IZRADA WEB STRANICA

Naručite izradu modernih web stranica. U svega nekoliko minuta, kreirajte vrhunsku web stranicu uz pomoć naših CMS web stranica. Moderni dizajni za Vaše web stranice. Korištenje CMS web stranica slično je kao korištenje Facebooka, ne zahtjeva znanje kodiranja i programiranja. Započnite pisati, dodajte nekoliko fotografija i imate brzo svoju prvu web stranicu. Mijenjajte dizajn svoje stranice s lakoćom. Kreirajte web stranicu svoje tvrtke, web stranicu obrta, web stranicu udruge, započnite pisati blog...

Mobilna responzivnost web stranica je prilagođavanje web stranice svim preglednicima (mobitel, tablet, računalo) i mora se implementirati na sve web stranice. Besplatna optimizacija za tražilice; SEO optimizacija omogućava vašoj web stranici da se prikazuje u prvih deset rezultata na tražilicama za pojmove koje pretražuju vaši budući kupci.

Dizajn responzivnih web stranica, registracija domene, izrada CMS stranica, ugradnja web shopa, implementacija plaćanja karticama, ugradnja Google analyticsa, siguran hosting, prijava na tražilice, reklama na društvenim mrežama, ugradnja kontakt formulara za upite sa web stranica...

Iskoristite ponudu: izrada web stranica i hosting po najnižim cijenama. Besplatna prijava na tražilice, besplatni e-mail, besplatna .hr domena, besplatna podrška za internet marketing...

>> Link na ponudu za izradu web stranica >>

Kontakt:
Poslovni Forum d.o.o.
Link - Kontakt informacije

Napomena: Ne dajemo besplatne pravne savjete!




Ažurirano: 23. 11. 2024.

POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE Link na brzi pregled poslovnih i internet usluga

VI. GRAĐENJE GRAĐEVINE

A. Građevinska dozvola

Članak 84.

Građenju se može pristupiti samo na temelju konačne građevinske dozvole, ako ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije propisano drukčije.

Investitor je dužan prekinuti građenje građevine nakon donošenja zaključka kojim se dopušta obnova postupka izdavanja građevinske dozvole kojom je dozvoljena izgradnja te građevine.

Zaključkom iz stavka 2. ovoga članka investitor se ujedno upozorava da je dužan prekinuti građenje građevine.

Građevinu koja se gradi ili je izgrađena bez konačne građevinske dozvole, osim u slučaju iz članka 116., 119., 121., odnosno članka 122. ovoga Zakona, investitor odnosno vlasnik mora ukloniti bez odlaganja.

Tijela nadleŽna za izdavanje građevinske dozvole

Članak 85.

Građevinsku dozvolu izdaje ured državne uprave u županiji, odnosno upravno tijelo Grada Zagreba, nadležan za poslove graditeljstva na čijem se području namjerava građevina graditi, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

Članak 86.

Ministarstvo izdaje građevinsku dozvolu za sljedeće građevine:

Građevine prometa i veza

– javne ceste koje povezuju cjelokupni teritorij Republike Hrvatske i povezuju ga s mrežom glavnih europskih cesta (državne ceste) s pripadajućim građevinama,

– željezničke pruge s pripadajućim građevinama, postrojenjima i uređajima, osim industrijskih kolosijeka,

– aerodrome za međunarodni i unutarnji promet, namijenjene za zrakoplove najveće dopuštene uzletne mase 10,0 tona i više s pripadajućim građevinama ili rekonstrukciju pripadajućih građevina (zgrade, kontrolni toranj, skladišta, hangari i sl.),

– građevine međumjesnih i međunarodnih telekomunikacijskih kapaciteta i objekte radija i televizije na državnoj razini,

– morske luke osobitoga (međunarodnoga) gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku i morske luke posebne namjene od značaja za Republiku Hrvatsku,

– luke na unutarnjem plovnom putu,

– granične prijelaze.

Energetske građevine

– elektrane instalirane snage 20 MW i veće,

– dalekovode 110 kV i više s trafostanicama i rasklopnim postrojenjima na tom dalekovodu,

– međunarodne, magistralne i otpremne cjevovode koji služe za transport nafte, plina, naftnih derivata uključivo terminale, otpremne i mjerne stanice.

Vodne građevine

– regulacijske i zaštitne vodne građevine na državnim i međudržavnim vodama,

– brane s akumulacijama ili retencijskim prostorima s pripadajućim građevinama koje zadovoljavaju kriterije velikih brana,

– vodne građevine za melioracijsku odvodnju površine 2.000 ha i veće,

– vodne građevine za zaštitu voda kapaciteta 50.000 ekvivalentnih stanovnika i više,

– vodne građevine za vodoopskrbu kapaciteta zahvata 100 l/s i više, te za melioracijsko navodnjavanje i drugo zahvaćanje voda kapaciteta 500 l/s i više,

– vodne građevine za plovidbu (plovni putevi s pripadajućim objektima i vodne građevine riječnih luka), te za korištenje vodne snage za proizvodnju električne energije instalirane snage 20 MW i veće.

Industrijske građevine

– građevine osnovne kemijske industrije, građevine za proizvodnju metala, građevine za proizvodnju nemetala, koksare, građevine za proizvodnju celuloze, rafinerije nafte, brodogradilišta metalnih brodova, građevine u čijem se tehnološkom procesu pojavljuje opasni otpad.

Ostale građevine

– građevine koje su namijenjene proizvodnji, skladištenju, preradi ili skupljanju opasne tvari u količini za koje je posebnim propisom određeno da je stvarno ili potencijalno vrlo ozbiljna ili katastrofalna opasnost,

– građevine za obradu, skladištenje i odlaganje otpada iz nadležnosti županije, odnosno Grada Zagreba,

– građevine za obradu, skladištenje i odlaganje opasnog otpada,

– vojne građevine i građevine od posebnog značenja za obranu države sukladno posebnim propisima,

– građevine u nacionalnim parkovima izvan građevinskog područja,

– građevine u graničnom pojasu,

– građevine za koje je izdavanje građevinske dozvole uređeno međudržavnim ugovorima koji obvezuju Republiku Hrvatsku,

– ribnjaci kapaciteta zahvaćanja voda 100 l/s i više odnosno s vodnom površinom za uzgoj riba 500 ha i većoj.

Ministarstvo izdaje građevinsku dozvolu i ako se građevina namjerava graditi na području dvije ili više županija odnosno Grada Zagreba i županije.

Ministarstvo izdaje građevinsku dozvolu i za pripremne radove i privremene građevine koje se grade u sklopu pripremnih radova za građenje građevina iz stavka 1. ovoga članka.

U slučaju građenja pojedinačne građevine iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka Ministarstvo može prenijeti nadležnost za izdavanje građevinske dozvole uredu državne uprave, odnosno upravnom tijelu Grada Zagreba nadležnom za poslove graditeljstva na čijem se području građevina gradi.

Način izdavanja građevinske dozvole, načelne dozvole, uporabne dozvole i dozvole za uklanjanje građevine, za građevine za koje je gradnja i/ili izdavanje građevinske dozvole uređeno međudržavnim ugovorima može propisati Vlada Republike Hrvatske uredbom.

Slažbena osoba ovlaštena za vođenje postupka i izdavanje građevinske dozvole

Članak 87.

Postupak izdavanja građevinske dozvole vodi državni službenik koji ima visoku stručnu spremu arhitektonske ili građevinske struke, odnosno pravne struke ako u postupku ima stručnog pomagača s visokom ili višom stručnom spremom arhitektonske ili građevinske struke.

Postupak izdavanja građevinske dozvole za građevinu za koju nije potrebna kontrola glavnog projekta može voditi i državni službenik koji ima višu stručnu spremu arhitektonske ili građevinske struke, odnosno pravne struke ako u postupku ima stručnog pomagača arhitektonske ili građevinske struke.

Postupak izdavanja građevinske dozvole za obiteljsku kuću, te izdavanja potvrde iz članka 107. stavka 2. i članka 118. stavka 1. ovoga Zakona na glavni projekt za obiteljsku kuću i jednostavne građevine, može voditi i državni službenik koji ima srednju stručnu spremu arhitektonske ili građevinske struke, odnosno pravne struke ako u postupku ima stručnog pomagača arhitektonske ili građevinske struke.

Državni službenici iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka mogu izdavati građevinske dozvole i potvrde glavnog projekta ako imaju pet ili više godine radnog iskustva u struci i položen državni ispit.

Odredbe stavka 1., 2., 3. i 4. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na izdavanje načelne dozvole, uporabne dozvole, dozvole za uklanjanje građevine, te izdavanje potvrde glavnog projekta iz članka 107. stavka 2. i članka 118. stavka 1. ovoga Zakona.

Zahtjev za izdavanje građevinske dozvole

Članak 88.

Zahtjev za izdavanje građevinske dozvole u pisanom obliku podnosi investitor.

Zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole investitor prilaže:

– četiri primjerka glavnog projekta,

– potvrde iz članka 82. stavka 2. ovoga Zakona,

– pisano izvješće o kontroli glavnog projekta ako je kontrola projekta potrebna,

– pisano izvješće i potvrdu o nostrifikaciji ako je projekt izrađen prema stranim propisima,

– izvadak iz katastarskoga plana za građevnu česticu, odnosno parcelacijski elaborat kojim je formirana građevna čestica u skladu s posebnim propisima,

– elaborat o geotehničkim istražnim radovima, ako geotehnički uvjeti nisu utvrđeni lokacijskim uvjetima,

– elaborate o istražnim radovima, te tehnološke, prometne i druge elaborate ako su podaci iz tih elaborata poslužili za izradu glavnog projekta,

– dokaz da ima pravo graditi na građevnoj čestici, odnosno uporabljivoj građevini,

– izvatke iz zemljišnih knjiga za nekretnine s kojima neposredno graniči građevna čestica, odnosno građevina za koju se traži građevinska dozvola, ako ta čestica, odnosno građevina graniči sa deset ili manje nekretnina.

Zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole investitor može priložiti:

– pisana pozitivna izjašnjenja svih stranaka o glavnom projektu građevine za koju se traži izdavanje građevinske dozvole s dokazima da davatelji tih izjašnjenja imaju svojstvo stranke,

– dokaz da je tijelu državne uprave, odnosno pravnoj osobi s javnim ovlastima podnio glavni projekt radi izdavanja potvrde iz članka 82. stavka 2. ovoga Zakona ako je protekao rok za izdavanje te potvrde, a nadležno tijelo, odnosno osoba je nije izdala, niti ju je odbila izdati,

– plan posebnih dijelova zgrade.

Umjesto četiri primjerka glavnog projekta iz stavka 2. podstavka 1. ovoga članka investitor može zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole priložiti četiri primjerka izvedbenog projekta koji sadrži sve elemente propisane za glavni projekt. U tom slučaju izvedbeni projekt u svim postupcima uređenim ovim Zakonom i posebnim propisima zamjenjuje glavni projekt.

Članak 89.

Dokazom da ima pravo graditi u smislu članka 88. alineje 8. ovoga Zakona smatra se osobito:

– izvadak iz zemljišne knjige iz kojeg je vidljivo da je investitor vlasnik ili nositelj prava građenja na građevnoj čestici ili građevini na kojoj se namjerava graditi,

– ugovor ili odluka nadležne državne vlasti na temelju koje je investitor stekao pravo vlasništva, pravo građenja ili pravo služnosti,

– ugovor o ortakluku sklopljen s vlasnikom nekretnine, čiji je cilj zajedničko građenje, rekonstrukcija ili adaptacija,

– ugovor o koncesiji kojim se stječe pravo građenja,

– pisana suglasnost vlasnika uporabljive građevine u slučaju rekonstrukcije ili adaptacije te građevine ako posebnim zakonom nije drukčije određeno,

– pisana suglasnost fiducijarnog vlasnika dana dotadašnjem vlasniku nekretnine koji je investitor.

Postupak izdavanja građevinske dozvole

Članak 90.

U postupku izdavanja građevinske dozvole utvrđuje se da su glavnim projektom na propisani način provedeni dokazi o ispunjavanju bitnih zahtjeva za građevinu, da je glavni projekt izrađen u skladu s drugim uvjetima propisanim ovim Zakonom, lokacijskim uvjetima i drugim uvjetima propisanim posebnim zakonima, da su ispunjeni lokacijski uvjeti koji moraju biti ispunjeni prije izdavanja građevinske dozvole, te da su uz zahtjev za izdavanje građevinske dozvole priloženi dokumenti iz članka 88. stavka 2. ovoga Zakona.

U svrhu utvrđivanja činjenica iz stavka 1. ovoga članka i članka 93. stavka 1. ovoga Zakona prije izdavanja građevinske dozvole tijelo nadležno za izdavanje građevinske dozvole (u daljnjem tekstu: tijelo graditeljstva) dužno je provesti očevid na građevnoj čestici.

Glavni projekt je prilog i sastavni dio građevinske dozvole, što na projektu mora biti naznačeno i ovjerovljeno potpisom službenika i pečatom tijela koje izdaje dozvolu.

Članak 91.

Ako zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole priloži dokaz iz članka 88. stavka 3. podstavka 2. ovoga Zakona, tijelo graditeljstva pozvat će, u roku od osam dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva, ovlaštenog predstavnika tijela državne uprave, odnosno pravne osobe s javnim ovlastima radi uvida u glavni projekt i očitovanja o usklađenosti tog projekta s posebnim uvjetima ili odredbama posebnog zakona ili propisa donesenog na temelju tog zakona.

Ako se tijelo državne uprave, odnosno pravna osoba s javnim ovlastima u roku od petnaest dana od dana primitka poziva ne očituje u smislu stavka 1. ovoga članka, smatra se da je glavni projekt izrađen u skladu s posebnim uvjetima, odredbama posebnog zakona i propisa donesenih na temelju tog zakona, te da je potvrda iz članka 82. stavka 2. ovoga Zakona dana.

Članak 92.

Građevinska dozvola se izdaje za građenje cijele građevine odnosno za izvođenje svih namjeravanih radova na uporabljivoj građevini, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.

Članak 93.

Ako je radi građenja građevine potrebno ukloniti ranije izgrađenu građevinu ili njezin dio, građevinskom dozvolom određuje se uklanjanje te građevine.

Na određivanje uklanjanja građevine iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuje članak 146. i 147. ovoga Zakona.

Odredbe ovoga Zakona koje uređuju izdavanje dozvole za uklanjanje građevine na odgovarajući se način primjenjuju na zahtjev i izdavanje dozvole iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 94.

Ako investitor uz zahtjev za izdavanje građevinske dozvole priloži plan posebnih dijelova zgrade, građevinskom dozvolom može se potvrditi da prikazani posebni dijelovi zgrade u tom planu predstavljaju samostalnu uporabnu cjelinu.

Članak 95.

Prije izdavanja građevinske dozvole, tijelo graditeljstva dužno je stranci pružiti mogućnost uvida u glavni projekt radi izjašnjenja.

Tijelo graditeljstva na uvid u glavni projekt radi izjašnjavanja stranke poziva izlaganjem poziva na građevinskoj čestici, odnosno građevini za koju je zatražena građevinska dozvola i na oglasnoj ploči tijela graditeljstva koje izdaje građevinsku dozvolu o čemu pisanu obavijest dostavlja strankama.

Ako se građevinska dozvola izdaje za građevinu koja neposredno graniči sa više od deset nekretnina tijelo graditeljstva na uvid u glavni projekt radi izjašnjenja stranke poziva javnim pozivom. Javni poziv objavljuje se u javnom tisku i/ili drugim sredstvima javnog priopćavanja, te se izlaže na građevinskoj čestici, odnosno građevini za koju je zatražena građevinska dozvola i na oglasnoj ploči tijela graditeljstva koje izdaje građevinsku dozvolu.

Smatra se da je stranci pružena mogućnost uvida u glavni projekt radi izjašnjenja ako je o tome investitoru dala pisano izjašnjenje o glavnom projektu za građevinu za koju se izdaje građevinska dozvola. Ako je investitor uz zahtjev za izdavanje građevinske dozvole priložio izjašnjenja i dokaze iz članka 88. stavka 3. podstavka 1. ovoga Zakona tijelo graditeljstva ne poziva stranke na uvid u glavni projekt radi izjašnjenja.

Obveza izlaganja javnog poziva na građevinskoj čestici odnosno građevini za koju je zatražena građevinska dozvola ne odnosi se na građevine iz članka 86. ovoga Zakona.

Članak 96.

Poziv i obavijest, odnosno javni poziv iz članka 95. stavka 2., odnosno stavka 3. ovoga Zakona obavezno sadrže naziv tijela graditeljstva, ime, odnosno tvrtku investitora, naziv, vrstu i lokaciju građevine, mjesto i vrijeme na kojemu stranka može izvršiti uvid u glavni projekt i dati izjašnjenje, vrijeme kada to može učiniti, obavijest da se pozivu ne mora odazvati osobno već da može uputiti svojeg opunomoćenika, te obavijest da se građevinska dozvola može izdati i ako se ne odazove pozivu.

Poziv iz članka 95. stavka 2. i 3. ovoga Zakona izlaže se, odnosno objavljuje se, a obavijest se dostavlja, najmanje osam dana prije dana koji je u pozivu određen za izvršenje uvida u glavni projekt i davanja izjašnjenja.

Poziv iz članka 95. stavka 2. i 3. ovoga Zakona na građevinskoj čestici, odnosno građevini izlaže službenik tijela graditeljstva na vidljivom i dostupnom mjestu na način da isti bude zaštićen od vremenskih prilika, te o tome u spisu predmeta sastavlja službenu zabilješku.

Članak 97.

Dostava poziva iz članka 95. stavka 2. ovoga Zakona smatra se izvršenom danom izlaganja poziva na građevinskoj čestici, odnosno građevini za koju je zatražena građevinska dozvola i na oglasnoj ploči tijela graditeljstva koje izdaje građevinsku dozvolu pod uvjetom da je o tome stranci u propisanom roku upućena preporučena pisana obavijest.

Dostava javnog poziva iz članka 95. stavka 3. ovoga Zakona smatra se izvršenom danom objave poziva u javnom tisku i/ili drugim sredstvima javnog priopćavanja pod uvjetom da je ovaj poziv u propisanom roku izložen na građevinskoj čestici, odnosno građevini za koju je zatražena građevinska dozvola i na oglasnoj ploči tijela graditeljstva koje izdaje građevinsku dozvolu.

Dostavom poziva na način iz stavka 1. i 2. ovoga članka smatra se da je ispunjena dužnost tijela graditeljstva iz članka 95. stavka 1. ovoga Zakona.

Članak 98.

Stranka u smislu članka 95. stavka 1. ovoga Zakona jest investitor, vlasnik nekretnine za koju se izdaje građevinska dozvola i nositelj drugih stvarnih prava na toj nekretnini, vlasnik i nositelj drugih stvarnih prava na nekretnini koja neposredno graniči s nekretninom za koju se izdaje građevinska dozvola, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.

Jedinica lokalne samouprave na čijem se području građevina gradi može biti stranka u postupku. Jedinica lokalne samouprave o svom interesu da bude stranka u postupku obavještava nadležno tijelo pisanim putem.

Vlasnik i nositelj drugih stvarnih prava nekretnine koja neposredno graniči s nekretninom za koju se izdaje građevinska dozvola i jedinica lokalne samouprave na čijem se području izdaje građevinska dozvola nisu stranke u postupku izdavanja građevinske dozvole za adaptaciju složene uporabljive građevine ili njezinog dijela, niti u postupku izmjene i/ili dopune građevinske dozvole izdate za izgradnju složene uporabljive građevine ili njezinog dijela kojima se ne odstupa od određenih lokacijskih uvjeta.

Članak 99.

Osoba koja se odazove pozivu tijela graditeljstva za uvid u glavni projekt radi izjašnjenja dužna je dokazati da ima svojstvo stranke.

Osobi koja ne dokaže svojstvo stranke tijelo graditeljstva uskratit će mogućnost uvida u glavni projekt radi izjašnjenja o čemu će donijeti zaključak.

Članak 100.

Stranci koja se je odazvala pozivu za uvid u glavni projekt tijelo graditeljstva može na njezin zahtjev odrediti rok od najviše osam dana u kojemu se je stranka dužna izjasniti o glavnom projektu.

Ako se stranka ne izjasni o glavnom projektu u roku iz stavka 1. ovoga članka, smatra se da je stranci pružena mogućnost uvida u glavni projekt radi izjašnjenja.

Ako se stranka iz opravdanih razloga ne može odazvati pozivu za uvid u glavni projekt, uvid u glavni projekt i izjašnjenje o istom može izvršiti i naknadno, ali najkasnije u roku od osam dana od zadnjeg dana određenog pozivom za uvid. U tom slučaju stranka je dužna dokazati opravdanost razloga zbog kojih se nije mogla odazvati pozivu.

Članak 101.

Ako su ispunjeni uvjeti propisani ovim Zakonom, tijelo graditeljstva dužno je izdati građevinsku dozvolu u roku od trideset dana od dana primitka urednog zahtjeva.

Iznimno od stavka 1. ovoga članka kada se radi o građevini iz članka 86. stavka 1. ovoga Zakona tijelo graditeljstva dužno je izdati građevinsku dozvolu u roku od šezdeset dana od dana primitka urednog zahtjeva.

Članak 102.

Tijelo graditeljstva izdat će građevinsku dozvolu za građenje građevine koja prema posebnom propisu predstavlja zahvat u prostoru od važnosti za Republiku Hrvatsku za čije je građenje zakonom, odnosno odlukom Vlade Republike Hrvatske utvrđeno da je od interesa za Republiku Hrvatsku, iako investitor uz zahtjev za izdavanje građevinske dozvole nije priložio dokaz da ima pravo graditi na svim dijelovima građevne čestice.

U slučaju iz stavka 1. ovoga članka investitor ne može pristupiti građenju na dijelovima građevne čestice za koje nije priložio dokaz da ima pravo graditi, dok ne ishodi takav dokaz, a na što će se investitora upozoriti u izreci građevinske dozvole.

Članak 103.

Kada tijelo graditeljstva utvrdi da nisu ispunjeni propisani uvjeti za izdavanje građevinske dozvole, zaključkom će, najkasnije trideset dana od zaprimanja zahtjeva, investitoru odrediti primjereni rok za ispunjenje tih uvjeta, koji ne može biti dulji od trideset dana.

Ako investitor ne ispuni uvjete određene zaključkom iz stavka 1. ovoga članka, tijelo graditeljstva odbit će rješenjem zahtjev za izdavanje građevinske dozvole.

Članak 104.

Strankama koje nemaju svojstvo investitora, građevinska dozvola, odnosno rješenje o odbijanju zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole dostavlja se bez glavnog projekta.

Strankama koje se nisu odazvale pozivu tijela graditeljstva radi uvida u glavni projekt i izjašnjenje o istom, građevinska dozvola, odnosno rješenje o odbijanju zahtjeva za izdavajanje građevinske dozvole dostavlja se izlaganjem na građevinskoj čestici, odnosno građevini za koju je zatražena građevinska dozvola i izlaganjem na oglasnoj ploči tijela graditeljstva, s time da se strankama koje su pozvane na način iz članka 95. stavka 2. ovoga Zakona dostavlja i preporučena pisana obavijest o tome da je građevinska dozvola izdana, odnosno da je zahtjev za njeno izdavanje odbijen, te da je građevinska dozvola, odnosno rješenje izloženo na građevnskoj čestici, odnosno građevini i oglasnoj ploči tijela graditeljstva.

U slučaju dostave iz stavka 2. ovoga članka prvi dan roka za izjavljivanje žalbe je dan izlaganja građevinske dozvole, odnosno rješenja o odbijanju zahtjeva na građevinskoj čestici, odnosno građevini.

Na izlaganje građevinske dozvole, odnosno rješenja o odbijanju zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 96. stavka 3. ovoga Zakona.

Osoba koje se nije odazvala pozivu za uvid u glavni projekt radi izjašnjenja ne može zbog toga tražiti obnovu postupka.

Obveza izlaganja građevinske dozvole na građevinskoj čestici, odnosno građevini za koju je zatražena građevinska dozvola ne odnosi se na građevine iz članka 86. ovoga Zakona.

Važenje građevinske dozvole

Članak 105.

Građevinska dozvola prestaje važiti ako se s radovima na građevini za koju je građevinska dozvola izdana ne započne u roku od dvije godine od dana pravomoćnosti građevinske dozvole.

Važenje građevinske dozvole može se na zahtjev investitora jednom produžiti za još dvije godine ako se nisu promijenili uvjeti utvrđeni u skladu s odredbama ovoga Zakona i drugi uvjeti u skladu s kojima je izdana građevinska dozvola.

Građenje do određenog stupnja dovršenosti

Članak 106.

Na zahtjev investitora građevinska dozvola za građenje građevine stambene, poslovne ili stambeno-poslovne namjene može se izdati i bez dijela glavnog projekta kojim se daje tehničko rješenje završne obrade ploha podova, zidova i stropova, nenosivih pregradnih zidova i razvoda instalacija pojedinačnoga stambenog, odnosno poslovnog prostora unutar te građevine.

U slučaju iz stavka 1. ovoga članka glavni projekt obavezno sadrži uvjete za naknadno tehničko rješavanje stambenog odnosno poslovnog prostora kojih se sudionici u gradnji moraju pridržavati prilikom dovršetka građevine.

Za dovršetak građenja građevine iz stavka 1. ovoga članka potrebno je ishoditi posebnu građevinsku dozvolu ako se radovima na tom dovršenju mijenja usklađenost građevine s utvrđenim lokacijskim uvjetima. Ako se radovima na dovršenju građenja građevine iz stavka 1. ovoga članka utječe na ispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinu, potrebno je izraditi glavni projekt i pribaviti potvrdu iz članka 118. ovoga Zakona.

Za građevinu za koju je izdana građevinska dozvola prema stavku 1. ovoga članka može se izdati uporabna dozvola ako je izgrađena do stupnja dovršenosti određenog tom građevinskom dozvolom.

Stavak 1. ovoga članka ne odnosi se na dijelove građevine koji uz mirnodopsku namjenu imaju i namjenu skloništa.

Izmjena i/ili dopuna građevinske dozvole i izmjene tijekom građenja

Članak 107.

Investitor je dužan ishoditi izmjenu i/ili dopunu građevinske dozvole ako tijekom građenja namjerava na građevini učiniti izmjene kojima se mijenja usklađenost građevine s utvrđenim lokacijskim uvjetima.

Izmjene tijekom građenja kojima se utječe na ispunjavanje bilo kojeg bitnog zahtjeva za građevinu, a kojim se ne mijenja usklađenost građevine s utvrđenim lokacijskim uvjetima investitor može učiniti na temelju izmjene i/ili dopune glavnog projekta koji je sastavni dio građevinske dozvole na temelju koje se gradi, a kojeg je potvrdilo tijelo graditeljstva koje je izdalo građevinsku dozvolu.

Tijelo graditeljstva odbit će rješenjem izdavanje potvrde izmjene i/ili dopune glavnog projekta ako utvrdi da:

– je izrađen za građenje, odnosno izvođenje radova kojima se mijenja usklađenost građevine s utvrđenim lokacijskim uvjetima,

– nije izrađen od ovlaštene osobe,

– nije potvrđen u skladu sa člankom 82. stavkom 2. ovoga Zakona,

– nije izrađen u skladu s propisanim načinom dokazivanja ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu, da glavni projekt nije izrađen u skladu s drugim uvjetima propisanim ovim Zakonom, lokacijskim uvjetima ili drugim uvjetima propisanim posebnim zakonima.

U slučaju iz stavka 2. ovoga članka investitor je dužan izmjenu i/ili dopunu građevinske dozvole za izgradnju složene građevine ili njezinog dijela ishoditi najkasnije do izdavanja uporabne dozvole.

Na zahtjev i postupak izmjene i/ili dopune građevinske dozvole na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona kojima se uređuje zahtjev i postupak izdavanja građevinske dozvole.

Iznimno od stavka 3. ovoga članka zahtjevu za izmjenu i dopunu građevinske dozvole prilažu se samo one potvrde i drugi akti propisani posebnim zakonima pribavljanje kojih proizlazi iz naravi namjeravanih izmjena građevine.

Promjena investitora

Članak 108.

Ako se u tijeku građenja promijeni investitor novi investitor dužan je od tijela graditeljstva zatražiti izmjenu građevinske dozvole u vezi s promjenom imena odnosno tvrtke investitora. Novi investitor zahtjevu prilaže dokaz da ima pravo graditi na određenoj nekretnini, odnosno da je vlasnik građevine za čije je građenje izdana građevinska dozvola.

Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka može se podnijeti do izdavanja uporabne dozvole.

Izmjena građevinske dozvole iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se prijašnjem i novom investitoru, te građevinskoj inspekciji radi znanja.

B. Načelna dozvola

Članak 109.

Građevinska dozvola za složenu građevinu može se na zahtjev investitora izdati i za njezin dio.

Prije podnošenja zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole iz stavka 1. ovoga članka investitor je dužan ishoditi načelnu dozvolu za složenu građevinu koju izdaje tijelo graditeljstva.

Stavak 2. ovoga članka ne odnosi se na izdavanje građevinske dozvole za rekonstrukciju i adaptaciju dijela složene građevine koji predstavlja samostalnu građevinu (tunela, mosta, galerije, odnosno vijadukta koji se grade na trasi ceste, odnosno željezničke pruge, te za građenja crpne stanice, uređaja za kondicioniranje vode i vodospreme kao dijelova cjelovitoga vodoopskrbnog sustava, odnosno crpnih stanica i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i ispuste u recipijent kao dio cjelovitoga kanalizacijskog sustava).

U slučaju iz stavka 3. ovoga članka zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole prilaže se izvod iz dokumenata prostornog uređenja, odluka o lokacijskim uvjetima, odnosno drugi dokument kojim su određeni lokacijski uvjeti sukladno posebnom zakonu za cijelu složenu građevinu.

Članak 110.

Načelnom dozvolom određuju se građevine od kojih se sastoji složena građevina, funkcionalne i/ili tehnološke veze između tih građevina te s time povezani uvjeti za izdavanje građevinskih i uporabnih dozvola.

Glavni projekt građevine od koje se sastoji složena građevina za koju se izdaje građevinska dozvola ne smije biti izrađen u suprotnosti s osnovnim oblikovno-funkcionalnim i tehničkih rješenjem složene građevine danim idejnim projektom.

Načelnom dozvolom može se odrediti izdavanje posebnih građevinskih dozvola i za:

– građenje građevnog sklopa elektroenergetskih, strojarskih i drugih postrojenja,

– ugrađenje elektroenergetskih, strojarskih i drugih postrojenja i opreme, ako građevni sklop s tim postrojenjima i opremom čini tehničko-tehnološku cjelinu.

Idejni projekt je sastavni dio načelne dozvole što na njemu mora biti naznačeno i ovjerovljeno potpisom službenika i pečatom tijela koje je izdalo načelnu dozvolu, a iznimno sastavni dio načelne dozvole može biti i glavni projekt kada je njime dan prikaz građenja složene građevine.

Zahtjev za izdavanje načelne dozvole

Članak 111.

Zahtjev za izdavanje načelne dozvole u pisanom obliku podnosi investitor.

Zahtjevu za izdavanje načelne dozvole investitor prilaže:

– tri primjerka idejnoga projekta,

– popis dijelova složene građevine za koje će se izdavati građevinske dozvole,

– mišljenje iz članka 82. stavka 2. ovoga Zakona ako to, ovisno o vrsti građevine i drugim okolnostima, odredi tijelo nadležno za izdavanje načelne dozvole,

– popis pripremnih radova.

Umjesto tri primjerka idejnog projekta iz stavka 1. podstavka 1. ovoga članka investitor može zahtjevu za izdavanje načelne dozvole priložiti tri primjerka glavnog projekta koji sadrži sve elemente propisane za idejni projekt. U tom slučaju glavni projekt u svim postupcima uređenim ovim Zakonom i posebnim propisima zamjenjuje idejni projekt.

Zahtjevu za izdavanje načelne dozvole investitor može priložiti dokaz da je tijelu državne uprave odnosno pravnoj osobi s javnim ovlastima podnio idejni projekt radi izdavanja mišljenja iz članka 82. stavka 2. ovoga Zakona ako je protekao rok za davanje tog mišljenja, a nadležno tijelo, odnosno osoba ga nije izdalo, niti odbilo izdati.

Postupak izdavanja načelne dozvole

Članak 112.

Na postupak izdavanja, mijenjanja i dopunjavanja, te produljavanja roka važenja načelne dozvole na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona kojima se uređuje izdavanje građevinske dozvole, osim odredbi koje se odnose na važenje načelne dozvole i stranke u tom postupku.

Stranka u postupku izdavanja načelne dozvole jest investitor.

Jedinica lokalne samouprave na čijem se području namjerava graditi građevina za koju se izdaje načelna dozvola može biti stranka u postupku.

Načelna dozvola za građevinu u kojoj se nalazi sklonište dostavlja se na znanje tijelu nadležnom za poslove zaštite i spašavanja radi vođenja evidencije o skloništima.

Važenje načelne dozvole

Članak 113.

Načelna dozvola prestaje važiti u roku od pet godina od dana njene pravomoćnosti.

Važenje načelne dozvole može se na zahtjev investitora produžiti za još pet godina ako se nisu promijenili lokacijski uvjeti u skladu s kojima je izdana ili ako je za najmanje jednu građevinu od kojih se sastoji složena građevina izdana konačna građevinska dozvola.

Građevinska dozvola za pripremne radove

Članak 114.

Izvođenju pripremnih radova za izgradnju složene građevine može se pristupiti na temelju konačne načelne dozvole.

Iznimno od stavka 1. ovoga članka, posebna građevinska dozvola potrebna je za pripremne radove koji mogu utjecati na život i zdravlje ljudi ili na stabilnost okolnih građevina i okolnog zemljišta kao i za građenje privremenih građevina za potrebe organiziranja gradilišta i to za:

– asfaltnu bazu, separaciju agregata, tvornicu betona i sl.,

– dalekovod i transformatorsku stanicu koju je potrebno izgraditi radi napajanja gradilišta električnom energijom,

– prijenosne spremnike za smještaj, čuvanje ili držanje eksplozivnih tvari za potrebe gradilišta osim nadzemnog i podzemnog spremnika ukapljenoga naftnog plina, odnosno nafte zapremine do 5 m3.

Građevinsku dozvolu iz stavka 2. izdaje tijelo graditeljstva koje je izdalo građevinsku dozvolu za građevinu za koju se organizira gradilište.

Građevinskom dozvolom iz stavka 2. ovoga članka mora se odrediti rok u kojem se privremena građevina mora ukloniti i uspostaviti primjereno stanje na zemljištu.

U postupku izdavanja građevinske dozvole za pripremne radove stranka jest osoba koja je podnijela zahtjev za izdavanje te dozvole, te vlasnik i nositelj drugih stvarnih prava na nekretnini za koju se izdaje građevinska dozvola.

C. Gradnja za koju nije potrebna građevinska dozvola i posebni slučajevi gradnje

Članak 115.

Kod gradnje građevina, odnosno izvođenja radova za koje nije potrebna građevinska dozvola investitor i izvođač dužni su pridržavati se svih zakona, propisa i pravila struke koji se odnose na gradnju određene vrste građevine, odnosno radova.

Članak 116.

Građevinska dozvola nije potrebna za:

1. održavanje uporabljive građevine,

2. adaptaciju uporabljive građevine koja nije složena građevina ili nije dio složene građevine,

3. građenje, odnosno rekonstrukciju uporabljive građevine:

– koja se nalazi unutar prostora zauzetog za potrebe vojno ustrojbenih cjelina koji je ograđen i osiguran vojnom stražom (vojnog kompleksa),

– kojom se nepokretnoj, odnosno teško pokretnoj osobi koja ima 100% tjelesnog oštećenja ili najmanje 80% tjelesnog oštećenja funkcije organa za kretanje i priznaje joj se pomoć druge osobe u obavljanju većine ili svih životnih funkcija, omogućava ili olakšava kretanje građevinom.

4. građenje sljedećih jednostavnih građevina:

– pomoćnih građevina namijenjenih redovitoj uporabi obiteljske kuće ili stambene zgrade koje se grade na zemljišnoj čestici obiteljske kuće ili stambene zgrade za koju je izdana građevinska dozvola kao što su garaža, spremište, drvarnica i sl. razvijene tlocrtne (bruto) površine do 50 m2 i visine sljemena do 4 m od razine okolnog tla; staklenik za smještaj bilja tlocrtne (bruto) površine do 12 m2 i visine vijenca do 4 m od razine okolnog tla; vrtna sjenica ili nadstrešnica; cisterna za vodu; septička jama,

– gospodarskih građevina tlocrtne (bruto) površine do 100 m2, raspona konstrukcije do 6 m i visine vijenca do 4 m od razine okolnog tla namijenjenih isključivo za poljoprivrednu djelatnost, te gospodarskih građevina većih od 100 m2 namijenjenim isključivo za poljoprivrednu djelatnost koje se grade prema tipskom projektu iz članka 70. ovoga Zakona,

– građevina protugradne obrane, građevina za sigurnost plovidbe (objekt signalizacije), građevina za sigurnost zračnog prometa (objekt za smještaj navigacijskog uređaja do 12 m2 tlocrtne (bruto) površine) i građevina koje služe opskrbi i održavanju objekata za sigurnost plovidbe, odnosno sigurnost zračnog prometa (mol, pristanište, prilazni put, kućica za agregat, spremište za čamce i dr.),

– cesta koja služi za gospodarenje šumom, eksploataciju naftnog polja i druge eksploatacije odobrene po posebnom propisu,

– privremenih građevina za potrebe sajmova i javnih manifestacija odobrenih po posebnom propisu s najdužim rokom trajanja od 90 dana nakon kojeg se ista građevina mora ukloniti, a ako je potrebno da privremena građevina ostane kao stalna, tada se treba ishoditi građevinska dozvola prije isteka roka od 90 dana,

– potpornog zida građevinske visine od 0,8 do 1,5 m,

– kioska i druge građevine gotove konstrukcije do 12 m2 građevinske (bruto) površine,

– dječjeg igrališta,

– nadstrešnice za sklanjanje ljudi u javnom prometu,

– samostalnoga reklamnog panoa 6 m2 - 12 m2,

– građevina javnog prometa namijenjenih ulazu i izlazu putnika (peroni i uređene površine oslonjeni cijelom površinom na tlo, pristupni putevi i sl.),

– ograda visine 1,20 do 1,80 m od niže razine okolnog tla,

– sportskih terena bez tribina koji su cijelom svojom površinom oslonjeni na tlo (boćališta, igrališta za tenis, nogomet i slično).

5. sljedeće radove i jednostavne građevine:

– kabelski i zračni priključak građevine na niskonaponsku električnu mrežu i telekomunikacijsku mrežu kao i vodove kojima se uporabljiva građevina priključuje na komunalne instalacije (vodovod, kanalizaciju, plinovod i parovod),

– grobnicu i spomenik na groblju,

– reklamne panoe oglasne površine do uključivo 6 m2, i vertikalne prometne signalizacije u zemljišnom pojasu uporabljive ceste, odnosno željezničke pruge,

– pješačke staze, promatračnice, obavijesne ploče površine do uključivo 6 m2 i drugu opremu zaštićenih dijelova prirode prema odluci uprava tih zaštićenih dijelova prirode i uz suglasnost Ministarstva,

– temelje stabilnih dječjih igračaka na dječjim igralištima,

– radove na stubama, hodnicima i drugim prostorima različitih razina na pristupima građevini i unutar građevine radi omogućavanja nesmetanog pristupa i kretanja u građevini za osobe s teškoćama u kretanju ako ne narušavaju funkciju i namjenu građevine, odnosno ako ne utječu na ispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinu i/ili zadovoljavanje lokacijskih uvjeta, te druge radove denivelacije, ugrađenja zvučnih semaforskih uređaja i ugrađenja taktilnih površina u građevinama i na javno-prometnim površinama,

– spomenička i sakralna obilježja tlocrtne bruto površine do 4,00 m2 i visine do uključivo 4,0 m od razine okolnog tla,

– uređenje okućnice obiteljske kuće ili stambene zgrade za koju je izdana građevinska dozvola ako se radi o građenju: staza, platoa i stuba oslonjenih cijelom površinom neposredno na tlo s pripadajućim rukohvatima, potpornih zidova s razlikom razina tla do uključivo 0,80 m, ograda oblikovanih u skladu s lokacijskim uvjetima, visine do uključivo 1,20 m od niže razine okolnog tla, na međi građevinske čestice, vrtnog bazena ili ribnjaka tlocrtne (bruto) površine do uključivo 12 m2 i dubine do uključivo 1,00 m od razine okolnog tla, ognjišta s otvorenim plamenom tlocrtne (bruto) površine do uključivo 1,5 m2 i visine do uključivo 3,0 m od razine okolnog tla, temelja stabilnih dječjih igračaka, temelja za postavljanje nadzemnog i podzemnog spremnika ukapljenoga naftnog plina, odnosno nafte zapremine do 5 m3, solarnih kolektora ukupne osunčane površine do uključivo 6 m2 i visine do uključivo 1,20 m od razine okolnog tla,

– postaja za mjerenje kakvoće zraka državne i lokalne mreže za potrebe obavljanja tih mjerenja prema posebnom zakonu za koju postoji odluka Ministarstva, odnosno odluke jedinice lokalne samouprave i koja se gradi po tipskom projektu iz članka 70. ovoga Zakona,

– izvođenje građevinskih i drugih radova koji su nužni za ispunjavanje obveza tehničkog i gospodarskog održavanja vodotoka i vodnog dobra propisanih posebnim zakonom ako tim radovima ne nastaje nova građevina niti se rekonstruira uporabljiva građevina i ako se tim radovima zatečeno stanje u području zahvata u prostoru na koje utječu ti radovi mijenjaju na način i u mjeri koja je određena dokumentom prostornog uređenja, odnosno odlukom o lokacijskim uvjetima donesenoj sukladno odredbama posebnog zakona,

– građenje betonare na gradilištu po tipskom projektu iz članka 70. ovoga Zakona, te pod uvjetom najdužeg roka uporabe do izdavanja uporabne dozvole za građevinu čijoj izgradnji je betonara namijenjena, a najduže dvije godine od početka radova,

– građenje privremenih građevina namijenjenih za istražna mjerenja kada postoji odluka nadležnog tijela i koje se grade po tipskom projektu iz članka 70. ovoga Zakona, te pod uvjetom najdužeg roka uporabe od tri godine nakon kojeg se ista mora ukloniti,

– postavljanje plastenika namijenjenih isključivo poljoprivrednoj djelatnosti.

Članak 117.

Ovlašćuje se ministar da po potrebi pravilnikom utvrdi i druge jednostavne građevine i radove za koje građevinska dozvola nije potrebna, te da utvrdi dokumentaciju potrebnu za gradnju tih građevina.

Članak 118.

Građenju, odnosno izvođenju radova iz članka 116. točke 2., 3. i 4. ovoga Zakona može se pristupiti na temelju glavnog projekta kojeg je potvrdilo tijelo graditeljstva na čijem se području namjerava graditi.

Tijelo graditeljstva odbit će rješenjem izdavanje potvrde iz stavka 1. ovoga članka ako utvrdi da glavni projekt nije:

– izrađen za građenje, odnosno izvođenje radova za koje nije potrebna građevinska dozvola,

– izrađen od ovlaštene osobe,

– potvrđen u skladu s člankom 82. stavkom 2. ovoga Zakona,

– izrađen u skladu s propisanim načinom dokazivanja ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu, da glavni projekt nije izrađen u skladu s drugim uvjetima propisanim ovim Zakonom, lokacijskim uvjetima ili drugim uvjetima propisanim posebnim zakonima.

U slučaju iz članka 116. točke 3. ovoga Zakona tijelo graditeljstva odbit će rješenjem zahtjev za izdavanje potvrde iz stavka 1. ovoga članka i ako utvrdi da cilj projektirane rekonstrukcije nije omogućavanje ili olakšavanje kretanja građevinom nepokretnoj, odnosno teško pokretnoj osobi.

Potvrdu iz stavka 1. ovoga članka odnosno rješenje iz stavka 2. ovoga članka tijelo graditeljstva dužno je izdati u roku od petnaest dana od dana primitka urednog zahtjeva.

Potvrda odnosno rješenje iz stavka 1., odnosno stavka 2. ovoga članka dostavlja se radi znanja građevinskoj inspekciji.

Građenje u slučaju neposredne opasnosti

Članak 119.

U slučaju neposredne opasnosti od neočekivanih prirodnih nepogoda ili ratnih i drugih razaranja koja neposredno ugrožavaju ljude i dobra, tijekom tih događaja i neposredno nakon njihova prestanka, bez građevinske dozvole mogu se graditi one građevine koje služe sprječavanju djelovanja tih događaja, odnosno otklanjanju štetnih posljedica.

Građevina iz stavka 1. ovoga članka mora se ukloniti u roku od godine dana od prestanka potrebe za njom. Za uklanjanje takve građevine potrebno je izraditi projekt uklanjanja građevine.

Ako je potrebno da građevina iz stavka 1. ovoga članka ostane kao stalna, za nju se mora ishoditi građevinska dozvola u roku od dvije godine od prestanka djelovanja događaja iz stavka 1. ovoga članka.

Obnavljanje oštećenih građevina

Članak 120.

U slučaju oštećenja građevine djelovanjem događaja iz članka 119. stavka 1. ovoga Zakona, građevina se može neovisno o stupnju oštećenja vratiti u prvobitno stanje bez građevinske dozvole, u skladu s građevinskom dozvolom na temelju koje je izgrađena, odnosno projektom postojećeg stanja građevine. U slučaju kada se radi o građevini upisanoj u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske potrebno je ishoditi dopuštenje prema posebnom propisu.

Članak 121.

Građevina izgrađena, odnosno rekonstruirana ili sanirana u sklopu projekta obnove ratom oštećenih ili porušenih kuća Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo i projekata Ministarstva kulture smatra se izgrađenom, odnosno rekonstruiranom na temelju građevinske dozvole ako njezin vlasnik posjeduje:

– jedan primjerak projekta po kojemu je građena ili projekta postojećeg stanja,

– zapisnik o primopredaji građevine sa završnim izvješćem nadzornog inženjera,

– kopiju katastarskog plana s ucrtanim položajem građevine na građevnoj čestici,

– dokaz da je građenje, odnosno rekonstrukcija građevine provedena u sklopu projekta obnove ratom oštećenih ili porušenih kuća Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo ili Ministarstva kulture (ugovor o obnovi, akt tijela državne vlasti i drugo).

Izgrađena građevina čija je građevinska dozvola ili druga odgovarajuća dozvola odnosno dokumentacija uništena ili je nedostupna uslijed djelovanja ili događaja iz članka 119. stavka 1. ovoga Zakona, građevina za koju u vrijeme njezinog građenja građevinska dozvola ili drugi odgovarajući akt tijela državne vlasti nije bila potrebna, smatra se izgrađenom na temelju konačne građevinske dozvole ako vlasnik posjeduje:

– jedan primjerak projekta postojećeg stanja građevine,

– izvješće o stanju građevine glede ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu,

– kopiju katastarskog plana s ucrtanim položajem građevine na građevinskoj čestici.

Izvješće iz stavka 2. podstavka 3. ovoga članka može izraditi samo diplomirani inženjer i inženjer odgovarajuće struke s položenim stručnim ispitom iz članka 61. ovoga Zakona.

Građevina iz stavka 1. i 2. ovoga članka smatra se uporabljivom građevinom.

Građevine izgrađene prije 15. 2. 1968.

Članak 122.

Građevina koja je izgrađena bez građevinske dozvole do 15. veljače 1968. godine smatra se u smislu provedbe nadzora građevinske inspekcije izgrađenom na temelju pravomoćne građevinske dozvole.

Građevina iz stavka 1. ovoga članka smatra se uporabljivom građevinom ako su ispunjeni uvjeti iz članka 121. stavka 2. ovoga Zakona.

D. Prijava početka građenja i gradilište

Prijava početka ili nastavka građenja

Članak 123.

Investitor je dužan tijelu graditeljstva, građevinskoj inspekciji i inspekciji rada, najkasnije u roku od osam dana prije početka građenja ili nastavka izvođenja građevinskih radova nakon prekida dužeg od tri mjeseca, pisano prijaviti početak građenja, odnosno nastavak radova.

Investitor je dužan najkasnije do dana početka radova imati elaborat iskolčenja građevine kojeg je izradila osoba registrirana za obavljanje tog posla prema posebnom zakonu.

U prijavi za građenje investitor je dužan navesti izvođača.

U slučaju prekida građenja investitor je dužan poduzeti mjere radi osiguranja građevine i susjednih građevina, zemljišta i drugih stvari.

Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave po prethodno pribavljenom mišljenju turističke zajednice mjesta, općine ili grada može odlukom za određene vrste građevina, odnosno radova na određenim područjima, odrediti razdoblje kalendarske godine i vrijeme u kojemu se ne mogu graditi građevine, odnosno izvoditi radovi.

Investitor je dužan utvrditi početak građenja, nastavak izvođenja građevinskih radova nakon prekida, te trajanje građenja u skladu s odlukom predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave iz stavka 5. ovoga članka.

Uređenja gradilišta

Članak 124.

Gradilište mora biti ograđeno radi sprječavanja nekontrolirana pristupa ljudi na gradilište.

Na gradilištu koje se proteže na velikim prostranstvima (željezničke pruge, ceste, dalekovodi i sl.) dijelovi gradilišta koji se ne mogu ograditi moraju biti zaštićeni određenim prometnim znakovima ili označeni na drugi način.

Ograđivanje gradilišta nije dopušteno na način koji bi mogao ugroziti prolaznike. Gradilište se može ograditi ogradom posebnog vanjskog izgleda ako se nalazi u urbanističkoj cjelini koja je upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske kao i na drugim područjima.

Gradilište mora biti označeno pločom koja obvezno sadrži ime odnosno tvrtku investitora, projektanta, izvođača i osobe koja provodi stručni nadzor građenja, naziv i vrstu građevine koja se gradi, naziv tijela koje je izdalo građevinsku dozvolu na temelju koje se gradi, klasifikacijsku oznaku, urudžbeni broj, datum izdavanja i konačnosti te dozvole, kao i naznaku da se radi o kulturnom dobru kada je predmetna građevina upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.

Članak 125.

Investitor ili izvođač dužan je za privremeno zauzimanje susjednog, odnosno obližnjeg zemljišta za potrebe gradilišta, postupati prema odredbama posebnih zakona.

Za privremeno zauzimanje javno prometnih površina za potrebe gradilišta investitor ili izvođač dužan je ishoditi odobrenje nadležnog tijela općine ili grada, odnosno pravne osobe određene posebnim zakonom.

Pripremni radovi za građenje mogu se izvoditi na susjednom zemljištu samo ako je investitor dobio suglasnost vlasnika tog zemljišta za izvođenje pripremnih radova.

Članak 126.

Izgrađene privremene građevine i postavljena oprema gradilišta moraju biti stabilni te odgovarati propisanim uvjetima zaštite od požara i eksplozije, zaštite na radu i svim drugim mjerama zaštite zdravlja ljudi i okoliša.

Sve privremene građevine izgrađene u okviru pripremnih radova, oprema gradilišta, neutrošeni građevinski i drugi materijal, otpad i sl. moraju biti uklonjeni, a zemljište na području gradilišta i na prilazu gradilišta dovedeno u uredno stanje prije izdavanje uporabne dozvole.

Na gradilištu je potrebno predvidjeti i provoditi mjere zaštite zraka od onečišćenja, zaštitu od prekomjerne buke, zaštitu tla i podzemnih voda od onečišćenja, zaštite na radu te ostale propisane mjere za zaštitu zdravlja ljudi.

Gradilište mora biti uređeno i u skladu s posebnim zakonom ili propisom donesenim na temelju zakona ako ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije što drugo određeno.

Dokumentacija na gradilištu

Članak 127.

Izvođač na gradilištu mora imati:

– rješenje o upisu u sudski registar, odnosno obrtnicu,

– akt o imenovanju glavnog inženjera gradilišta, inženjera gradilišta odnosno voditelja radova,

– akt o imenovanju nadzornog inženjera, odnosno glavnoga nadzornog inženjera, osim na gradilištu građevine za koju se ne provodi nadzor građenja,

– građevinsku dozvolu s glavnim projektom, odnosno glavni projekt s potvrdom tijela graditeljstva,

– izvedbene projekte s mišljenjem projektanta glavnog projekta i ovjerene od revidenta koji je to u izvješću o obavljenoj kontroli glavnog projekta zatražio, za do tada izveden dio građevine i građevinske i druge radove koji su u tijeku sa svim izmjenama i dopunama,

– izvješća revidenata o obavljenoj kontroli ako je propisano,

– građevinski dnevnik,

– dokaze o sukladnosti za ugrađene građevne proizvode, dokaze o sukladnosti prema posebnom propisu za ugrađenu opremu, isprave o sukladnosti određenog dijela građevine bitnim zahtjevima iz poglavlja II. ovoga Zakona i dokaze kvalitete za koje je ovim Zakonom, posebnim propisom ili projektom određena obveza prikupljanja tijekom izvođenja građevinskih i drugih radova kao i obveza provedbe kontrolnih postupaka za do tada izveden dio građevine i građevinske i druge radove koji su u tijeku,

– elaborat o iskolčenju građevine, koji je izradila i potpisala osoba registrirana za obavljanje te djelatnosti prema posebnom propisu, koji je izrađen prema glavnom projektu,

– drugu dokumentaciju te dozvole i dopuštanja za koje je posebnim zakonom ili propisom donesenim na temelju tog zakona propisana obveza da ju izvođač nakon početka građenja građevine mora imati na gradilištu.

Obrazac, uvjete i način vođenja građevinskog dnevnika na gradilištu propisuje ministar pravilnikom.

Dokumentaciju iz stavka 1. ovoga članka nakon završetka građenja trajno čuva investitor, odnosno vlasnik građevine.

Članak 128.

U slučaju kada je investitor fizička osoba koja gradi za svoje potrebe na gradilištu ne mora imati dokumentaciju iz članka 127. stavka 1. podstavka 1., 2., 3., 6. i 7. ovoga Zakona.

U slučaju kada investitor fizička osoba sama provodi stručni nadzor građenja građevine za njene potrebe izvođač, odnosno investitor na gradilištu umjesto akta iz članka 127. stavka 1. podstavka 4. ovoga Zakona mora imati izjavu investitora da sam provodi stručni nadzor i dokaz da ispunjava uvjete za provedbu tog nadzora.

Izvođač na gradilištu građevine iz članka 116. točke 2., 3. i 4. ovoga Zakona ne mora imati dokumentaciju iz članka 127. stavka 1. podstavka 6., 7., 9. i 11.