 |
 |
 |
 |
 |
|
|
|
|
Poslovni Forum - naslovna Baza podataka Primjer baze Adresar WEB katalog Izrada WEB stranica | |
| DIONIČKO DRUŠTVO Što je dioničko društvo Dioničko društvo je trgovačko društvo u kojemu članovi (dioničari) sudjeluju s ulozima u temeljnome kapitalu podijeljenom na dionice. Iako u dioničkim društvima najčešće dionice ima veći broj dionićara, dioničko društvo može imati i samo jednog dioničara. Osnivanje tvrtke u obliku doničkog društva pogodno je za prikupljanje novčanih sredstava većeg iznosa i za velike projekte, koji teško da su ostvarivi kapitalom samo jedne osobe. Izdavanje dionica koristi se i iz razloga kada tvrtka počinje raditi i treba kapital koji im osnivač sam ne može osigurati, treba dodatno investirati u proizvodnu opremu, istraživanje i razvoj i sl., želi se proširiti na nova tržišta ili ući u novi posao i sl. S više novca tvrtka može povećati investicijska ulaganja i biti profitabilnija u budućnosti. Tvrtka izdaje nove dionice koje bivši ili novi dioničari mogu kupiti za određenu cijenu koju odredi tvrtka. Ukoliko je cijena prava i realna, tvrtka može prodati sve dionice i tako nabaviti novac za nove poslove. Dioničko društvo je društvo kapitala, a pojomom društva kapitala u pravnom i gospodarskom smislu obuhvaćena su u nas dionička društva i društva s ograničenom odgovornošću, a u mnogim zemljama još i komanditno društvo na dionice. Ta se društva međusobno razlikuju, ali imaju i neke zajedničke karakteristike po kojima ih razlikujemo od društva osoba, društva građanskog prava, tajnog društva i sl. Glavna im je zajednička crta da je u njih temelj povezivanja i udruživanja kapital, a ne osoba. Kod društva kapitala zakonom je propisan i određeni minimum kapitala za njihovo osnivanje (temeljni kapital) koji služi kao prag za pristup toj vrsti društava, ali i kao podloga za dobivanje zajmova i jamstvo vjerovnicima za obveze društva. Doo HR UG Nema osobne odgovornosti članova društva kapitala, osim u slučaju zlouporabe okolnosti da članovi ne odgovaraju za obvezu društva. Pravo glasa i ostala prava mjere se prema visini uloga, a ne po glavama. Isto vrijedi i za sudjelovanje u dobiti društva. Glavna obveza članova je u ulaganju kapitala, a ne sudjelovanje u vođenju poslova. Društva kapitala imaju svoje obvezne organe, od kojih je samo skupšina organ u kojem mogu sudjelovati svi članovi pri donošenju odluka, ali to je pravo, a ne obveza. Nazivi pod kojima se dionička društva javljaju u nekim stranim pravima: - aktiengesellschaft (njemačko, švicarsko, liechtensteinsko i austrijsko pravo) - societe anonyme (francusko pravo) - aktiebolag (švedsko pravo) - company limited by shares (anglo-američko pravo) - societa per azioni (talijansko pravo) - naamloze vennootschap (nizozemsko pravo) - delniška družba (slovensko pravo) - akcionernoe obščestvo otkritogo tipa (rusko pravo). Osnivači društva su dioničari koji usvoje statut. Kod sukcesivnog osnivanja osnivači su i dioničari čiji ulozi nisu u novcu, iako ne sudjeluju u usvajanju statuta. Statut društva mora usvojiti najmanje jedna osoba. Temeljni kapital i dionice glase na nominalne iznose izražene u valuti Republike Hrvatske. Najniži nominalni iznos temeljnoga kapitala određen je Zakonom o trgovačkim društvima, s time da taj iznos mora biti i izražen cijelim brojem koji je višekratnik broja sto. Nominalni iznos dionice ne može biti manji od iznosa koji je određen Zakonom o trgovačkim društvima, s time da taj iznos mora biti i izražen cijelim brojem koji je višekratnik broja sto. Ništava je dionica čiji je nominalni iznos manji zakonom određenog iznosa. Izdavatelji takvih dionica solidarno odgovaraju imateljima za štetu koja im je pričinjena izdavanjem dionica. Dionica je nedjeljiva. Dioničar može imati najmanje jednu dionicu; ne može imati pola dionice. Po pitanju znosa za koji se izdaju dionice, dionice se ne mogu izdati za iznos koji je manji od najnižeg iznosa temeljnoga kapitala dioničkog društva. Također, dionice se ne mogu izdati za iznos koji je niži od nominalnog iznosa, ali je dopušteno izdavanje dionica za viši iznos. Dionice mogu glasiti na donositelja ili na ime. Dionica mora glasiti na ime ako se izdaje prije uplate punog nominalnog iznosa ili iznosa koji je viši od nominalnoga. Iznos djelomične uplate mora se naznačiti na dionici. U statutu dioničkog društva može se odrediti da se dioničaru na njegov zahtjev dionica koja glasi na ime zamijeni za dionicu koja glasi na donositelja ili dionica koja glasi na donositelja za dionicu koja glasi na ime. Dioničarima se prije potpune uplate dionica mogu izdati potvrde o udjelima (privremenice). Privremenice moraju glasiti na ime. Po sadržaju prava koja daju dionice mogu biti redovne i povlaštene. Redovne dionice su dionice koje imatelju daju pravo glasa u glavnoj skupštini društva, pravo na isplatu dijela dobiti društva (dividenda) i pravo na isplatu dijela ostatka likvidacijske, odnosno stečajne mase društva. Povlaštene dionice su dionice koje imatelju daju neka povlaštena prava, npr. pravo na dividendu u unaprijed utvrđenom novčanom iznosu ili u postotku od nominalnog iznosa dionice, pravo prvenstva pri isplati dividende, isplati ostatka likvidacijske, odnosno stečajne mase i druga prava u skladu sa zakonom i statutom dioničkog društva. Povlaštena dionica može biti kumulativna i participativna. Kumulativna povlaštena dionica daje imatelju dionice, u skladu s odlukom o izdavanju dionica, pravo naplate kumuliranih neisplaćenih dividendi prije isplate dividendi imateljima redovnih dionica. Participativna povlaštena dionica daje imatelju dionice, u skladu s odlukom o izdavanju dionica, pravo da pored određene dividende naplati i dividendu koja pripada imateljima redovnih dionica. Svaka dionica daje pravo glasa u skupštini društva. Bez prava glasa mogu se izdati samo povlaštene dionice. Ukupni nominalni iznos takvih dionica ne može preći polovinu iznosa temeljnoga kapitala društva. Zabranjeno je izdavanje dionica koje za isti nominalni iznos daju različito pravo glasa u skupštini društva. Dionica mora imati sljedeće sastojke: 1. oznaku da je dionica i njezin nominalni iznos, 2. oznaku vrste i roda dionice, 3. tvrtku i sjedište izdavatelja dionice, 4. tvrtku, odnosno ime osobe na koju glasi dionica na ime ili naznaku da glasi na donositelja, 5. datum izdavanja i broj dionice, 6. faksimil potpisa statutom ovlaštenih osoba izdavatelja dionice. Isprava o dionici sastoji se od tri dijela. Prvi dio, plašt dionice, mora sadržavati sve sastojke koje mora imati dionica a koji su navedeni naprijed. Drugi dio isprave o dionici je kuponski arak za naplatu dividendi. Svaki kupon za naplatu dividende mora sadržavati ove sastojke: 1. redni broj kupona za naplatu dividende, 2. broj dionice na koju se kupon odnosi na temelju koje se isplaćuje dividenda, 3. tvrtku izdavatelja dionice, 4. faksimil potpisa statutom ovlaštenih osoba izdavatelja dionice. Treći dio dionice je talon s kojim imatelj dionice ostvaruje pravo na nove kuponske arke ako su iskorišteni svi kuponi za isplatu dividende. Talon mora sadržavati broj dionice na koju se odnosi. Odluku o izdavanju dionica donose glavna skupština ili osnivači društva. Odlukom o izdavanju dionica utvrđuju se: 1. tvrtka izdavatelja dionica, 2. ukupni iznos na koji se izdaju dionice i broj dionica, 3. nominalni iznosi dionica, 4. oznaka da dionice glase na donositelja ili na ime, 5. vrijeme upisa dionica, 6. način upisa dionica, 7. kod koga se, u kojem roku i na koji način uplaćuju dionice, 8. u kojemu se roku vraćaju uplaćena sredstva ako se odustane od izdavanja dionica, 9. vrsta i rod dionica (dionice koje daju ista prava čine jedan rod dionice), 10. redoslijed ostvarenja prvenstva iz povlaštenih dionica ako se one izdaju u više serija. Pod uvjetima koji su propisani posebnim zakonom, statutom dioničkog društva može se odrediti da društvo umjesto isprava o dionicama izdaje dionice u nematerijaliziranom obliku. OSNIVANJE DINIČKOG DRUŠTVA Izjave osnivača o usvajanju statuta daju se u ispravi koja se sastavlja kod javnog bilježnika. Punomoćnici moraju imati punomoć ovjerenu od javnog bilježnika. U toj ispravi moraju se navesti: 1. osnivači i njihova prebivališta, 2. nominalni iznos dionica, iznos za koji se izdaju i, ako se izdaju dionice više rodova, rod dionica koje preuzima svaki dioničar, 3. uplaćeni iznos temeljnoga kapitala, 4. izjava osnivača da prihvaćaju statut, Statut društva mora sadržavati odredbe o: 1. tvrtki i sjedištu dioničkog društva, 2. predmetu poslovanja, 3 iznosu temeljnoga kapitala, 4. nominalnim iznosima dionica i broju, ako se izdaju dionice više rodova, rodu dionica i broju dionica svakoga roda, 5. tome izdaju li se dionice koje glase na donositelja ili koje glase na ime, 6. broju članova uprave i nadzornog odbora, 7. načinu i obliku objave priopćenja dioničkog društva, 8. vremenu trajanja i prestanku dioničkog društva. Statut može sadržavati odredbe koje odstupaju od odredbi Zakona o trgovačkim društvima samo kada je to u zakonu izričito određeno. Ako to nije izričito isključeno Zakonom o trgovačkim društvima, statutom se mogu urediti i druga pitanja pored onih za koje smo naveli da se uređeuju statutom. Ako je zakonom ili statutom određeno da se objavljuju podaci i priopćenja društva, oni se objavljuju u "Narodnim novinama" Republike Hrvatske. Statutom se može odrediti da se podaci i priopćenja društva objavljuju i u drugim javnim glasilima. Posebna pogodnost koja se daje pojedinome dioničaru ili trećoj osobi mora se navesti u statutu uz navođenje osobe kojoj je dana. U statutu moraju se posebno navesti troškovi i naknade u svezi osnivanja društva ako ih ono nadoknađuje dioničarima ili trećim osobama. Ako posebne pogodnosti, troškovi i naknade nisu navedeni u statutu društva, prema društvu su bez učinka ugovori i pravne radnje kojima se daju takve pogodnosti te isplaćuju troškovi i naknade. Izmjenom statuta nakon što se društvo upiše u sudski registar ne može se postići učinak da takvi ugovori i radnje djeluju prema društvu. Odredbe o posebnim pogodnostima, troškovima i naknadama mogu se u statutu promijeniti tek po proteku pet godina od upisa dioničkog društva u sudski registar. Ako dioničari uplaćuju uloge tako da nominalni iznos dionica, odnosno veći iznos za koji se one izdaju ne uplaćuju u novcu (ulaganje stvari i prava), ili ako dioničko društvo preuzima postojeće ili buduće stvari ili imovinska prava (preuzimanje stvari i prava), u statutu se moraju utvrditi stvar ili imovinsko pravo koje se ulaže ili preuzima, osoba od koje društvo stječe stvar ili pravo i nominalni iznos dionice koje treba dati za ulaganje ili naknada koju treba dati za preuzimanje stvari ili prava. Ako društvo treba preuzeti stvar ili imovinsko pravo za koje se plaća naknada što je treba priračunati ulogu dioničara, to se smatra ulaganjem stvari, odnosno prava. Uložiti ili preuzeti mogu se samo stvari ili imovinska prava kojima se može utvrditi gospodarska vrijednost. Obveza da se pružaju usluge ne može biti predmetom ulaganja ni preuzimanja stvari, odnosno prava. Prema društvu bez učinka su ugovori o ulaganju i o preuzimanju stvari, odnosno prava i pravne radnje kojima se oni ostvaruju ako nisu utvrđeni u statutu društva. Ako je društvo upisano u sudski registar, ugovori i radnje koji nemaju učinka prema društvu ne utječu na valjanost statuta. Ako sporazum o ulaganju stvari, odnosno prava nije valjan, dioničar je dužan uplatiti u novcu nominalni iznos dionice ili viši iznos za koji se ona izdaje. Nakon što se dioničko društvo upiše u sudski registar ne može se izmjenom statuta otkloniti nevaljanost ugovora po pitanju ulaganja stvari. Osnivači osnivaju dioničko društvo preuzimanjem svih dionica društva, usvajanjem i potpisivanjem statuta te izjavom da osnivaju dioničko društvo. Dioničko društvo je osnovano kada ga se upiše u sudski registar. Osnivači preuzimaju dionice izjavom danom kod javnog bilježnika da osnivaju društvo i da preuzimaju obvezu uplate dionica. Izjava svakog osnivača mora sadržavati nominalni iznos dionica koje preuzima, iznos za koji se izdaju, rod dionica ako se one izdaju u više rodova, podatak glase li na ime ili na donositelja te kada će se i kako uplatiti. Dionice se uplaćuju novcem, ulaganjem stvari ili prava. Dionice se uplaćuju u novcu zakonom određenim sredstvom plaćanja na račun dioničkog društva kod financijske institucije u Republici Hrvatskoj. Prije upisa društva u sudski registar mora se, ako se ulozi uplaćuju u novcu, uplatiti najmanje četvrtinu nominalnog iznosa svake dionice, a ako se dionica izdaje za viši iznos od nominalnog iznosa dionice i cijeli iznos koji prelazi njezin nominalni iznos. Ako se dionica uplaćuje dijelom u novcu, a dijelom ulogom stvari, odnosno prava, prije upisa dioničkog društva u sudski registar mora se u potpunosti uplatiti i onaj dio koji se ne uplaćuje ulaganjem stvari ili prava. Prije upisa društva u sudski registar ulog u stvarima i u pravima mora se unijeti u cjelini. Ako se ulaganje stvari i prava sastoji u preuzimanju obveze da se dioničkom društvu prenese neka stvar, ta se činidba mora ispuniti u roku od pet godina od upisa društva u sudski registar. Na stvari i na pravu koji se unose kao ulog ne može se za potraživanje koje se ne odnosi na predmet unosa ostvarivati pravo zadržanja. To se na odgovarajući način primjenjuje i na uplate u gotovini. Vrijednost stvari, odnosno prava koje se ulaže mora odgovarati nominalnom iznosu dionice, a ako se ona izdaje za iznos koji je veći od nominalnog iznosa i tom većem iznosu. Osnivači moraju u ispravi ovjerenoj od javnog bilježnika imenovati prvi nadzorni odbor dioničkog društva i revizora za prvu ili za preostali dio prve poslovne godine. Na sastav i imenovanje nadzornog odbora ne primjenjuju se propisi o imenovanju članova toga odbora od strane zaposlenih. Članove prvog nadzornog odbora može se imenovati najdulje za vrijeme do održavanja prve glavne skupštine dioničkog društva koja odlučuje o njihovu radu u prvoj poslovnoj godini, odnosno u dijelu poslovne godine za koji su bili imenovani. Nadzorni odbor ujedno imenuje članove prve uprave. Osnivači moraju podnijeti pisano izvješće o provedenom osnivanju. U izvješću o osnivanju treba navesti bitne okolnosti o kojima ovisi primjerenost činidbi za ulaganje stvari, odnosno prava i za njihovo preuzimanje. Pri tome moraju se navesti : 1. pravni poslovi s kojima dioničko društvo namjerava steći ulog u stvarima, odnosno u pravima, 2. troškovi nabave ili izrade u posljednje dvije godine za dobra koja se ulažu, 3. ako je u društvo uloženo poduzeće, njegov prihod u posljednje dvije godine s pozivom na godišnja financijska izvješća toga poduzeća, 4. da li su i u kojem opsegu pri osnivanju bile preuzete dionice za račun članova uprave ili nadzornog odbora, 5. da li je i na koji način neki član uprave ili nadzornog odbora dobio posebnu pogodnost ili je za pripremu osnivanja dobio obeštećenje ili naknadu. Članovi uprave i nadzornog odbora moraju provjeriti provedeno osnivanje, no i pored toga jedan ili više revizora (revizori osnivanja) moraju obvezno obaviti reviziju: 1. ako je neki član uprave ili nadzornog odbora ujedno i osnivač dioničkog društva, 2. ako su u osnivanju preuzete dionice za račun nekoga člana upave ili nadzornog odbora, 3. ako je neki član upave ili nadzornog odbora u osnivanju dobio posebnu pogodnost ili je za osnivanje, odnosno za pripremu osnivanja dobio obeštećenje ili naknadu, 4. ako je osnivanje dioničkog društva bilo ulaganjem ili preuzimanjem stvari, odnosno prava. Revizore osnivanja imenuje sud. Uvjeti za imenovanje revizora osnivanja uređuju se posebnim propisom. Revizori osnivanja mogu zatražiti od osnivača da im dadu objašnjenja i pruže dokaze koji su potrebni za to da bi se obavila revizija. O nesuglasju između osnivača i revizora osnivanja o opsegu objašnjenja i dokaza koje trebaju dati osnivači, odlučuje registarski sud. Odluka suda ne može se pobijati. Ako osnivači ne postupe po odluci suda, revizori osnivanja neće podnijeti izvješće. Revizori osnivanja imaju pravo da im se nadoknade troškovi i plati primjerena nagrada za njihov rad. Nadoknadu troškova i nagradu za rad revizora određuje registarski sud. Nadoknada troškova i nagrada za rad revizora plaćaju se na teret društva. Prijava za upis dioničkog društva u sudski registar Prijavu za upis dioničkog društva u sudski registar podnose svi članovi uprave i nadzornog odbora. U prijavi za upis u sudski registar moraju se navesti: 1. tvrtka, sjedište i predmet poslovanja dioničkog društva, 2. iznos za koji su izdane dionice, 3. ukupni iznos uplate za izdane dionice i u čemu su one uplaćene, 4 izjava članova uprave da su upoznati s obvezom izvješćivanja suda i da nema okolnosti koje bi bile protivne Zakonu o trgovačkim društvima, 5. članovi uprave i nadzornog odbora društva te njihovo prebivalište i jedinstveni matični brojevi građana (JMBG). Prijavi za upis u sudski registar prilažu se: 1. statut dioničkog društva i isprave na temelju kojih je statut usvojen te isprave na temelju kojih su osnivači preuzeli dionice, 2. ako se u osnivanju daje posebna pogodnost ili se ulaže, odnosno preuzima stvar, ugovori kojima se to utvrđuje i provodi, 3. dokaz o uplaćenom iznosu, unosu stvari i prava i o tome da dioničko društvo može s njima slobodno raspolagati (dokaz o uplaćenom iznosu izdaje ovlaštena financijska institucija), 4. obračun troškova osnivanja u kojemu se iskazuju pojedine stavke i ukupnost troškova, 5. isprave o imenovanju uprave i nadzornog odbora, 6. izvješća o osnivanju i o reviziji osnivanja s dokumentacijom koja im je priložena, 7. ako se za odredbu o predmetu poslovanja društva ili za neku drugu odredbu statuta zahtijeva suglasnost, dozvola ili drugi akt državnog organa ili neke institucije, akt toga organa ili institucije. Priložene isprave čuvaju se u sudu u izvorniku ili u ovjerenome prijepisu ili fotokopijama. Sud je dužan ispitati je li dioničko društvo uredno osnovano i sadržava li prijava zakonom propisani sadržaj te jesu li joj priložene propisane isprave. Sud će odbiti upis dioničkog društva u sudski registar ako revizori osnivanja izjave ili ako je očigledno da izvješće o osnivanju ili izvješće o reviziji osnivanja što su ga podnijeli članovi uprave i nadzornog odbora nisu točni, nisu potpuni ili nisu u skladu s propisima. Isto vrijedi i kada revizori osnivanja izjave ili je sud mišljenja da je vrijednost predmeta ulaganja stvari, odnosno prava ili preuzimanja stvari bitno manja od nominalnih iznosa dionica koje se za to daju ili od vrijednosti protučinidbe. U trgovački registar upisuju se: 1. tvrtka dioničkog društva, 2. sjedište dioničkog društva, 3. predmet poslovanja dioničkog društva. 4. visina temeljnog, odnosno odobrenog kapitala, 5. dan kada je usvojen statut, 6. imena i prezimena članova uprave, predsjednika i članova nadzornog odbora i njihovi jedinstveni matični brojevi gradana (jmbg) te prebivalište, 7. trajanje dioničkog društva, 8. ovlaštenja članova uprave za zastupanje. Odgovornost osnivača Osnivači solidarno odgovaraju dioničkom društvu za štetu koja mu je pričinjena zbog netočnosti ili nepotpunosti podataka što su ih dali u svezi osnivanja društva. Oni isto tako odgovaraju i za to da uprava dioničkog društva može slobodno raspolagati s iznosima uplaćenim za dionice društva. Neovisno od obveze da nadoknade drugu štetu osnivači moraju dioničkom društvu platiti iznose koji nisu uplaćeni i obeštetiti ga za izdatke koji nisu prihvaćeni kao troškovi osnivanja. Ako osnivači s nakanom ili s grubom nepažnjom oštete dioničko društvo ulogom u stvarima, odnosno u pravima, preuzimanjem stvari, odnosno prava ili troškovima osnivanja, solidarno su obvezni da mu nadoknade tako pričinjenu štetu. Za štetu ne odgovara osnivač koji nije znao za činjenice na temelju kojih je nastala odgovornost za štetu niti bi primjenom pozornosti urednog i savjesnog gospodarstvenika za njih morao znati. Nastane li dioničkom društvu šteta zbog toga što dioničar nije sposoban za plaćanje ili nije sposoban uložiti stvar odnosno pravo, dioničkom društvu solidarno odgovaraju za štetu oni osnivači koji su prihvatili sudjelovanje dioničara za kojega su znali da nije sposoban za plaćanje niti za to da ispuni preuzetu činidbu. Uz osnivače na isti način odgovaraju i osobe za čiji su račun osnivači preuzeli dionice. One se kod toga ne mogu pozivati na to da im nisu bile poznate okolnosti koje su znali ili morali znati osnivači što su djelovali za njihov račun. Dioničko društvo se može odreći zahtjeva za naknadu štete ili o njemu sklopiti nagodbu tek po proteku tri godine od nastanka zahtjeva ali samo onda ako se s time suglasi glavna skupština dioničkog društva i ako tome ne prigovori manjina koja raspolaže ukupno s najmanje desetinom temeljnoga kapitala društva a prigovor se unese u zapisnik sa skupštine. To vremensko ograničenje ne vrijedi ako je onaj tko je odgovoran za naknadu štete nesposoban za plaćanje i ako, da bi otklonio otvaranje stečaja, sklopi nagodbu sa svojim vjerovnicima. Pored osnivača i osoba za čiji su račun oni preuzeli dionice, dioničkom društvu solidarno odgovara za štetu i onaj: 1. tko je pri primitku plaćanja, koja protivno propisima nisu prihvaćena kao troškovi osnivanja, znao ili je prema okolnostima morao znati da se radi o nakanjenoj utaji ili tko je svjesno sudjelovao u utaji, 2. tko je svjesno sudjelovao u nanošenju štete društvu s nakanom ili s grubom nepažnjom ulaganjem ili preuzimanjem stvari, 3. tko prije upisa društva u sudski registar ili u prve dvije godine nakon tog upisa javno objavi da će dionice staviti u promet, ako je znao ili je s pozornošću urednog i savjesnog gospodarstvenika morao znati za netočnost ili za nepotpunost podataka koji su dani u svrhu osnivanja društva ili za štetu pričinjenu društvu ulaganjem ili preuzimanjem stvari. Članovi uprave i nadzornog odbora solidarno odgovaraju društvu za štetu koja mu je pričinjena time ako su pri osnivanju povrijedili svoje obveze. Prije upisa društva u sudski registar ne mogu se prenositi prava sudjelovanja u dioničkom društvu ni izdavati dionice niti privremenice. Dionice i privremenice izdane prije toga su ništave. Izdavatelji takvih dionica i privremenica solidarno odgovaraju imateljima za štetu koja im je pričinjena njihovim izdavanjem. Sukcesivno osnivanje društva Društvo se može osnovati tako da osnivači usvoje statut, preuzmu dio dionica i upute javni poziv (prospekt) za upis dionica pa se one upisuju na temelju toga poziva. Društvo je osnovano kada ga se upiše u sudski registar. Javni poziv za upis dionica (prospekt) mora sadržavati : 1. tvrtku, sjedište i predmet poslovanja društva koje se osniva, 2. iznos temeljnoga kapitala društva, 3. broj, vrstu i, ako se izdaju dionice više rodova, rodove dionica koje se nude za upis, njihov nominalni iznos i iznos za koji se izdaju te broj, vrstu i rod dionica koje su preuzete bez javnog poziva za upis dionica, 4. dan kada je usvojen statut, 5. ime, odnosno tvrtku, prebivalište, odnosno sjedište a za fizičke osobe i jedinstveni matični broj građana osnivača, 6. mjesto gdje se upisuju dionice s napomenom da se tamo mogu razgledati statut, izvješće o osnivanju i izvješće o reviziji, 7. vrijeme početka i kraja upisa, 8. dan kada prestaje obveza upisnika ako se do tada dioničko društvo ne prijavi za upis u trgovački centar, 9. iznos koji treba uplatiti za upisane dionice prije upisa društva u sudski registar i posljedice ako se to pravodobno ne učini, 10. podatke o posebnim pogodnostima, ulozima u stvarima i u pravima, preuzimanju stvari, troškovima osnivanja, posebnim plaćanjima i naknadama, 11. način sazivanja osnivačke skupštine, 12. najveći iznos troškova osnivanja koji idu na teret dioničkog društva. Ništav je javni poziv koji ne sadržava sve podatke koje smo naprijed pobrojali ili koji ograničava obvezu upisnika. Upisnik se ne može pozivati na to da ga upis ne obvezuje ili da je ništav, ako je dioničko društvo upisano u sudski registar, a on je glasovao na osnivačkoj skupštini ili je kasnije kao dioničar ostvarivao pravo u dioničkom društvu ili ispunjavao obvezu prema dioničkom društvu. Prema dioničkom društvu nema učinka ograničenje koje nije sadržano u javnom pozivu za upis dionica. Dionice se upisuju i uplaćuju sredstvima plaćanja i kod financijske institucije. Financijska institucija kod koje se obavlja upis dionica mora zainteresiranim osobama omogućiti da razgledaju statut, izvješće o osnivanju i izvješće o reviziji. Upisnik mora potpisati tri primjerka izjave o upisu dionica (upisnica). Jedan primjerak upisnice predaje se upisniku a dva su namijenjena za potrebe društva. Ako se dionica upisuje preko punomoćnika, upisnicama koje ostaju društvu treba priložiti i punomoć. Upisnica mora sadržavati: 1. broj, vrstu i rod upisanih dionica, njihov nominalni inos i iznos za koji se upisuju, 2. izjavu upisnika kojom se obvezuje da će uplatiti dionice pod uvjetima određenim u javnom pozivu za upis dionica, 3. iznos novca koji upisnik uplaćuje pri upisu dionica, 4. izjavu upisnika da je upoznat sa statutom, izvješćem o osnivanju i izvješćem o reviziji te da je suglasan sa statutom dioničkog društva i s osnivanjem dioničkog društva, 5. ime, odnosno tvrtku upisnika, odnosno ime njegova punomoćnika, njegovo prebivalište, odnosno sjedište a za fizičku osobu i jedinstveni matični broj građana (jmbg) i njihov potpis, 6. potpis ovlaštene osobe u financijskoj instituciji kod koje su dionice upisane i obavljeno plaćanje te potvrdu o uplati. Ništava je upisnica koja nema sve podatke koje smo pobrojali i kojom se protivno zakonu ograničava odgovornost obveze upisnika. Rok za upis dionica ne može biti dulji od tri mjeseea računajući od dana određenoga za početak roka za upis. Ako u roku iz prethodnoga stavka ovoga članka nisu upisane i u skladu s prospektom uplaćene sve dionice, osnivači mogu u roku od 15 dana po proteku toga roka sami upisati ili preuzeti dionice koje nisu upisane. Ako osnivači u tom roku ponuđene dionice ne preuzmu ili ih ne upišu i ne uplate u skladu s prospektom, smatra se da osnivanje nije uspjelo, a osnivači moraju u narednih 15 dana novim oglasom pozvati upisnike da podignu uplaćene iznose. Osobe koje su dale ulog u stvarima ili pravima ili su preuzele dionice, a da ih nisu upisale na temelju prospekta mora se upozoriti da preuzmu ono što su uplatile ili uložile u dioničko društvo čije osnivanje nije uspjelo. Ako se neko od plaćanja koja dospijevaju prije upisa dioničkog društva u sudski registar ne obavi na vrijeme, osnivači mogu preuzimanje ili upis dionica proglasiti nevaljanim a dionice mogu preuzeti oni sami ili netko treći. Uplate ranijih upisnika ili preuzimatelja dionica pripadaju dioničkom društvu. Ako upis dionica uspije, osnivači moraju u roku od 15 dana po proteku roka za upis dionica koji je određen prospektom rasporediti dionice upisnicima. Ne smiju ih rasporediti onim upisnicima za koje neki od osnivača zna da nisu sposobni za plaćanje. Svaki upisnik dionica ima kod financijske institucije koja je provodila upis pravo uvida u popis iz kojega je vidljivo koliko je dionica koje vrste i roda bilo upisano i koliko ih je raspoređeno pojedinom upisniku. U popisu mora se upisnicima kojima nije raspoređena nijedna dionica ili im nisu raspoređene sve dionice koje su upisali dati naputak da podigne previše uplaćene iznose. Uprava dioničkog društva može raspolagati s uplatama za dionice nakon što se dioničko društvo upiše u sudski registar. Na teret temeljnoga kapitala dioničkog društva ne mogu se plaćati posebne naknade, povrati plaćanja i nagrade. Osnivači ne mogu raspolagati s uplatama za dionice. Sazivanje osnivačke skupštine Osnivačka skupština mora se održati najkasnije dva mjeseca po proteku roka za upis dionica koji je bio određen u prospektu. Osnivači dioničkog društva sazivaju osnivačku skupštinu oglasom koji se mora objaviti na isti način kao što je bio objavljen i prospekt, ali tako da između zadnje objave oglasa i skupštine protekne najmanje 15 dana. U tom roku mora se upisnicima kojima su podijeljene dionice omogućiti da u financijskoj instituciji gdje su ih upisali i na nekome drugome mjestu koje odrede osnivači razgledaju statut, izvješća osnivača i revizora, upisnice, izvješće osnivača o troškovima osnivanja, popis o podjeli dionica te popis osoba koje su preuzele dionice bez upisa na temelju prospekta te koliko je svaka od tih osoba preuzela dionica pojedine vrste i roda. Sud može na zahtjev osnivača iz opravdanih razloga za mjesec dana produljiti rok za održavanje glavne skupštine. Ako se pravodobno ne održi osnivačka skupština, smatra se da osnivanje društva nije uspjelo. U roku od 15 dana po proteku roka za održavanje osnivačke skupštine osnivači moraju oglasom objavljenim na isti način kao i prvi prospekt pozvati upisnike dionica da podignu svoje uplate. Ako osnivači ne objave oglas, oglas će o trošku osnivača na prijedlog nekog od upisnika dionica objaviti sud. Osnivačka skupština mora se održati u sjedištu društva, ako u prospektu za to nije bilo određeno neko drugo mjesto. Na osnivačkoj skupštini mora biti zastupljena većina svih dionica, a ako se dionice izdaju u više rodova, tada i većina dionica svakoga roda. Osnivačku skupštinu otvara javni bilježnik kojega na skupštinu moraju pozvati osnivači. Javni bilježnik mora sastaviti popis prisutnih upisnika i preuzimatelja dionica, odnosno njihovih zastupnika i utvrditi jesu li ispunjeni uvjeti za održavanje skupštine. Ako osnivačka skupština nije podobna da donosi odluke, jer nisu ispunjeni svi uvjeti, a nije ni produljen po osnovu zakona rok za održavanje skupštine, osnivači mogu, na način kako su to učinili i za skupštinu koja nije bila podobna za odlučivanje, u roku od 15 dana ponovno sazvati skupštinu s time da između sazivanja skupštine i dana njezina održavanja ne može proteći manje od osam ni više od petnaest dana. Ako osnivači ponovno ne sazovu skupštinu ili je sazovu ali ona ne bude podobna za odlučivanje, smatra se da osnivanje društva nije uspjelo. Nakon otvaranja skupština izabire predsjednika i dva brojača glasova. Nakon toga čitaju se izvješće o osnivanju i izvješće o reviziji. Prilozi navedenim izvješćima čitaju se samo ako to zatraže dioničari koji imaju najmanje deset posto (10%) od svih glasova prisutnih ili zastupanih dioničara na skupštini. Zapisnik o radu skupštine vodi javni bilježnik. Zapisnik osim njega potpisuju predsjednik skupštine, brojači glasova i osnivači društva. Osnivačka skupština: 1. utvrđuje jesu li upisane, odnosno preuzete i raspoređene sve dionice, jesu li uneseni svi ulozi koji su se po ovome Zakonu i po statutu društva morali unijeti do održavanja osnivačke skupštine te hoće li s onim što je uneseno društvo moći slobodno raspolagati nakon što ga se upiše u sudski registar, 2. utvrđuje iznos troškova osnivanja koji idu na teret društva, 3. izabire one organe društva koje po zakonu i statutu bira glavna skupština. Na osnivačkoj skupštini svaka dionica daje pravo na jedan glas. O utvrđenjima koja se odnose na uloge u stvarima i pravima mora se glasovati odvojeno za svaki ulog u stvari ili u pravu. Osnivači i upisnici, odnosno preuzimatelji dionica na temelju uloga u stvari ili u pravu nemaju pravo glasa. Prava i obveze detalno su uređeni Zakonom o trgovačkim društvima. Na osnivačkoj skupštini odlučuje se većinom glasova iz dionica zastupljenih na skupštini koje nisu izuzete od glasovanja. Ako skupština ne usvoji prijedlog da se ponovno ispita izvješće o osnivanju društva, izvješće se mora ispitati kada to prije nego što se izaberu organi društva zatraže upisnici i preuzimatelji dionica koji predstavljaju petinu svih dionica koje su bile uplaćene samo u novcu. Upisnici i preuzimatelji dionica koji su ih uplatili samo u novcu izabiru tri povjerenika. Jednoga od njih imaju pravo posebnim glasovanjem izabrati upisnici i preuzimatelji dionica koji su zahtijevali da se ponovno ispita izvješće o osnivanju ali to ne isključuje njihovo sudjelovanje u glasovanju za izbor preostalih povjerenika. Nakon što se izaberu povjerenici osnivačka skupština prekida s radom za sedam dana i bez slanja posebnog poziva određuje vrijeme ponovnog sastanka skupštine. Povjerenici podnose skupštini pisano izvješće. Ako većina povjerenika ocijeni da je vrijednost uloga u stvarima i u pravima manja od dvije trećine prvotno iskazane vrijednosti, osnivačka skupština mora odlučiti o tome hoće li se društvo osnovati. U glasovanju o tome ne sudjeluju osnivači ni upisnici i preuzimatelji dionica od kojih društvo treba da preuzme uloge u stvarima ili u pravima. Oni ne mogu sudjelovati u glasovanju ni kao zastupnici u ime drugih. Od glasovanja se isključuju samo one osobe kojih se tiče ponovno ispitivanje izvješća osnivača. Ako se u glasovanju ne postigne većina, osnivanje dioničkog društva nije uspjelo, osim ako osnivači ili druge osobe na skupštini ne preuzmu sve dionice onih koji su glasovali protiv toga da se društvo osnuje i izjavili da ne žele biti dioničari. Preuzimatelji dionica istodobno moraju kod nadležnog javnog bilježnika uplatiti sve dospjele uplate i ispuniti, odnosno potpisati upisnice. Ako na temelju izvješća povjerenika ne bude potrebno da se glasuje o osnivanju društva, troškove ponovnog ispitivanja izvješća osnivača solidarno snose oni koji su zahtijevali ponovno ispitivanje. U svakom drugom slučaju spomenute troškove snose osnivači. PRAVNI ODNOSI IZMEÐU DRUŠTVA I DIONIČARA Pod jednakim uvjetima dioničari imaju jednaki položaj u dioničkom društvu. Obveza dioničara je da na račun dioničkog društva uplate iznos koji odgovara nominalnom iznosu dionice, odnosno veći iznos ako je ona izdana za veći iznos ili da mu prenesu stvar ili pravo ako uplaćuju dionicu ulaganjem stvari ili prava. Dioničari su dužni uplatiti dionice na poziv uprave. Ako u statutu nije drugačije odredeno, dioničare treba u glasilu društva pozvati da uplate dionice. Dioničari koji dionice ne uplate na vrijeme dužni su od dospjelosti obveze do njezinog podmirenja platiti društvu zatezne kamate po stopi određenoj zakonom, ako statutom za to nije propisana viša stopa. Za nepravodobnu uplatu dionice prenošenjem dioničkom društvu stvari kako je to propisano Zakonom o trgovačkim društvima, statutom se može predvidjeti i plaćanje ugovorne kazne. Dioničarima koji pravodobno ne uplate iznos koji se od njih traži da uplate može se preporučenim pismom dati naknadni rok s prijetnjom da će im se po bezuspješnom proteku toga roka oduzeti dionice i ono što su već uplatili. Davanje naknadnog roka treba objaviti u glasilu društva. Dioničarima koji usprkos tome ne uplate iznos koji se od njih traži javnom se objavom u korist društva oduzimaju dionice i ono što su do tada uplatili. U objavi moraju se točno navesti dionice koje se oduzimaju u korist društva. Umjesto starih isprava o dionicama koje su oduzete izdaju se nove u kojima se naznačuju uplaćeni iznosi i iznosi koje još treba uplatiti. Isključeni dioničar odgovara društvu za iznos koji nije plaćen ako mu kasnije taj iznos ne bi bio uplaćen na način kako je to propisano Zakonom o trgovačkim društvima. Svaki prednik isključenog dioničara koji je upisan u knjigu dionica odgovara društvu za plaćanje zaostalog iznosa uplate ako se plaćanje ne može ostvariti od njegovih sljednika. O pozivu za uplatu upućenom isključenom dioničaru društvo mora obavijestiti njegova neposrednog sljednika. Smatra se da se plaćanje ne može ostvariti ako ono ne uslijedi u roku od mjesec dana od kada je postavljen zahtjev za plaćanjem i od kada je o tome obaviješten prednik isključenog dioničara. Kada se plati preostali dio uplate, izdat će se nova isprava o dionicama. Svaki prednik je u obvezi da plati samo one iznose koje je dioničko društvo tražilo da se uplate u roku od dvije godine od dana kada je zatražen prijenos dionice u knjizi dionica. Ako se plaćanje zaostalog iznosa ne može ostvariti od prednika, dioničko društvo mora dionicu odmah prodati na burzi ili na drugi uobičajeni način. Zakonom o trgovačkim društvima propisana je i zabrana oslobođenja od ispunjenja obveze dioničara. Dioničare ni njihove prednike ne može se osloboditi plaćanja obveze iz članka 212. i 215. Zakona o trgovačkim društvima. Nije dopušten prijeboj s potraživanjem društva na temelju odredbi članka 212. i 215. Zakona o trgovačkim društvima. Dioničare se može osloboditi od obveze plaćanja uloga u slučaju redovnog smanjenja temeljnog kapitala društva ili smanjenja toga kapitala povlačenjem dionica do iznosa za koji je kapital smanjen. Zakonom o trgovačkim društvima propisana je i zabrana povrata plaćenog i plaćanja kamata na ulog. Dioničarima se ne smiju vratiti uplaćeni ulozi. Vraćanjem uplaćenog uloga ne smatra se plaćanje cijene kod stjecanja vlastitih dionica. Dioničarima se ne mogu obećati ni platiti kamate na ono što su uložili u društvo. Zakon o trgovačkim društvima propisuje i neke dodatne obveze dioničara. Ako je za prijenos dionice potrebna suglasnost društva, statutom se dioničarima može propisati obveza da su pored uplate u temeljni kapital društva dužni uz naplatu ili bez naplate ispuniti činidbe koje nisu u novcu. Obveze dioničara i njihov opseg moraju se naznačiti u dionicama i u privremenicama. U statutu se može propisati ugovorna kazna na slučaj da se dodatne obveze ne ispune ili da se ne ispune onako kako je to određeno. Društvo ne smije upisati vlastite dionice. Ovisno društvo ne smije preuzimati dionice vladajućega društva, društvo u kojemu postoji većinski udio ne smije preuzimati dionice društva koje ima taj većinski udio kao osnivač ni upisom dionica pri osnivanju niti prilikom povećanja i uvjetnog povećanja temeljnog kapitala društva. Preuzimanje dionica suprotno ovim odredbama je valjano. Tko pri osnivanju ili povećanju temeljnoga kapitala preuzme dionicu za račun društva, ovisnoga društva ili društva u kome postoji većinski udio ne može se pozivati na to da ih nije preuzeo za svoj račun. On jamči za to da će se uplatiti puni ulog bez obzira na sporazume s društvom, ovisnim društvom ili društvom u kome postoji većinski udio. Ne pripadaju mu prava iz dionice sve dok je ne preuzme u svoje ime. Ako se pri povećanju temeljnoga kapitala društva upišu dionice suprotno odredbama naprijed navedenima, za punu uplatu dionica jamče svi članovi uprave, osim ako dokažu da nisu krivi. Dobit i gubitak Statutom dioničkog društva može se odrediti, samo za slučaj da glavna skupština usvoji račun dobiti i gubitka, da se iznosi iz dobiti tekuće godine rasporede u ostale rezerve. Na temelju takve odredbe statuta može se u ostale rezerve iz dobiti rasporediti najviše polovinu dobiti tekuće godine. Kod toga se prije moraju odbiti iznosi za pokriće gubitaka iz ranijih godina i za zakonske i statutarne rezerve. Utvrde li uprava i nadzorni odbor račun dobiti i gubitka, mogu dio dobiti tekuće godine, ali ne više od polovine, rasporediti u ostale rezerve. Statutom se može ovlastiti upravu i nadzorni odbor da tako rasporedi više od polovine dobiti tekuće godine. Na temelju takve odredbe statuta uprava i nadzorni odbor ne mogu rasporediti iznose dobiti u ostale rezerve ako one prelaze visinu polovine temeljnoga kapitala ili bi se to dogodilo kada bi se u njih rasporedio dio dobiti tekuće godine. Glavna skupština može odlukom o upotrebi dobiti unijeti u rezerve i druge iznose. Ako je na to ovlaštena statutom, glavna skupština može odlučiti da se dobit upotrebi u druge svrhe pa da se i ne podijeli dioničarima. Dioničari imaju pravo da im se podijeli dobit osim ako je odlukom glavne skupštine u skladu sa zakonom i sa statutom određeno da se dobit ne dijeli dioničarima. Prije prestanka društva dioničarima se može podijeliti samo dobit koja proizlazi iz računa dobiti i gubitka. Statutom se može ovlastiti upravu da tijekom poslovne godine iz predvidivoga dijela neto dobiti isplati dioničarima predujam na ime dividende. Uprava može isplatiti predujam samo onda ako račun dobiti i gubitka za proteklu poslovnu godinu pokazuje dobit. Isplate predujma ne može preći iznos polovine prošlogodišnje dobiti. Za plaćanje predujma potrebna je suglasnost nadzornog odbora. Zakonske rezerve Dioničko društvo je dužno u zakonske rezerve unositi dvadeseti dio dobiti tekuće godine umanjene za iznos gubitka i prethodne godine sve dok te rezerve zajedno s kapitalom dobiti ne dosegnu visinu od pet posto (5 %) temeljnoga kapitala društva ili statutom određen veći dio toga kapitala. Zakonske rezerve koje ne prelaze iznos iz prethodnoga stavka ovoga članka mogu se upotrijebiti: 1. za pokrivanje gubitka iz tekuće godine, ako se on ne pokrije iz dobiti prethodne godine niti se to može učiniti korištenjem drugih rezervi, 2. za pokrivanje gubitka iz prethodne godine, ako se on ne pokrije iz dobiti tekuće godine niti se to može učiniti korištenjem drugih rezervi. Dio zakonskih rezervi koji prelazi iznos naprijed naveden može se upotrijebiti: 1. za pokrivanje gubitka iz tekuće godine, ako se to ne može učiniti iz dobiti iz prethodne godine, 2. za pokrivanje gubitka iz prethodne godine, ako se to ne učini iz dobiti tekuće godine, 3. za povećanje temeljnoga kapitala iz sredstava društva. Zakonske rezerve ne mogu se koristiti za svrhe navedene naprijed, ako se istovremeno rezerve društva koriste za isplatu dividende. Udjeli dioničara u dobiti određuju se odnosom nominalnih iznosa dionica. Ako ulozi u temeljni kapital nisu plaćeni u cjelini ili nisu uplaćeni za sve dionice u istome omjeru, dioničari sudjeluju u podjeli dobiti u omjeru onoga što su uplatili. Ulozi učinjeni u tijeku poslovne godine uzimaju se u obzir prema vremenu koje je proteklo od uplate. Statutom dioničkog društva može se odrediti i drugačiji način podjele dobiti. Dioničari moraju društvu vratiti isplate koje protivno Zakonu o trgovačkim društvima prime od društva. Ako iznose prime kao dividendu, obveza povratka postoji samo onda ako su znali ili su morali znati da nisu imali pravo primiti isplatu. Zahtjev kojega ima društvo mogu postaviti i njegovi vjerovnici, ako ih ono ne može podmiriti. Ako je nad društvom otvoren stečajni postupak, za vrijeme trajanja toga postupka stečajni upravitelj ostvaruje protiv dioničara pravo vjerovnika društva. Zahtjevi na temelju ovih propisa zastaruju za pet godina od primitka plaćanja. Za dodatne usluge na koje su na temelju statuta dioničari obvezni prema društvu, pored ulaganja u temeljni kapital društva, može im se platiti naknada koja ne prelazi vrijednost usluge, bez obzira na to je li u računu dobiti i gubitka iskazana dobit. Knjiga dionica i raspolaganje dionicama Dionice koje glase na ime upisuju se u knjigu dionica dioničkog društva s oznakom imena, prebivališta, odnosno tvrtke i sjedišta imatelja dionica. U odnosu prema dioničkom društvu vrijedi kao dioničar koji ima dionicu što glasi na ime samo onaj tko je upisan u knjizi dionica. Ako je netko po mišljenju dioničkog društva neopravdano upisan u knjizi dionica kao dioničar, društvo može brisati upis samo onda ako je prije toga o tome obavijestio dioničara i dalo mu primjereni rok za prigovor. Ako dioničar prigovori nakanjenome brisanju u roku koji mu je dan, ne može ga se brisati iz knjige dionica. Ovi odredbe i propisi na odgovarajući se način primjenjuju i na privremenice. Zakonom o trgovačkim društvima određeno je i da svakome dioničaru treba na njegov zahtjev omogućiti uvid u knjigu dionica. Dionice koje glase na ime prenose se indosamentom. Glede oblika indosamenta, pravne legitimacije imatelja i njegove obveze za predaju dionice na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Zakona o mjenici. Statutom društva može se odrediti da je za prijenos dionice potrebna suglasnost društva. Suglasnost daje uprava. Statutom se može odrediti da o davanju suglasnosti odlučuju nadzorni odbor ili glavna skupština društva. U statutu se mogu odrediti razlozi zbog kojih se može odbiti davanje suglasnosti za prijenos dionice. Ako se dionica koja glasi na ime prenese na drugu osobu, prijenos dionice treba prijaviti društvu. Kod toga treba predočiti ispravu o dionici i dokazati da je prenesena. Statutom društva može se odrediti kako se dokazuje prijenos dionice prije nego što društvo izda isprave o dionicama. Prijenos dionice društvo upisuje u knjigu dionica. Ovi propisi na odgovarajući način se primjenjuju i na privremenice. Ako na dionici ima više ovlaštenika, oni mogu prava iz dionice ostvarivati samo preko zajedničkog zastupnika. Za obveze iz dionice svi ovlaštenici odgovaraju kao solidarni dužnici. Ako društvo treba dioničaru izjaviti volju a ovlaštenici na dionici ne odrede zajedničkog zastupnika, dovoljno je da je volja očitovana jednome ovlašteniku. Ako ostvarivanjem prava iz dionice ovisi o tome da je dioničar određeno vrijeme bio imatelj dionice, s vlasništvom se izjednačuje zahtjev za prijenos što ga on ima prema financijskoj instituciji. Dioničaru se uračunava vrijeme za koje je vlasništvo imao njegov pravni prednik ako je dionicu stekao bez naplate od svog povjerenika, kao skupni pravni sljednik ili podjelom zajednice. Proglašenje isprave o dionici nevažećom po amortizacijskom postupku i od strane društva Ako se isprava o dionici ili privremenici izgubi ili uništi, može se po propisima o amortizaciji vrijednosnih papira proglasiti nevažećom. Glase li kuponi za isplatu dividende na donositelja, proglašavanjem isprave o dionici ili privremenici nevažećima utrnjuje i zahtjev iz kupona koji još nisu dospjeli za naplatu. Ako sadržaj isprave o dionici zbog promjene pravnih odnosa postane netočan, društvo je uz odobrenje suda može proglasiti nevažećom. Odnosi li se netočnost na izmjenu nominalnog iznosa dionice, ona se može proglasiti nevažećom samo onda ako se nominalni iznos smanjuje zato da bi se smanjio temeljni kapital društva. Dionica koja glasi na ime ne može se proglasiti nevažećom samo zbog toga što je oznaka dioničara postala netočnom. U pozivu da se izruči isprava o dionici mora se iznijeti da se ona proglašava nevažećom i uputiti na odobrenje suda. Do proglašenja isprave o dionici nevažećom može doći samo onda ako je poziv bio objavljen na način kako se to po odredbi članka 214 stavka 1. Zakona o trgovačkim društvima određuje za davanje naknadnoga roka. Proglašenje isprave o dionici nevažećom provodi se objavljivanjem u glasilu društva. U objavi dionica se proglašava nevažećom tako da se uz objave jasno vidi koja se dionica proglašava nevažećom. Umjesto isprave o dionici koja je proglašena nevažećom treba izdati novu i uručiti je ovlašteniku ili dati u pohranu. O uručenju ili pohrani mora se obavijestiti sud. Ako je isprava o dionici, odnosno privremenici tako oštećena da više nije podobna za promet ali su prepoznatljivi njezin bitan sadržaj i oznake raspoznavanja, ovlaštenik može tražiti od društva da mu dade novu ispravu uz izručenje one koja je oštećena. Ovlaštenik mora predujmiti i snositi troškove izdavanja nove isprave. Novi kuponski arak može se izručiti zakonitom imatelju samo na temelju predočenoga talona dionice. Stjecanje vlastitih dionica Dioničko društvo može stjecati vlastite dionice samo: 1. ako je stjecanje potrebno da bi se od društva otklonila teška šteta koja neposredno predstoji, 2. ako dionice treba ponuditi da ih steknu zaposleni u društvu ili u nekome od društava koje je s njime povezano. 3. ako se dionice stječu zato da bi se po odredbama Zakona o trgovačkim društvima dioničarima dala otpremnina, 4. ako je stjecanje nenaplatno ili ako stjecanjem financijska institucija kupuje dionice komisiono, 5. na temelju univerzalnog pravnog sljedništva ili 6. na temelju odluke glavne skupštine o povlačenju dionica po propisima o smanjenju temeljnoga kapitala društva. Ukupan nominalni iznos dionica stečenih u svrhe navedene naprijed ne može, zajedno s takvim iznosima drugih dionica društva koje je ono već steklo i još ih ima, preći deset posto (10%) temeljnoga kapitala društva. Takvo je stjecanje nadalje dopušteno samo onda ako društvo stvori propisane rezerve za te dionice tako da se ne smanji temeljni kapital društva ni rezerve koje po zakonu ili po statutu ono mora imati a koje se ne smiju koristiti za isplate dioničarima. U slučajevima stjecanja vlastitih dionica stjecanje je dopušteno samo onda ako su za dionice u cjelini uplaćeni nominalni iznosi ili viši iznosi za koje su one izdane. U tom slučaju uprava mora izvijestiti sljedeću glavnu skupštinu o razlozima i svrsi stjecanja, broju i nominalnim iznosima stečenih dionica, o njihovu udjelu u temeljnome kapitalu kao i o protuvrijednosti koja je dana za te dionice. Takve dionice se moraju u roku od godinu dana od njihova stjecanja ponuditi zaposlenima na otkup. Ništav je pravni posao kojim društvo nekome daje predujam ili zajam ili mu pruža osiguranje radi stjecanja dionica toga društva. To se ne odnosi na tekuće pravne poslove financijskih institucija niti na davanje predujma ili zajma ni na pružanje osiguranja da bi dionice stekli zaposleni u društvu ili u društvu koje je s njime povezano. Pravni je posao ništav i u tim slučajevima, ako društvo ne bi pri stjecanju vlastitih dionica moglo stvoriti propisane rezerve za te dionice da se ne bi smanjio temeljni kapital društva ili po zakonu ili statutu propisane rezerve koje se ne smiju koristiti za plaćanja dioničarima. Ništav je i pravni posao između dioničkoga društva i druge osobe kojim se ta osoba ovlašćuje ili obvezuje da stekne dionice dioničkoga društva za račun toga društva, ovisnoga društva ili društva u kojemu dioničko društvo ima većinski udio, ako bi stjecanje dionica od strane dioničkoga društva bilo protivno članku 233. stavku 1. i 2. Zakona o trgovačkim društvima. Iz vlastitih dionica društvu ne pripadaju nikakva prava. Onaj tko djeluje u vlastito ime ali za račun dioničkoga društva može steći ili imati dionice toga društva samo onda ako bi to po odredbama članka 233. stavka 1.točke 1. do 5. i stavka 2. Zakona o trgovačkim društvima bilo dopušteno i tome društvu. Isto vrijedi i kada dionice dioničkoga društva stječe ili drži ovisno društvo ili društvo u kome dioničko društvo ima većinski udio ili kada ih stječe ili drži treća osoba koja djeluje u vlastito ime ali za račun ovisnoga društva ili društva. u kojemu dioničko društvo ima većinski udio. ORGANI DRUŠTVA Uprava Uprava se sastoji od jedne ili više osoba (direktori) čiji se broj određuje statutom. Ako se uprava sastoji od više osoba, jedna se od njih mora imenovati za predsjednika. Članom uprave može biti svaka fizička osoba koja je potpuno poslovno sposobna. U statutu se mogu odrediti uvjeti za imenovanje članova uprave. Članom uprave ne može biti osoba.: 1. koja je kažnjena za kazneno djelo prouzrokovanja stečaja, povrede obveze vođenja poslovnih knjiga, oštećenja vjerovnika, pogodovanja vjerovnika, zloupotrebe u postupku prisilne nagodbe ili stečaja, neovlaštenog otkrivanja i pribavljanja poslovne ili proizvodne tajne ili prevare iz Kaznenog zakonika Republike Hrvatske i to za vrijeme od pet godina po pravomoćnosti presude kojom je osuđena, s time da se u to vrijeme ne računa vrijeme provedeno na izdržavanju kazne ili 2. protiv koje je izrečena mjera sigurnosti zabrane obavljanja zanimanja koje je u potpunosti ili djelomično obuhvaćeno predmetom poslovanja društva za vrijeme dok traje ta zabrana. Uprava vodi poslove društva na vlastitu odgovornost. Ako se uprava sastoji od više osoba, članovi uprave ovlašteni su da poslove vode samo zajedno. Statutom se može odrediti i drugačiji način vođenja poslova, ali se ne može odrediti da se u slučaju različitih mišljenja članova uprave smatra da je donesena odluka za koju se odlučila manjina. Ako su glasovi pri odlučivanju jednako podijeljeni, a statutom se za taj slučaj drugačije ne odredi, odlučujući je glas predsjednika uprave. Uprava može donijeti poslovnik o svome radu, ako njegovo donošenje nije po statutu u nadležnosti nadzornog odbora ili ako ga i bez određivanja takve nadležnosti taj organ ne donese. Pitanja koja se inače uređuju poslovnikom mogu se urediti statutom. Odluka uprave o poslovniku mora se donijeti jednoglasno. Uprava zastupa društvo. U tome je ovlaštena poduzimati sve pravne radnje zastupanja u poslovima, pred sudom i drugim organima vlasti. Ako se uprava sastoji od više osoba, a statutom se drugačije ne odredi, članovi uprave ovlašteni su zastupati društvo samo skupno. Za očitovanje volje prema društvu dovoljno je da je ona očitovana prema jednome članu uprave. Statutom se može odrediti da su za zastupanje ovlašteni pojedini članovi uprave sami ili zajedno s prokuristom. Ako je na to ovlašten statutom, takvu odluku može donijeti i nadzorni odbor. Članovi uprave potpisuju se u ime društva pri čemu moraju navesti tvrtku društva i svojstvo članova uprave. Ovlast uprave da zastupa društvo ne može se ograničiti. Članovi uprave moraju se u odnosu na društvo u vođenju poslova držati ograničenja koja su im u okviru propisa postavljena statutom, odlukama nadzornog odbora i glavne skupštine te poslovnikom o radu uprave. Uprava je dužna da: 1. na zahtjev glavne skupštine pripremi odluke i opće akte čije je donošenje u nadležnosti glavne skupštine, 2. pripremi ugovore koji se mogu sklopiti samo uz suglasnost glavne skupštine, 3. izvršava odluke koje glavna skupština donese u okviru svoje nadležnosti. Članove uprave i predsjednika imenuje nadzorni odbor društva najviše na vrijeme od pet godina s time da ih može ponovno imenovati. Ponovno imenovanje uprave nije moguće ranije od godinu dana prije isteka njihova mandata. Nadzorni odbor može opozvati svoju odluku o imenovanju člana uprave ili njezina predsjednika kada za to postoji važan razlog. Važnim razlogom naročito se smatra gruba povreda dužnosti, nesposobnost za uredno obavljanje poslova društva ili izglasavanje nepovjerenja u glavnoj skupštini društva, osim ako je to učinjeno zbog očito neutemeljenih razloga. Opoziv je valjan dok se njegova nevaljanost ne utvrdi sudskom odlukom. Opozivom člana ili predsjednika uprave ne dira se u odredbe ugovora kojega su oni sklopili s društvom. Ako neki član uprave nije imenovan, u hitnom će ga slučaju na zahtjev zainteresirane osobe imenovati sud. Tako imenovana osoba ostaje članom uprave sve dok se u skladu sa statutom ne imenuje član uprave na čije mjesto je on imenovan. Član uprave kojega imenuje sud ima pravo na na doknadu troškova koje ima u obavljanju toga posla i na nagradu za rad. Ako se tako imenovani član uprave i društvo ne mogu o tome sporazumjeti. o nadoknadi troškova i o plaćanju nagrade odlučuje sud. Članovima uprave društva može se za njihov rad dati pravo da sudjeluju u dobiti društva. Ako se članovima uprave daje pravo da sudjeluju u dobiti tekuće godine, njihov se udio obračunava prema toj dobiti umanjenoj za gubitak iz prethodne godine i za iznose koji se po zakonu i statutu iz dobiti tekuće godine unose u rezerve društva. Drugačije određenje sudjelovanja članova uprave u dobiti društva ništavo je. Pri određivanju ukupnih primitaka pojedinoga člana uprave (plaće, sudjelovanja u dobiti, nadoknadi izdataka, plaćanju premija osiguranja, provizija i svih ostalih davanja) nadzorni odbor mora brinuti o tome da ukupni iznosi primanja budu u primjerenome odnosu posla koji obavlja član uprave i stanja društva. Ako se nakon što se članovima uprave odrede primanja tako bitno pogoršaju prilike društva da bi dalje isplaćivanje tih primanja za društvo značilo tešku nepravdu, nadzorni odbor, na zahtjev toga odbora sud, ovlašten je da ih primjereno smanji. Smanjenje primanja neme utjecaja na ostale dijelove ugovora člana uprave s društvom. Član uprave ima pravo na raskid ugovora s krajem narednog tromjesečja s time da je otkazni rok za to šest tjedana. Član uprave ne može bez suglasnosti nadzornog odbora za svoj ni za tuđi račun obavljati poslove koji ulaze u predmet poslovanja društva, ne može biti član uprave ni nadzornog odbora u drugome društvu koje se bavi poslovima iz predmeta poslovanja društva, a ne može ni u prostorijama dioničkog društva obavljati poslove za svoj niti za tuđi račun. Bez te suglasnosti član uprave ne može biti ni član trgovačkoga društva koji osobno odgovara za obveze toga društva, ako se ono bavi poslovima iz predmeta poslovanja dioničkog društva. Ako član uprave postupi protivno zabrani iz prethodnoga stavka ovoga članka, dioničko društvo može od njega tražiti da mu nadoknadi time pričinjenu štetu. Umjesto toga društvo može tražiti od člana uprave da dopusti da se poslovi koje je sklopio za svoj račun smatraju poslovima sklopljenim za račun društva a da iz poslova koje je sklopio za tuđi račun prenese društvu ono što je za to primio, odnosno da mu ustupi zahtjev za naplatu onoga što bi trebalo da primi. Zahtjevi društva iz prethodnoga stavka ovoga članka zastaruju u roku od tri mjeseca od kada su ostali članovi uprave i članovi nadzornoga odbora saznali za radnju povodom koje se može tražiti nadoknada štete. Zahtjevi zastaruju u svakom slučaju, bez obzira na saznanje za radnju, u roku od pet godina od kada je radnja učinjena. Društvo može dati kredit članovima uprave, prokuristima i članovima njihovih užih obitelji samo na temelju odluke nadzornoga odbora. Odluka se može odnositi samo na određene ugovore o kreditu ili vrste kredita a ugovor o kreditu mora se sklopiti najkasnije tri mjeseca od dana donošenja odluke kojom se kredit odobrava. U odluci moraju se odrediti kamate i otplata kredita. Kreditom se smatraju i druge pravne radnje koje se u gospodarskome smislu mogu s njime izjednačiti. To ne vrijedi za kredite koji ne prelaze visinu mjesečne plaće člana uprave. Te odredbe primjenjuju se i na davanje kredita vladajućega društva takvim osobama u ovisnome društvu i članovima njihovih užih obitelji te na davanje kredita ovisnoga društva takvim osobama u vladajućemu društvu i članovima njihovih užih obitelji. U tim slučajevima odluku o davanju kredita daje nadzorni odbor vladajućega društva. Dade li se kredit protivno naprijed opisanome, mora ga se, bez obzira na odredbe ugovora, odmah vratiti, osim ako nadzorni odbor naknadno ne donese odluku kojom odobrava davanje kredita. Izvješća nadzornom odboru Uprava mora izvješćivati nadzorni odbor o: 1. poslovnoj politici i o drugim načelnim pitanjima budućeg vođenja poslova, 2 rentabilnosti poslovanja društva a napose rentabilnosti upotrebe vlastitoga kapitala, 3. tijeku poslova, napose prihoda i stanja društva, 4. poslovima koji bi mogli biti od velikog značaja za rentabilnost poslovanja i za likvidnost društva. Nadzorni odbor može zahtijevati od uprave da ga izvješćuje i o drugim pitanjima koja su od značaja za poslovanje i stanje društva. Uprava podnosi izvješće o poslovnoj politici najmanje jednom godišnje, ako izmjena stanja ili nova pitanja ne nalažu da se o tome izvijesti bez odgađanja, izvješće o rentabilnosti društva i o upotrebi kapitala na sjednici nadzornog odbora na kojoj se raspravlja o godišnjim financijskim izvješćima, izvješće o tijeku poslova i o stanju društva najmanje tromesečno a izvješće o poslovima koji bi mogli biti od velikog značaja za rentabilnost poslovanja i za likvidnost društva pravodobno kako bi nadzorni odbor mogao o njima zauzeti stav. Izvješća se moraju sastavljati savjesno i istinito. Nadzorni odbor može u svako doba tražiti od uprave da ga izvijesti o pitanjima koja su povezana s poslovanjem društva i koja značajnije utječu na položaj društva ili se razumno može očekivati da bi na to mogla utjecati. Ako se kod izrade godišnjih ili drugih financijskih izvješća ili inače ustanovi da u društvu postoji gubitak u visini polovine temeljnoga kapitala društva, uprava mora odmah sazvati glavnu skupštinu društva i o tome je izvijestiti. Ako je društvo nesposobno za plaćanje ili prezaduženo, uprava mora bez odgađanja a najkasnije tri tjedna po nastanku razloga kojega poseban zakon određuje kao razlog za pokretanje stečajnog postupka zatražiti da se otvori taj postupak ili postupak prisilne nagodbe. Nakon što nastane nesposobnost za plaćanje, odnosno nakon što dođe do prezaduženosti uprava ne smije obavljati plaćanja. To ne vrijedi za plaćanja koja se i nakon toga obave s pozornošéu urednog i savjesnog gospodarstvenika. Članovi uprave moraju voditi poslove društva s pozornošću urednog i savjesnog gospodarstvenika i čuvati poslovnu tajnu društva. Članovi uprave koji povrijede svoje obveze odgovaraju za štetu društvu kao solidarni dužnici. U slučaju spora članovi uprave moraju dokazati da su primijenili pozornost urednog i savjesnog gospodarstvenika. Članovi uprave naročito su odgovorni za štetu ako suprotno Zakonu o trgovačkim društvima: 1. vrate dioničarima ono što su uložili u društvo, 2 isplate dioničarima kamate ili dividendu, 3. upišu, steknu, uzmu u zalog ili povuku vlastite dionice društva ili nekoga drugoga društva, 4. izdaju dionice prije nego što se za njih u cjelini uplati nominalni iznos ili veći iznos za koji su izdane, 5. razdijele imovinu društva, 6. obave plaćanja nakon što nastupi nesposobnost društva za plaćanje, odnosno nakon što dođe do prezaduženosti društva, 7. kod uvjetnog povećanja kapitala izdaju dionice suprotno svrsi ili prije nego što se one u cjelini uplate. Obveza naknade štete ne postoji ako se radnja članova uprave temelji na odluci glavne skupštine. Odobrenje radnje od strane nadzornog odbora ne isključuje odgovornost. Društvo se može odreći zahtjeva za naknadu štete ili o njemu sklopiti nagodbu tek po proteku tri godine od nastanka zahtjeva ali samo onda ako se s time suglasi glavna sukpština i ako tome ne prigovori manjina koja raspolaže ukupno s najmanje desetinom temeljnog kapitala društva i prigovor se ne unese u zapisnik sa skupštine. To vremensko ograničenje ne vrijedi ako je onaj tko je odgovoran za naknadu štete nesposoban za plaćanje i ako, da bi otklonio otvaranje stečaja, sklopi nagodbu sa svojim vjerovnicima. Zahtjev za naknadu štete mogu postaviti i vjerovnici društva ako ne mogu svoja potraživanja podmiriti od društva. To vrijedi u slučajevima osim onih iz stavka 3. ovoga članka samo onda ako član uprave grubo povrijedi dužnost da primijeni pozornost urednog i savjesnog gospodarstvenika. U odnosu na vjerovnike društva obveza da se nadoknadi šteta ne može se otkloniti tako da se društvo odrekne zahtjeva ili da o zahtjevu sklopi nagodbu niti time što se radnja temeljila na odluci glavne skupštine. Ti zahtjevi zastaruju za pet godina. Propisi za članove uprave vrijede i za njihove zamjenike. Nadzorni odbor Nadzorni odbor ima najmanje tri člana. Statutom se može odrediti i veći broj članova nadzornog odbora s time da njihov broj mora biti neparan. Najveći broj članova nadzornog odbora iznosi kod društva s temeljnim kapitalom: - do u valuti Republike Hrvatske izražene protuvrijednosti od 3.000.000 DEM 9 članova, - preko u valuti Republike Hrvatke izražene protuvrijednosti od 3.000.000 DEM 15 članova, - preko u valuti Republike Hrvatske izražene protuvrijednosti od 20.000.000 DEM 21 član. Članom nadzornog odbora može biti fizička osoba koja je potpuno poslovno sposobna. Statutom se mogu odrediti uvjeti koje mora ispuniti osoba da bi bila imenovana u nadzorni odbor. Članom nadzornog odbora ne može biti: 1. član uprave dioničkog društva, 2. član nadzornog odbora u deset društava, 3. član uprave društva koje je ovisno u odnosu na dioničko društvo, 4. član uprave drugog društva kapitala u čijem se nadzornom odboru nalazi član uprave društva, 5. osoba koja ne ispunjava uvjete iz Zakona o trgovačkim društvima o općim uvjetima za sudjelovanju u radu dioničkog društva. Članove nadzornog odbora bira glavna skupština društva. Statutom se može predvidjeti da određeni dioničari imenuju određeni broj članova nadzornog odbora. Kada je tako propisano posebnim zakonom, u statutu se određuje broj članova nadzornog odbora koje biraju zaposleni. Pravo imenovanja članova nadzornog odbora mogu imati samo određeni dioničari ili svakodobni imatelji određenih dionica. Imateljima određenih dionica može se statutom dati pravo da imenuju članove nadzornog odbora ako njihove dionice glase na ime i ako je za prijenos tih dionica potrebna suglasnost društva. Takve dionice ne čine poseban rod dionica. Dioničari mogu u nadzorni odbor imenovati najviše jednu trećinu članova odbora. Ne mogu se izabrati zamjenici članova nadzornog odbora. Ako u nadzornom odboru nedostaje broj članova potreban za to da bi se u njemu mogle donositi odluke, članove koji za to nedostaju imenovat će sud na zahtjev uprave nekoga člana nadzornog odbora ili dioničara. Uprava je dužna uputiti zahtjev sudu bez odgađanja, osim ako se ne očekuje da će se broj članova nadzornog odbora na vrijeme popuniti do naredne sjednice toga odbora. Članovi nadzornog odbora biraju se, odnosno imenuju najviše na četiri godine i mogu biti ponovno birani, odnosno imenovani. Glavna skupština može opozvati člana nadzornog odbora i prije isteka mandata za koji je izabran. Za odluku o tome potrebna je većina od najmanje tri četvrtine od danih glasova. Statutom se može odrediti da je za to potrebna veća većina a može se zahtijevati i ispunjenje dodatnih pretpostavki. Imenovanoga člana nadzornog odbora može u svako doba opozvati onaj tko ga je imenovao i zamijeniti ga drugom osobom. Ako više nisu ispunjene pretpostavke za imenovanje člana nadzornog odbora koje su određene statutom, glavna skupština može imenovanoga člana opozvati običnom većinom glasova. Sud će na zahtjev nadzornog odbora opozvati člana toga odbora ako za to postoji važan razlog. O postavljanju zahtjeva nadzorni odbor odlučuje običnom većinom glasova. Ako se radi o članu koji je imenovan u nadzorni odbor, zahtjev sudu mogu postaviti i dioničari koji imaju dionice čiji ukupni nominalni iznos čini najmanje jednu desetinu temeljnoga kapitala društva. Član nadzornog odbora ne može biti istovremeno i član uprave, trajni zamjenik člana uprave, prokurist ni punomoćnik društva. Nadzorni odbor može najviše za vrijeme koje unaprijed odredi, ali ne više od godinu dana, neke svoje članove imenovati za zamjenike članova uprave koji nedostaju ili koji nisu u mogućnosti obavljati svoju funkciju. Nadzorni odbor tako može ponovno imenovati svoje iste članove s time da njihov mandat ne traje više od godinu dana. Za vrijeme dok obavlja posao u upravi društva član nadzornog odbora ne može obavljati funkciju člana nadzornog odbora. Za tako imenovane zamjenike člana uprave ne vrijedi zabrana iz članka 248. Zakona o trgovačkim društvima. Uprava mora svaku promjenu u sastavu nadzornog odbora bez odgađanja objaviti onako kako se objavljuju priopćenja društva i o tome izvijestiti registarski sud. Nadzorni odbor nadzire vođenje poslova dioničkog društva. Nadzorni odbor dioničkog društva može pregledavti i ispitivati poslovne knjige i dokumentaciju dioničkog društva, blagajnu, vrijednosne papire i druge stvari. U tu svrhu odbor može koristiti pojedine svoje članove ili stručnjake. Nadzorni odbor podnosi glavnoj skupštini pisano izvješće o obavljenom nadzoru. U izvješću dužan je posebno navesti djeluje li društvo u skladu sa zakonom i aktima društva te odlukama glavne skupštine, jesu li godišnja financijska izvješća napravljena u skladu sa stanjem u poslovnim knjigama društva i pokazuju li ispravno imovinsko i poslovno stanje društva te stav koji ima o prijedlogu uprave glede dobiti i pokrića gubitka u društvu. Članovi koji se ne slažu s nekim dijelom izvješća ili s izvješćem u cjelini dužni su u pisanom obliku dostaviti glavnoj skupštini svoje primjedbe. Nadzorni odbor može sazvati glavnu skupštinu dioničkog društva. On to mora učiniti kada je to potrebno radi dobrobiti društva. Odluku o tome nadzorni odbor donosi običnom većinom glasova. Vođenje poslova dioničkog društva ne može se prenijeti na nadzorni odbor. Statutom ili odlukom nadzornog odbora može se odrediti da se određene vrste poslova mogu obavljati samo uz suglasnost toga odbora. Odbije li nadzorni odbor dati suglasnost, uprava može zatražiti od glavne skupštine da ona dade potrebnu suglasnost. Glavna skupština donosi odluku o davanju suglasnosti s većinom od najmanje tri četvrtine od danih glasova. Statutom se može odrediti da je za to potrebna veća većina a može se zahtijevati i ispunjenje dodatnih pretpostavki. Nadzorni odbor iz reda svojih članova izabire predsjednika i najmanje jednog njegovog zamjenika. Uprava mora izvijestiti registarski sud o tome tko je izabran predsjednikom i zamjenikom predsjednika nadzornog odbora. Zamjenik predsjednika ima prava i obveze predsjednika samo onda ako je ovaj spriječen u obavljanju svoje funkcije. O sjednici nadzornog odbora vodi se zapisnik kojega potpisuje predsjednik. Svakome članu nadzornog odbora mora se na njegov zahtjev zapisnik dati na uvid. Nadzorni odbor može imenovati komisije radi pripreme odluka koje donosi i nadzora njihova provođenja. Komisije ne mogu odlučivati o pitanjima iz nadležnosti nadzornog odbora. Svaki član nadzornog odbora ili uprave može uz navođenje razloga i svrhe zatražiti da predsjednik sazove sjednicu odbora. Sjednica se mora održati unutar roka od 15 dana od kada je sazvana. Ako se ne udovolji zahtjevu barem dvojice članova nadzornog odbora ili uprave za sazivanjem sjednice, podnositelji zahtjeva mogu je uz priopćenje dnevnoga reda i sami sazvati. Sjednice nadzornog odbora treba u pravilu sazivati jednom tromjesečno, a mora ih se sazvati najmanje jednom polugodišnje. Sjednicama nadzornog odbora ne mogu prisustvovati osobe koje nisu njegovi članovi ili članovi uprave društva. Na sjednicu se mogu pozvati izvjestitelji i savjetnici za pojedina pitanja o kojima se odlučuje. Članovi nadzornog odbora mogu prisustvovati sjednicama svake komisije toga odbora, iako nisu njezini članovi, ako predsjednik komisije ne odredi drugačije. Statutom se može odrediti da u radu sjednice nadzornog odbora umjesto spriječenoga člana toga odbora prisustvuje i osoba koja nije član odbora ako od spriječenoga člana odbora dobije za to pisanu punomoć. Ako Zakonom o trgovačkim društvima nije drugačije određeno, nadzorni odbor može donositi odluke ako su za to ispunjeni uvjeti određeni statutom. Nema li u statutu o tome odredbi, nadzorni odbor može donositi odluke ako najmanje polovina od propisanoga broja njegovih članova sudjeluje u odlučivanju. Ako statutom nije drugačije određeno, odluke nadzornog odbora donose se većinom od danih glasova. Odsutni članovi nadzornog odbora mogu sudjelovati u donošenju odluka tako da svoj glas dadu pisanim putem. Glas u nadzornom odboru može se dati pismom, telefonom, telegrafom, telefaksom i korištenjem drugih za to podobnih tehničkih sredstava, ako se tome ne usprotivi nijedan član nadzornog odbora. Nadzorni odbor zastupa dioničko društvo prema članovima uprave. Članovima nadzornog odbora može se za njihov rad isplatiti nagrada. Nju se može odrediti i sudjelovanjem člana odbora u dobiti društva. Nagradu se može odrediti u statutu ili je može odobriti glavna skupština društva. Nagrada mora biti primjerena poslovima koje obavlja član odbora i stanju društva. Za sve ugovore koje član nadzornog odbora sklapa s društvom izvan obavljanja poslova člana toga odbora potrebna je suglasnost nadzornog odbora. Član nadzornog odbora koji sklopi ugovor s društvom, a da za to ne dobije suglasnost toga odbora, dužan je društvu vratiti sve ono što je na temelju toga od njega primio, osim ako nadzorni odbor kasnije ne dade suglasnost za takav ugovor. Društvo može davati kredite članovima nadzornog odbora i članovima njihove uže obitelji samo uz odobrenje toga odbora. Odobrenje se može dati samo za određene kreditne poslove ili za određene vrste tih poslova s time da se ugovor mora sklopiti najkasnije tri mjeseca od dana donošenja odluke nadzornog odbora kojom se posao odobrava. U odobrenju moraju se odrediti kamate i otplata kredita. Kreditom se smatraju i druge pravne radnje koje se u gospodarskom smislu mogu s njime izjednačiti. Te odredbe se primjenjuju i kada vladajuće društvo daje kredit članovima nadzornog odbora ovisnoga društva ili članovima njihovih užih obitelji te kada ovisno društvo daje kredit članovima nadzornoga odbora vladajućega društva ili članovima njihovih užih obitelji. U navedenim slučajevima davanje kredita odobrava nadzorni odbor vladajućega društva. Dade li se kredit protivno tim odredbama, mora ga se, bez obzira na odredbe ugovora, odmah vratiti, osim ako nadzorni odbor naknadno ne donese odluku kojom odobrava davanje kredita. Iskorištavanje utjecaja u dioničkom društvu. Odgovornost za štetu. Tko s nakanom koristeći svoj utjecaj u društvu navede člana uprave ili nadzornog odbora, prokuristu ili punomoćnika da poduzmu nešto na štetu dioničkog društva ili njegovih dioničara, odgovara dioničkom društvu za štetu koja mu time bude pričinjena. Ta osoba odgovara za štetu i dioničarima, ako im je ona nastala, neovisno o šteti koja je pričinjena dioničkom društvu. Pored tih osoba, za štetu odgovaraju kao solidarni dužnici i članovi uprave i nadzornog odbora ako povrijede svoje dužnosti. U slučaju spora članovi uprave i nadzornog odbora moraju dokazati da su u obavljanju svojih dužnosti postupali uredno i savjesno. Nema obveze članova uprave i nadzornog odbora da nadoknade štetu, ako su djelovali u skladu sa zakonitom odlukom glavne skupštine. Odobrenje radnje od strane nadzornog odbora ne isključuje obvezu da se nadoknadi šteta. Zahtjevi za naknadu štete zastaruju u roku od pet godina. Odredbe o šteti ne primjenjuju se ako su članovi uprave ili nadzornog odbora, prokurist ili punomoćnik navedeni na štetnu radnju: 1. odlukom glavne skupštine društva, 2. korištenjem ovlasti za vođenje društva na temelju ugovora kojim se vođenje poslova povjerava vladajućem društvu ili 3. korištenjem ovlasti društva kojemu se dioničko društvo priključilo tako da ono vodi poslove dioničkoga društva. DIONIČKO DRUŠTVO - NASTAVAK - DRUGI DIO << Natrag...
|