspoloživih radnih sati to dozvoljava poslovi predsjednika ili člana radničkog vijeća mogu se obavljati u punom radnom vremenu. (5) Poslodavac mora radničkom vijeću osigurati potreban prostor, osoblje, sredstva i druge uvjete za rad. (6) Poslodavac mora članovima radničkog vijeća omogućiti osposobljavanje za rad u radničkom vijeću. (7) Na teret poslodavca padaju i drugi troškovi koji prema ovom Zakonu, drugom propisu ili kolektivnom ugovoru nastanu djelatnošću radničkog vijeća. (8) Predsjednik ili član radničkog vijeća koji je poslove za radničko vijeće obavljao u punom radnom vremenu, nakon prestanka obavljanja tih poslova raspoređuje se na poslove na kojima je prethodno radio, a ako je prestala potreba za obavljanje tih poslova, rasporedit će se na druge odgovarajuće poslove. (9) Sporazumom između poslodavca i radničkog vijeća pobliže se uređuju uvjeti za rad radničkog vijeća. Zabrana nejednakoga postupanja prema članovima radničkog vijeća Članak 153. Poslodavac ne smije članove radničkog vijeća povlašćivati, a niti stavljati u nepovoljniji položaj od drugih radnika. Zabrana nejednakoga postupanja radničkog vijeća prema radnicima Članak 154. U svojoj djelatnosti radničko vijeće ne smije ni pojedinačnoga radnika niti određenu skupinu radnika povlašćivati, a niti stavljati u nepovoljniji položaj od drugih radnika. Čuvanje poslovne tajne Članak 155. (1) Član radničkog vijeća dužan je čuvati poslovnu tajnu koju je saznao u obavljanju ovlaštenja danih mu ovim Zakonom. (2) Obveza iz stavka 1. ovoga članka postoji i nakon isteka izbornoga razdoblja. Sporazum radničkoga vijeća s poslodavcem Članak 156. (1) Radničko vijeće može s poslodavcem sklopiti pisani sporazum koji može sadržavati pravna pravila kojima se uređuju pitanja iz radnog odnosa. (2) Sporazum iz stavka 1. ovoga članka primjenjuje se neposredno i obvezno na sve radnike zaposlene kod poslodavca koji je sklopio sporazum. (3) Sporazumom iz stavka 1. ovoga članka ne smiju se urediti pitanja plaća, trajanja radnoga vremena te druga pitanja koja se redovito uređuju kolektivnim ugovorima, osim ako stranke kolektivnog ugovora na to ovlaste stranke toga sporazuma. Povećanje broja i ovlaštenja radničkoga vijeća Članak 157. (1) Sporazumom radničkog vijeća s poslodavcem može se povećati broj članova radničkog vijeća preko broja određenog ovim Zakonom, a može se povećati i opseg oslobođenja članova radničkog vijeća od obveze rada, uz naknadu plaće. (2) Sporazumom radničkog vijeća s poslodavcem ili kolektivnim ugovorom mogu se proširiti ovlaštenja radničkog vijeća. Raspuštanje radničkog vijeća i isključenje njegova člana Članak 158. Ako radničko vijeće ili neki njegov član teško krši obveze dane mu ovim Zakonom, drugim propisom ili kolektivnim ugovorom, sindikati koji imaju svoje članove zaposlene kod određenoga poslodavca, mogu zatražiti od nadležnog suda da raspusti radničko vijeće ili da isključi određenoga člana, a isto može zatražiti i najmanje 25 posto zaposlenih ili poslodavac. Predstavnici radnika u nadzornom odboru Članak 158.a (1) U trgovačkom društvu koje ima nadzorni odbor, a koje je preko 25% u državnom vlasništvu ili u većinskom vlasništvu prvog kupca dionica ili udjela iz portfelja Republike Hrvatske koji je stekao dionice ili udjele po cijeni manjoj od 50% nominalne vrijednosti, najmanje jedan član nadzornog odbora mora biti predstavnik radnika. (2) Predstavnika radnika u nadzorni odbor imenuje i opoziva radničko vijeće. (3) Ako kod poslodavca nije utemeljeno radničko vijeće, predstavnika, odnosno predstavnike radnika u nadzorni odbor imenuju i opozivaju radnici neposrednim i tajnim glasovanjem, na način propisan ovim Zakonom za izbor radničkog vijeća koje ima samo jednog člana. (4) Član nadzornog odbora imenovan na način propisan stavkom 2. i 3.
ovoga članka ima isti pravni položaj kao i drugi imenovani članovi nadzornog
odbora. XIX. SINDIKATI I UDRUGE POSLODAVACA I. OPĆE ODREDBE O UDRUGAMA Pravo na udruživanje Članak 159. (1) Radnici imaju pravo, bez bilo kakve razlike, po svojem slobodnom izboru, utemeljiti sindikat te se u njega učlaniti, uz uvjete koji mogu biti propisani samo statutom ili pravilima toga sindikata. (2) Poslodavci imaju pravo, bez bilo kakve razlike, po svojem slobodnom izboru, utemeljiti udrugu poslodavaca te se u nju učlaniti, uz uvjete koji mogu biti propisani samo statutom ili pravilima te udruge. (3) Udruge iz stavka 1. i 2. ovoga članka (u daljnjem tekstu: udruge) mogu se osnovati bez bilo kakvoga prethodnog odobrenja. Dobrovoljnost članstva u udruzi Članak 160. (1) Radnik, odnosno poslodavac slobodno odlučuje o svojem stupanju i istupanju iz udruge. (2) Nitko ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj zbog članstva ili nečlanstva u udruzi, odnosno sudjelovanja ili nesudjelovanja u djelatnosti udruge. Zabrana privremenog ili trajnog djelovanja odlukom izvršne vlasti Članak 161. Djelatnost udruge ne može se privremeno zabraniti niti se udruga može raspustiti odlukom izvršne vlasti. Udruge više razine Članak 162. (1) Udruge mogu utemeljiti svoje saveze ili druge oblike udruživanja u kojima se njihovi interesi povezuju na višoj razini (udruge više razine). (2) Udruge više razine uživaju sva prava i slobode zajamčene udrugama. (3) Udruge i udruge više razine imaju pravo slobodno se udruživati i surađivati s međunarodnim organizacijama utemeljenima radi promicanja istih prava i interesa. Ovlaštenja udruge Članak 163. (1) Udruga može biti stranka kolektivnog ugovora sam ako je utemeljena i registrirana u skladu s odredbama ovoga Zakona. (2) Udruga može u radnim sporovima kod poslodavca, pre sudom, arbitražom i državnim tijelima zastupati svoje članove. Utemeljenje drugih pravnih osoba Članak 164. Udruge mogu radi ostvarivanja svojih ciljeva i zadatak predviđenih statutom ili pravilima, utemeljiti druge pravne osobe u skladu s posebnim propisima. 2. UTEMELJENJE I REGISTRACIJA UDRUGA Utemeljenje udruge Članak 165. (1) Sindikat mogu utemeljiti najmanje deset punoljetnih poslovno sposobnih fizičkih osoba. (2) Udrugu poslodavaca mogu utemeljiti najmanje tri pravne osobe ili punoljetne i poslovno sposobne fizičke osobe. (3) Udrugu više razine mogu utemeljiti najmanje dvije i udruge iz stavka 1. ili 2. ovoga članka. Statut udruge Članak 166. (1) Udruga, odnosno udruga više razine; mora imati statut utemeljen i donesen na načelima demokratskoga zastupanj demokratskog očitovanja volje članova. (2) Statutom udruge utvrđuje se svrha udruge; unutarnji ustroj udruge utemeljen na načelima demokratskoga zastupanja i demokratskog očitovanja volje članova; naziv; sjedište; područje djelovanja; znak; tijela udruge; način izbora i opoziva tih tijela; ovlaštenja tijela udruge; postupak učlanjivanja i prestanak članstva; način određivanja članarine; način donošenja i izmjene statuta, pravila i drugih općih akata; način stjecanja, raspolaganja i nadzora nad imovinom te prestanak rada udruge. (3) Statut udruge mora sadržavati odredbe o tijelima ovlaštenima za sklapanje kolektivnog ugovora te uvjetima i postupka organiziranja industrijskih akcija. (4) Naziv udruge, odnosno udruge više razine mora se jasno razlikovati od naziva već registriranih udruga, odnosno udruga više razine. (5) Statutom određena svrha udruge mora biti sklapanje kolektivnih ugovora. (6) Statutom, odlukom o utemeljenju ili udruživanju u udrugu više razine, ovlaštenje za sklapanje kolektivnog ugovora može se prenijeti na udrugu više razine. Pravna osobnost udruge Članak 167. (1) Udruga i udruga više razine stječe pravnu osobnost danom upisa u registar udruga. (2) Statutom udruge određuje se ima li udruga podružnice ili druge oblike unutarnjeg organiziranja, te koja ovlaštenja podružnice ili drugi oblici unutarnjeg organiziranja imaju u pravnom prometu. (3) Podružnica ili drugi oblik unutarnjeg organiziranja stječe ovlaštenja u pravnom prometu iz stavka 2. ovoga članka danom upisa tih ovlaštenja u registar udruga. Registar udruga Članak 168. (1) Udruge i udruge više razine koje djeluju na području samo jedne županije, upisuju se u registar udruga koji se vodi u županijskom uredu nadležnom za poslove rada. (2) Udruge i udruge više razine koje djeluju na području dviju ili više županija, upisuju se u registar udruga koji se vodi u ministarstvu nadležnom za rad. (3) Ako udruga ima podružnice ili druge oblike unutarnjeg organiziranja koji imaju ovlaštenja u pravnom prometu, u registru udruga vodi se popis takvih podružnica, odnosno drugih oblika unutarnjeg organiziranja i njihovih ovlaštenja u pravnom prometu. (4) U registar se upisuje: dan utemeljenja, naziv, sjedište, područje djelovanja, naziv izvršnog tijela, imena osoba ovlaštenih za zastupanje te prestanak djelovanja udruge, odnosno udruge više razine, te prestanak ovlaštenja podružnice, odnosno drugog oblika unutarnjeg organiziranja u pravnom prometu. (5) Ministar nadležan za rad pravilnikom će urediti sadržaj i način vođenja registra udruga. Zahtjev za upis u registar udruga Članak 169. (1) Na zahtjev utemeljitelja, udruga se upisuje u registar. (2) Zahtjevu za upis mora se priložiti: odluka o utemeljenju, zapisnik skupštine utemeljitelja, statut, popis utemeljitelja i članova izvršnog tijela, ime i prezime osobe ili osoba ovlaštenih za zastupanje. (3) Utemeljitelji su dužni zahtjev za upis u registar udruga podnijeti u roku trideset dana od dana održavanja skupštine. (4) Tijelo nadležno za registraciju dužno je izdati potvrdu o zaprimanju zahtjeva za upis u registar udruga. Rješenje o zahtjevu za upis u registar udruga Članak 170. (1) O zahtjevu za upis udruge u cegistar donosi se rješenje. (2) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka obvezno sadrži: datum upisa i broj pod kojim je udruga upisana, naziv udruge, sjedište, područje djelovanja te ime i prezime osobe ili osoba ovlaštenih za zastupanje. Otklanjanje nedostataka u statutu ili postupku utemeljenja Članak 171. (1) Ako tijelo ovlašteno za registraciju utvrdi da priloženi statut nije u skladu s ovim Zakonom ili da podneseni zahtjev ne sadrži dokaze o ispunjenju uvjeta predviđenih ovim Zakonom za utemeljenje udruge, pozvat će podnositelje zahtjeva da usklade statut sa zakonom ili podnesu odgovarajuće dokaze te im za to odrediti rok koji ne može biti kraći od osam niti duži od petnaest dana. (2) Ako u roku iz stavka 1. ovoga članka podnositelji zahtjeva ne otklone nedostatke u statutu ili ne podnesu dokaze o ispunjenju uvjeta propisanih ovim Zakonom za utemeljenje udruge, tijelo ovlašteno za registraciju donijet će rješenje o odbijanju zahtjeva za upis u registar udruga. Rok za donošenje rješenja o zahtjevu za upis u registar udruga Članak 172. (1) Tijelo ovlašteno za registraciju dužno je donijeti rješenje o zahtjevu za upis u registar udruga najkasnije u roku 30 dana od dana predaje urednog zahtjeva. (2) Ukoliko ovlašteno tijelo ne donose rješenje u roku iz stavka 1. ovoga članka, smatrat će se da je udruga registrirana idućega dana nakon što je taj rok prošao. (3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka, tijelo ovlašteno za registraciju dužno je u roku od sedam dana od proteka roka za donošenje rješenja izdati potvrdu o registraciji udruge sa sadržajem propisanim u odredbi članka 170. stavka 2. ovoga Zakona. Odbijanje zahtjeva za upis Članak 173. (1) Tijelo ovlašteno za registraciju donijet će rješenje o odbijanju zahtjeva za upis u registar udruga, ako udruga nije utemeljena u skladu s odredbama članka 165. i 166. ovoga Zakona. (2) Rješenje kojim se odbija zahtjev za upis, mora biti obrazloženo. (3) O žalbi protiv rješenja županijskog ureda nadležnog za poslove rada odlučuje ministarstvo nadležno za rad. (4) Ako ministarstvo nadležno za rad donosi rješenje u prvom stupnju, ono je konačno i protiv njega se može pokrenuti upravni spor. Prijava promjene podataka Članak 174. (1) U registar udruga mora se prijaviti svaka promjena naziva udruge, odnosno podružnice ili drugog oblika unutarnjeg organiziranja koji ima ovlaštenja u pravnom prometu, sjedišta, područja djelovanja, naziva tijela, osoba ovlaštenih za zastupanje te prestanak djelovanja, odnosno ovlaštenja u pravnom prometu. (2) Osoba ovlaštena za zastupanje udruge dužna je promjene iz stavka 1. ovoga članka prijaviti tijelu koje vodi registar udruga, u roku 30 dana od dana nastale promjene. (3) Na upis promjene podataka iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o upisu udruga u registar. 3. IMOVINA UDRUGA Prikupljanje i zaštita imovine od prisilnog izvršenja Članak 175. (1) Udruge mogu prikupljanjem upisnina i članarina te kupnjom, darovanjem ili na drugi zakonit način, stjecati imovinu bez bilo kakvoga prethodnog odobrenja. (2) Prisilno izvršenje ne može se provesti na nepokretnoj i pokretnoj imovini udruga nužnoj za održavanje sastanaka, provođenje obrazovnih djelatnosti te knjižnicama udruga. Podjela imovine udruge Članak 176. (1) Ako se udruga razdijeli ili se znatniji dio članstva izdvoji u novu udrugu, imovina udruge dijeli se među udrugama, razmjerno broju članova, ako statutom udruge, ugovorom ili drugim sporazumom nije drukčije određeno. (2) Ako udruga prestane djelovati, imovinom udruge postupa se na način propisan statutom udruge. (3) Ako udruga prestane djelovati, imovina udruge ne može se podijeliti članovima udruge. 4. DJELOVANJE UDRUGA Zabrana nadzora nad drugom stranom Članak 177. (1) Poslodavci i njihove udruge ne smiju imati nadzor nad utemeljenjem i djelovanjem sindikata, odnosno njihovih udruga više razine, niti u cilju ostvarenja takvoga nadzora smiju financirati ili na drugi način podupirati sindikate, odnosno njihove udruge više razine. (2) U stavku 1. ovoga članka opisana zabrana nadzora nad drugom stranom primjenjuje se i na odnos sindikata odnosno njihovih udruga više razine prema poslodavcima i njihovim udrugama. Sudska zaštita članskih prava Članak 178. Član udruge može tražiti sudsku zaštitu u slučaju povrede njegovih prava utvrđenih statutom ili drugim pravilima udruge. Sudska zaštita prava na udruživanje Članak 179. (1) Udruga ili udruga više razine može zahtijevati od suda da zabrani djelatnost koja je protivna pravu na slobodno udruživanje radnika, odnosno poslodavaca. (2) Udruga ili udruga više razine može zahtijevati naknadu štete koju je pretrpjela zbog djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka. Zabrana nejednakoga postupanja zbog sindikalnoga članstva ili djelatnosti Članak 180. (1) Radnik ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj od drugih radnika zbog članstva u sindikatu, a osobito nije dopušteno: - ugovor o radu s određenim radnikom sklopiti pod uvjetom da on ne stupi u sindikat, odnosno pod uvjetom da istupi iz sindikata, - raskinuti ugovor o radu ili na drugi način staviti radnika u nepovoljniji položaj od ostalih radnika, zbog njegova članstva u sindikatu ili sudjelovanja u sindikalnim djelatnostima izvan radnoga vremena, a uz suglasnost poslodavca i za vrijeme radnoga vremena. (2) Članstvo u sindikatu i sudjelovanje u djelatnostima sindikata ne smije biti okolnost na kojoj poslodavac temelji odluku o sklapanju ugovora o radu, promjeni poslova koje radnik obavlja, odnosno mjesta rada, stručnom obrazovanju, napredovanju, plaćanju, socijalnim davanjima i prestanku ugovora o radu. (3) Poslodavac, direktor ili neko drugo tijelo te zastupnik poslodavca, ne smije se koristiti prisilom u korist ili protiv bilo kojega sindikata. Sindikalni predstavnik i povjerenik Članak 181. (1) Sindikati samostalno odlučuju o načinu njihova zastupanja kod poslodavca. (2) Sindikati koji imaju članove radne kod određenog poslodavca mogu imenovati ili izabrati jednog ili više sindikalnih predstavnika, odnosno sindikalnih povjerenika koji će ih zastupati kod toga poslodavca. (3) Sindikalni predstavnici, odnosno sindikalni povjerenici imaju pravo kod poslodavca štititi i promicati prava i interese članova sindikata. (4) Poslodavac je dužan sindikalnom predstavniku, odnosno sindikalnom povjereniku omogućiti pravodobno i djelotvorno ostvarenje prava iz stavka 3. ovoga članka, te pristup podacima važnim za ostvarenje toga prava. (5) Sindikalni predstavnik, odnosno sindikalni povjerenik mora pravo iz stavka 3. ovoga članka ostvarivati na način koji ne šteti djelotvornosti poslovanja poslodavca. (6) Sindikat mora obavijestiti poslodavca o imenovanju sindikalnog predstavnika, odnosno sindikalnog povjerenika. Zaštita sindikalnih povjerenika Članak 182. (1) Sindikalnom povjereniku za vrijeme obavljanja te dužnosti i šest mjeseci nakon prestanka te dužnosti, a bez suglasnosti sindikata nije moguće: - otkazati ugovore o radu, - rasporediti na drugo radno mjesto, - ili na drugi način staviti u nepovoljniji položaj u odnosu na ostale radnike. (2) Ako se sindikat u roku od osam dana ne izjasni o davanju ili uskrati suglasnosti, smatra se da je suglasan s odlukor poslodavca. (3) Ako sindikat uskrati suglasnost na otkaz, suglasnost može nadomjestiti sudska odluka. (4) Najveći broj sindikalnih povjerenika koji kod određenog poslodavca uživaju zaštitu iz stavka 1. ovoga članka određuje se odgovarajućom primjenom odredbi ovoga Zakona o broj članova radničkoga vijeća Sindikalna članarina Članak 182.a Na zahtjev i u skladu s uputama sindikata, a uz prethodnu pisanu suglasnost radnika � člana sindikata, poslodavac je dužan obračunavati i iz plaće radnika ustezati sindikalnu članarinu te je redovito uplaćivati na račun sindikata.
5. PRESTANAK DJELOVANJA UDRUGE Načini prestanka djelovanja udruge Članak 183. (1) Udruga prestaje djelovati: 1. ako tako odluči tijelo udruge koje je statutom ovlašteno da odlučuje o prestanku djelovanja udruge, 2. ako je od održavanja sjednice najvišeg tijela udruge proteklo dvostruko duže vrijeme od vremena za koje je statutom određdeno da se takva sjednica mora održati, 3. ako se broj članova udruge smanji ispod broja određeni ovim Zakonom za utemeljenje udruge, 4. ako sud zabrani djelovanje udruge. (2) Odluku o prestanku djelovanja udruge u slučajevima točke 2. do 4. stavka 1. ovoga članka, donosi nadležni sud. (3) Na temelju pravomoćne sudske odluke, tijelo nadležno za vođenje registra brisat će udrugu iz registra. Zabrana djelovanja udruge Članak 184. (1) Djelovanje udruge zabranit će se presudom županijskog suda, nadležnog prema sjedištu udruge, ukoliko je njezina djelatnost protivna Ustavu i zakonu. (2) Postupak za zabranu djelovanja udruge pokreće se na zahtjev tijela ovlaštenog za registraciju ili ovlaštenoga državnog odvjetnika. (3) U obrazloženju presude o zabrani djelovanja udruge moraju se označiti djelatnosti zbog kojih je djelovanje udruge zabranjeno. (4) Presudom kojom zabranjuje djelovanje udruge sud mora odlučiti o imovini udruge, u skladu sa statutom udruge. (5) Izreka pravomoćne presude o zabrani djelovanja udruge objavit će se u
"Narodnim novinama". XX. KOLEKTIVNI UGOVORI Stranke kolektivnog ugovora Članak 185. Stranke kolektivnog ugovora mogu biti, na strani poslodavaca, jedan ili više poslodavaca, udruga poslodavaca ili udruga poslodavaca više razine, a na strani radnika, sindikat ili udruga sindikata više razine, koja je spremna i sposobna sredstvima pritiska štititi i promicati interese svojih članova prilikom pregovora o sklapanju kolektivnih ugovora. Odbor sindikata za kolektivne pregovore Članak 186. (1) Ako je na području za koje se sklapa kolektivni ugovor zastupljeno više sindikata, odnosno udruga sindikata više razine, poslodavac ili više poslodavaca, udruga poslodavaca ili udruga poslodavaca više razine, može o sklapanju kolektivnog ugovora pregovarati samo sa pregovaračkim odborom sastavljenim od zastupnika tih sindikata. (2) O broju članova i sastavu pregovaračkog odbora iz stavka 1. ovoga članka odlučuju sindikati. (3) Ako se sindikati ne sporazumiju o broju članova i sastavu pregovaračkog odbora iz stavka 1. ovoga članka, o tome odlučuje predsjednik Gospodarsko-socijalnog vijeća, vodeći računa o broju članova sindikata zastupljenih na području za koje se sklapa kolektivni ugovor, odnosno ministar nadležan za rad ako Gospodarsko-socijalno vijeće nije utemeljeno. (4) Poslodavac, udruga poslodavaca, odnosno udruga poslodavaca više razine, ovisno o području za koje se sklapa kolektivni ugovor, dužni su u roku od 15 dana od primitka zahtjeva predsjedniku Gospodarsko-socijalnog vijeća, na temelju njima raspoloživih podataka, dostaviti potvrdu o broju članova sindikata zastupljenih na tom području. (5) Pregovarački odbor utvrđuje način rada i donošenja odluka. Predmet kolektivnog ugovora Članak 187. (1) Kolektivnim ugovorom uređuju se prava i obveze stranaka koje su sklopile taj ugovor, a može sadržavati i pravna pravila kojima se uređuje sklapanje, sadržaj i prestanak radnih odnosa, pitanja radničkog vijeća, pitanja socijalnog osiguranja, te druga pitanja iz radnih odnosa ili u svezi s radnim odnosima. (2) Pravna pravila sadržana u kolektivnom ugovoru primjenjuju se neposredno i obvezno na sve osobe na koje se, u skladu s odredbama ovoga Zakona, primjenjuje kolektivni ugovor. (3) Kolektivni ugovor može sadržavati pravila o postupku kolektivnoga pregovaranja, te o sastavu i načinu postupanja tijela ovlaštenih za mirno rješavanje kolektivnih radnih sporova. Obveza kolektivnoga pregovaranja Članak 188. Osobe koje prema ovom Zakonu mogu biti stranke kolektivnog ugovora, dužne su u dobroj vjeri pregovarati o sklapanju kolektivnog ugovora u svezi sa pitanjima koja prema ovom Zakonu mogu biti predmet kolektivnog ugovora. Osobe koje obvezuje kolektivni ugovor Članak 189. (1) Kolektivni ugovor obvezuje sve osobe koje su ga sklopile te sve osobe koje su u vrijeme sklapanja kolektivnog ugovora bile ili su naknadno postale članovi udruge koja je sklopila kolektivni ugovor. (2) Kolektivni ugovor obvezuje i sve osobe koje su pristupile kolektivnom ugovoru te sve osobe koje su naknadno postale članovi udruge koja je pristupila kolektivnom ugovoru. Oblik kolektivnog ugovora Članak 190. Kolektivni ugovor mora se sklopiti u pisanom obliku. Dužnost ispunjavanja obveza iz kolektivnog ugovora u dobroj vjeri Članak 191. (1) Stranke kolektivnog ugovora i osobe na koje se on primjenjuje, dužne su u dobroj vjeri ispunjavati njegove odredbe. (2) Zbog povrede obveze iz kolektivnog ugovora, oštećena stranka ili osoba na koju se on primjenjuje, može tražiti naknadu pretrpljene štete. Naznaka osoba, odnosno područja primjene Članak 192. U kolektivnom ugovoru moraju se naznačiti osobe i područje na kojem se on primjenjuje. Punomoć za pregovaranje i sklapanje kolektivnog ugovora Članak 193. (1) Osobe koje zastupaju stranke kolektivnog ugovora, moraju imati pisanu punomoć za kolektivno pregovaranje i sklapanje kolektivnog ugovora. (2) Ako je stranka kolektivnog ugovora pravna osoba, punomoć iz stavka 1. ovoga članka mora biti izdana u skladu sa statutom te pravne osobe. Vrijeme sklapanja kolektivnog ugovora Članak 194. (1) Kolektivni ugovor može se sklopiti na određeno ili na neodređeno vrijeme. (2) Kolektivni ugovor sklopljen na određeno vrijeme ne smije se sklopiti za razdoblje duže od pet godina. Produžena primjeua pravnih pravila sadržanih u kolektivnom ugovoru Članak 195. Ako kolektivnim ugovorom nije drukčije određeno, nakon isteka roka na koji je sklopljen kolektivni ugovor, u njemu sadržana pravna pravila kojima se uređuje sklapanje, sadržaj i prestanak radnog odnosa i dalje se primjenjuju do sklapanja novoga kolektivnog ugovora, kao dio prethodno sklopljenih ugovora o radu. Otkaz kolektivnog ugovora Članak 196. (1) Kolektivni ugovor sklopljen na neodređeno vrijeme može se otkazati. (2) Kolektivni ugovor sklopljen na određeno vrijeme može se otkazati samo ako je mogućnost otkazivanja predviđena ugovorom. (3) Kolektivni ugovor sklopljen na neodređeno vrijeme i kolektivni ugovor sklopljen na određeno vrijeme u kojem je predviđena mogućnost otkazivanja moraju sadržavati uglavke o otkaznim razlozima i rokovima. (4) Ako se kolektivni ugovor može otkazati a ne sadrži uglavak o otkaznom roku, otkazni rok je tri mjeseca. (5) Otkaz se mora dostaviti svim strankama kolektivnog ugovora. (6) Kolektivni ugovor mora sadržavati odredbe o postupku izmjene i obnove. Utjecaj promjene poslodavca na primjenu kolektivnog ugovora Članak 197. U slučajevima iz članka 129. ovoga Zakona, na radnike se do sklapanja novoga kolektivnog ugovora, a najduže godinu dana, nastavlja primjenjivati kolektivni ugovor koji se na njih primjenjivao u vrijeme promjene poslodavca. Dostava kolektivnog ugorora nadležnom tijelu Članak 198. (1) Svaki kolektivni ugovor te svaka promjena (izmjena, dopuna, otkaz ili pristup) kolektivnog ugovora mora se dostaviti, ovisno o području primjene, ministarstvu nadležnom za rad ili županijskom uredu nadležnom za poslove rada. (2) Ministarstvu nadležnom za rad dostavlja se kolekti ugovor ili promjena kolektivnog ugovora u kojem je kao područje primjene navedeno područje Republike Hrvatske ili područje dvije ili više županija, a svi ostali kolektivni ugovori ili nove promjene dostavljaju se županijskim uredima nadležnim, za poslove rada. (3) Kolektivni ugovor ili promjenu kolektivnog ugovora stavlja nadležnom tijelu stranka koja je prva navedena u tom ugovoru, odnosno stranka koja otkazuje kolektivni ugovor. (4) Ministar nadležan za rad pravilnikom će propisati stupak dostave kolektivnih ugovora ili njihovih promjena nadležnom državnom tijelu te način vođenja evidencije o dostavnim kolektivnim ugovorima i njihovim promjenama. Objava kolektivnog ugovora Članak 199. (1) Kolektivni ugovor koji sadrži pravna pravila kojima se uređuju sklapanje, sadržaj i prestanak radnih odnosa te druga pitanja iz radnih odnosa ili u svezi s radnim odnosom, mora se javno objaviti. (2) Ministar nadležan za rad pravilnikom će propisati način objave kolektivnih ugovora iz stavka 1. ovoga članka. (3) Propust poslodavca da objavi kolektivni ugovor koji ga obvezuje, ne utječe na izvršenje njegovih obveza iz kolektivnog ugovora iz stavka 1. ovoga članka. Pristupanje kolektivnom ugovoru Članak 200. (1) Kolektivnom ugovoru mogu naknadno pristupiti osobe koje prema odbredbama ovoga Zakona mogu biti stranke kolektivnog ugovora. (2) Izjava o pristupanju kolektivnom ugovoru mora se staviti svim strankama koje su sklopile kolektivni ugovor te s osobama koje su mu naknadno pristupile. (3) Osobe koje su naknadno pristupile kolektivnom ugovoru imaju jednaka prava i obveze kao i stranke koje su ga sklopile. Proširenje primjene kolektivnog ugovora Članak 201. (1) Ako postoji javni interes ministar nadležan za rad može na prijedlog stranke kolektivnog ugovora proširiti primjenu kolektivnog ugovora na osobe koje nisu sudjelovale u njegovom sklapanju, odnosno nisu mu naknadno pristupile. (2) Prije donošenja odluke o proširenju važnosti kolektivnog ugovora, ministar nadležan za rad mora zatražiti mišljenje sindikata, udruga poslodavaca ili predstavnika poslodavaca na koje se kolektivni ugovor proširuje. (3) Odluka o proširenju važnosti kolektivnog ugovora mora se objaviti u "Narodnim novinama". (4) Odluka o proširenju važnosti kolektivnog ugovora može se opozvati na način propisan za njezino donošenje. Sudska zaštita prava iz kolektivnog ugovora Članak 202. Stranka kolektivnog ugovora može tužbom pred nadležnim sudom zahtijevati
zaštitu prava iz kolektivnog ugovora. XXI. MIRNO RJEŠAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA I. MIRENJE Sporovi u kojima je obvezno mirenje Članak 203. (1) U slučaju spora o sklapanju, izmjeni ili obnovi kolektivnog ugovora ili drugoga sličnoga spora koji može dovesti do štrajka ili drugog oblika industrijske akcije (kolektivni radni spor), ako stranke spora nisu dogovorile neki drugi način njegovoga mirnog rješavanja, mora se provesti postupak mirenja propisan ovim Zakonom. (2) Mirenje iz stavka 1. ovoga članka provodi mirovno vijeće. Sastav mirovnoga vijeća Članak 204. (1) Mirovno vijeće čine tri člana: jedan predstavnik poslodavaca ili njihovih udruga, odnosno udruga više razine, jedan predstavnik sindikata ili njihovih udruga, odnosno udruga više razine, te jedan član kojeg izabiru stranke u sporu s liste koju utvrđuje Gospodarsko-socijalno vijeće. (2) Pri Gospodarsko-socijalnom vijeću te pri županijskim uredima nadležnim za poslove rada vode se liste članova mirovnoga vijeća koje utvrđuje Gospodarsko-socijalno vijeće. (3) Troškovi članova mirovnoga vijeća s liste koju utvrđuje Gospodarsko-socijalno vijeće, terete ministarstvo nadležno za rad. (4) Administrativne poslove za mirovno vijeće obavlja ministarstvo nadležno za rad ili odgovarajuća služba županijskog ureda nadležnog za poslove rada. (5) Gospodarsko-socijalno vijeće donijet će pravilnik kojim će se urediti način izbora članova mirovnog vijeća i postupak pred tim vijećem. Rok za okončanje postupka mirenja Članak 205. Ako se stranke u sporu drukčije ne sporazumiju, mirenje predviđeno ovim Zakonom mora se dovršiti u roku pet dana od dana dostave obavijesti o sporu Gospodarsko-socijalnom vijeću ili županijskom uredu nadležnom za poslove rada. Odluka stranaka i njezini učinci Članak 206. (1) Stranke mogu prihvatiti ili odbiti prijedlog mirovnoga vijeća. (2) Prijedlog kojega prihvate stranke ima pravnu snagu i učinke kolektivnog ugovora. 2. ARBITRAŽA Arbitražno rješavanje spora Članak 207. (1) Stranke spora mogu rješavanje kolektivnog radnog spora sporazumno povjeriti arbitraži. (2) Imenovanje arbitra ili arbitražnoga vijeća te druga pitanja arbitražnoga postupka, mogu se urediti kolektivnim ugovorom ili sporazumom stranaka sklopljenim nakon nastanka spora: � Pitanje o kojem odlučuje arbitraža Članak 208. (1) U sporazumu o iznošenju spora pred arbitražu stranke spora će odrediti pitanje koje iznose pred arbitražu. (2) Arbitraža može odlučiti samo o pitanju koje su pred nju iznijele stranke spora. Arbitražna odluka Članak 209. (1) Ako se radi o sporu o tumačenju ili primjeni zakona, drugoga propisa ili kolektivnog ugovora, arbitraža će temeljiti svoju odluku na zakonu, drugom propisu ili kolektivnom ugovoru. (2) Ako se radi o sporu o sklapanju, izmjeni ili obnovi kolektivnog ugovora, arbitraža će temeljiti svoju odluku na pravičnosti. (3) Ako stranke spora u kolektivnom ugovoru ili sporazumu o iznošenju spora pred arbitražu ne odrede drukčije, arbitražna odluka mora biti obrazložena. (4) Protiv arbitražne odluke nije dopuštena žalba. (5) Ako se radi o sporu o sklapanju, izmjeni ili obnovi kolektivnog
ugovora, arbitražna odluka ima pravnu snagu i učinke kolektivnog ugovora.
XXII. ŠTRAJK I ISKLJUČENJE S RADA Štrajk Članak 210. (1) Sindikati ili njihove udruge više razine imaju pravo pozvati na štrajk i provesti ga sa svrhom zaštite i promicanja gospodarskih i socijalnih interesa svojih članova ili zbog neisplate plaće, odnosno naknade plaće u roku od 30 dana od dana dospijeća. (2) Štrajk se mora najaviti poslodavcu, odnosno udruzi poslodavaca protiv koje je usmjeren. (3) Štrajk se ne smije započeti prije okončanja postupka mirenja predviđenog ovim Zakonom, odnosno prije provođenja drugog postupka mirnog rješavanja spora o kojem su se stranke sporazumjele. (4) U pismu kojim se najavljuje štrajk moraju se naznačiti razlozi za štrajk, mjesto, dan i vrijeme početka štrajka. (5) Najkasnije na dan najave štrajka sindikati, odnosno udruge sindikata više razine, moraju objaviti pravila o poslovima na kojima se rad ne smije prekidati za vrijeme štrajka ili isključenja s rada, donesenim u skladu s odredbama ovoga Zakona. Isključenje s rada (lockout) Članak 211. (1) Poslodavci mogu isključiti radnike s rada samo u odgovoru na već započeti štrajk. (2) Isključenje s rada ne smije započeti prije isteka osam dana od dana početka štrajka. (3) Broj radnika isključenih s rada ne smije biti veći od polovice broja radnika u štrajku. (4) Za radnike isključene s rada poslodavac je dužan uplatiti doprinose utvrđene posebnim propisima na osnovicu koju čini najniža plaća. (5) Odredbe ovoga Zakona o štrajku, na odgovarajući se način primjenjuju i na pravo poslodavaca da u kolektivnom radnom sporu isključe radnike. Pravila o poslovima koji se ne smiju prekidati Članak 212. (1) Na prijedlog poslodavca, sindikat i poslodavac sporazumno izrađuju i donose pravila o proizvodno održavajućim i nužnim poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka ili isključenja s rada. (2) Pravila iz stavka 1. ovoga članka sadrže osobito odredbe o poslovima i broju radnika koji na njima moraju raditi za vrijeme štrajka ili isključenja s rada, a s ciljem omogućivanja obnavljanja rada neposredno nakon završetka štrajka (proizvodno održavajući poslovi), odnosno s ciljem obavljanja poslova koji su prijeko potrebni radi sprečavanja ugrožavanja života, osobne sigurnosti ili zdravlja pučanstva (nužni poslovi). (3) Određivanjem poslova iz stavka 1. ovoga članka ne smije se onemogućiti ili bitno ograničiti pravo na štrajk. (4) Ako se sindikat i poslodavac ne sporazumiju, u roku od 15 dana od dana dostave sindikatu prijedloga poslodavca, o određivanju poslova iz stavka 1. ovoga članka, poslodavac ili sindikat može u roku od daljnjih 15 dana tražiti da o tim poslovima odluči arbitaža. (5) Arbitraža iz stavka 4. ovoga članka sastoji se od jednog predstavnika sindikata i jednog predstavnika poslodavca te od neovisnog predsjednika kojeg sporazumno određuju sindikat i poslodavac. (6) Ako se sindikat i poslodavac ne mogu sporazumijeti o imenovanju predsjednika arbitražnog vijeća, a ta pitanja nisu drukčije uređena kolektivnim ugovorom ili sporazumom stranaka, njega će imenovati predsjednik suda nadležnost kojeg se određuje prema odredbama ovoga Zakona o određivanju nadležnosti u prvom stupnju za zabranu štrajka ili isključenja s rada. (7) Ako jedna stranka odbija sudjelovati u arbitražnom postupku utvrđivanja poslova koji se ne smiju prekidati, postupak će se provesti bez njezinog sudjelovanja, a odluku o poslovima iz stavka 1. ovoga članka donosi predsjednik arbitražnog vijeća. (8) Odluku o poslovima iz stavka 1. ovoga članka arbitraža mora donijeti u roku od 15 dana od dana pokretanja arbitražnog postupka. (9) Ako poslodavac nije predložio utvrđivanje poslova iz stavka 1. ovoga članka do dana početka postupka mirenja, postupak utvrđivanja tih poslova ne može pokrenuti do dana okončanja štrajka. Posljedice organiziranja ili sudjelovaoja u štrajku Članak 213. (1) Organiziranje ili sudjelovanje u štrajku organiziranom u skladu s odredbama zakona, kolektivnog ugovora i pravilima sindikata, ne predstavlja povredu ugovora o radu. (2) Radnik ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj od drugih radnika zbog organiziranja ili sudjelovanja u štrajku, organiziranom u skladu s odredbama zakona, kolektivnog ugovora i pravilima sindikata. (3) Radniku se može otkazati samo ako je organizirao ili sudjelovao u štrajku koji nije organiziran u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom ili pravilima sindikata ili ako za vrijeme štrajka počini neku drugu tešku povredu ugovora o radu. (4) Radnik ne smije ni na koji način biti prisiljen sudjelovati u štrajku. Razmjerno umanjenje plaće i dodataka na plaću Članak 214. Radniku koji je sudjelovao u štrajku, plaća i dodaci na plaću, osim doplatka na djecu, mogu se smanjiti razmjerno vremenu sudjelovanja u štrajku. Sudska zabrana nezakonitoga štrajka i naknada štete Članak 215. (1) Poslodavac, odnosno udruga poslodavaca može zahtijevati od nadležnog suda da zabrani organiziranje i poduzimanje štrajka protivnog odredbama zakona. (2) Poslodavac može zahtijevati naknadu štete koju je pretrpio zbog štrajka koji nije organiziran i poduzet u skladu s odredbama zakona. Sudska zabrana nezakonitog isključenja s rada i naknada štete Članak 216. (1) Sindikat može zahtijevati od nadležnog suda da zabrani organiziranje i poduzimanje isključenja s rada protivnog odredbama zakona. (2) Sindikat može zahtijevati naknadu štete koju je on ili radnici pretrpjeli zbog isključenja s rada koje nije organizirano i poduzeto u skladu s odredbama zakona. Sudska nadležuost za zabranu štrajka i isključenja s rada Članak 217. (1) Ako štrajk, odnosno isključenje s rada, obuhvaća podrućje samo jedne županije, o zabrani štrajka, odnosno isključenja s rada, u prvom stupnju odlučuje nadležni županijski sud u vijeću sastavljenom od tri suca. (2) Ako štrajk, odnosno isključenje s rada, obuhvaća područje dviju ili više županija, o zabrani štrajka odnosno isključenja s rada u prvom stupnju odlučuje Županijski sud u Zagrebu u vijeću sastavljenom od tri suca. (3) O žalbi protiv odluke donesene u skladu s odredbama stavka 1. i 2. ovoga članka, odlučuje Vrhovni sud. (4) Odluka o zahtjevu za zabranu štrajka, odnosno isključenja s rada, mora se u prvom stupnju donijeti u roku od četiri dana od dana podnošenja zahtjeva. (5) Odluka o žalbi iz stavka 3. ovoga članka mora se donijeti u roku od pet dana od dana dostave prvostupanjskog predmeta. Štrajk u oružanim snagama, redarstvu, državnoj upravi i javnim službama Članak 218. Štrajk u oružanim snagama, redarstvu, državnoj upravi i javnim službama
uređuje se posebnim zakonom. XXIII. GOSPODARSKO-SOCIJALNO VIJEĆE Ovlaštenja Gospodarsko-socijalnoga vijeća Članak 219. (1) Radi utvrđivanja i ostvarivanja usklađenih djelatnosti s ciljem zaštite i promicanja gospodarskih i socijalnih prava odnosno interesa radnika i poslodavaca, vođenja usklađene gospodarske, socijalne i razvojne politike, poticanja sklapanja i primjene kolektivnih ugovora te njihovoga usklađivanja s mjerama gospodarske, socijalne i razvojne politike, može se osnovati Gospodarsko-socijalno vijeće. (2) Djelatnost Gospodarsko-socijalnog vijeća temelji se na ideji trostrane suradnje Vlade Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada), sindikata i udruga poslodavaca na rješavanju gospodarskih i socijalnih pitanja i problema. (3) Gospodarsko-socijalno vijeće: - prati, izučava i ocjenjuje utjecaj gospodarske politike i mjera gospodarske politike na socijalnu stabilnost i razvoj, - prati, izučava i ocjenjuje utjecaj socijalne politike i mjera socijalne politike na gospodarsku stabilnost i razvoj, - izučava i ocjenjuje utjecaj promjena cijena i plaća na gospodarsku stabilnost i razvoj, - daje obrazloženo mišljenje ministru rada o svim problemima vezanima uz sklapanje i primjenu kolektivnih ugovora, - predlaže Vladi, poslodavcima i sindikatima, odnosno njihovim udrugama i udrugama više razine, vođenje usklađene politike cijena i plaća, - utvrđuje listu miritelja, odnosno članova mirovnoga vijeća, - utvrđuje listu arbitara, odnosno članova arbitražnoga vijeća, - donosi pravilnik o načinu izbora članova mirovnoga vijeća i postupak pred mirovnim vijećem, - daje mišljenje o prijedlozima zakona iz područja rada i socijalne sigurnosti, - promiče ideju trostrane suradnje Vlade, sindikata i udruga poslodavaca na rješavanju gospodarskih i socijalnih pitanja i problema, - potiče mirno rješavanje kolektivnih radnih sporova, - daje mišljenje i prijedloge ministru rada u svezi s drugim pitanjima uređenima ovim Zakonom. (4) Gospodarsko-socijalno vijeće osniva se sporazumom Vlade, sindikata i udruga poslodavaca. (5) Sporazumom o osnivanju Gospodarsko-socijalnog vijeća pobliže se određuju njegova ovlaštenja. (6) Gospodarsko-socijalno vijeće može osnovati odbore i komisije za pojedina pitanja iz svoga djelokruga. (7) Gospodarsko-socijalno vijeće donijet će poslovnik kojim će urediti način donošenja odluka iz svojega djelokruga. (8) Svaki član Gospodarsko-socijalnog vijeća može podnijeti prijedlog za razmatranje pitanja, odnosno za donošenje odluke iz nadležnosti Gospodarsko-socijalnog vijeća. (9) Ako se Gospodarsko-socijalno vijeće ne osnuje ili ako ono u roku trideset dana od dana podnošenja prijedloga ne utvrdi listu miritelja, odnosno članova mirovnog vijeća, listu arbitara, odnosno članova arbitražnog vijeća ili ako u tom roku ne donese pravilnik o načinu izbora članova mirovnog vijeća i postupku pred mirovnim vijećem, ova će pitanja urediti ministar nadležan za rad u daljnjem roku od trideset dana, vodeći pri tome računa o naravi mirnog rješavanja sporova i ideji trostrane suradnje Vlade, sindikata i udruga poslodavaca na rješavanju gospodarskih i socijalnih pitanja i problema. Sastav Gospodarsko-socijalnoga vijeća Članak 220. (1) Sporazumom o osnivanju Gospodarsko-socijalnog vijeća određuje se njegov sastav. (2) Pri utvrđivanju sastava Gospodarsko-socijalnog vijeća mora se voditi
računa o odgovarajućoj zastupljenosti sindikata i poslodavaca iz
gospodarstva i javnih djelatnosti. XXIV. NADZOR NAD PRIMJENOM PROPISA O RADU Nadzor Članak 221. (1) Nadzor nad primjenom ovoga Zakona i na temelju njega donesenih propisa, te drugih zakona i propisa koji uređuju odnose između poslodavaca i radnika, obavlja tijelo državne uprave nadležno za poslove inspekcije rada. (2) U trgovačkom društvu ili ustanovi u koju zbog interesa obrane Republike Hrvatske nije dopušten pristup neovlaštenim osobama, nadzor iz stavka 1. ovoga članka obavlja inspekcija rada, ako drugim zakonom nije drukčije određeno. Ovlaštenja inspekcije rada Članak 222. (1) U provođenju nadzora inspektor rada ima ovlaštenja utvrđena zakonom ili na temelju zakona donesenim propisom. (2) Radnik, radničko vijeće, sindikat te poslodavac mogu zahtijevati od
inspektora rada provođenje inspekcijskoga nadzora. XXV. POSEBNE ODREDBE 1. RADNA KNJIŽICA Radna knjižica Članak 223. (1) Radnik ima radnu knjižicu, koja je javna isprava. (2) Ministar nadležan za rad pravilnikom će urediti sadržaj, postupak izdavanja, način upisivanja podataka, postupak zamjene i izdavanja novih radnih knjižica, način vođenja registra izdatih radnih knjižica, oblik i način izrade te prodaje radnih knjižica. Postupanje poslodavca s radnom knjižicom Članak 224. (1) Na dan otpočinjanja rada, radnik predaje radnu knjižicu poslodavcu. (2) O preuzimanju radne knjižice u slučaju iz stavka 1. ovoga članka, poslodavac izdaje radniku pisanu potvrdu. (3) Na dan prestanka ugovora o radu, poslodavac je dužan radniku vratiti radnu knjižicu. (4) Na pisani zahtjev radnika, poslodavac je dužan i prije prestanka ugovora o radu predati radniku radnu knjižicu. (5) Poslodavac koji nakon prestanka ugovora o radu nije u mogućnosti radniku vratiti radnu knjižicu, dužan je dostaviti radnu knjižicu županijskom uredu nadležnom za poslove rada, prema mjestu prebivališta radnika, a ako je prebivalište radnika nepoznato, onda županijskom uredu nadležnom za poslove rada prema mjestu izdavanja radne knjižice. 2. POSEBNE ODREDBE U SVEZI S VOJNOM SLUŽBOM Utjecaj vojne službe na radni odnos Članak 225. (1) Za vrijeme služenja vojnog roka i služenja u pričuvnom sastavu (vojna služba) prava i obveze iz radnog odnosa miruju. (2) Radnik koji nakon završetka vojne službe želi nastaviti rad kod istoga poslodavca, dužan je, čim sazna dan kada će mu prestati vojna služba, a najkasnije u roku mjesec dana od dana prestanka vojne službe, priopćiti svoju namjeru poslodavcu. (3) Radnika koji je dao izjavu u smislu stavka 2. ovoga članka, poslodavac je dužan rasporediti na poslove na kojima je radio prije stupanja u vojnu službu ili na druge odgovarajuće poslove, osim ako je prestala potreba za obavljanje tih poslova zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga, a ne može ga zaposliti na nekim drugim odgovarajućim poslovima. (4) Ako u slučaju iz stavka 3. ovoga članka poslodavac ne može vratiti radnika na rad, dužan mu je isplatiti naknadu plaće za razdoblje propisanog ili ugovorenoga otkaznog roka, te ako su za to ispunjeni uvjeti, pripadajuću otpremninu. (5) Poslodavac je dužan primiti radnika iz stavka 1. ovog članka na rad u roku mjesec dana od dana dostave izjave o namjeri nastavljanja rada kod istoga poslodavca. (6) Radnik kojega nije moguće vratiti na rad u smislu prethodnih stavaka ovoga članka, ima tijekom godine dana od dana prestanka vojne službe prednost pri zapošljavanju kod istoga poslodavca. (7) Vojna služba nije dopušteni razlog za otkaz ugovora o radu. (8) Za vrijeme vojne službe poslodavac ne može redovito otkazati radni odnos. (9) Ako poslodavac otkaže radni odnos protivno odredbama ovoga članka, radnik ima sva prava koja su ovim Zakonom predviđena za slučaj nedopuštenog otkaza. (10) Prava utvrđena ovim Zakonom u svezi s vojnom službom imaju i osobe na službi u pričuvnom sastavu policije. 3. POSEBNE ODREDBE O ZASTUPNICIMA I DUŽNOSNICIMA Prava kandidata za zastupnike, članove skupština ili vijeća Članak 226. (1) Kandidat za zastupnika u Saboru Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Sabor) ima, za vrijeme predizborne promidžbe, pravo na neplaćeni dopust u trajanju do najviše petnaest radnih dana. (2) Kandidat za člana skupštine županije ili kotara sa posebnim samoupravnim položajem, ima za vrijeme predizborne promidžbe, pravo na neplaćeni dopust u trajanju do najviše deset radnih dana. (3) Kandidat za člana gradskog ili općinskog vijeća ima, za vrijeme predizborne promidžbe, pravo na neplaćeni dopust u trajanju do najviše pet radnih dana. (4) O korištenju dopusta iz stavka 1. do 3. ovoga članka, radnik mora obavijestiti poslodavca najmanje 24 sata ranije. (5) Dopust iz stavka 1. do 3. ovoga članka radnik ne može koristiti u razdobljima kraćim od polovice radnoga dana. (6) Na zahtjev radnika, umjesto dopusta iz stavka 1. do 3. ovoga članka, radnik može pod istim uvjetima koristiti godišnji odmor, u trajanju na koje ima pravo do prvoga dana glasovanja. (7) Ako je za stjecanje određenih prava važno prethodno trajanje radnog odnosa s istim poslodavcem, razdoblja neplaćenoga dopusta iz stavka 1. do 3. ovoga članka izjednačuju se s vremenom provedenim na radu i ubrajaju u staž potreban za ostvarivanje određenih prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom. Prava zastupnika i dužnosnika Članak 227. (1) Ugovor o radu radnika koji je izabran u Sabor, dužnosnika kojeg je na dužnost imenovao Sabor, Predsjednik Republike, Vlada ili Ustavni sud, te župana, podžupana, gradonačelnika i zamjenika gradonačelnika Grada Zagreba, a koji je kod istoga poslodavca prethodno radio najmanje godinu dana neprekidno, na njegov će zahtjev mirovati najdulje do prestanka mandata. (2) Ako se radnik i poslodavac drukčije ne sporazumiju, mirovanje će otpočeti petnaest dana nakon dostave rad nikova zahtjeva poslodavcu. (3) Radnik iz stavka 1. ovoga članka ima se pravo vratit na rad kod poslodavca kod kojeg je prethodno radio, ako o svojoj namjeri povratka obavijesti poslodavca najkasnije u roki mjesec dana od dana prestanka mandata. (4) Radnik iz stavka 1. ovoga članka ima pravo povratka na poslove na kojima je prethodno radio ili na druge odgovarajuće poslove u roku mjesec dana od dana dostave obavijesti i stavka 3. ovoga članka. (5) Ako je za stjecanje određenih prava važno prethodni trajanje radnog odnosa s istim poslodavcem, radniku i stavka 1. ovoga članka, nakon povratka na rad razdoblje mirovanja radnog odnosa ubraja se u neprekinuto trajanje radnog od nosa. (6) Ako je potrebno, radnik iz stavka 1. ovog člank ima pravo na dodatno stručno osposobljavanje, ako je došlo do promjene u tehnici ili načinu rada. (7) Bude li ponovno izabran ili imenovan na neku od dužnosti iz stavka 1. ovoga članka, radnik nema prava iz prethodnih stavaka ovoga članka, osim ako ukupno razdoblje mirovanja ugovora o radu nije bilo duže od pet godina. (8) Radnik kojem je zbog izbora ili imenovanja iz stavk 1. ovoga članka,
na razdoblje duže od pet godina radni odnos prestao, ima tijekom razdoblja
od godine dana, od dana prestanka mandata, prednost pri zapošljavanju kod
poslodavca kod kojeg je prije radio te ako bude ponovno radn, ima sva prava
koja je imao u vrijeme prvog izbora ili imenovanja. XXVI. KAZNENE ODREDBE Prekršaji poslodavca Članak 228. (1) Novčanom kaznom od 10.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj poslodavac pravna osoba: 1. ako pri zapošljavanju ili pri ostvarivanju prava i obveza iz radnog odnosa, radnika stavlja u nepovoljniji položaj od drugih osoba (članak 2.), 1.a ako pri zapošljavanju neda prednost spolu koji je podzastupljen (članak 3. stavak 2.). 2. ako prije otpočinjanja rada, radniku ne omogući da se upozna s propisima o radnim odnosima odnosno ako ga ne upozna s organizacijom i zaštitom na radu (članak 5. stavak 2.), 3. ako propise o zaštiti na radu te kolektivni ugovor i pravilnik o radu ne učini na prikladan način dostupnim radnicima (članak 5. stavak 3.), 4. ako u slučaju, koji nije predviđen zakonom ili kolektivnim ugovorom, sklopi ugovor o radu na određeno vrijeme (članak 10. stavak 1. i 2.), 4.a ako sa radnikom sklopi jedan ili više uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme na temelju kojih se radni odnos na istim poslovima zasniva za neprekinuto razdoblje duže od tri godine, osim ako je to zakonom ili kolektivnim ugovorom dopušteno (članak 10. stavak 4.). 5. ako u slučaju kad ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, prije početka rada, ne uruči radniku pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru (članak 11. stavak 3.), 6. ako ugovor o radu pomorca i ribara ne registrira pri županijskom uredu nadležnom za poslove rada (članak 11. stavak 5.), 7. ako sklopi ugovor o radu koji ne sadrži podatke propisane ovim Zakonom (članak 12.), 7.a ako sklopi ugovor o radu koji ne sadrži podatke propisane ovim Zakonom (članak 12.a). 8. ako u slučaju upućivanja radnika na rad u inozemstvo ugovor o radu ne sadrži podatke propisane ovim Zakonom (članak 13. stavak 1.), 9. ako zaposli osobu mlađu od petnaest godina života (članak 14. stavak 1.), 10. ako osobi mlađoj od petnaest godina života omogući, bez prethodnog odobrenja inspektora rada, naplatno sudjelovanje u snimanju filmova, pripremanju i izvođenju umjetničkih, scenskih ili drugih sličnih djela, ili joj to omogući na način, u opsegu i na poslovima koji ugrožavaju njezino zdravlje, ćudorednost, školovanje ili razvoj (članak 14. stavak 2.), 11. ako zaposli malodobnika bez odobrenja njegovog zakonskog zastupnika (članak 15. stavak 1.), 12. ako zaposli malodobnika na poslovima koji mogu ugroziti njegovo zdravlje, ćudorednost ili razvoj (članak 16. stavak 1.), 12.a ako malodobniku ne ponudi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova (članak 16. stavak 6.). 13. ako u roku koji odredi inspektor rada ne pribavi nalaz i mišljenje o utjecaju poslova na zdravlje i razvoj malodobnoga radnika (članak 17. stavak 2.), 14. ako ne postupi po nalogu inspektora rada kojim se zabranjuje rad malodobnoga radnika na određenim poslovima (članak 17. stavak 4.), 14.a ako malodobniku ne ponudi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova (članak 17. stavak 6.). 15. ako sklopi ugovor o radu sa radnikom koji ne udovoljava posebnim uvjetima za zasnivanje radnog odnosa, propisanima zakonom ili drugim propisom (članak 18.), 16. ako prilikom sklapanja ugovora o radu od radnika traži, podatke koji nisu u neposrednoj svezi s radnim odnosom (članak 20. stavak 1.), 17. ako prikuplja, obrađuje, koristi i dostavlja trećim osobama osobne podatke radnika, protivno odredbama ovog Zakona (članak 22.), 18. ako sklopi ugovor o radu u kojem je trajanje probnoga rada ugovoreno u trajanju dužem od zakonom dopuštenoga (članak 23. stavak 2.), 19. ako sklopi ugovor o radu u kojem je ugovoreno trajanje pripravničkoga staža duže od zakonom propisanoga (članak 27.), 20. ako s volonterom ne sklopi ugovor u pisanom obliku (članak 29. stavak 5.), 21. ako sklopi ugovor o radu u kojem je puno radno vrijeme ugovoreno u trajanju dužem od zakonom dopuštenoga (članak 30. stavak 1.), 22. ako od radnika zahtijeva da na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite na radu, nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja, radi duže od skraćenoga radnoga vremena ili da radi prekovremeno (članak 32. stavak 1. i 4.), 23. ako od radnika zahtijeva da radi duže od punoga radnoga vremena (prekovremeni rad) veći broj sati od zakonom određenoga najdužega trajanja takvoga rada (članak 33. stavak 1.), 24. ako ne obavijesti inspektora rada o prekovremenom radu o kojem ga je dužan obavijestiti (članak 33. stavak 2.), 25. ako ne postupi po rješenju inspektora rada kojim se zabranjuje prekovremeni rad što štetno utječe na zdravlje i radnu sposobnost radnika ili koji onemogućuje zapošljavanje nezaposlenih osoba (članak 33. stavak 3.), 26. ako malodobnom radniku naredi prekovremeni rad (članak 33. stavak 4.), 27. ako trudnici, majci s djetetom do tri godine starosti ili samohranom roditelju s djetetom do šest godina starosti, bez njegovog pisanog pristanka, naredi prekovremeni rad (članak 33. stavak 5.), 27.a ako je preraspodijeljeno radno vrijeme duže od zakonom utvrđenog (članak 35. stavak 4. i 5.), 27.b ako malodobnom radniku naredi rad u preraspodijeljenom punom radnom vremenu (članak 35. stavak 7.), 27.c ako trudnici, majci s djetetom do tri godine starosti ili samohranom roditelju s djetetom do šest godina starosti, bez njegovog pisanog pristanka, naredi rad u preraspodijeljenom punom radnom vremenu (članak 35. stavak 8.). 28. ako u slučaju kada preraspodjela radnoga vremena nije predviđena kolektivnim ugovorom, odnosno sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ne zatraži suglasnost inspektora rada za preraspodjelu (članak 35. stavak 10.), 29. ako radniku ne omogući korištenje stanke na način i pod uvjetima propisanima ovim Zakonom (članak 36.), 30. ako radniku ne omogući korištenje dnevnog odmora na način i pod uvjetima propisanima ovim Zakonom (članak 37.), 31. ako radniku ne omogući korištenje tjednog odmora na način i pod uvjetima propisanima ovim Zakonom (članak 38.), 32. ako radniku ne omogući korištenje godišnjeg odmora u najkraćem trajanju određenom ovim Zakonom (članak 39.), 33. ako sa radnikom sklopi sporazum o odricanju od prava na godišnji odmor, odnosno o isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora (članak 41.), 33.a ako radniku ne izda potvrdu o korištenju godišnjeg odmora (članak 44. stavak 2.) 34. ako radniku ne isplati naknadu plaće za vrijeme godišnjeg odmora u visini i na način određen ovim Zakonom (članak 45.), 35. ako radniku ne omogući korištenje odmora u dijelovima pod uvjetima propisanima ovim Zakonom (članak 46.), 36. ako raspored godišnjih odmora ne utvrdi u skladu s odredbama ovoga Zakona (članak 48.), 37. ako radniku ne omogući korištenje plaćenoga dopusta na način i pod uvjetima propisanima ovim Zakonom (članak 49.), 38. ako protivno odredbama ovoga Zakona ženi zaposlenoj u industriji naredi noćni rad (članak 52. i 53.), 39. ako protivno odredbama ovoga Zakona malodobniku naredi noćni rad (članak 54.), 40. ako zaposli ženu na poslovima na kojima je ženama zabranjen rad (članak 55.), 41. ako zbog trudnoće odbije zaposliti ženu, otkaže joj ugovor o radu ili je, suprotno odredbama ovoga Zakona, premjesti na druge poslove (članak 56. stavak 1.), 42. ako traži podatke o trudnoći žene ili uputi drugu osobu da traži takve podatke, osim ako žena osobno zahtijeva određeno pravo predviđeno zakonom ili drugim propisom radi zaštite trudnica (članak 56. stavak 2.), 43. ako majci ili ocu djeteta ne omogći korištenje porodnoga dopusta pod uvjetima propisanima ovim Zakonom (članak 58.), 44. ako majci ili ocu djeteta ne omogući rad u skraćenom radnom vremenu pod uvjetima propisanima ovim Zakonom (članak 59.), 45. ako ocu djeteta čija je majka umrla, napustila dijete ili je zbog bolesti ili drugoga sličnoga razloga onemogućena da se brine o djetetu, ne omogući korištenje svim pravima koja su ovim Zakonom predviđena radi zaštite majčinstva i podizanja djeteta (članak 61. stavak 1.), 46. ako jednom od roditelja djeteta ne omogući da ne radi dok dijete ne navrši tri godine života, za koje vrijeme mu miruju prava i obveze iz radnog odnosa, te u svezi s radnim odnosom (članak 62.), 47. ako radnici koja rodi mrtvo dijete ili čije dijete umre prije kraja osnovnog, odnosno dodatnog porodnoga dopusta, ne omogući korištenje porodnoga dopusta u trajanju propisanom Zakonom (članak 64.), 48. ako jednom od roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju ne omogući korištenje dopusta ili rad u polovici punoga radnog vremena (članak 66. stavak 1., 2. i 3.), 49. ako roditelju djeteta s težim smetnjama u razvoju, koji se koristi pravom na rad u skraćenom radnom vremenu, naredi prekovremeni rad ili mu bez njegove suglasnosti promijeni mjesto rada (članak 66. stavak 7.), 50. ako posvojitelju djeteta ili osobi kojoj je rješenjem tijela nadležnog za poslove socijalne skrbi dijete povjereno na čuvanje i odgoj, ne omogući korištenje prava utvrđenih ovim Zakonom, radi zaštite majčinstva i podizanja djece (članak 67. stavak 1.), 51. ako posvojitelju djeteta ne omogući korištenje posvojiteljskoga dopusta (članak 67. stavak 2. i 3), 51.a ako radnika ne primi na rad nakon prestanka korištenja prava na porodni dopust, posvojiteljski dopust ili prava na mirovanje ugovora o radu do treće godine života djeteta ili mu ne ponudi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova (članak 69. stavak 2. i 3.). 52. ako za vrijeme trudnoće, korištenja porodnoga dopusta, korištenja prava na rad u skraćenom radnom vremenu roditelja, odnosno posvojitelja, korištenja posvojiteljskog dopusta i dopusta za njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju, otkaže trudnici, odnosno osobi koja se koristi nekim od spomenutih prava (članak 70. stavak 1.), 52.a ako radnika ne rasporedi na poslove na kojima je radio ili mu ne ponudi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova (članak 72.). 53. ako za vrijeme privremene nesposobnosti za rad otkaže radniku koji je privremeno spriječen za rad zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti (članak 73. stavak 1.), 53.a ako radnika ne vrati na poslove na kojima je prethodno radio ili mu ne ponudi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova (članak 75.), 53.b ako radniku kod kojeg postoji profesionalna nesposobnost za rad ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti ne ponudi sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova za koje je sposoban, a u mogućnosti je radniku osigurati obavljanje takvih poslova za koje je radnik sposoban (članak 77. i 78.), 53.c ako radniku prilikom isplate plaće, naknade plaće ili otpremnine ne uruči obračun plaće iz kojeg je vidljivo kako je utvrđen iznos plaće (članak 83a. stavak 1.), 53.d ako radniku ne uruči obračun dugovane, a neisplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine (članak 83.a stavak 2.), 53.e ako bez suglasnosti radnika svoje potraživanje prema radniku naplati uskratom plaće ili nekog njezinog dijela, odnosno uskratom naknade plaće ili dijela naknade plaće (članak 87. stavak 1.). 54. ako prije isteka roka od šest mjeseci zaposli drugog radnika na poslovima za koje je utvrdio da je prestala potreba za njihovim obavljanjem i ako nije ponudio sklapanje ugovora o radu radniku kojem je otkazao iz poslovno uvjetovanih razloga (članak 106. stavak 8. i 9), 54.a ako otkaz ne obrazloži ili ako ga ne dostavi radniku (članak 111. stavak 2. i 3.). 55. ako ne izradi program zbrinjavanja viška radnika, a po ovom Zakonu dužan je izraditi taj program (članak 119. stavak 1. i 2.), 56. ako se pri izradi programa zbrinjavanja viška radnika ne savjetuje s radničkim vijećem, odnosno službom za pošljavanje (članak 119. stavak 3. i 6.), 57. ako u propisanom roku o programu zbrinjavanja viška radnika ne obavijesti radnike i službu zapošljavanja (članak 120. stavak 3. i 4.), 58. ako otkaže radniku prije nego što program zbrinjavanja viška radnika dostavi ovlaštenoj službi zapošljavanja ili prije isteka roka u kojem je ta služba dužna očitovati se o tom programu (članak 120. stavak 5.), 59. ako ne postupi po nalogu službe zapošljavanja o odgodi primjene programa zbrinjavanja viška radnika (članak 12a stavak 6.), 60. ako nakon prestanka radnog odnosa radniku ne vrati sve njegove isprave ili mu ne izda potvrdu o vrsti poslova i trajanju radnog odnosa ili ako u toj potvrdi, osim podataka o vrst poslova i trajanju radnog odnosa, naznači nešto što bi radniku otežalo sklapanje novog ugovora o radu (članak 122.), 61. ako onda kad je to dužan, ne donese ili ne objavi pravilnik o radu kojim se uređuju plaće, organizacija rada i druga pitanja važna za radnike zaposlene kod njega (članak 123. stavak 1.), 62. ako pravilnikom o radu ne uredi pitanja za koja je ministar nadležan za rad propisao da se moraju urediti tim pravilnikom (članak 123. stavak 3.), 63. ako pravilnik o radu donese prije nego što je zatražio mišljenje radničkoga vijeća (članak 124. stavak 1.), 63.a ako pisano ne obavijesti radnika o prenošenju njegovog ugovora o radu na novog poslodavca (članak 129. stavak 5.). 64. ako onemogući radnike u izboru radničkoga vijeća (članka 133.), 65. ako ne obavještava radničko vijeće o pitanjima o kojima ga je dužan obavijestiti (članak 144.). 65.a ako se sa radničkim vijećem ne savjetuje o pitanjima o kojima se je dužan savjetovati (članak 145.), 65.b ako bez suglasnosti radničkog vijeća donese odluku koju može donijeti samo uz suglasnost radničkog vijeća (članak 146. stavak 1.). 66. ako ne osigura uvjete za rad radničkoga vijeća (članak 152.), 66.a ako ne omogući imenovanom predstavniku radnika članstvo u nadzornom odboru trgovačkog društva (članak 158.a). 67. ako pokuša ostvariti ili ostvari zabranjeni nadzor na sindikatom ili udrugom sindikata više razine (članak 177. stava 1.) 67.a ako ne obračuna, ne ustegne ili ne uplati sindikalnu članarinu (članak 182.a). 68. ako u slučaju, kad je on to dužan učiniti, ne dostavi kolektivni ugovor ili promjenu kolektivnog ugovora ministarstvu nadležnom za rad ili županijskom uredu nadležnom za poslove rada (članak 198. stavak 3.), 69. ako kolektivni ugovor ne objavi na propisani način (članak 199. stavka 1. i 2), 70. ako onda kad je to dužan, odbije sudjelovati u postupk mirenja, predviđenom ovim Zakonom (članak 203.), 71. ako radnika koji je organizirao ili sudjelovao u štrajku, organiziranom u skladu s odredbama zakona, kolektivnog ugovora i pravilima sindikata stavi u nepovoljniji položaj od drugih radnika (članak 213. stavak 2.), 72. ako onemogući ili pokuša onemogućiti inspektora rada u provodenju nadzora (članak 221. stavak 1.), 73. ako radniku odbije vratiti radnu knjižicu kad je to dužan učiniti (članak 224. stavak 3. i 4.), 74. ako isplati radniku plaću u iznosu manjem od najniže plaće, utvrđenom na način propisan ovim Zakonom (članak 242. stavak 2). (2) Novčanom kaznom od 3.000,00 kuna do 10.000,00 kuna za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe (3) Ako je prekršaj iz stavka 1. ovoga članka počinjen u odnosu na malodobnog radnika, najniži i najviši iznos novčane kazne uvećava se trostruko. (4) Za prekršaje iz točke 66.a ovoga članka, poslodavac pravna osoba odgovara i u slučaju da ne postoji prekršajna odgovornost odgovorne osobe. Prekršaji sindikata i udruga sindikata više razine Članak 229. Novčanom kaznom od 5.000,00 do 20.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj sindikat ili udruga sindikata više razine: 1. ako u roku trideset dana od dana nastale promjene ne prijavi promjenu naziva udruge, odnosno podružnice, sjedišta, podrućja djelovanja, naziva tijela, osoba ovlaštenih za zastupanje, te prestanak djelovanja, odnosno ovlaštenja u pravnom prometu (članak 174. stavak 2.), 2. ako u slučaju, kad je to dužan učiniti, ne dostavi kolektivni ugovor ili promjenu kolektivnog ugovora ministarstvu nadležnom za rad ili županijskom uredu nadležnom za poslove rada (članak 198. stavak 3.), 3. ako kolektivni ugovor ne objavi na propisani način (članak 199. stavak 1. i 2.), 4. ako, onda kad je to dužan, odbije sudjelovati u postupku mirenja, predviđenom ovim Zakonom (članak 203.), 5. ako ne najavi štrajk (članak 210. stavak 2.), 6. ako započne štrajk prije provođenja postupka mirenja, predviđenog ovim Zakonom, odnosno prije provođenja drugoga postupka, mirnoga rješavanja spora o kojem su se stranke sporazumjele (članak 210. stavak 3.), 7.ako u pismu kojim se štrajk najavljuje ne naznači razloge za štrajk, mjesto, dan i vrijeme početka štrajka (članak 210. stavak 4.), 8. ako najkasnije na dan najave štrajka ne objavi pravila o radnim mjestima na kojima se rad ne smije prekidati za vrijeme štrajka (članak 210. stavak 5.). Prekršaji udruga poslodavaca i udruga poslodavaca više razine Članak 230. Novčanom kaznom od 5.000,00 do 20.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj udruga poslodavaca ili udruga poslodavaca više razine: 1. ako u roku trideset dana od dana nastale promjene ne prijavi promjenu naziva udruge, odnosno podružnice, sjedišta, područja djelovanja, naziva tijela, osoba ovlaštenih za zastupanje, te prestanak djelovanja, odnosno ovlaštenja u pravnom prometu (članak 174. stavak 2), 2. ako, onda kad je to dužna učiniti, ne dostavi kolektivni ugovor ili promjenu kolektivnog ugovora ministarstvu nadležnom za rad ili županijskom uredu nadležnom za poslove rada (članak 198. stavak 3.), 3. ako kolektivni ugovor ne objavi na propisani način (članak 199. stavak 1. i 2.), 4. ako, onda kad je to dužna, odbije sudjelovati u postupku mirenja, predviđenom ovim Zakonom (članak 203.), 5. ako organizira ili poduzme isključenje s rada koje nije odgovor na već započeti štrajk (članak 211. stavak 1.), 6. ako isključenje s rada započne prije roka propisanog Zakonom (članak 211. stavak 2.), 7. ako isključi s rada radnike u broju većem od dozvoljenog ovim Zakonom (članak 211. stavak 3.), 8. ako isključi radnike s rada protivno odredbama ovoga Zakona (članak 211. stavak 5.), 9. ako za vrijeme isključenja s rada onemogući radnicima obavljanje poslova koji se ne smiju prekidati (članak 212.). XXVII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 231. Brisan Članak 232. Brisan Članak 233. Brisan Članak 234. Brisan Članak 235. Brisan Članak 236. Brisan Članak 237. Brisan Članak 238. Brisan Članak 239. Brisan Članak 240. Brisan Članak 241. Brisan Najniža plaća Članak 242. (1) Ako plaće nisu uređene kolektivnim ugovorom ili ako se kolektivni ugovor ne primjenjuje na značajan broj radnika, a najduže do kraja 2002. godine, Vlada može, na prijedlog osobe koja prema odredbama ovoga Zakona može biti stranka kolektivnog ugovora, na način i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom, odrediti visinu najniže plaće. (2) Poslodavac ne smije za puno radno vrijeme isplatiti radniku plaću u iznosu manjem od najniže plaće, utvrđenom na način propisan ovim Zakonom. (3) Visinu najniže plaće Vlada utvrđuje uzimajući u obzir: 1. potrebe radnika i njegove obitelji, opću razinu plaća u Republici Hrvatskoj, troškove života, razinu socijalnih davanja, životni standard drugih socijalnih skupina, te 2. gospodarske čimbenike, uključivši i potrebe gospodarskoga razvoja, razinu proizvodnosti te prijeku potrebu postizanja i očuvanja visoke razine zaposlenosti. (4) Vlada će osigurati pravodobno usklađivanje visine najniže plaće s troškovima života i ostalim čimbenicima iz stavka 3. ovoga članka, a u skladu s uvjetima koje utvrdi Vlada na prijedlog Gospodarsko-socijalnoga vijeća. (5) Odluku o visini najniže plaće Vlada donosi na temelju mišljenja Gospodarsko-socijalnoga vijeća. (6) Vlada će osigurati prikupljanje statističkih i ostalih podataka prijeko potrebnih za utvrđivanje troškova života i ostalih čimbenika iz stavka 3. ovoga članka. (7) Visinu najniže plaće Vlada može utvrditi u jedinstvenom iznosu za sve zaposlene ili u različitim iznosima za različite skupine zaposlenih, odnosno za različita područja Republike Hrvatste, uvažavajući različite troškove života na tim područjima. (8) Odluka o visini najniže plaće objavljuje se u "Narodnim novinama". Usklađivanje odredbi o punom radnom vrmenu s odredbama ovoga Zakona Članak 242.a Odredbe zakona, kolektivnih ugovora, sporazuma sklopljenih između radničkog vijeća i poslodavca, odnosno ugovora o radu kojim je utvrđeno puno radno vrijeme, moraju biti usklađene s odredbama ovoga Zakona o punom radnom vremenu do 30. lipnja 2001. Usklađivanje pravilnika o radu s odredbama ovoga Zakona Članak 242.b Poslodavci su dužni uskladiti pravilnike o radu s odredbama ovoga Zakona u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Rok za izbor predstavnika radnika u nadzorni odbor Članak 242.c Sastav nadzornog odbora uskladit će se s odredbama ovoga Zakona najkasnije na prvoj skupštini trgovačkog društva, ali ne kasnije od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Propisi za provedbu ovoga Zakona Članak 242.d (1) Ministar nadležan za rad će donijeti propise, odnosno uskladiti važeće propise za provedbu ovoga Zakona, u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. (2) Prije donošenja propisa iz stavka 1. ovoga članka nadležni ministar će zatražiti mišljenje sindikata i udruga poslodavaca. Postupci za ostvarivanje i zaštitu prava koji nisu završeni Članak 242.e Postupci ostvarivanja i zaštite prava radnika, započeti prije stupanja na snagu ovoga Zakona, dovršit će se po odredbama Zakona o radu (ťNarodne novineŤ, br. 38/95., 54/95. i 65/95.), ako ovim Zakonom određeno pravo nije uređeno za radnika na povoljniji način. Članak 243. Do početka primjene novih propisa o mirovinskom i invalidskom osiguranju invalid rada koji je u skladu s propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju važećim na dan stupanja na snagu ovoga Zakona stekao ili će steći neko od prava na osnovi preostale radne sposobnosti, a kojem poslodavac dade poslovno ili osobno uvjetovani otkaz jer ga ne može zaposliti na nekim drugim poslovima, ostvaruje stečena prava u skladu s odredbama članka 54. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju ("Narodne novine", br. 26/83, 5/86, 42/87, 34/89, 57/89, 40/90, 9/91, 26/93, 96/93, 29/94. i 44/94.). Članak 244. Na dan početka primjene ovoga Zakona prestaju važiti: - Zakon o osnovnim pravima iz radnog odnosa ("Narodne novine", br. 34/91, 26/93. i 29/94.), - Zakon o radnim odnosima ("Narodne novine", br. 25/92 - pročišćeni tekst, 26/93. i 29/94.), te - članak 93. i članak 140. stavci 2. i 3. Zakona o prisilnoj nagodbi, stečaju i likvidaciji ("Narodne novine", br. 54/94.pročišćeni tekst).
Članak 245. Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama", a primjenjuje se od 1. siječnja 1996. godine. Klasa: 110-01/94-01/02 Zagreb, 17. svibnja 1995.
|
||||||||||||||||||
