 |
 |
 |
 |
 |
|
|
|
|
|
|
|||||||||||||||
 
 NOVI PREGLED PROPISA Ugovori Banke Biljno zdravstvo Zdravstveno osiguranje Državne potpore Državni službenici Elektronička isprava Elektronička trgovina Elektronički mediji Financijsko osiguranje Gradnja Hrana Informacijska sigurnost Investicijski fondovi Izmjera i katastar Kazneni postupak Kazneni zakon Kemikalije Kreditne unije Kvaliteta zdravstvene zaštite Lijekovi Nasljeđivanje Obavljanje djelatnosti Obiteljski zakon Obrazovanje odraslih Obrt Obvezni odnosi (ZOO) Obvezno zdravstveno osiguranje Opći upravni postupak Oružje Osiguranje Osiguranje u prometu Ovrha - Ovršni zakon Parnični postupak Primjeri ugovora Porez na dobit Porez na dohodak Porez na kavu Posredovanje u prometu nekretnina Poticanje ulaganja Predmeti opće uporabe Prekršajni zakon Prijevoz - linijski Prijevoz opasnih tvari Prostorno uređenje i gradnja Rad - Zakon o radu Računovodstvo Revizija Stranci Sudovi Šport Šume Tajnost podataka Trgovačka društva Udomiteljstvo Udžbenici za školu Ugostiteljska djelatnost Umirovljenički fond Usluge u turizmu Veterinarstvo Volonterstvo Zabrane u zakonima Zakon o leasingu Zaštita bilja Zakon o radu Zaštita na radu Zaštita okoliša Zaštita potrošača Zaštita prirode Zaštita pučanstva Zaštita životinja Javna nabava NOVI PREGLED PROPISA 
|
 |
 Uviđajući prijeku potrebu sporazumnog i dogovornog uređenja radnih odnosa radi promicanja socijalne i ekonomske sigurnosti zaposlenih, stvaranja stabilnih uvjeta poslovanja poslodavca i ostvarenja socijalnog mira u obrtništvu, te izražavajući volju i spremnost dugoročnog, sporazumnog i dogovornog uređenja međusobnih odnosa na dobrobit svojih članova. Udruga poslodavaca obrtnika, malih i srednjih poduzetnika, štedno kreditnih zadruga i stranih predstavništava Hrvatske (u daljnjem tekstu: Udruga poslodavaca), u svoje ime i u ime svojih članova, zastupano po gospodinu Ivanu Obadu, predsjedniku Udruge poslodavaca obrtnika Hrvatske i Hrvatski sindikat male privrede, obrtništva, uslužnih djelatnosti i stranih predstavništava (u daljnjem tekstu: Sindikat), u svoje ime i u ime svojih članova, zastupan po predsjednici gospođi Blagici Kramar, sklopili su u Zagrebu, 27. veljače 2002. godine KOLEKTIVNI UGOVOR POSLODAVACA I RADNIKA I. OPĆE ODREDBE Članak 1. Ovaj Kolektivni ugovor (u daljnjem tekstu: Ugovor), obvezuje i primjenjuje se na stranke koje su ga sklopile, te na sve njihove članove, kao i na sve naknadno priključene članove u djelatnosti obrtništva. Ovaj Ugovor obvezuje i sve osobe koje su pristupile Kolektivnom ugovoru, te sve osobe koje su naknadno postale članovi udruge koja je pristupila ovom Ugovoru. Članak 2. Ovim se Ugovorom uređuju: – prava, obveze i način ostvarivanja prava i obveza radnika u radnom odnosu kod obrtnika poslodavca; – način i postupak rješavanja sporova između stranaka potpisnica ovoga Ugovora i sporova između članova stranaka ovoga Ugovora; – način, postupak i slučajevi kad se može tražiti izmjena ili dopuna ovoga Ugovora; – uvjeti, rokovi i način otkazivanja ovoga Ugovora. Članak 3. (1) Na zahtjev Sindikata mogu se pokrenuti pregovori o mogućnostima povoljnijeg uređenja uvjeta rada sklapanjem Kolektivnog ugovora s pojedinim poslodavcem. (2) Za vrijeme važenja ovog Ugovora, kao i u slučaju spora o uređenju uvjeta rada iz stavka 1. ovoga članka, nije dopušteno poduzimanje štrajka. Članak 4. Ovaj se Ugovor primjenjuje na radnike, bez obzira jesu li temeljem ugovora o radu zasnovali radni odnos na određeno ili neodređeno vrijeme, s punim ili nepunim radnim vremenom. Članak 5. (1) Pod pojmom »radnik« u smislu ovoga Ugovora razumijeva se svaka fizička osoba koja u radnom odnosu obavlja određene poslove za poslodavca. (2) Ovaj Ugovor ne odnosi se na radnike s posebnim ovlastima čija su prava i obveze utvrđene posebnim ugovorom. (3) Pod pojmom »poslodavac« u smislu ovoga Ugovora razumijeva se svaka fizička osoba za koju radnik u radnom odnosu obavlja određene poslove. II. ZASNIVANJA RADNOG ODNOSA Članak 6. (1) Prije zasnivanja radnog odnosa mogu se provjeriti stručne i druge radne sposobnosti radnika. (2) Pri provjeri stručnih i drugih radnih sposobnosti iz stavka 1. ovoga članka zatražit će se od radnika da praktičnim radom pokaže koliko vlada stručnim i drugim vještinama potrebnim za rad na određenim poslovima (npr. brzina i točnost obavljanja određenih radnih operacija, sposobnost pronalaženja i otklanjanja kvara na stroju, provjera znanja stranog jezika, brzina i kvaliteta obavljanja drugoga radnog zadatka i sl.). 1. PROBNI RAD Članak 7. (1) Ovisno o stupnju stručne spreme, probni rad može trajati najduže: – šest mjeseci za radnike s VI., VII. ili VIII. stupnjem stručne spreme; – pet mjeseci za radnike s IV. i V. stupnjem stručne spreme; – četiri mjeseca za radnike s III. stupnjem stručne spreme; – tri mjeseca za sve ostale radnike. (2) Provjeru stručnih i drugih radnih sposobnosti radnika tijekom probnog rada provodi poslodavac. (3) Provjerom stručnih i drugih radnih sposobnosti radnika tijekom probnog rada provodi se nadzor nad radnikovim radom, uvidom u rezultate njegova rada, praćenjem njegove radne discipline i odnosa prema drugim radnicima, te na druge načine pogodne za stjecanje uvida u stručne i radne sposobnosti radnika. (4) Ocjena probnog rada mora se priopćiti radniku do isteka propisanog ili ugovorenog trajanja probnog rada. (5) Ako do isteka roka iz stavka 4. ovoga članka radniku nije priopćena negativna ocjena njegova rada, smatra se da je zadovoljio na probnom radu. III. OTKAZ RADNOG ODNOSA Članak 8. (1) U slučaju da radni odnos prestaje na zahtjev radnika otkazni rok je: – za rukovodeće radnike – tri mjeseca; – za radnike V., VI., VII. i VIII. stupnja stručne spreme – dva mjeseca; – za sve ostale radnike – mjesec dana. (2) U slučaju redovitog otkaza, kada radni odnos otkazuje poslodavac, otkazni rok je: – dva tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno manje od godinu dana: – mjesec dana, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno godinu dana: – dva mjeseca, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno dvije godine: – tri mjeseca, ako je radnik u radnom odnosu kod poslodavca proveo neprekidno pet godina: – četiri mjeseca, ako je radnik u radnom odnosu kod poslodavca proveo neprekidno deset godina; – pet mjeseci, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno petnaest godina; – šest mjeseci, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno dvadeset godina; (3) Za vrijeme otkaznog roka radnik ima pravo na odsutnost s rada s naknadom plaće radi traženja novog zaposlenja 4 sata tjedno. (4) Kad radnik otkazuje ugovor o radu, a napustio je samovoljno posao prije isteka otkaznog roka, poslodavac će mu uskratiti isplatu plaće za posljednji mjesec proveden na radu, do okončanja eventualnog sudskog spora. (5) Radnik kojemu se ugovor o radu otkazuje zbog kršenja obveza iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika) utvrđuje se otkazni rok u dužini polovice otkaznih rokova utvrđenih u st. 2. čl. 8. IV. ZAŠTITA ŽIVOTA I ZDRAVLJA ZAPOSLENIKA Članak 9. (1) Poslodavac je dužan primjenjivati propise s područja zaštite na radu i stalno raditi na unapređenju zaštite na radu. (2) Poslodavac je obvezan poduzimati mjere nužne za sigurnost i zdravlje radnika, uključujući mjere za sprečavanje rizika na radu, pružanje informacija i osposobljavanja radnika za rad na siguran način, te brigu za potrebnu organizaciju i sredstva. Članak 10. Radnik je dužan: – prihvatiti osposobljavanje i provjeru znanja radi ostvarenja rada na siguran način, pridržavati se propisanih i priznatih mjera zaštite na radu i naputaka proizvođača sredstava rada. – raditi s dužnom pozornošću i na način koji ne ugrožava život ili zdravlje svoje i drugih radnika, te sigurnost opreme i uređaja, – upotrebljavati u ispravnom stanju sigurnosne uređaje, održavati i upotrebljavati u ispravnom stanju osobna zaštitna sredstva koja su mu povjerena na uporabu i rukovanje; – upozoriti poslovođu – obrtnika na kvarove i nedostatke na uređajima, osobnim i zaštitnim sredstvima, kao i na neredovite pojave pri radu i postupke drugih osoba koje mogu oštetiti ili uništiti određenu opremu ili ugroziti život i zdravlje radnika – sva upozorenja koja se odnose na situacije iz prethodnih stavaka radnik upisuje u knjigu zapažanja koju ustanovljuje poslodavac – obrtnik. V. ODMORI I DOPUSTI 1. GODIŠNJI ODMOR Članak 11. (1) Radnik ima pravo u svakoj kalendarskoj godini na godišnji odmor u trajanju od najmanje 18 radnih dana. Radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa duži od osam dana, stječe pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog rada. (2) Radnik koji je u kalendarskoj godini proveo na radu manje od 6 mjeseci ima pravo na korištenje godišnjeg odmora razmjerno vremenu provedenom na radu. (Po sistemu 18 radnih dana podijeljeno sa 6 mjeseci iznosi 3 radna dana). (3) Godišnji odmor duži od 18 radnih dana utvrđuje se u skladu sa sljedećim kriterijima: 1. PREMA GODINAMA STAROSTI: – do 20 godina života 1 radni dan – od 20 do 30 godina života 2 radna dana – od 30 do 40 godina života 3 radna dana – od 40 do 50 godina života 4 radna dana – od 50 do 60 godina života 5 radnih dana – više od 60 godina života 6 radnih dana 2. PREMA DULJINI STAŽA: – sa stažom od 0 do 5 godina 1 radni dan – sa stažom od 5 do 10 godina 2 radna dana – sa stažom od 10 do 15 godina 3 radna dana – sa stažom od 15 do 20 godina 5 radnih dana – sa stažom od 20 do 25 godina 7 radnih dana – sa stažom preko 25 godina 9 radnih dana. 2. PREMA OCJENI POSLODAVCA za: 1. stručnu spremu ili uvjete rada ili djelotvornost i kvalitetu rada 1 radni dan 2.za rad u smjenama 2 radna dana 3.za socijalne uvjete (samohrani roditelj) 2 radna dana. Broj dana prema navedenim kriterijima se zbraja, s time da broj ostvarenih dana po ovoj točki ne može biti manji od 1 niti veći od 5 radnih dana. (4) Broj radnih dana utvrđen prema kriterijima iz stavka 3. ovog članka pribraja se na zakonski minimum trajanja godišnjeg odmora od 18 radnih dana. Članak 12. Radnik ima pravo koristiti jedan dan godišnjeg odmora po želji, uz obvezu da o tome izvijesti poslodavca najmanje tri dana ranije, ako time bitno ne remeti proces rada. Prilikom računanja godišnjeg odmora subota se smatra radnim danom. 3. PLAĆENI DOPUST Članak 13. Radnik ima pravo na oslobođenje od obveze rada uz naknadu plaće (plaćeni dopust) u slučajevima: – sklapanje braka – 3 dana – rođenje djeteta – 3 dana – smrt člana uže obitelji (supružnik, dijete, roditelj, brat ili sestra, pastorak, usvojenik, dijete bez roditelja uzeto na uzdržavanje, osoba koju je prema odredbama zakona radnik dužan uzdržavati ako su živjeli u zajedničkom kućanstvu) – 4 dana, – smrt člana uže obitelji (supružnik, dijete, roditelj, brat ili sestra, pastorak, usvojenik, dijete bez roditelja uzeto na uzdržavanje, osoba koju je prema odredbama zakona radnik dužan uzdržavati), ako nisu živjeli u zajedničkom kućanstvu – 2 radna dana, – smrt člana šire obitelji (svekar, svekrva, punica, tast, snaha, zet) – 2 radna dana, – smrt člana šire obitelji, ako putovanje u oba smjera traje duže od jednog dana – 3 radna dana, – selidba u jednome mjestu – 1–2 radna dana, – selidba u drugo mjesto udaljeno više od 100 kilometara – 1–3 radna dana, – otklanjanje štetnih posljedica nastalih elementarnim nepogodama na objektima za stanovanje radnika – 1–5 radnih dana, – veća oštećenja objekata za stanovanje radnika zbog ratnih djelovanja – 1–5 radnih dana, – veća oštećenja objekata za stanovanje radnika zbog ratnih djelovanja – 1–5 radnih dana. VI. NOĆNI RAD Članak 14. (1) Rad u vremenu između 22 sata uvečer i 6 sati ujutro idućega dana smatra se noćnim radom. (2) Ako je rad organiziran u smjenama, mora se osigurati izmjena smjena, tako da radnik radi noću uzastopce najviše jedan tjedan, te dan tjednog odmora, u pravilu nedjelja. VII. RADNO VRIJEME Članak 15. (1) Puno radno vrijeme radnika, uključujući i odmor (stanku), može biti do 40 sata tjedno. (2) Nedjelja je u pravilu dan tjednog odmora. (3) Raspored radnog vremena potrebno je u pisanom obliku staviti na uvid radnicima. Članak 16. (1) Raspored redovnoga tjednoga radnoga vremena na pojedine dane u tjednu, početak i završetak radnoga vremena, kao i trajanje i vrijeme odmora, utvrđuje poslodavac. (2) Svako odstupanje od utvrđenog fonda radnog vremena, a koje nije preraspodjela radnoga vremena, predstavlja prekovremeni rad koji može iznositi najviše 10 sati tjedno. (3) Poslodavac mora izvijestiti radnike o rasporedu ili promjeni rasporeda radnog vremena najmanje 48 sati unaprijed, osim u slučaju hitnoga prekovremenoga rada. Članak 17. (1) Preraspodjela radnoga vremena može se obaviti kada to zahtijeva priroda djelatnosti, odnosno poslovi i zadaci, organizacija rada, bolje korištenje radnog vremena, te izvršenje određenih poslova i zadataka u utvrđenim rokovima. (2) Razdoblje preraspodjele planira se Planom godišnjeg fonda sati. (3) Poslodavac je dužan izvijestiti radnike o svakoj promjeni razdoblja preraspodjele utvrđenog planom godišnjeg fonda sati i to najmanje tjedan dana unaprijed. (4) Plaća za obavljeni rad prema preraspodjeli radnog vremena isplaćuje se u pravilu s plaćom za mjesec u kojemu je obavljena preraspodjela. (5) Preraspodjela radnog vremena obavlja se u sklopu jedne kalendarske godine. (6) Preraspodijeljeno radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom. (7) Kod preraspodjele radnog vremena moraju se poštovati odredbe o dnevnom i tjednom odmoru radnika. (8) Radnik ima pravo na odmor između dva uzastopna radna dana u trajanju od najmanje 12 sati neprekidno. (9) Poslodavac je dužan upoznati radnike i Sindikat s preraspodjelom radnog vremena. VIII. PLAĆE I NAKNADE PLAĆE Članak 18. (1) Poslodavac je dužan radniku isplatiti plaću koja se sastoji od: – osnovne plaće utvrđene po osnovi složenosti i odgovornosti poslova na koje je radnik raspoređen i normalnih uvjeta rada na dotičnim poslovima, – povećanje plaće po osnovi radnog staža kod istog poslodavca i uvjeta rada težih od normalnih uvjeta navedenih u osnovnoj plaći, (2) Poslodavac kojega obavezuje ovaj Ugovor, ne smije radniku obračunati i isplatiti plaću u iznosu manjem od iznosa određenog ovim Ugovorom. Članak 19. (1) Poslodavac obrtnik je dužan omogućiti radniku ili sindikalnom predstavniku uvid u dokumentaciju o obračunu i uplati doprinosa za mirovinsko invalidsko i zdravstveno osiguranje u roku 3 dana od postavljenog zahtjeva. (2) Poslodavac obrtnik može ovlastiti osobu ili službu za davanje tih podataka. Članak 20. Složenost određenih poslova utvrđuje se tako da se vrijednost poslova najnižeg stupnja složenosti množi s koeficijentom složenosti, utvrđenim za grupu poslova kojoj pripada dotični posao, za puno radno vrijeme i puni učinak. Članak 21. Najniže mjesečne plaće u bruto iznosu, s obzirom na složenost određenih poslova u normalnim uvjetima rada ZA PUNO RADNO VRIJEME – 174 SATA MJESEČNO (40 SATI TJEDNO) Grupe Najniža bruto plaća mjesečno (u apsolutnim iznosima) I NKV 2.000,00 kn II PKV–NSS 2.200,00 kn III KV 2.500,00 kn IV SSS 2.850,00 kn V VKV 3.300,00 kn VI VŠS 3.750,00 kn VII VSS 4.000,00 kn VIII VSS-Mr 4.600,00 kn IX VSS-Dr 5.000,00 kn X VSS-Dr spec. 5.700,00 kn Članak 22. Osnovna plaća radnika uvećava se za svaku navršenu godinu efektivnog staža osiguranja za 0,5 posto. Članak 23. (1) Plaća se isplaćuje najmanje jedanput mjesečno. (2) Rok za isplatu plaće je najkasnije 15 dana nakon isteka razdoblja za koje se plaća isplaćuje. Članak 24. (1) Osnovna plaća radnika povećava se najmanje: – za rad noću 30% – za rad nedjeljom 35% – za prekovremeni rad do 96 sati godišnje 25% – za prekovremeni rad duži od 96 sati do dopuštenog trajanja prekovremenog rada sukladno članku 33. Zakona o radu 50%. (2) Ako je prisutno više uvjeta istovremeno, dodaci se kumuliraju. (3) Ako radnik radi na dane blagdana i neradne dane utvrđene zakonom ima pravo na naknadu plaće i plaću uvećanu za najmanje 50%. RAD SA SKRAĆENIM RADNIM VREMENOM NA POSLOVIMA OD ŠTETNOG UTJECAJA Članak 25. Poslovi na kojima postoje štetni utjecaji te uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguće zaštititi radnika od istih, obavljat će se u skraćenom radnom vremenu, koje se izjednačuje s punim radnim vremenom. To su sljedeći poslovi: – utjecaj okoline (mikroklimatski uvjeti, zračenje, buka, vibracije, kemijske i biološke štetnosti, rad u povećanoj vlazi), – opterećenja (fizički napor, prisilni položaj tijela pri radu, psihofizički napor, opterećenje osjetila, znatniji poremećaj prirodnog biološkog ritma (rad u smjenama), rad uz obvezno korištenje osobnih zaštitnih sredstava, koja povećavaju napor ili otežavaju obavljanje poslova), – povećani rizik od nastanka ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i drugih bolesti u svezi s radom kao i tehnoloških akcidenata, – rad sa zagađujućim i prljavim tvarima. U navedenim slučajevima rad ne može trajati duže od 36–38 sati tjedno. Ugovorne stranke će posebnim pravilnikom urediti materiju iz ovog članka, u skladu sa Zakonom o zaštiti na radu. Članak 26. (1) Nije dopušteno ugovaranje i isplata novčanih nadoknada radnicima koji rade u štetnim i opasnim radnim uvjetima, a kao nadomjestak za primjenu pravila zaštite na radu. (2) Radnik može za određeno vrijeme izgubiti pravo na povećanje plaće s osnova elemenata težine štetnosti iz prethodnog članka ako se ne ponaša sukladno pravilima zaštite na radu. Članak 27. (2) Radniku pripada pravo na naknadu plaće u visini prosječne plaće koju je dobio u prethodna tri mjeseca, za vrijeme kad ne radi zbog: – godišnjeg odmora, – obrazovanja, prekvalifikacije i stručnog osposobljavanja za potrebe poslodavca, – plaćenog dopusta, – za vrijeme zastoja u poslu za kojeg nije kriv radnik, a do kojeg je došlo krivnjom poslodavca, – drugih slučajeva utvrđenih ugovorom o radu. (2) Radniku pripada pravo na naknadu plaće u visini osnovne plaće njegovoga posla s dodatkom na staž za vrijeme kad ne radi zbog: – vojne vježbe – odlaska u Sindikat do 4 sata godišnje. Članak 28. (1) Za dane opravdanog izostanka s rada, organiziranog sistematskog pregleda, traženja zaposlenja tijekom otkaznog roka, te u drugim slučajevima kada nije drugačije određeno, radniku pripada naknada plaće u visini plaće koju je dobio u prethodnom mjesecu. (2) Naknada plaće za razdoblje opravdanog izostanka s rada (vojna vježba, javna funkcija i sl.) isplaćuje se iz sredstava poslodavca, a nakon isplate zahtijeva se povrat isplaćenih sredstava od tijela ili organizacije koja je uputila poziv radniku. IX. OSTALE ISPLATE ZAPOSLENICIMA 1. JUBILARNE NAGRADE Članak 29. (1) Nakon određenog broja godina neprekidnog rada za istog poslodavca, poslodavac može radniku isplatiti jubilarnu nagradu najmanje u iznosu određenom ovim Ugovorom. Pravo na naknadu iz stavka prvog ovog članka stječe se nakon: – 10 godina neprekidnog rada u iznosu od 1.500,00 kn – 15 godina neprekidnog rada u iznosu od 2.000,00 kn – 20 godina neprekidnog rada u iznosu od 2.500,00 kn – 25 godina neprekidnog rada u iznosu od 3.000,00 kn – 30 godina neprekidnog rada u iznosu od 3.500,00 kn – 35 godina neprekidnog rada u iznosu od 4.000,00 kn (2) Pod neprekidnim radom kod poslodavca smatra se i rad pravnih prednika poslodavca. 2. SOLIDARNE POMOĆI Članak 30. (1) Radnik ili njegova obitelj imaju pravo na jednokratnu pomoć ako žive u zajedničkom kućanstvu u slučajevima: – smrti radnika 7.500,00 kn – smrti supružnika, djeteta, roditelja 3.000,00 kn – nastanka teške invalidnosti radnika 2.500,00 kn. 3. OTPREMNINE RADI ODLASKA U MIROVINU Članak 31. Poslodavac može isplatiti radniku prilikom odlaska u mirovinu otpremninu u iznosu od 4.000,00 do 8.000,00 kn. 4. BOŽIĆNICA I REGRES Članak 32. Poslodavac može radniku isplatiti božićnicu i regres u iznosu od 500,00 do 1.000,00 kuna. 5. NAKNADA TROŠKOVA PRIJEVOZA NA POSAO I S POSLA Članak 33. Radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla u visini troškova prijevoza javnim prometom. 6. DNEVNICE I TROŠKOVI PRIJEVOZA NA POSAO I S POSLA Članak 34. (1) Za službeno putovanje radniku pripada naknada prijevoznih troškova, dnevnica i naknada punog iznosa hotelskog računa najviše do »A« kategorije. (2) Dnevnica iz stavka 1. ovoga članka ne može biti manja od 170,00 kuna, a ukoliko se Pravilnikom Ministarstva financija ovaj iznos poveća primjenjuje se taj iznos. 7. NAKNADA ZA RAD NA TERENU Članak 35. (1) Radnik ima pravo za svaki dan na terenu na naknadu u iznosu od 170,00 kuna. (2) Radom na terenu smatra se rad u trajanju dužem od 30 dana, izvan mjesta rada u kojemu radnik stalno radi i izvan mjesta stalnog boravka. (3) Radnik kojemu je osiguran besplatan smještaj ili besplatna prehrana, naknada iz stavka 1. ovog članka umanjuje se za 50%. (4) Pravo na dnevnice, pravo na terenski dodatak i pravo na naknadu za odvojeni život međusobno se isključuju. 8. NAKNADA ZA ODVOJENI ŽIVOT Članak 36. Radnik kojemu je odlukom poslodavca određeno mjesto rada različito od mjesta prebivanja njegove obitelji, ima pravo na naknadu za odvojeni život u iznosu 1.500,00 kuna mjesečno. 9. NAKNADA UČENICIMA I STUDENTIMA NA PRAKTIČNOJ OBUCI Članak 37. Naknada učenicima i studentima na praktičnom radu utvrđuje se u iznosu od: I. godina 250,00 kn II. godina 350,00 kn III. godina 500,00 kn IV. godina 700,00 kn V. godina 800,00 kn. Iznos naknade utvrđen je za puni mjesečni fond praktičnog dijela nastave u dualnom sustavu koji određuje škola svojim godišnjim programom. Iznos naknade učenicima u klasičnom sustavu školovanja utvrđuje se razmjerno broju sati praktične nastave u odnosu na dualni sustav. 10. NAKNADA ZA KORIŠTENJE PRIVATNOG VOZILA U SLUŽBENE SVRHE Članak 38. (1) Radniku kojemu je odobreno korištenje vlastitog osobnog vozila za svaki prijeđeni kilometar naknada u iznosu 30% cijene super-bezolovnog benzina. (2) Uporaba vlastitog osobnog automobila u lokalnoj gradskoj vožnji uređuje se nalogom poslodavca. X. OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD Članak 39. (1) Poslodavac je dužan omogućiti radniku u skladu s mogućnostima i potrebama rada, stručno i opće školovanje, obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje. (2) Radnik je dužan, u skladu sa svojim sposobnostima i potrebama rada, školovati se, obrazovati, osposobljavati i usavršavati za rad. (3) Prilikom promjene ili uvođenja novog načina ili organizacije rada, poslodavac je dužan, u skladu s potrebama i mogućnostima rada, omogućiti radniku školovanje, obrazovanje, osposobljavanje ili usavršavanje za rad. (4) Uzajamna prava i obveze između poslodavca i radnika u svezi s školovanjem, obrazovanjem, osposobljavanjem i usavršavanjem uređuju se ugovorom o radu ili posebnim ugovorom sklopljenim između poslodavca i radnika. XI. UVJETI ZA RAD SINDIKATA Članak 40. Sindikat ima pravo štititi i promicati prava i interese svojih članova iz ovog Ugovora u skladu sa Zakonom i Statutom Sindikata, te međunarodnim konvencijama. Članak 41. Svaki član Sindikata ima pravo odsustvovati s rada 1 sat tijekom kalendarske godine radi informiranja o svim pravima koja mu pripadaju iz Zakona, Statuta HSMP-a i ovog Kolektivnog ugovora i drugim pravima koja neposredno utječu na radnosocijalni položaj radnika. Odsustvovanje s rada za gornje namjene se uračunava kao puno radno vrijeme a i radnik ima pravo na naknadu plaće kao da je radio. Članak 42. U poduzećima, odnosno radnjama u kojima je zaposleno 5 i više članova Sindikatu, Sindikata ima pravo, sukladno Statutu imenovati sindikalnog predstavnika. Poslodavac je dužan članu Sindikata obračunati članarinu putem isplatne liste uz suglasnost radnika te istu doznačiti na žiro račun Sindikata. Članak 43. Radnik, odnosno sindikalni povjerenik će se o svojim ugovorenim pravima informirati direktno u uredu HSMP-a, Zagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV br. 2 Zagreb, IV kat, soba 414 ili u najbližem područnom uredu SSSH (adrese podružnih ureda sa točnim brojevima telefona i telefaxa se nalaze u prilogu ovog Ugovora i čine njegov sastavni dio). XII. PRAVILA O ŠTRAJKU Članak 44. Na osnovi članka 60. Ustava RH Sindikat može organizirati štrajk poradi ostvarenja gospodarskih i socijalnih prava i interesa svojih članova. Članak 45. Štrajk mogu organizirati: – Sindikalna podružnica – Županijsko tijelo Sindikata – Izvršni odbor HSMP-a. Članak 46. Odluku o organiziranju štrajka u podružnici donosi povjerenik podružnice, nakon pismenog pristanka 2/3 ukupnog broja članova HSMP-a. Prije donošenja odluke o organizaciji štrajka, povjerenik je dužan izvijestiti Izvršni odbor HSMP-a o namjeri štrajka i dostaviti dokaze da je 2/3 članova pristalo na štrajk. Članak 47. Odluku o organiziranju štrajka u županiji donosi županijsko tijelo nakon pismenog pristanka 2/3 članova HSMP-a u toj županiji. Prije donošenja odluke o stupanju u štrajk na nivou županije županijski povjerenik zadužen je da u ime županijskog tijela koje organizira štrajk, izvijesti Izvršni odbor HSMP-a o namjeri štrajka i dostavi dokaze da je 2/3 članova pristalo na štrajk. Članak 48. Izvršni odbor HSMP-a donosi odluku o generalnom štrajku. Predsjednik HSMP-a je dužan sa županijskim povjerenicima i povjerenicima podružnica HSMP-a pribaviti podatke o pismenom pristanku 2/3 članova da su voljni stupiti u štrajk na poziv Izvršnog odbora HSMP-a. Članak 49. Nakon prikupljenih podataka o zainteresiranosti za štrajk, Izvršni odbor će svojom odlukom potvrditi i imenovati Štrajkaški odbor i predsjednika Štrajkaškog odbora. Predsjednik Štrajkaškog odbora u podružnici je sindikalni povjerenik; u županiji županijski povjerenik; u slučaju generalnog štrajka predsjednik HSMP-a je predsjednik Štrajkaškog odbora. Štrajkaški odbor je dužan prethodno, ali ne prije pokretanja postupka, pregovora, mirenja ili arbitraže predviđenog ovim Kolektivnim ugovorom, u pismenom obliku dostaviti zahtjeve zbog kojih organizira štrajk, mjesto, dan, i vrijeme početka štrajka. Članak 50. Nakon najave štrajka mora se provesti postupak mirenja i nagodbe predviđen u članku 53 Glave XIII ovog Kolektivnog ugovora. Štrajkaški odbor rukovodi štrajkom i dužan je: prijaviti štrajk poslodavcu odnosno Udruzi poslodavaca protiv koje je usmjeren. Članak 51. U prijavi kojom se najavljuje štrajk, moraju se naznačiti razlozi za štrajk, mjesto, dan i vrijeme početka štrajka i pravila o poslovima na kojima se ne smije prekidati posao, u skladu s Pravilnikom koji će sporazumno donijeti stranke ovog Ugovora. Članak 52. Štrajkaški odbor donosi odluku o završetku štrajka i o tome izvješćuje poslodavca odnosno Udrugu poslodavaca protiv koje je štrajk usmjeren. Organiziranje i sudjelovanje u štrajku po Pravilima iz ovoga Ugovora, ne predstavlja povredu Ugovora o radu. XIII. MIRNO RJEŠAVANJE RADNIH SPOROVA Članak 53. Mirno rješavanje radnih sporova proisteklih iz primjene ovog Ugovora stranke će prvenstveno rješavati u skladu sa Pravilnikom o radu arbitraže koji prileži ovome Ugovoru i čini njegov sastavni dio. Članak 54. Ovaj Ugovor sklapa se na rok od jedne godine od dana kada ga potpišu ovlašteni predstavnici ugovornih stranaka. Članak 55. (1) Svaka ugovorna strana ima pravo predložiti izmjenu ili dopunu ovoga Ugovora. (2) Postupak izmjene ili dopune Ugovora pokreće se u pisanom obliku. Druga stranka ima obvezu očitovanja na predložene izmjene ili dopune u roku 15 dana. Članak 56. (1) Svaka ugovorna strana može pisano otkazati Ugovor. (2) Otkazni rok iznosi mjesec dana. Članak 57. Ovaj se Ugovor primjenjuje neposredno. Članak 58. (1) Ugovorne strane imaju zajedničku komisiju za tumačenje odredaba ovoga Ugovora i praćenje njegove primjene. (2) Zajednička komisija ima četiri člana, od kojih po dva imenuje svaka Ugovorna strana. Članak 59. Svaki potpisnik ovoga Ugovora snosi svoje troškove pripremanja, praćenja i ostvarivanja Ugovora, kao i pripremanja rada arbitraže, te komisije za tumačenje ovoga Ugovora. XV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 60. Ovaj Ugovor stupa na snagu danom potpisa, a primjenjuje se od 1. ožujka 2002. godine. Članak 61. Stupanjem na snagu ovog Ugovora prestaje važiti Kolektivni ugovor od 28. veljače 1998. godine, kao i Anex od 2. veljače 1999. god. i Anex II od 12. 4. 2000. godine. Članak 62. Ovlašteni predstavnici stranaka ovoga Ugovora izjavljuju da su pročitali gornje odredbe Ugovora, te da su im one jasne, i da su s njima suglasni, te ih u znak suglasnosti potpisuju. Ugovor je sastavljen u 8 istovjetnih primjeraka od kojih svaka strana zadržava po 4 primjerka za svoje potrebe. (NN 124/02)
|
|||||||||||||||
