POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE
Želite poboljšati svoje poslovanje? Želite povećati prodaju? Tvrtka vam je u krizi ili pred zatvaranjem? Imate sve manje kupaca? Slaba je potražnja za vašim uslugama? Opada vam promet i dobit? Svakim danom imate sve manje posla?
Link na pregled ponude - Poslovne usluge za poduzetnike - Iskoristite popuste!
 

 

 
IZRADA WEB STRANICA ZA PODUZETNIKE
Izrada web stranica po izuzetno povoljnim cijenama. Izrada internet stranica koje možete uvijek samostalno ažurirati bez ikakvih dodatnih troškova. Objavite neograničeni broj tekstova, objavite sve ponude, akcije, oglase, kataloge...
Link za opširnije informacije o povoljnoj izradi kvalitetnih CMS web stranica
 

 

 
POSLOVNE INFORMACIJE, SAVJETI I ANALIZE
Potražite sve informacije o poslovanju u Hrvatskoj, pravne, porezne i druge savjete, informacije o internet oglašavanju i marketingu, rezultate istraživanja tržišta, poslovne analize, informacije o kreditima za poduzetnike, poticajima...
Kontaktirajte nas ukoliko su Vam potrebne poslovne informacije
 

 

 
PRIMJERI UGOVORA, POSLOVNIH PLANOVA, IMENICI, BAZE PODATAKA
Korisni primjeri ugovora, obrasci, primjeri poslovnih planova, imenici za direktni marketing, usluga sastavljanja imenika i baza podataka po Vašim potrebama, pretraživanje baza podataka, trgovačko zastupanje i posredovanje...
Informirajte se o našim uslugama - Isplati se!
 

 





 

 
NAPOMENA!
U nastavku je sadržaj web stranice koja je izrađena prije dosta vremena. S obzirom na protek vremena, neke od informacija možda više nisu aktualne. Za aktualne i ažurirane informacije, posjetite naslovnu stranicu ovog web portala.
Link na naslovnu stranicu web portala www.poslovniforum.hr
 

 
Informacije za poduzeća
 Poslovni Forum - naslovna      Baza podataka      Primjer baze      Adresar      WEB katalog      Izrada WEB stranica


DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU


Pojam društva s ograničenom odgovornošću


Društvo s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) je trgovačko društvo u koje jedna ili više pravnih ili fizičkih osoba ulažu temeljne uloge s kojima sudjeluju u unaprijed dogovorenom temeljnom kapitalu. Temeljni ulozi ne moraju biti jednaki. Nijedan osnivač ne može kod osnivanja društva preuzeti više temeljnih uloga. Poslovni udjeli se ne mogu izraziti u vrijednosnim papirima.
Članovi ne odgovaraju za obveze društva.

Ako temeljni ulog u društvo s ograničenom odgovornošću ne unese onaj tko je na to obvezan niti to društvo s ograničenom odgovornošću može nadoknaditi prodajom poslovnoga udjela, drugi su članovi društva dužni u društvo s ograničenom odgovornošću uplatiti iznos koji nedostaje srazmjerno svojim poslovnim udjelima u društvu.

Otvaranje društva s ograničenom odgovornošću zahtijeva registraciju kod Trgovačkog suda, Državnog zavoda za statistiku, Porezne uprave, Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i eventualno kod Carinske uprave, ako trgovačko društvo s ograničenom odgovornošću želi uvoziti ili izvoziti robu. Za pomoć prilikom registracije možete se obratiti odvjetniku, javnom bilježniku (ukoliko ste jedini osnivač) ili nekom drugom pravnom zastupniku.

Prije registracije potrebno je provjeriti na trgovačkom sudu je li željeni naziv trgovačkog društva već upisan u trgovački registar. Za korištenje riječi Hrvatska ili bilo koje izvedenice te riječi u nazivu društva osnivači moraju dobiti posebnu suglasnost Ministarstva pravosuđa, uprave i lokalne samouprave Republike Hrvatske.

Društvo mogu osnovati jedna ili više osoba.
Društvo se osniva na temelju ugovora kojega sklapaju osnivači (društveni ugovor). Svi osnivači moraju potpisati društveni ugovor koji se sklapa u obliku javnobilježničke isprave.
Ako društvo s ograničenom odgovornošću osniva jedan osnivač, društveni ugovor zamjenjuje izjava osnivača o osnivanju društva s ograničenom odgovornošću dana kod javnog bilježnika.
Punomoćnici osnivača moraju imati punomoć ovjerenu kod javnog bilježnika. Punomoć nije potrebna ako je zastupnik osnivača po zakonu ovlašten da za njega sklopi društveni ugovor i dade izjavu koja se traži za osnivanje društva.
Sukcesivno osnivanje društva nije dopušteno.

Sadržaj društvenoga ugovora, odnosno izjave o osnivanju društva

Društveni ugovor, odnosno izjava o osnivanju društva mora sadržavati:
1. ime, prezime, odnosno tvrtku, prebivalište, odnosno sjedište osnivača, a ako je osnivač fizička osoba i njen jedinstveni matični broj građana,
2. tvrtku i sjedište društva,
3. predmet poslovanja društva,
4. ukupni iznos temeljnoga kapitala, te iznos svakog pojedinačnog uloga osnivača, a sastoji li se ulog od stvari ili prava, mora ih se detaljno opisali i naznačiti njihovu vrijednost,
5. odredbu o tome osniva li se društvo s ograničenom odgovornošću na određeno ili na neodređeno vrijeme,
6. prava i obveze koje članovi imaju prema društvu pored uplate svojih uloga, te prava i obveze koje društvo ima prema osnivačima.

Ništave su odredbe društvenog ugovora, odnosno izjave o osnivanju društva koje su protivne odredbama Zakona o trgovačkim društvima.

Temeljni kapital i temeljni ulozi

Temeljni kapital društva mora biti izražen u valuti Republike Hrvatske.
Najniži iznos temeljnoga kapitala određuje se zakonom (oko 2500 EUR). Iznos temeljnoga kapitala mora biti izražen cijelim brojem koji je višekratnik broja sto.

Temeljni ulozi

Temeljni ulog ne može biti manji od iznosa određenog Zakonom (100 EUR) i mora biti izražen cijelim brojem koji je višekratnik broja sto. Zbroj temeljnih uloga mora odgovarati iznosu temeljnoga kapitala društva.
Prije upisa društva u sudski registar svaki osnivač mora uplatiti najmanje četvrtinu temeljnoga uloga kojega uplaćuje u novcu.
Temeljni ulog može se unijeti ulaganjem stvari i prava. Ulog unošenjem u društvo s ograničenom odgovornošću stvari i prava mora se u cjelini unijeti prije upisa društva u sudski registar. Ako je vrijednost uloga u stvarima i u pravima u vrijeme podnošenja prijave za upis društva u sudski registar manja od vrijednosti temeljnoga uloga koji se time ulaže, razlika do visine tako izraženoga temeljnoga uloga mora se uplatiti u novcu.
Temeljne uloge mora se uplatiti tako da društvo s ograničenom odgovornošću može s njima slobodno raspolagati.  KP 
Novčani ulozi uplaćuju se na račun društva kod financijske institucije u Republici Hrvatskoj. Ta institucija izdaje potvrdu o tome da će društvo s ograničenom odgovornošću moći slobodno raspolagati s uplaćenim iznosom nakon što bude upisano u sudski registar.

POSTUPAK OSNIVANJA

Prilaganje isprava

Prijavi za osnivanje društva, uz propisane isprave, osnivač društva dužan je priložiti izjavu ovjerenu kod javnog bilježnika da ni on ni društvo u kojem ima udjele ili dionice nema nepodmirene dospjele obveze te potvrdu ovlaštene pravne osobe koja obavlja poslove platnog prometa, da ni on ni društvo u kojem ima udjele ili dionice nema na računima evidentiran nepodmireni nalog za plaćanje, kao i potvrde Porezne uprave, Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje da ni on ni društvo u kojem ima udjele ili dionice nema nepodmirene obveze na osnovi poreza te doprinosa za mirovinsko odnosno zdravstveno osiguranje. Izjava ne smije biti starija od osam dana računajući od dana podnošenja prijave.

Sudski registar je javan i svatko može bez dokazivanja pravnog interesa razgledati podatke upisane u glavnoj knjizi i javne podatke iz zbirke isprava te zahtijevati da mu se izda izvadak ili ovjerena kopija.

Sudske naknade pri upisu društva u trgovački registar ovise o broju djelatnosti za koje se društvo registrira (300 kuna za prijavu i 150 kuna za svaku djelatnost posebno).

Objava registracije trgovačkog društva

Nakon što je obavljen upis u sudski registar, trgovački sud dostavlja Narodnim novinama i dnevnom tisku podatke o upisu. Objavljivanje osnivanja u Narodnim novinama stoji 810 kuna, a u dnevnom tisku 450 kuna.

Narodne novine – Pretplata, prodaja novina i primanje oglasa
Ul. kralja Držislava 14   10000 Zagreb
tel. 01 / 45 55 116, 45 55 167

Izrada pečata

Po primitku pozitivnog rješenja o upisu u trgovački registar valja izraditi pečat. Uz narudžbu za izradu pečata prilaže se kopija rješenja o upisu u trgovački registar. Pečat sadrži naziv društva i broj pod kojim je društvo upisano u sudski registar.

Matični broj

Državnom zavodu za statistiku podnosi se zahtjev da se obavi razvrstavanje po djelatnostima prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti odnosno da gospodarski subjekt dobije matični broj i šifru djelatnosti u roku od 15 dana od dana primitka rješenja o upisu u trgovački registar. Zahtjevu se prilaže:
1. rješenje o upisu u trgovački registar
2. tiskanica RPS-1 (kupuje se u prodavaonicama Narodnih novina)
3. kopija uplatnice o uplati upravne pristojbe (55 kuna)

Državni zavod za statistiku
Ilica 3     10000 Zagreb
tel. 01 / 48 06 111

Porezni broj

Nakon registracije kod trgovačkog suda i Državnog zavoda za statistiku slijedi registracija društva pri ispostavi Porezne uprave prema sjedištu društva. Podaci se unose izravno u kompjutorski sustav usporedno s unosom u registar obveznika poreza na dobit i poreza na dodanu vrijednost te nije potrebno prilaganje posebnog zahtjeva. Na uvid se daje kopija seta registracije kod trgovačkog suda i Obavijest o razvrstavanju poslovnog subjekta od Državnog zavoda za statistiku.

Ministarstvo financija – Porezna uprava
Katančićeva 5   10000 Zagreb
tel.  01 /  45 91 333

Carinski broj

Ako je tvrtka registrirana za obavljanje poslova međunarodne trgovine, osnivač je dužan od Carinske uprave RH zatražiti carinski broj pod kojim će obavljati vanjskotrgovinsko poslovanje. Uz zahtjev za upis u registar carinskih obveznika prilaže se:
1. kopija rješenja o upisu u trgovački registar
2. obavijest o razvrstavanju poslovnog subjekta od Državnog zavoda za statistiku
3. kopija uplatnice o uplati upravne pristojbe (50 kuna)

Ministarstvo financija - Carinska uprava RH
Avenija Dubrovnik 11   10000 Zagreb
tel.  01 / 65 56 455

Mirovinsko osiguranje

Poslodavci, pravne i fizičke osobe, obveznici uplate doprinosa obvezni su dostaviti područnoj jedinici Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje prema sjedištu poslodavca u roku od 15 dana od dana početka poslovanja:
* Prijavu M-11 P o početku poslovanja obveznika uplaćivanja doprinosa
* Prijavu M-1 P za svakog novozaposlenog radnika.

Uz prijave se prilažu:
1. rješenja o upisu u trgovački registar
2. obavijest o razvrstavanju poslovnog subjekta od Državnog zavoda za statistiku

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje
Mihanovićeva 3   10000 Zagreb
tel.  01 / 45 95 500

Zdravstveno osiguranje

Pravne osobe obveznici uplate doprinosa obvezne su prijavu na osnovno zdravstveno osiguranje dostaviti nadležnom područnom uredu Zavoda za zdravstveno osiguranje u roku od 15 dana od dana početka poslovanja. Podnositelj prijave obvezan je podnijeti sljedeće tiskanice:
1. za obveznike uplate doprinosa Prijavu o obvezniku uplate doprinosa-Tiskanica 1
2. za osiguranu osobu Prijavu na osnovno zdravstveno osiguranje - Tiskanica 2
3. za osiguranu osobu – člana obitelji Prijavu na osnovno zdravstveno osiguranje - Tiskanica 3

Uz Tiskanicu 1 i Tiskanicu 2 pravna je osoba obvezna priložiti:
1. Rješenje o upisu u trgovački registar (na uvid)
2. Obavijest o razvrstavanju poslovnog subjekta od Državnog zavoda za statistiku
3. Prijavu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (kopija M-1P i M-11P)
4. Dokaz o prebivalištu (uvjerenje MUP-a ili osobna iskznica)

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
Margaretska 3   10000 Zagreb
tel.  01 / 48 06 333

Rješenje o udovoljavanju minimalnim tehničkim uvjetima

Trgovačko društvo može početi obavljati djelatnost ili djelatnosti koje čine predmet njegovoga poslovanja nakon što trgovačkom sudu podnese odluku nadležnog upravnog tijela (županijskog Ureda za gospodarstvo) kojom se utvrđuje da udovoljava tehničkim, zdravstvenim, ekološkim i drugim uvjetima propisanim za obavljanje te ili tih djelatnosti (odnosi se na poslovne prostorije, opremu i sredstva za rad).


Dodatne činidbe pored uplate temeljnog uloga

Ako se, pored uplate temeljnoga uloga, jedan ili više članova obvežu društvu na činidbe koje se ne sastoje u isplati novca ali imaju imovinsku vrijednost, u društvenom ugovoru moraju se odrediti opseg i pretpostavke za ispunjenje tih činidbi, mjerila za određivanje naknade koju za to društvo treba platiti te ugovorna kazna za slučaj neispunjenja ili neurednog ispunjenja preuzete obveze. Plaćanja društva ne mogu biti veća od vrijednosti činidbi koje treba ispuniti.

Posebne pogodnosti

Ako se članu društva daje naknada za stvari ili prava koja prenosi društvu i priračunava se njegovome temeljnome ulogu ili se nekome članu društva daju posebne pogodnosti u društvu, u društvenome ugovoru moraju se točno i u cjelini navesti član društva koji prenosi stvar ili pravo, opis onoga što se tako prenosi društvu i vrijednost toga izraženu u novcu te posebne pogodnosti koje stječe član društva.

Troškovi osnivanja
osnivanje poduzeća osnivanje poduzeća osnivanje poduzeća osnivanje poduzeća
Osnivačima se ne može iz temeljnoga kapitala isplatiti naknadu troškova za pripremne radnje ili za osnivanje društva, a posebno nije dopušteno da se iznos tih troškova priračuna tome kapitalu kao ulog.

Naknada troškova za osnivanje društva može se odobriti samo do visine najviše naknade utvrđene u društvenome ugovoru. Ako nije drugačije ugovoreno, osnivači snose troškove osnivanja društva srazmjerno svojim temeljnim ulozima.

Prijava za upis u sudski registar

Prijava za upis u sudski registar podnosi se nakon što se sklopi društveni ugovor, uplate ulozi u skladu sa zakonom i društvenim ugovorom i imenuju jedan ili više članova uprave društva, a ako društvo mora imati nadzorni odbor i nakon što se izabere taj odbor.

Ako društvo osniva samo jedan osnivač, on mora prije podnošenja prijave dati primjereno osiguranje za to da će dio uloga u novcu koji nije uplaćen biti uredno plaćen.

Prije podnošenja prijave za upis društva u sudski registar moraju se ulozi u stvarima i u pravima unijeti tako da s njima društvo može raspolagati nakon što bude upisano u sudski registar.

U prijavi za upis u sudski registar moraju se navesti :
1. tvrtka, sjedište i predmet poslovanja društva,
2. iznos temeljnoga kapitala društva,
3. izjava članova uprave da su upoznati s obvezom izvještavanja suda i da nema okolnosti koje bi bile protivne odredbi članka 239. članka 2. Zakona o trgovačkim društvima (da osoba nije kažnjena za kazneno djelo prouzrokovanja stečaja, povrede obveze vođenja poslovnih knjiga, oštećenja vjerovnika, pogodovanja vjerovnika, zloupotrebe u postupku prisilne nagodbe ili stečaja, neovlaštenog otkrivanja i pribavljanja poslovne ili proizvodne tajne ili prevare iz Kaznenog zakonika Republike Hrvatske i to za vrijeme od pet godina po pravomoćnosti presude kojom je osuđena, s time da se u to vrijeme ne računa vrijeme provedeno na izdržavanju kazne ili da protiv osobe nije izrečena mjera sigurnosti zabrane obavljanja zanimanja koje je u potpunosti ili djelomično obuhvaćeno predmetom poslovanja društva za vrijeme dok traje ta zabrana),
4. imena članova društva, a ako su članovi društva fizičke osobe i njihovi jedinstveni matični brojevi građana.

Toj prijavi prilažu se:
1. primjerak društvenog ugovora, odnosno izjave o osnivanju društva sa svim prilozima uključujući punomoći punomoćnika, ovjerene od javnog bilježnika,
2. popis članova osnivača koji sadržava ime i prezime, odnosno djevojačko prezime, datum rođenja, jedinstveni matični broj građana, prebivalište, odnosno tvrtku i sjedište s naznakom registarskog suda i broja pod kojim su upisani u trgovačkom registru, iznos temeljnoga kapitala društva i iznose temeljnih uloga osnivača i učinjenih uplata,
3. potvrdu financijske institucije o ulozima uplaćenima u novcu,
4. osiguranje iz stavka 2. ovoga članka, ako društvo osniva jedan osnivač a ne uplaćuje ulog u cjelini prije upisa društva u sudski registar,
5. ako se u osnivanju daje posebna pogodnost ili se ulažu stvari i prava, izvješća o osnivanju društva i o reviziji osnivanja,
6. popis osoba ovlaštenih da vode poslove društva, njihova imena i prezimena, odnosno djevojačko prezime, datum rođenja, jedinstveni matični broj građana, prebivalište, opseg njihovih ovlasti i izjave da prihvaćaju postavljenja dane pred javnim bilježnikom,
7. ako društvo ima nadzorni odbor, popis članova toga odbora s navođenjem datuma rođenja i prebivališta,
8. dozvola državnog organa, ako se propisom traži za osnivanje i upis društva u sudski registar,
9. potpis članova uprave koji se pohranjuje u trgovačkom registru.

U prijavi mora se pružiti dokaz da su ispunjene činidbe uplate temeljnog kapitala, odnosno, unos u stvarima i da s njihovim predmetom društvo slobodno raspolaže.

Ispitivanje prijave
osnivanje poduzeća osnivanje poduzeća osnivanje poduzeća osnivanje poduzeća
Sud je dužan ispitati je li društvo uredno osnovano, sadržava li prijava zakonom propisani sadržaj te jesu li joj priložene propisane isprave.
Sud će odbiti upis društva u sudski registar ako revizori osnivanja izjave ili ako je očigledno da izvješće o osnivanju ili izvješće o reviziji osnivanja što ga je podnijela uprava nisu točni, nisu potpuni ili nisu u skladu s propisima. Isto vrijedi i kada revizori osnivanja izjave ili je sud mišljenja da je vrijednost predmeta ulaganja stvari ili prava bitno manja od visine temeljnoga uloga koji se time uplaćuje.

Upis u sudski registar

U sudski registar upisuju se:
1. tvrtka, sjedište i predmet poslovanja društva,
2. ukupni iznos temeljnoga kapitala,
3. dan sklapanja društvenog ugovora,
4. vrijeme trajanja društva ako je ono određeno društvenim ugovorom ili izjavom o osnivanju društva,
5. imena članova uprave, predsjednika i članova nadzornog odbora, ako ga društvo ima, njihovo prebivalište i jedinstveni matični broj građana,
6. ovlasti za zastupanje društva,
7. ime i prezime i jedinstveni matični broj građana, odnosno tvrtka jedinoga osnivača.

Pored podataka iz prethodno navedenog objavljuju se i odredbe društvenoga ugovora ili izjave o osnivanju društva o načinu kako društvo s ograničenom odgovornošću objavljuje svoja priopćenja, ako ugovor, odnosno izjava sadržavaju te odredbe.

Odgovornost članova društva i članova uprave društva

Ako su u osnivanju društva dani pogrešni podaci članovi društva i članovi uprave društva dužni su društvu uplatiti iznose koji nisu uplaćeni, nadoknaditi plaćanja koja su učinjena u osnivanju društva i nisu prihvaćena kao troškovi osnivanja društva, a odgovaraju i za drugu štetu koja bi time bila pričinjena.
Ako je društvo s ograničenom odgovornošću s nakanom ili s grubom nepažnjom oštećeno ulozima ili troškovima osnivanja društva, svi članovi odgovaraju za štetu kao solidarni dužnici.
Od odgovornosti za navedeno naprijed oslobađa se onaj član društva i član uprave društva koji nije znao za činjenice na kojima se temelji odgovornost niti bi za njih morao znati da je upotrijebio pozornost urednog i savjesnog gospodarstvenika.
Uz članove društva na isti način odgovaraju i osobe za čiji su račun članovi društva preuzeli temeljne uloge. Te se osobe ne mogu pozivati na, to da im nisu bile poznate okolnosti za koje je znao član društva koji je djelovao u njihovo ime ili za koje bi primjenom pozornosti urednog i savjesnog gospodarstvenika morao znati.
Društvo se ne može odreći zahtjeva iz prethodnih stavaka ovoga članka niti može o njima sklopiti nagodbu, ako je ispunjenje spomenutih obveza potrebno da bi društvo s ograničenom odgovornošću podmirilo svoje vjerovnike. To ne vrijedi u slučaju ako je onaj tko odgovara društvu insolventan ili je sa svojim vjerovnicima sklopio prisilnu nagodbu da bi izbjegao otvaranje stečaja.

Zahtjevi društva prema naprijed navedenom zastaruju za pet godina. Zastara počinje teći od dana upisa društva u sudski registar, a ako je radnja koja dovodi do odgovornosti za štetu učinjena nakon toga upisa, od dana kada je učinjena.
osnivanje poduzeća osnivanje poduzeća osnivanje poduzeća osnivanje poduzeća

PRAVNI ODNOSI IZMEÐU DRUŠTVA I ČLANOVA

Temeljni ulozi

Svaki je član dužan u skladu s društvenim ugovorom i odlukama organa društva uplatiti dio temeljnoga kapitala koji je preuzeo (temeljni ulog).
Svi su članovi dužni temeljne uloge u novcu uplatiti u srazmjeru s njihovim preuzetim temeljnim ulozima, ako drugačije nije određeno društvenim ugovorom ili odlukama organa društva.
Društvo ne može pojedinim članovima odgoditi, olakšati niti ih osloboditi od obveze da uplate temeljni ulog, a ne može ni svoje potraživanje s naslova uplate uloga prebiti s potraživanjem protiv društva. Na stvari i na pravu koji se unose kao ulog ne može se za potraživanje koje se ne odnosi na predmet unosa ostvarivati pravo zadržanja. To se na odgovarajući način primjenjuje i na uplate u gotovini.
Smanjenjem temeljnoga kapitala društva članovi se mogu osloboditi obveze da uplate ulog najviše do iznosa za koji je smanjen taj kapital.
Sjedine li se u roku od tri godine po upisu društva u sudski registar svi udjeli kod jednoga člana ili uz to i kod društva, član društva mora u roku od tri mjeseca od takvog sjedinjenja u cjelini uplatiti sve uloge u novcu ili dati društvu osiguranje za ono što još nije uplaćeno ili dio udjela prenijeti na nekog trećeg. Uprava mora registarskome sudu podnijeti prijavu za upis sjedinjenja udjela u sudski registar.
Član društva iz prethodnoga stavka ovoga članka dužan je odmah po proteku roka koji je tamo naveden izvijestiti registarski sud o tome koju je od propisanih mjera poduzeo i pružiti dokaz da je to učinio. Ne postupi li tako, registarski sud će ga pozvati da to učini u roku koji mu za to odredi. Ako član društva ne ispuni svoju propisanu obvezu ni u tome roku, a ne uloži ni osnovanu žalbu protiv rješenja kojim je pozvan da je ispuni, registarski sud će donijeti odluku o prestanku društva.

Zatezne kamate

Član društva koji pravodobno ne uplati ulog, dužan je društvu platiti zakonske zatezne kamate ako društvenim ugovorom ili odlukom organa društva donesenom prije preuzimanja obveze uplate nije određena viša kamata.

Isključenje člana društva koji je u zakašnjenju

Člana društva koji je u zakašnjenju s uplatom uloga društvo s ograničenom odgovornošću može pisanim putem pozvati da ispuni svoju obvezu u naknadnome roku koji mu se za to mora dati uz upozorenje da će, ako ne uplati temeljni ulog, biti isključen iz društva. Poziv treba poslati preporučenim pismom, a naknadni rok ne može biti kraći od mjesec dana. Ako se poziv upućuje za više članova, naknadni rok za sve mora biti jednak. Društvo može protiv člana ustati s tužbom kojom traži da uplati ulog, što ne otklanja mogućnost da ga se isključi iz društva.
Nakon bezuspješnog proteka naknadnoga roka uprava društva oglašava da je član u korist društva izgubio svoj poslovni udio i djelomičnu uplatu uloga. Izjava društva o tome priopćava se članu preporučenim pismom.
Isključeni član gubi sva prava u društvu ali mu i dalje odgovara za uplatu neuplaćenoga dijela uloga. Za to odgovara prije drugih članova društva. Time se ne isključuje njegova odgovornost društvu za štetu.

Odgovornost prednika

Za uplatu iznosa kojega duguje isključeni član društva uključujući i kamate društvu odgovaraju njegov neposredni prednik i svi raniji prednici u društvu koji su bili upisani u knjizi poslovnih udjela u tijeku posljednjih pet godina prije nego što je isključenome članu društva bio poslan poziv za uplatu uloga.
Isplatu se može tražiti od ranijega prednika samo ako obvezu ne podmiri njegov sljednik. Smatra se da sljednik nije podmirio obvezu ako to ne učini u roku od mjesec dana od kada mu se za to uputi pisani poziv i o tome obavijesti njegovoga prednika.
Uplatom preostaloga dijela uloga pravni prednik stječe poslovni udio svoga pravnoga sljednika u društvu, ako on već nije prodan po odredbama članka 402. Zakona o trgovačkim društvima (Ako se ne može postići da pravni prednici člana koji nije uplatio cijeli ulog uplate zaostali dio uplate, društvo s ograničenom odgovornošću može njegov poslovni udio prodati javnim nadmetanjem, osim ako ga uz cijenu koja odgovara njegovoj stvarnoj vrijednosti uz suglasnost isključenoga člana ne preuzme neki od članova društva. Drugačiji način prodaje moguć je samo ako se s time složi isključeni član društva. U roku od mjesec dana društvo s ograničenom odgovornošću može prodati poslovni udio isključenoga člana i slobodnom prodajom za iznos koji nije niži od vrijednosti udjela iskazane u bilanci društva. Po proteku mjesec dana društvo s ograničenom odgovornošću može udio prodati samo na javnoj dražbi. Javnu dražbu provode osobe ovlaštene za održavanje javnih dražbi ili sud. Ako se prodajom postigne cijena koja je viša od onoga što isključeni član društva duguje društvu, višak će se, po odbitku troškova prodaje i kamata te eventualne ugovorne kazne, upotrijebiti za uplatu uloga, a iznos koji se postigne preko toga isplatit će se isključenome članu društva.).

Prodaja udjela

Ako se ne može postići da pravni prednici člana koji nije uplatio cijeli ulog uplate zaostali dio uplate, društvo s ograničenom odgovornošću može njegov poslovni udio prodati javnim nadmetanjem, osim ako ga uz cijenu koja odgovara njegovoj stvarnoj vrijednosti uz suglasnost isključenoga člana ne preuzme neki od članova društva. Drugačiji način prodaje moguć je samo ako se s time složi isključeni član društva.
U roku od mjesec dana društvo s ograničenom odgovornošću može prodati poslovni udio isključenoga člana i slobodnom prodajom za iznos koji nije niži od vrijednosti udjela iskazane u bilanci društva. Po proteku mjesec dana društvo s ograničenom odgovornošću može udio prodati samo na javnoj dražbi.
Javnu dražbu provode osobe ovlaštene za održavanje javnih dražbi ili sud.
Ako se prodajom postigne cijena koja je viša od onoga što isključeni član društva duguje društvu, višak će se, po odbitku troškova prodaje i kamata te eventualne ugovorne kazne, upotrijebiti za uplatu uloga, a iznos koji se postigne preko toga isplatit će se isključenome članu društva.

Odgovornost članova društva

Ako društvo s ograničenom odgovornošću ne može postići da preostali dio uloga isključenoga člana uplate njegovi pravni prednici, može odlučiti da proda njegov poslovni udio. Članovi društva odgovaraju za uplatu onoga što se tako ne uplati. Odgovornost članova društva smanjuje se za iznos koji društvo s ograničenom odgovornošću naplati na temelju tužbe podignute protiv isključenoga člana, postavljanjem zahtjeva prema pravnim prednicima člana ili prodajom poslovnog udjela.
Ako se temeljni ulog ne naplati na neki od načina navedenih naprijed ili ako u roku od šest mjeseci društvo s ograničenom odgovornošću ne pokrene nijedan od spomenutih postupaka, svi preostali članovi u društu, osim onoga koji je stekao poslovni udio na način propisan u prethodnome članku ovoga Zakona, moraju društvu uplatiti preostali dio uloga srazmjerno svojim poslovnim udjelima u društvu. Iznose koji se ne mogu naplatiti od pojedinih članova društvu moraju uplatiti preostali članovi srazmjerno njihovim poslovnim udjelima.

Ako poslovni udio nije prodan, članovi koji su podmirili obvezu iz prethodnoga stavka ovoga članka stječu pravo sudjelovanja u dobiti društva i u ostatku likvidacijske, odnosno stečajne mase društva koji bi pripali tome poslovnome udjelu i to srazmjerno iznosima koje su uplatili na ime zaostale uplate uloga koji se odnosi na taj poslovni udio.

Odgovornost u stečaju

Članovi društva koje je u stečaju solidarno odgovaraju za uplatu dijela temeljnoga kapitala društva koji nije uplaćen, ako su te uplate potrebne za to da bi se podmirili vjerovnici. Za ostvarenje odgovornosti članova društva nije potrebno da se prethodno postupi po odredbama članka 402. i 403. Zakona o trgovačkim društvima (odgovornost članova društva, odgovornost u stečaju). Za uplatu dijela temeljnoga kapitala društva koji nije uplaćen odgovaraju i pravni prednici članova društva pod uvjetima propisanima u članku 401. Zakona o trgovačim društvima, koji glasi: "Za uplatu iznosa kojega duguje isključeni član društva uključujući i kamate društvu odgovaraju njegov neposredni prednik i svi raniji prednici u društvu koji su bili upisani u knjizi poslovnih udjela u tijeku posljednjih pet godina prije nego što je isključenome članu društva bio poslan poziv za uplatu uloga. Isplatu se može tražiti od ranijega prednika samo ako obvezu ne podmiri njegov sljednik. Smatra se da sljednik nije podmirio obvezu ako to ne učini u roku od mjesec dana od kada mu se za to uputi pisani poziv i o tome obavijesti njegovoga prednika. Uplatom preostaloga dijela uloga pravni prednik stječe poslovni udio svoga pravnoga sljednika u društvu, ako on već nije prodan po odredbama članka 402. Zakona o trgovačkim društvima. Takve osobe imaju međusobno pravo regresa ako neki od njih plati više nego što prema srazmjeru preuzetih temeljnih uloga na njega otpada".

Vraćanje temeljenog uloga. Podjela dobiti

Članovi društva ne mogu tražiti da im društvo s ograničenom odgovornošću vrati ono što su uplatili kao temeljne uloge, ako bi to dovelo do smanjenja temeljnoga kapitala društva. Sve dok društvo s ograničenom odgovornošću postoji oni imaju pravo tražiti da im se isplati godišnja dobit, ako isplata dobiti nije isključena, društvenim ugovorom ili odlukom članova društva.
Takva dobit dijeli se članovima, ako nema drugačije odredbe u društvenome ugovoru, u omjeru njihovih uplaćenih temeljnih uloga.
Društvo može za povremene činidbe na koje su članovi društva, pored uplate temeljnoga uloga, obvezni po društvenome ugovoru isplatiti i naknadu određenu po mjerilima iz društvenog ugovora, ali ona ne smije prijeći vrijednost tih činidbi bez obzira na to iskazuje li se u računu dobiti i gubitka neto dobit društva.
Ako je upravi ili nadzornome odboru u vrijeme između kraja poslovne godine i odluke članova društva o godišnjim financijskim izvješćima poznato da je imovinsko stanje društva zbog gubitaka ili smanjenja vrijednosti temeljnoga kapitala značajno i ne samo prolazno pogoršano, iz podjele se mora isključiti dobit koja proizlazi iz računa dobiti i gubitka u visini pretrpljenog smanjenja imovine i prenijeti na račun tekuće poslovne godine.

Nedopuštena primanja

Članovi društva kojima društvo s ograničenom odgovornošću nešto isplati protivno propisima ovoga Zakona, odredbama društvenog ugovora ili odlukama društva, dužni su primljene isplate vratiti društvu. Član društva može zadržati ono što mu je isplaćeno na temelju podjele dobiti ako je to primio u dobroj vjeri.
Ako se ono što je plaćeno a nije bilo dopušteno ne može naplatiti od člana kome je plaćeno niti od članova uprave društva, a isplatom je smanjen temeljni kapital društva, za smanjenje toga kapitala društvu odgovaraju članovi u srazmjeru njihovih temeljnih uloga u društvu.
Iznosi koji se ne mogu naplatiti od pojedinih članova društva, podijelit će se na ostale članove u razmjeru njihovih temeljnih uloga u društvu.
Osobe navedene naprijed ne mogu se u cjelini ni u dijelu osloboditi od tamo navedene obveze.
Zahtjevi društva zastaruju u roku od pet godina od dana kada je primljena uplata, osim ako društvo s ograničenom odgovornošću dokaže da je obveznik znao da isplata nije dopuštena.

Zajam kojim se nadomješta kapital

Sa zajmom koji član dade društvu u vrijeme kada ga ono ne bi moglo uzeti pod uobičajenim tržišnim uvjetima postupa se kao s vlastitim kapitalom društva.
Takva odredba primjenjuje se i na druge pravne radnje člana društva ili treće osobe koje u gospodarskome smislu odgovaraju davanju zajma.

Poslovni udjeli

Ako u društvenom ugovoru nije drugačije određeno, poslovni udio člana društva određuje se prema veličini preuzetoga temeljnoga uloga. Član društva može imati više poslovnih udjela.
Zabranjeno je izdavanje isprava o kojima ovisi postojanje prava na isplatu dividende, a izdane isprave nisu valjane.
Uprava je dužna voditi knjigu poslovnih udjela društva u koju se unose tvrtka, odnosno ime, sjedište, odnosno prebivalište svakoga člana društva, ako je član društva pravna osoba podaci o njenom upisu u odgovarajućem registru, a ako je član društva fizička osoba i njegov jedinstveni matični broj građana, iznos temeljnoga uloga u društvo s ograničenom odgovornošću koji je preuzeo i što je na temelju toga uplatio te eventualne dodatne činidbe koje je dužan ispuniti prema društvu i koje je ispunio, sve obveze koje terete poslovni udio i broj glasova koje ima pri donošenju odluka članova društva. U knjigu se upisuju opterećenja i podjele poslovnih udjela te sve druge promjene. Svaka osoba koja može dokazati da za to ima pravni interes, ima pravo da u radno vrijeme razgleda knjigu poslovnih udjela društva.
U knjizi poslovnih udjela upisuje se na temelju prijave zainteresirane osobe ili na temelju saznanja nekoga od organa društva svaka izmjena podataka koji su u njoj navedeni. U roku od tri dana nakon svake promjene upisa jedan od članova uprave društva dužan je o promjeni obavijestiti registarski sud.
Na temelju knjige poslovnih udjela jedan od članova uprave društva dužan je u siječnju svake godine predati registarskome sudu od njega potpisani popis članova društva s navođenjem visine njihovih temeljnih uloga, onoga što je na temelju toga uplaćeno te što je društvo s ograničenom odgovornošću eventualno vratilo članu. Ako od posljednjeg podnošenja popisa sudu nije došlo do promjena, dovoljno je da član uprave sudu dade izjavu da takvih promjena nije bilo.
Članovi uprave odgovaraju društvu za točnost podataka u knjizi poslovnih udjela, za popise koje su predali i za izjave koje su dali sudu.

U odnosu na društvo s ograničenom odgovornošću član društva je samo onaj tko je upisan u knjizi poslovnih udjela.
Smatra se da je u knjizi poslovnih udjela obavljen upis s danom kada društvu prispije prijava za upis, ako ona ispunjava uvjete koji se traže za takav upis, bez obzira na vrijeme kada je upis stvarno obavljen.

Raspolaganje poslovnim udjelom

Poslovni udjeli mogu se prenositi i nasljeđivati.
Ako član društva stekne nove poslovne udjele, svaki od udjela toga člana zadržava samostalnost.
Za prijenos poslovnog udjela potreban je ugovor sklopljen u obliku javnobilježničke isprave. Takav ugovor potreban je i za preuzimanje obveze da će se prenijeti poslovni udio.
Društvenim ugovorom mogu se za prijenos poslovnog udjela postaviti i drugi uvjeti, napose da je za to potrebna suglasnost društva. Poslovni udio uz kojega je vezana obveza ispunjenja dodatnih činidbi može se prenositi samo uz suglasnost društva.
Član društva može založiti svoj poslovni udio. Za valjanost izjave o zalaganju ne traži se da je dana u obliku javnobilježničke isprave. Na zalaganje udjela ne primjenjuje se odredba članka 415. stavka 1. Zakona o trgovačkim društvima.

Ako je društvenim ugovorom predviđeno da se poslovni udio može prenijeti na drugu osobu samo uz suglasnost društva, član društva koji želi prenijeti taj udio može, ne dade li mu se ta suglasnost za poslovni udio za koji je u cjelini uplaćen ulog, tražiti od nadležnog suda da mu dozvoli prijenos toga udjela. Sud će dozvoliti prijenos poslovnog udjela, ako nema valjanih razloga za to da uskrati davanje dozvole za prijenos, a prijenos se može obaviti bez štete za društvo s ograničenom odgovornošću, njegove članove i vjerovnike. Prije donošenja odluke sud mora saslušati upravu i člana društva koji traži dozvolu za prijenos poslovnog udjela.
I kada sud dade suglasnost za prijenos poslovnog udjela, član društva ne može taj udio prenijeti osobi kojoj to želi ako društvo s ograničenom odgovornošću u roku od mjesec dana po pravomoćnosti odluke suda preporučenim pismom obavijesti člana društva da dopušta da se poslovni udio uz iste uvjete prenese nekome drugome.
Ako se poslovni udio koji se može prenijeti samo uz suglasnost društva treba prodati u sudskom izvršnom postupku, izvršni sud mora procijeniti vrijednost toga udjela i o odobrenju prodaje obavijestiti društvo s ograničenom odgovornošću i sve vjerovnike te im priopćiti procijenjenu vrijednost udjela. Procjena nije potrebna ako se između založnog vjerovnika, dužnika i društva postigne sporazum o cijeni uz koju se poslovni udio preuzima. Ako kupac kojega odredi društvo s ograničenom odgovornošću ne preuzme poslovni udio u roku od četrnaest dana i za to u novcu ne plati procijenjenu vrijednost poslovnoga udjela, udio će se prodati po propisima izvršnog postupka a da za to nije potrebna suglasnost društva.

Prijenos poslovnog udjela nasljeđivanjem

U društvenom ugovoru može se za slučaj nasljeđivanja poslovnog udjela odrediti da ga je nasljednik dužan prenijeti nekome drugome članu društva ili osobi koju odredi društvo s ograničenom odgovornošću, ako se nasljednik i takva osoba drugačije ne dogovore, po cijeni koja odgovara vrijednosti poslovnog udjela iskazanoj u posljednjim financijskim izvješćima društva.

Prema stjecatelju poslovnog udjela vrijede glede odnosa u društvu pravne radnje poduzete prema onome tko je taj udio prenio i radnje koje je on poduzeo prije nego što je društvu prijavljen prijenos poslovnog udjela.
Za ispunjenje činidbi koje se na temelju poslovnoga udjela moraju ispuniti društvu po obvezi koja postoji u vrijeme kada je društvu podnesena prijava za upis prijenosa toga udjela u knjigu poslovnih udjela, solidarno odgovaraju stjecatelj poslovnog udjela i njegov pravni prednik.
Zahtjevi za ispunjenje prema pravnome predniku stjecatelja zastaruju u roku od pet godina od podnošenja prijave za upis prijenosa poslovnog udjela.

Prijenos dijela poslovnog udjela

Poslovni udio može se dijeliti, izuzev nasljeđivanjem, samo onda ako je članovima društva društvenim ugovorom dopušteno da prenose dijelove svog poslovnog udjela. Kod toga se može predvidjeti da je za svako prenošenje dijela poslovnog udjela potrebna suglasnost društva ili pak samo za prenošenje osobama koje nisu članovi društva.
Društvenim ugovorom može se odrediti da je suglasnost društva potrebna i za podjelu poslovnog udjela nasljednicima umrloga člana društva.
Suglasnost društva mora se dati u pisanom obliku. U njoj se moraju navesti osoba stjecatelja i iznos poslovnog udjela koji on preuzima.
Na podjelu poslovnog udjela primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o najmanjem iznosu temeljnoga uloga i o najmanjem iznosu koji se za to mora uplatiti.

Više ovlaštenika na poslovnome udjelu

Ako na poslovnome udjelu ima više ovlaštenika, oni mogu prava iz udjela ostvarivati samo zajedno. Oni solidarno odgovaraju za obveze koje otpadaju na taj udio.
Pravne radnje koje društvo s ograničenom odgovornošću treba poduzeti prema imatelju poslovnoga udjela valjano su poduzete, ako nema zajedničkog zastupnika svih ovlaštenika, poduzme li ih i samo prema jednome od njih. One djeluju prema svim ovlaštenicima.

Ostale odredbe o poslovnim udjelima

Društvo ne može stjecati ni uzimati u zalog vlastite poslovne udjele za koje nije u cjelini uplaćen temeljni ulog. Društvo može stjecati vlastite poslovne udjele za koje je u cjelini uplaćen temeljni ulog ako to čini imovinom koja prelazi temeljni kapital društva i ako društvo s ograničenom odgovornošću može po zakonu stvoriti propisane rezerve za stjecanje vlastitih udjela bez da s time smanjuje temeljni kapital društva ili rezerve koje mora stvarati na temelju društvenog ugovora koje ne smije upotrijebiti za isplate članovima društva.
Društvo može uzeti u zalog poslovne udjele samo ako je ukupni iznos potraživanja osiguranih zalogom poslovnih udjela niži od vrijednosti udjela ili, ako je vrijednost poslovnih udjela koji se uzimaju u zalog niža od toga, da iznos potraživanja nije veći od one imovine društva koja prelazi njegov temeljni kapital.
Povlačenje poslovnog udjela moguće je samo onda ako je predviđeno društvenim ugovorom.
Povlačenje poslovnog udjela moguće je bez suglasnosti imatelja udjela samo onda ako su pretpostavke za to bile utvrđene u društvenome ugovoru prije nego što je on stekao taj udio.

Istupanje i isključenje člana iz društva

Društvenim ugovorom može se odrediti da član može istupiti iz društva i da ga društvo može isključiti. Tada se moraju odrediti i uvjeti, postupak i posljedice istupanja ili isključenja člana iz društva.
Bez obzira na takve odredbe, član društva može tužbom kod suda zahtijevati istupanje iz društva ako za to postoje opravdani razlozi. Opravdani razlozi za istupanje iz društva postoje naročito ako mu ostali članovi društva ili neki od organa društva prouzroče štetu, ako je spriječen u ostvarenju svojih prava u društvu ili mu neki organ društva nameće nesrazmjerne obveze.
Član društva ne može se unaprijed odreći prava koje smo naprijed naveli.

Učinak istupanja ili isključenja člana iz društva

Istupanjem i isključenjem člana prestaje njegovo članstvo u društvu i sva prava koja iz toga proizlaze.
Član koji istupi iz društva i član koji je iz društva isključen imaju pravo da im se nadoknadi tržišna vrijednost njihova poslovnoga udjela kakva je bila u vrijeme istupanja. Ako je ulog člana u društvo bio u stvarima ili u pravima, on ima pravo da mu se uloženo vrati, ali ne prije nego što prođu tri mjeseca od istupanja, odnosno od isključenja iz društva. Kod toga ne može tražiti naknadu štete za slučajno uništenje, oštećenje ili smanjenje vrijednosti onoga što je uložio te ako je do toga došlo redovnom upotrebom. Ako društvo od člana traži nadoknadu pričinjene štete ili član treba da ispuni neke druge obveze prema društvu, vrijednost temeljnoga uloga neće mu se nadoknaditi dok ne podmiri štetu niti ispuni te obveze.
Članstvo u društvu člana koji je istupio iz društva i člana koji je iz njega isključen prestaje kada im se isplati naknada.


ORGANI DRUŠTVA

Uprava

Uprava društva sastoji se od jednoga ili više direktora. Uprava vodi poslove društva na vlastitu odgovornost. Način rada uprave propisuje se društvenim ugovorom. Ako neka pitanja glede načina rada uprave nisu uređena društvenim ugovorom ili ovim Zakonom, može ih urediti uprava posebnim aktom koji u tu svrhu donosi.
Ako uprava ima više članova, a društvenim ugovorom nije drugačije određeno, članovi zajedno poduzimaju radnje potrebne za vođenje poslova društva, osim ako postoji opasnost od toga da se radnje pravodobno ne poduzmu.
Ako je po društvenom ugovoru svaki član uprave ovlašten da sam poduzima radnje vođenja poslova društva, on ne smije poduzeti nakanjenu radnju usprotivi li se tome neki od članova uprave, osim ako spomenutim ugovorom nije drugačije određeno.

Imenovanje članova uprave

Član uprave može biti potpuno poslovno sposobna fizička osoba.
Članovi društva svojom odlukom imenuju upravu društva. Ako se za člana uprave imenuje nekoga od njih, to se može učiniti i u društvenom ugovoru pa i za vrijeme dok je član uprave član u društvu.
Ako se društvenim ugovorom odredi da se svi članovi društva imenuju članovima uprave, to se odnosi samo na one članove društva koji su to bili u vrijeme kada se odredba o tome unosila u ugovor.
U društvenom ugovoru može se predvidjeti da će upravu imenovati i neko javnopravno tijelo.
Ako broj članova uprave padne ispod broja koji je društvenim ugovorom određen kao najmanji broj članova uprave da bi ona mogla voditi poslove društva i zastupati ga, a nisu određeni njihovi zamjenici, članovi društva moraju svojom odlukom bez odgađanja imenovati članove koji nedostaju. Do obavljenog imenovanja preostali članovi uprave obavljaju samo neodložne poslove. Društvenim se ugovorom može odrediti da za vrijeme dok članovi društva ne imenuju nove članove, nadzorni odbor može imenovati članove koji nedostaju. Ako otpadnu svi članovi uprave ili oni nisu u mogućnosti obavljati svoje dužnosti, nadzorni odbor je dužan članove uprave imenovati bez odgađanja.
Ako društvo nema nadzorni odbor ili ako on ne postupi onako kako je to propisano u prethodnome stavku ovoga članka, sud će na prijedlog zainteresirane osobe ili po službenoj dužnosti postaviti privremenog upravitelja. Njegova je dužnost da se brine oko imenovanja nove uprave, a do tada je ovlašten obavljati samo neodložne poslove.

Članovi društva mogu svojom odlukom u svako doba opozvati članove uprave. To nema utjecaja na pravo članova uprave iz ugovora koje su oni sklopili s društvom.
Člana uprave koji je i član društva može se, ako za to postoji važan razlog, opozvati i odlukom suda.
Ako se članovi uprave imenuju društvenim ugovorom, tim se ugovorom može odrediti da ih se može opozvati samo ako za to postoji važan razlog. U tome slučaju opoziv je valjan sve dok se o njegovoj eventualnoj nevaljanosti ne odluči pravomoćnom odlukom suda, napose da li je za opoziv postojao važan razlog. Odredbe koje smo naveli vezano uz opoziv ne primjenjuju se na članove uprave koje imenuje javnopravno tijelo.

Članovi uprave, njihova ovlaštenja za zastupanje i sve promjene bez odgađanja se upisuju u sudski registar.
Prijavi za upis prilažu se dokazi o imenovanju i o izmjenama u obliku javno ovjerenih isprava. Članovi uprave moraju dati izjavu da ne postoje okolnosti koje stoje na putu njihovome imenovanju.

Zastupanje

Društvo zastupa uprava. Ako, u društvenom ugovoru nije drugačije određeno, članovi uprave skupno zastupaju društvo. Potpisuju se tako da uz navođenje tvrtke društva stavljaju svoj potpis.
Ako uprava ima više članova, društvenim ugovorom može se odrediti da društvo zastupa jedan član uprave zajedno s prokuristom. Nije dopuštena odredba u društvenom ugovoru kojom se određuje da pojedini ili svi članovi uprave zastupaju društvo samo zajedno s jednim ili više prokurista.
Valjano su učinjena očitovanja volje prema društvu, ako se učine i samo prema jednoj od osoba koje su skupno ovlaštene za zastupanje.
Način na koji više osoba zastupa društvo mora se javno objaviti istovremeno s upisom te ovlasti u trgovačkom registru.
Ako društvo nema članove uprave koji su potrebni za to da bi ga se zastupalo, osobu ovlaštenu za zastupanje može u hitnim slučajevima na prijedlog zainteresirane osobe odrediti sud za vrijeme dok društvo ne imenuje odgovarajućega člana uprave, odnosno dok sud ne postavi privremenog upravitelja.
Ako društvo ima samo jednoga člana koji je ujedno i jedini član uprave, on ne može, ne dozvoli mu se drugačije, sklapati u ime društva pravne poslove sa samim sobom ili kao zastupnik nekoga drugoga, osim ako se posao sklapa isključivo radi ispunjenja neke obveze.

Ograničenje ovlasti za zastupanje

Članovi uprave moraju poštivati ograničenja ovlasti za zastupanje postavljena društvenim ugovorom, odlukom članova društva i Obveznim uputama nadzornog odbora.
Takva ograničenja bez pravnoga su učinka prema trećima. To vrijedi napose ako se ovlast za zastupanje ograničava na sklapanje određenih poslova ili poslova određene vrste ili se ono daje samo pod određenim okolnostima, za određeno vrijeme ili mjesto ili je za sklapanje pojedinih poslova potrebna suglasnost članova društva, nadzornog odbora ili nekog drugog organa društva.

Poslovne knjige i financijska izvješća

Uprava društva odgovara za uredno vođenje poslovnih knjiga.
Uprava odgovara za izradu financijskih izvješća društva. Ona je dužna izrađena financijska izvješća i izvješće o stanju društva bez odgađanja dostaviti nadzornom odboru i skupštini društva. Ako je potrebno da se obavi revizija financijskih izvješća društva, uprava je dužna uz izrađena spomenuta izvješća i uz izvješće o stanju društva dostaviti i izvješće revizora.
Zabranjena je konkurencija članova uprave djelatnostima društva u kojemu su članovu uprave.

Dužna pozornost i odgovornost članova uprave

Članovi uprave moraju voditi poslove društva s pozornošću urednog i savjesnog gospodarstvenika i čuvati poslovnu tajnu društva. Članovi uprave koji povrijede svoje obveze odgovaraju društvu za štetu kao solidarni dužnici. U slučaju spora članovi uprave moraju dokazati da su primijenili pozornost urednog i savjesnog gospodarstvenika.
Članovi uprave moraju naročito nadoknaditi štetu ako suprotno ovome Zakonu i društvenom ugovoru podijele imovinu društva, naime ako članovima društva djelomično ili u cjelini vrate uplate temeljnih uloga, isplate kamate ili dobit, za društvo steknu vlastite poslovne udjele, uzmu ih u zalog ili povuku.
Član uprave društva odgovara društvu za štetu koju mu pričini pravnim poslom koji je on sklopio s društvom u svoje ili u tuđe ime, ako za to prethodno ne dobije suglasnost nadzornog odbora, a ako društvo nema nadzorni odbor, suglasnost svih ostalih članova uprave.
Ako je naknada štete potrebna za to da se podmire vjerovnici društva, član uprave ne oslobađa se od odgovornosti s time što je djelovao po odluci članova društva.

Davanje kredita članovima uprave i prokuristi

Na davanje kredita članovima uprave i prokuristi te članovima njihovih užih obitelji na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 249. Zakona o trgovačkim društvima. Ako društvo nema nadzorni odbor, odluku toga odbora zamjenjuje odluka članova društva. Propisi za članove uprave vrijede i za njihove zamjenike.
Članak 249. Zakona o trgovačkim društvima glasi:
"Davanje kredita članovima uprave i prokuristima
(1) Društvo može dati kredit članovima uprave, prokuristima i članovima njihovih užih obitelji samo na temelju odluke nadzornoga odbora. Odluka se može odnositi samo na određene ugovore o kreditu ili vrste kredita a ugovor o kreditu mora se sklopiti najkasnije tri mjeseca od dana donošenja odluke kojom se kredit odobrava. U odluci moraju se odrediti kamate i otplata kredita. Kreditom se smatraju i druge pravne radnje koje se u gospodarskome smislu mogu s njime izjednačiti. To ne vrijedi za kredite koji ne prelaze visinu mjesečne plaće člana uprave.
(2) Odredbe prethodnoga stavka ovoga članka primjenjuju se i na davanje kredita vladajućega društva takvim osobama u ovisnome društvu i članovima njihovih užih obitelji te na davanje kredita ovisnoga društva takvim osobama u vladajućemu društvu i članovima njihovih užih obitelji. U tim slučajevima odluku o davanju kredita daje nadzorni odbor vladajućega društva.
(3) Dade li se kredit protivno odredbama iz stavka 1. i 2. ovoga članka, mora ga se, bez obzira na odredbe ugovora, odmah vratiti, osim ako nadzorni odbor naknadno ne donese odluku kojom odobrava davanje kredita."


Nadzorni odbor

Društvenim ugovorom određuje se ima li društvo nadzorni odbor.

Društvo mora imati nadzorni odbor:
1. ako je prosječan broj zaposlenih u godini veći od 300, ili
2. ako je to za društvo koje obavlja određenu djelatnost propisano posebnim zakonom.

Prosječan broj zaposlenih određuje se prema brojevima zaposlenih u društvu svakoga posljednjega dana u mjesecu u prethodnoj kalendarskoj godini.
Uprava je dužna u tom slučaju s danom prvoga siječnja utvrditi prosječan broj zaposlenih u prethodnoj godini. Ako taj broj prelazi 300 zaposlenih, dužna je to bez odgađanja priopćiti registarskome sudu zajedno s popisom članova društva, odnosno s izjavom da u članstvu društva nije bilo promjene. Prijeđe li u vremenu između dva takva priopćenja prosječan broj zaposlenih u društvu 300, to se mora registarskome sudu priopćiti bez odgađanja.

Sastav nadzornog odbora

Nadzorni odbor sastoji se od tri člana. Društvenim ugovorom može se odrediti da nadzorni odbor ima više članova ali njihov broj mora biti neparan.
Za određivanje tko može biti članom nadzornog odbora na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o članovima uprave.
U nadzorni odbor ne može se izabrati ili imenovati osoba koja je već član u deset takvih odbora dioničkih društava ili društava s ograničenom odgovornošću.
Ako je neka osoba izabrana ili imenovana u više nadzornih odbora, smatra se da je izabrana, odnosno imenovana samo u jedan odbor ako to čini kao predstavnik nekoga javnopravnoga tijela, društva unutar koncerna ili financijske institucije koja s društvom trajnije posluje da bi štitila njihove interese, ali samo onda ako nije član više od dvadeset nadzornih odbora.

Izbor i imenovanje članova nadzornog odbora

Članovi društva svojom odlukom izabiru članove nadzornog odbora osim ako je posebnim zakonom propisano da neke od njih imenuju zaposleni. Ako se na istoj skupštini izabiru najmanje tri člana nadzornog odbora, na zahtjev članova društva čiji ulozi čine najmanje trećinu temeljnoga kapitala zastupljenoga na skupštini, o izboru svakoga člana odbora odlučuje se odvojeno.
Društvenim ugovorom može se odrediti da odeđeni članovi društva ili članovi koji imaju određene poslovne udjele mogu imenovati određeni broj članova nadzornog odbora. Takvo pravo može se dati samo onim članovima koji mogu raspolagati sa svojim poslovnim udjelom samo uz suglasnost društva. U nadzorni odbor može se tako imenovati najviše trećinu njegovih članova.
Ne mogu se izabrati ni imenovati zamjenici članova nadzornog odbora.
Podrazumjeva se i zakonom je obvezna dužna pozornost i odgovornost članova nadzornog odbora.


Skupština

Članovi društva u skupštini donose odluke na koje su ovlašteni zakonom i društvenim ugovorom, osim ako se svi članovi u pojedinom slučaju u pisanom obliku ne dogovore o odluci koju trba donijeti ili izjave da su suglasni s time da se o njoj glasuje pisanim putem.
Ako se odluka donosi pisanim putem, većina koja je potrebna za to da bi se ona donijela ne određuje se na temelju danih nego na temelju ukpnog broja glasova kojima raspolažu članovi društva.
Ako sve poslovne udjele u društvu drži samo jedan član ili uz njega i društvo, on mora bez odgađanja po donošenju odluke o tome sastaviti zapisnik i potpisati ga.

Nadležnost skupštine

Skupština odlučuje o pitanjima određenim društvenim ugovorom, a osobito o:
1. financijskim izvješćima društva, upotrebi ostvarene dobiti i pokrivanju gubitka,
2. zahtjevu za uplatama temeljnih uloga,
3. imenovanju i opozivu članova uprave,
4. izboru i opozivu članova nadzornog odbora ako ga društvo ima,
5. podjeli i povlačenju poslovnih udjela.
6. davanju prokure za sva poduzeća,
7. mjerama za ispitivanje i nadzor nad vođenjem poslova,
8. izmjeni društvenog ugovora,
9. postavljanju zahtjeva za naknadu štete koje društvo može imati protiv članova uprave i nadzornog odbora i zamjenika članova uprave te o imenovanju zastupnika u sudskom postupku ako društvo ne mogu zastupati članovi uprave ni nadzorni odbor.

Društvenim ugovorom može se proširiti ili smanjiti nadležnost skupštine, ali se iz njezine nadležnosti ne može izuzeti donešenje odluka o financijskim izvješćima društva, upotrebi ostvarene dobiti i pokrivanju gubitka, i izboru i opozivu članova nadzornog odbora ako ga društvo ima.

Sazivanje skupštine

Skupštinu društva saziva uprava, ako zakonom ili društvenim ugovorom to pravo nije dano i nekom drugom. Ako u društvenom ugovoru nije drugačije određeno, skupština se održava u sjedištu društva.
Skupštinu se mora sazvati najmanje jednom godišnje te, osim u slučajevima određenim Zakonom o trgovačkim društvima i društvenim ugovorom, uvijek onda kada to zahtijevaju interesi društva, a bez odgađanja napose onda ako se uoči da je društvo izgubilo polovinu temeljnoga kapitala.

Skupštinu se mora sazvati bez odgađanja i onda kada to u pisanome obliku uz navođenje svrhe zatraže članovi društva koji su preuzeli temeljne uloge što zajedno čine najmanje desetinu temeljnoga kapitala društva. Društvenim ugovorom može se odrediti da to pravo imaju članovi koji su zajedno preuzeli i manje uloge.
Ako organ koji je ovlašten da sazove skupštinu ne udovolji zahtjevu sazivanja skupštine bez odgađanja u roku od 14 dana od dana kada je primljen, ili takvoga organa nema, osobe koje su podnijele zahtjev mogu uz navođenje dnevnoga reda same sazvati skupštinu. Skupština u tome slučaju odlučuje o snošenju troškova za održavanje tako sazvane skupštine.

Skupštinu se mora sazvati na način kako je to određeno društvenim ugovorom, a ako u njemu o tome nema odredaba, preporučenim pismom upućenim svim članovima društva. Od dana kada je posljednji puta oglašeno sazivanje skupštine ili od kada je poziv predan pošti i dana održavanja skupštine mora proći najmanje sedam dana.
U pozivu se mora što je to preciznije moguće odrediti dnevni red skupštine. Ako postoji nakana da se mijenja društveni ugovor, treba navesti i glavne izmjene koje se predlažu.
Članovi društva koji su preuzeli temeljne uloge što čine zajedno najmanje desetinu a, ako je tako određeno društvenim ugovorom, i manji dio temeljnoga kapitala društva mogu pisanim putem uz navođenje razloga za to zahtijevati da se na dnevni red stave i druga pitanja ako taj zahtjev postave najkasnije tri dana od dana objave ili primitka poziva kako je to opisano naprijed.

Odlučivanje na skupštini

Ako društvenim ugovorom nije određeno drugačije, skupština može valjano odlučivati ako su na njoj prisutni članovi društva ili njihovi zastupnici koji predstavljaju najmanje desetinu temeljnoga kapitala društva.
Na skupštini koja nije uredno sazvana niti su članovi društva na propisani način stavili zahtjev za odlučivanje o određenim pitanjima najkasnije tri dana prije njezina održavanja mogu se donositi odluke samo onda ako su na njoj prisutni ili zastupljeni svi članovi društva. Taj se uvjet ne mora ispuniti za donošenje odluke o sazivanju nove skupštine.
U slučaju da skupština nije podobna za odlučivanje, a društvenim ugovorom nije drugačije određeno, mora se s pozivom na tu okolnost sazvati nova skupština s time da se njezin dnevni red ograničava na dnevni red skupštine na kojoj se nije moglo odlučivati. Na toj skupštini mogu se donositi valjane odluke bez obzira na to koliko je temeljnoga kapitala na njoj zastupljeno.

Ako zakonom i društvenim ugovorom nije drugačije određeno, skupština donosi odluke većinom od danih glasova.
Svaki iznos temeljnoga uloga od 50 EUR daje pravo na jedan glas. Dijelovi toga iznosa ne uzimaju se u obzir za određivanje prava glasa. Uprava društva dužna je u knjizi poslovnih udjela pri upisu svake promjene veličine udjela unijeti i broj glasova na koji on daje pravo u skupštini društva te o tome, ako on to zatraži, članu društva izdati potvrdu.
U društvenom ugovoru može se odrediti da članovi društva imaju drugačije pravo glasa od onoga kako je to određeno u prethodnome stavku ovoga članka s time da svaki član mora imati najmanje jedan glas.
Član može glasovati i preko punomoćnika koji se mora na skupštini društva iskazati pisanom punomoćju u kojoj je navedeno da se daje u svrhu glasovanja na skupštini. Zakonski zastupnici fizičkih osoba i osobe koje zastupaju pravne osobe na temelju statuta mogu za zastupane članove glasovati na skupštini bez punomoći.
Na skupštini ne može o odluci glasovati osoba kojoj se tom odlukom pribavlja neka korist ili se oslobađa neke obveze. Ona ne može glasovati ni kao zastupnik člana društva. Isto vrijedi i kada se odlučuje o pravnome poslu između člana i društva te o pokretanju ili rješenju spora među njima.
Nema ograničenja u pravu glasa za člana društva kada se odlučuje o njegovu izboru, odnosno imenovanju ili o opozivu kao člana uprave, nadzornog odbora ili likvidatora društva.

Odluke donesene na skupštini i one donesene pisanim putem moraju se bez odgađanja unijeti u posebnu knjigu odluka. Svaki član društva ima za vrijeme radnog vremena društva pravo uvida u knjigu odluka.
Svakome članu društva mora se na njegov zahtjev bez odgađanja preporučenim pismom dostaviti izvod iz svih odluka koje su unesene u knjigu odluka potpisane od strane uprave uz priopćenje dana i mjesta donošenja te podataka o upisu u tu knjigu.

Ništavost odluka skupštine

Tužbom koja se podiže isključivo kod nadležnog regovačkog suda može se tražiti da se utvrdi kako je odluka skupštine ništava:
1. ako skupština na kojoj je donesena odluka nije bila valjano sazvana, napose ako na nju nisu bili uredno pozvani svi članovi društva,
2. ako nije donesena na način i u obliku propisanima ovim Zakonom ili društvenim ugovorom,
3. ako nije u skladu s biti društva ili je njezin sadržaj protivan prisilnim propisima ili moralu ili odredbama društvenog ugovora.

Takvu tužbu može podići svaki član društva koji je bio na skupštini i u zapisnik izjavio protivljenje donošenju odluke i svaki član društva kojemu je neopravdano bilo onemogućeno da bude na skupštini. Glede odluke koja je donesena pisanim putem tužbu možc podići i svaki član društva koji je glasovao protiv njena donošenja ili je pri tome bio zaobiđen. Tužbu može podići i svak član uprave i nadzornog odbora ako mu se odlukom naređuje da učini nešto zbog čega bi mogao odgovarati za štetu odnosno čime bi učinio kažnjivu radnju. Tužba se mora podići u roku od 30 dana od dana kada je odluka upisana u knjigu odluka.

Tužba za utvrđenje ništavosti

Tužba se podiže protiv društva. Društvo zastupa uprava, a ako tužbu podiže netko od članova uprave, nadzorni odbor. Ako tužbu podiže netko od članova uprave i nadzornog odbora ili ako društvo nema nadzorni odbor, a društvo nema zastupnika, sud će društvu postaviti zastupnika. Sud može na zahtjev društva po slobodnoj ocjeni narediti tužitelju da dade osiguranje za pokriće štete koja bi se podizanjem tužbe mogla prouzročiti društvu. Sud može privremenom mjerom zaustaviti primjenu odluke za koju se tužbom traži da se utvrdi ništavom, ako je vjerojatno da bi se njezinim provođenjem društvu mogla pričiniti nenadoknadiva šteta. Svaki član društva može se o svome trošku umiješati u spor.
Presuda kojom se utvrđuje da je odluka skupštine ništava djeluje u korist i protiv svih članova društva.
Ako je tužba odbijena zbog toga što nema osnove za to da se odluka skupštine oglasi ništavom, društvu solidarno odgovaraju tužitelji koji su podigli tužbu zlonamjerno ili zbog grube nepažnje.
Ako je odluka koja je oglašena ništavom bila upisana u trgovačkom registru, sud mora po službenoj dužnosti u taj registar upisati i presudu kojom je ona oglašena ništavom. Upis presude mora se objaviti na isti način kao što se objavila i odluka koja je oglašena ništavom.
Ako se odluka koja je oglašena ništavom odnosi na promjenu društvenog ugovora, registarskome se sudu uz presudu podnosi u obliku javnobilježničke isprave potpuni tekst društvenoga ugovora onako kako on treba glasiti uzimajući u obzir presudu suda i sve dotadašnje izmjene toga ugovora.
Na pobijanje odluka skupštine na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o utvrđivanju ništavosti.

REVIZORI

Ako je odlukom članova društva odbijen prijedlog da se imenuju revizori radi pregleda posljednjih godišnjih financijskih izvješća, sud može na prijedlog članova društva koji zajedno imaju temeljne uloge što čine najmanje deseti dio temeljnoga kapitala imenovati jednoga ili više revizora. Sud će tome zahtjevu udovoljiti samo onda ako se učini vjerojatnim da su učinjene grube povrede zakona ili društvenog ugovora.
Članovi društva koji su stavili takve prijedloge ne mogu za trajanja revizije prenositi svoje poslovne udjele bez suglasnosti društva.
Prije imenovanja revizora sud mora saslušati članove uprave i nadzornog odbora.
Sud može na temelju postavljenog prijedloga imenovanje revizora uvjetovati davanjem osiguranja.
Revizija će se smatrati neopravdanom, ako u cjelini potvrdi ispravnost financijskih izvješća, odnosno ako utvrdi da su poslovne knjige uredno vođene.

Revizori imaju pravo pregledati poslovne knjige i dokumentaciju društva i tražiti obavještenja i izjave od članova uprave i nadzornog odbora te od osoba zaposlenih u društvu kako bi utvrdili stanje poslovanja u društvu. Sve osobe od kojih oni zatraže obavještenja i izjave moraju ih dati bez odgađanja točno i istinito. Nadzorni se odbor mora uključiti u rad revizora.
Nagradu za rad revizora određuje sud. Revizori ne mogu ni od koga drugoga primiti nikavu nagradu za svoj rad.

Revizori su dužni svoje izvješće bez odgađanja dostaviti upravi i nadzornom odboru društva. U izvješću o njihovu nalazu i mišljenju mora se navesti je li za vrijeme obavljanja revizije bilo udovoljeno njihovim zahtjevima te da li posljednja godišnja financijska izvješća pokazuju istinitu i točnu sliku financijskog stanja društva.
Članovi društva koji su tražili da se provede revizija imaju u poslovnim prostorijama pravo uvida u izvješće revizora i u dokumentaciju koja mu je priložena.
Uprava i nadzorni odbor dužni su narednoj skupštini društva podnijeti izvješće revizora i zatražiti da ona o njemu odluči. Na skupštini se izvješće mora pročitati u cjelini. Uprava i nadzorni odbor moraju se tom prilikom očitovati o svim utvrđenim nepravilnostima i o mjerama koje nakanjuju poduzeti ili koje predlažu da se poduzmu. Nadzorni odbor se mora izjasniti i o tome ima li društvo pravo tražiti naknadu štete. Ako iz izvješća revizora proizlazi da su učinjene grube povrede zakona ili društvenog ugovora, mora se bez odgađanja sazvati skupštinu društva.
Ako nema sporazuma o snošenju troškova revizije, sud će po slobodnoj ocjeni odlučiti, uzimajući u obzir rezultate revizije, tko će ih i u kojemu omjeru snositi.
Ako se iz izvješća revizora utvrdi da zahtjev za provođenje revizije nije bio opravdan, članovi društva koji su zlonamjerno ili zbog grube nepažnje tražili da se revizija provede solidarno odgovaraju društvu za štetu koja mu je time pričinjena.

Odštetni zahtjevi u korist društva

Članovi društva čiji temeljni ulozi čine zajedno najmanje deseti dio temeljnoga kapitala društva mogu postaviti zahtjev za naknadu štete kojega društvo ima prema članovima uprave i nadzornog odbora, ako su članovi društva odbili protiv njih postaviti takav zahtjev ili je prijedlog da se to učini dostavljen upravi ali ga ona nije pravodobno podnijela članovima društva da o njemu odluče.
Tužba se mora podići u roku od tri mjeseca od dana kada je odbijen prijedlog da se donese odluka o podizanju tužbe ili od kada je osujećeno donošenje odluke o tome.
Za vrijeme trajanja spora tužitelji ne mogu raspolagati svojim poslovnim udjelima bez suglasnosti društva.
Na zahtjev tuženoga sud će odrediti da su tužitelji dužni dati osiguranje za naknadu štete koja tuženome prijeti zbog podizanja tužbe.
Ako se tužba kao neosnovana odbije, a utvrdi se da je podignuta zlonamjerno ili zbog grube nepažnje, tužitelj je dužan tuženome nadoknaditi štetu koja mu je time pričinjena. Više tužitelja odgovara solidarno.


IZMJENA DRUŠTVENOG UGOVORA

Društveni ugovor može se izmijeniti samo odlukom članova društva. Odluka mora biti u obliku javnobilježničke isprave. Odluka o izmjeni nema učinka dok se ne upiše u sudski registar.
Odluka o izmjeni društvenog ugovora donosi se većinom od najmanje tri četvrtine od danih glasova. Društvenim ugovorom može se odrediti da je za to potrebna veća većina a može se zahtijevati ispunjenje i dodatnih pretpostavki.
Odluka o odredbama da treba imenovati nadzorni odbor i o smanjenju nagrade koja po društvenom ugovoru pripada članovima uprave i nadzornog odbora donosi se običnom većinom glasova.
Ako u društvenom ugovoru nije nešto drugo određeno, odluka o izmjeni predmeta poslovanja donosi se jednoglasno.
Odluka o tome da se povećaju obveze članova prema društvu koje proizlaze iz društvenog ugovora ili da se pojedinim članovima smanje prava koja imaju na temelju toga ugovora može se donijeti samo onda ako se s time suglase svi članovi društva na koje se odnosi povećanje obveza ili smanjenje prava.
To napose vrijedi za odluke kojima se u društveni ugovor unose odredbe o mjeri u kojoj treba uplatiti uloge u temeljni kapital društva ili treba da se o tome u ugovoru mijenjaju odredbe koje su u njemu sadržane.

Svaka izmjena društvenog ugovora mora se prijaviti registarskom sudu radi upisa u sudski registar. Prijavi treba priložiti učinjene izmjene u obliku javnobilježničke isprave s dokazom da su valjano učinjene i potvrdu javnog bilježnika da neizmijenjene odredbe društvenog ugovora koji se nalazi kod registarskog suda zajedno s učinjenim izmjenama u potpunosti odgovaraju tekstu toga ugovora koji se prilaže.
Ne objavljuju se odluke kojima se ne mijenjaju odredbe društvenog ugovora koje su ranije objavljene.

Povećanje temeljnoga kapitala

Za povećanje temeljnoga kapitala potrebna je odluka članova društva o izmjeni društvenog ugovora.
Temeljni kapital može se povećati uplatama novih ili povećanjem postojećih temeljnih uloga ali i unošenjem rezervi i dobiti društva u temeljni kapital.
Na temelju povećanja temeljnoga kapitala temeljne uloge u društvu mogu preuzeti postojeći članovi društva i druge osobe.
Ako u društvenom ugovoru, odnosno u odluci o povećanju temeljnoga kapitala nije drugačije određeno, postojeći članovi društva imaju pravo prvenstva da u roku od mjesec dana od donošenja odluke o povećanju temeljnoga kapitala preuzmu temeljne uloge u srazmjeru svojih uloga u temeljnome kapitalu društva. Izjava o preuzimanju temeljnoga uloga daje se u obliku javnobilježničke isprave.
Osobe koje uplatom uloga pristupaju društvu moraju u izjavi o tome navesti da to čine na način kako je to određeno društvenim ugovorom. U izjavi moraju se navesti iznosi koji se uplaćuju u temeljni kapital društva i druge obveze koje novi član društva preuzima na temelju društvenog ugovora.
Povećanje temeljnoga kapitala ulaganjem stvari i prava moguće je samo onda ako se u odluci o povećanju kapitala to izričito navede i ako se odredi rok u kojemu će se u društvo unijeti stvari i prava. Stvari i prava moraju se unijeti u društvo prije nego što se registarskome sudu podnese prijava za upis povećanja temeljnoga kapitala u sudski registar.

Čim se preuzmu i uplate ulozi u povećani temeljni kapital mora se registarskome sudu podnijeti prijavu za upis povećanja temeljnoga kapitala u sudski registar.
Prijavi za upis moraju se priložiti:
1. izjave o preuzimanju temeljnih uloga u obliku javnobilježničke isprave ili u javno ovjerenome prijepisu,
2. popis osoba koje su preuzele nove temeljne uloge potpisan od strane podnositelja prijave u kojoj se moraju, navesti iznosi preuzetih i uplaćenih uloga, u čemu su oni uplaćeni i dokazi da je to učinjeno, koje treba priložiti popisu, a ako su temeljne uloge preuzeli postojeći članovi društva ukupni novi iznosi njihovih temeljnih uloga,
3. ako je temeljni kapital povećan ulaganjem stvari i prava, ugovore kojima je to ulaganje ostvareno.

Povećanje temeljnoga kapitala pretvaranjem rezervi u temeljni kapital

O pretvaranju rezervi društva u temeljni kapital može se odlučiti nakon što se donese odluka o prihvaćanju godišnjih financijskih izvješća za posljednju poslovnu godinu, ako ta izvješća ne pokazuju gubitak, a nema nepokrivenoga gubitka iz prethodnih godina. Za to se mogu koristiti rezerve ako je to u skladu sa svrhom kojoj su one namijenjene.
Odluka o povećanju temeljnoga kapitala ne može se donijeti prije nego što jedan ili više revizora koje odlukom imenuju članovi društva ispitaju posljednja godišnja financijska izvješća i potvrde ih. Ako je dan na koji se ta izvješća odnose više od osam mjeseci prije podnošenja prijave za upis odluke o povećanju temeljnoga kapitala društva u sudski registar, moraju se izraditi nova financijska izvješća koja moraju ispitati revizori. Na temelju nje može se donijeti odluka o povećanju temeljnoga kapitala društva samo ako je revizori potvrde.
Povećanje temeljnoga kapitala društva provodi se povećanjem nominalnih iznosa postojećih poslovnih udjela u društvu ili stvaranjem novih poslovnih udjela.
Povećanje temeljnoga kapitala mora se tako provesti da ukupan iznos povećanih temeljnih uloga odgovara povećanome temeljnome kapitalu društva.
Novi poslovni udjeli članova društva moraju biti u istome srazmjeru kao i oni prije povećanja temeljnoga kapitala društva. Drugačija odluka članova društva je ništava.
Poslovni udjeli za koje su temeljni ulozi samo djelomično uplaćeni sudjeluju u povećanju temeljnoga kapitala prema njihovim nominalnim iznosima.
Povećanje temeljnoga kapitala društva ne utječe na odnose prava koja proizlaze iz poslovnih udjela.
Ako nije nešto drugo određeno, povećani poslovni udjeli sudjeluju u dobiti društva koja je ostvarena u cijeloj poslovnoj godini u kojoj je donesena odluka o povećanju temeljnoga kapitala.
Temeljni kapital je povećan od upisa odluke o povećanju toga kapitala u sudski registar.

Smanjenje temeljnoga kapitala

Temeljni kapital društva može se smanjiti samo na temelju odluke članova društva o izmjeni društvenoga ugovora te nakon što se provede postupak koji je propisan Zakonom o trgovačkim društvima. U odluci moraju se navesti opseg i svrha smanjenja temeljnoga kapitala i kako će se to provesti.
Smanjenjem temeljnoga kapitala smatra se svako smanjenje visine toga kapitala određene u društvenome ugovoru bez obzira na to provede li se smanjenje vraćanjem članovima društva njihovih temeljnih uloga, sniženjem nominalnog iznosa tih uloga ili potpunim, odnosno djelomičnim oslobađanjem članova društva ili njihovih pravnih prednika od obveze da u cjelini uplate temeljne uloge.
Nije dopušteno smanjenje temeljnoga kapitala ispod iznosa zakonom propisanog temeljnog kapitala. Ako se smanjenje temeljnoga kapitala provodi vraćanjem uplaćenih temeljnih uloga ili oslobođenjem članova od obveze da ih u cjelini uplate, iznos svakoga temeljnoga uloga koji ostaje u društvu ne može biti niži od iznosa određenog zakonom.
Registarskome sudu mora se podnijeti prijavu da se u sudski registar upiše nakana društva da smanji temeljni kapital.
Uprava mora odmah nakon što je obaviještena o upisu nakanjenoga smanjenja temeljnoga kapitala u sudski registar nakanu o sniženju kapitala objaviti u "Narodnim novinama" Republike Hrvatske i u glasilu društva, ako ga ono ima. U tome oglasu društvo je dužno objaviti da je spremno svim vjerovnicima na njihov zahtjev podmiriti potraživanja koja postoje prema društvu na dan posljednje objave nakane da se smanji temeljni kapital, odnosno dati osiguranje da će ona biti podmirena te da se smatra kako su vjerovnici društva koji mu se ne prijave u roku od tri mjeseca od navedenoga dana suglasni s time da se smanji temeljni kapital društva. Spomenutu objavu mora se dostaviti poznatim vjerovnicima.

Prijava za upis izmjene društvenog ugovora u sudski registar

Prijava da se izmjena društvenog ugovora upiše u sudski registar podnosi se registarskome sudu nakon što protekne rok koji je dan vjerovnicima za to da se jave društvu.

Prijavi treba priložiti:
1. dokaz da je nakana smanjenja temeljnoga kapitala objavljena na način kako je to određeno zakonom,
2. dokaz da su vjerovnici koji su se javili društvu podmireni ili da im je dano osiguranje,
3. izjavu svih članova uprave da je svim poznatim vjerovnicima poslana obavijest, a da se društvu nisu javili drugi vjerovnici osim onih kojima je ono podmirilo potraživanja ili im je dalo osiguranje;
4. popis članova društva na temelju odluke o smanjenju temeljnoga kapitala.

Ako dokaz koji je podnesen o tome da su vjerovnici podmireni, odnosno da im je dano osiguranje ne odgovara istini, svi članovi uprave solidarno odgovaraju onim vjerovnicima glede kojih su dani krivi podaci za štetu koja im je time učinjena, ali samo za iznos za koji se oni nisu mogli podmiriti iz imovine društva.
Ne odgovara za štetu član uprave koji dokaže da nije znao za netočnost dokaza i izjava koje je dao.

Isplate članovima društva i oslobođenje od obveza

Isplate članovima društva na temelju smanjenja temeljnoga kapitala moguće su nakon što se odgovarajuća izmjena društvenog ugovora upiše u sudski registar.
Od upisa u sudski registar iz stavka 1. ovoga članka djeluje i oslobođenje od obveze da se uplate preostali neuplaćeni temeljni ulozi u koju svrhu je smanjen temeljni kapital društva.


PRESTANAK DRUŠTVA S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU

Razlozi za prestanak društva jesu:

1. istek vremena određenog u društvenom ugovoru,
2. odluka članova,
3. pripajanje društva drugome društvu i spajanje s drugim društvom,
4. pravomoćna odluka suda kojom se odbija otvaranje stečajnog postupka zbog nemogućnosti da se iz stečajne mase pokriju troškovi stečajnog postupka,
5. pravomoćna odluka suda kojom se utvrđuje da je upis društva u sudski registar bio nezakonit,
6. provođenje stečajnog postupka,
7. odluka registarskog suda donesena napose po odredbama članka 367. stavka 2. i 3. i članka 398. stavka 6. Zakona o trgovačkim društvima (odluka glavne skupštine koja se mora donijeti s glasovima koji predstavljaju najmanje tri četvrtine temeljnoga kapitala zastupljenoga na glavnoj skupštini društva pri donošenju odluke, ako se statutom za to ne traži veća većina ili ispunjenje dodatnih pretpostavki, pravomoćna odluka nadležnog suda kao isključivo nadležnog kojom se utvrđuje da je upis društva u sudski registar bio nezakonit, i nepoštivanje obveza oko uplate temeljnog kapitala), i
8. ukidanje društva.

Društvenim ugovorom mogu se predvidjeti i drugi razlozi za prestanak društva.
Ako društvenim ugovorom nije drugačije određeno, u slučaju pod točkom 2., odluka se donosi u obliku javnobilježničke isprave s većinom od najmanje tri četvrtine od danih glasova.

Društvo može prestati na temelju presude suda ako postane nemoguće da se ostvaruje svrha društva ili ako u prilikama društva postoje drugi važni razlozi za njegov prestanak.
Tužba za prestanak društva podiže se protiv društva isključivo kod nadležnog suda. Mogu je podići samo članovi društva čiji temeljni ulozi čine najmanje deseti dio temeljnoga kapitala društva.

Otvaranje stečajnoga postupka

Stečajni postupak nad društvom pokreće se i provodi po propisima kojima se uređuje stečaj nad pravnim osobama.

Prijava za upis u sudski registar

Prestanak društva zbog proteka vremena ili odluke članova društva mora se bez odgađanja prijaviti sudu radi upisa u sudski registar. Presuda suda o prestanku društva te odluka suda o otvaranju stečajnog postupka dostavljaju se registarskome sudu po službenoj dužnosti. U tom slučaju se i upis provodi po službenoj dužnosti.
Ne postupi li uprava po zahtjevu koji joj je upućen od strane registarskoga suda da podnese prijavu za upis nastanka razloga za prestanak društva u sudski registar, taj će joj sud uputiti ponovni poziv da to učini uz upozorenje da će po proteku ostavljenoga roka sud po službenoj dužnosti upisati u sudski registar da je nastao razlog za prestanak društva i da će sud imenovati likvidatore. Prije upisa i imenovanja likvidatora sud će saslušati članove uprave a po slobodnoj procjeni i nekoga od članova društva koji ne vode poslove društva.

Likvidatori

Likvidaciju provode članovi uprave ako se društvenim ugovorom ili odlukom članova društva likvidatorima ne imenuju jedna ili više osoba. Sud može i izvan toga na prijedlog nadzornog odbora ili članova društva čiji temeljni ulozi čine najmanje deseti dio temeljnoga kapitala ili manji dio određen društvenim ugovorom iz važnoga razloga pored tih likvidatora ili umjesto njih imenovati druge.
Likvidatore koje je imenovao, sud može pod pretpostavkama iz prethodnoga stavka ovoga članka i opozvati. Likvidatore koje nije imenovao sud mogu u svako doba opozvati i članovi društva svojom odlukom.
Likvidatori koje imenuje sud imaju pravo da im se primjereno nadoknade troškovi koje imaju kao likvidatori i isplati nagrada za njihov rad. Ako se sudski imenovani likvidatori i društvo ne suglase o naknadi troškova i o nagradi, o tome odlučuje sud.
Na likvidatore primjenjuju se propisi i odredbe društvenoga ugovora koje se odnose na članove uprave društva.
Na likvidaciju društva na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o likvidaciji dioničkog društva.

 



Ako se želi osnovati društvo s ograničenom odgovornošću, potreban je temeljni kapital od najmanje 20 tisuća kuna, pri čemu se mora za javnog bilježnika izdvojiti 3200 kuna. Ako je kapital veći, onda i više. Za d.o.o. s manjim brojem djelatnosti ukupni troškovi osnivanja bez osnivačkoga kapitala najmanje su 6500 kuna. Za oglas o registraciji u Narodnim novinama plaća se, tako, 850 kuna, u dnevnim novinama koje se prodaju u cijeloj Hrvatskoj 550 kuna, sudske pristojbe najmanje stoje 1100 kuna, a izdavanje je potvrde o uplati temeljnoga kapitala 60 kuna. Platiti se mora i otvaranje žiroračuna, izrada pečata, potvrda o razvrstavanju d.o.o. u Državnom zavodu za statistiku te revizor osnivanja. Od predaje dokumentacije do registracije na Trgovačkom sudu, primjerice, u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji potrebno je oko 35 dana. U manjim mjestima, registracija je obično brža.




TRGOVAČKI SUDOVI U HRVATSKOJ

TRGOVAČKI SUD U BJELOVARU
Ivše Lebovića 42, 43000 Bjelovar
Tel: +385 43 24 44 08
Fax: +385 43 24 44 09

TRGOVAČKI SUD U DUBROVNIKU
Dr. Ante Starčevića 67, 20000 Dubrovnik
Tel: +385 20 35 77 11
Fax:+385 20 35 77 37

TRGOVAČKI SUD U KARLOVCU
Trg Josipa Broza Tita 1, 47000 Karlovac
Tel: +385 47 60 61 49
Fax: +385 47 41 53 03

TRGOVAČKI SUD U OSIJEKU
Zagrebačka 2, 31000 Osijek
Tel: +385 31 20 76 00
Fax: +385 31 20 76 06

TRGOVAČKI SUD U RIJECI
Zadarska 1, 51000 Rijeka
Tel: +385 51 21 32 11
Fax: +385 51 21 10 22

TRGOVAČKI SUD U SISKU
Serde Hefelea bb, 44 000 Sisak
Tel:+385 44 57 17 82
Fax:+385 44 57 17 83

TRGOVAČKI SUD U SLAVONSKOM BRODU
Trg pobjede 13/III, 35000 Slavonski Brod
Tel: +385 35 21 74 00
Fax: +385 35 41 02 89

TRGOVAČKI SUD U SPLITU
Gundulićeva 29, 21000 Split
Tel: +385 21 39 39 00
Fax: +385 21 34 72 71

TRGOVAČKI SUD U ŠIBENIKU
Stjepana Radića 81, 22000 Šibenik
Tel:+385 22 20 93 00
Fax:+385 22 20 93 20

TRGOVAČKI SUD U VARAŽDINU
Braće Radića 2, 42000 Varaždin
Tel: +385 42 21 46 60
Fax: +385 42 21 47 43

TRGOVAČKI SUD U ZADRU
Brne Krnarutića 13, 23000 Zadar
Tel:+385 23 25 05 40
Fax:+385 23 25 05 71

TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU
Petrinjska 8, 10000 Zagreb
Tel: +385 1 48 97 222
Fax: +385 1 49 20 871





 << Natrag...



 

Google
WWW Poslovni Forum













POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE
Link na brzi pregled poslovnih i internet usluga