 |
 |
 |
 |
 |
|
|
|
|
|
|
|||||||||||||||
 
 NOVI PREGLED PROPISA Ugovori Banke Biljno zdravstvo Zdravstveno osiguranje Državne potpore Državni službenici Elektronička isprava Elektronička trgovina Elektronički mediji Financijsko osiguranje Gradnja Hrana Informacijska sigurnost Investicijski fondovi Izmjera i katastar Kazneni postupak Kazneni zakon Kemikalije Kreditne unije Kvaliteta zdravstvene zaštite Lijekovi Nasljeđivanje Obavljanje djelatnosti Obiteljski zakon Obrazovanje odraslih Obrt Obvezni odnosi (ZOO) Obvezno zdravstveno osiguranje Opći upravni postupak Oružje Osiguranje Osiguranje u prometu Ovrha - Ovršni zakon Parnični postupak Primjeri ugovora Porez na dobit Porez na dohodak Porez na kavu Posredovanje u prometu nekretnina Poticanje ulaganja Predmeti opće uporabe Prekršajni zakon Prijevoz - linijski Prijevoz opasnih tvari Prostorno uređenje i gradnja Rad - Zakon o radu Računovodstvo Revizija Stranci Sudovi Šport Šume Tajnost podataka Trgovačka društva Udomiteljstvo Udžbenici za školu Ugostiteljska djelatnost Umirovljenički fond Usluge u turizmu Veterinarstvo Volonterstvo Zabrane u zakonima Zakon o leasingu Zaštita bilja Zakon o radu Zaštita na radu Zaštita okoliša Zaštita potrošača Zaštita prirode Zaštita pučanstva Zaštita životinja Javna nabava NOVI PREGLED PROPISA 
|
 |
 KOLEKTIVNI UGOVOR ZA DJELATNOST ZDRAVSTVA U PRIVATNOJ PRAKSI HRVATSKE > I. dio V. OSTALA MATERIJALNA PRAVA RADNIKA Zajedničke odredbe za ostvarenje prava radnika na naknade za materijalna prava iz rada i po osnovi rada Članak 118. Riječi ili sklop riječi u razradi materije ove glave, imaju sljedeće pojmovno pravno značenje: • osnovica je novčani iznos određen Pravilnikom o porezu na dohodak/osnov, na kojeg se u isplati, temeljem Zakona o porezu na dohodak ne obračunavaju doprinosi i porez; • isti poslodavac je poslodavac radniku, prema odredbama ovoga Kolektivnog ugovora, tj. poslodavac s kojim je radnik sklopio ugovor o radu, odnosno poslodavac na kojeg je posebnim ugovorom prenijet ugovor o radu u smislu članka 129. ZOR-a. Otpremnina radniku prilikom odlaska u mirovinu Članak 119. Radniku koji odlazi u mirovinu pripada pravo na otpremninu prema uvjetima iz ovoga Kolektivnog ugovora u iznosu do visine osnovice. Iznos za isplatu otpremnine radniku iz prethodnog stavka uvjetovan je njegovim brojem godina rada za istog poslodavca, računajući do dana odlaska u mirovinu. Radnik iz stavka 1. ovog članka ostvaruje pravo na otpremninu najmanje u iznosu koji se dobije primjenom 2,85% na iznos osnovice, za svaku godinu rada radnika za istog poslodavca, a najviše do iznosa osnovice. Poslodavac može odlučiti da radniku isplati i veći iznos otpremnine, od pripadajućeg iznosa prema obračunu iz prethodnog stavka. Ako poslodavac odluči da radniku isplati otpremninu u većem iznosu od iznosa osnovice, razlika za isplatu u obračunu slijedi pravnu sudbinu obračuna plaće radnika. Pomoć radniku ili njegovoj obitelji Članak 120. Radnik ili njegova obitelj ima/ju pravo na pomoć do visine osnovice, na osnovi rješenja poslodavca u slučaju: a) smrti radnika b) smrti supružnika, djeteta i roditelja u skrbi c) nastanka teške invalidnosti radnika d) bolovanja dužeg od 90 dana (jednom godišnje). a) za smrt radnika Članak 121. Obitelj umrlog radnika ima pravo na pomoć najmanje u visini osnovice. b) za smrt bračnog druga Članak 122. Radnik u slučaju smrti bračnog druga ima pravo na pomoć u visini od najmanje 50% od osnovice. i djeteta i/ili roditelja Članak 123. Radnik u slučaju smrti djeteta ili roditelja u skrbi ima pravo na pomoć u visini od najmanje 25% od osnovice. c) invalidnosti radnika Članak 124. Radniku, zbog svoje invalidnosti ima pravo na pomoć u visini od najmanje 30% od osnovice. Smatra se da je kod radnika nastupila invalidnost, ako mu je nadležno tijelo mirovinskog osiguranja utvrdilo stupanj njegove tjelesne invalidnosti najmanje 70%, prema Zakonu o listi tjelesnih oštećenja. d) bolovanja radnika Članak 125. Radnik u slučaju bolovanja koje traje duže od 90 dana ima pravo na pomoć jednom godišnje u visini od najmanje 10% od osnovice. Troškovi službenog putovanja Članak 126. Kada je radnik upućen na službeno putovanje u zemlji, ima pravo na nadoknadu prijevoznih troškova, troškova noćenja i dnevnica, sve u visini iznosa osnovice/osnov. Naknada troškova i dnevnica za službena putovanja u inozemstvo utvrđuju se na način kako je to regulirano za tijela državne vlasti. Naknadu za službeno putovanje ostvaruje radnik na osnovi izdanog putnog naloga od strane poslodavca. Terenski dodatak Članak 127. Za vrijeme rada izvan sjedišta rada poslodavca i izvan mjesta stalnog boravka radnika, radnik ima pravo na terenski dodatak za pokrivanje povećanih troškova zbog boravka na terenu, do visine osnovice. Visina terenskog dodatka ovisi o tome jesu li radniku osigurani smještaj, prehrana i drugi uvjeti boravka na terenu. Dnevnica i terenski dodatak međusobno se isključuju. Terenski dodatak isplaćuje se unaprijed, najkasnije posljednji radni dan u mjesecu za idući mjesec na osnovi rješenja poslodavca. Naknada za odvojeni život Članak 128. Radnici na specijalizaciji, užoj specijalizaciji i radnici koje je poslodavac uputio na poslijediplomski studij, a sve u kontinuiranom trajanju od 30 dana i više izvan mjesta stalnog boravka, ostvaruju pravo na naknadu za odvojeni život do visine osnovice. Naknada za odvojeni život isključuje terenski dodatak. Naknada troškova prijevoza na posao i s posla Članak 129. Ako radnik za dolazak na posao i povratak s posla koristi sredstva prijevoza, ima pravo na naknadu troškova. Radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla i to samo ako se koristi sredstvima mjesnoga javnog prijevoza u visini osnovice. Radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla međumjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka, u visini osnovice. Ako radnik mora sa stanice međumjesnoga javnog prijevoza koristiti i mjesni prijevoz, stvarni izdaci utvrđuju se u visini troškova mjesnog i međumjesnog javnog prijevoza. Naknada troškova prijevoza iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka isplaćuje se radniku zajedno sa plaćom. Korištenje privatnog automobila u službene svrhe Članak 130. Ako je radniku odobreno korištenje privatnog automobila u službene svrhe, nadoknadit će mu se troškovi u visini 30% od osnovice po prijeđenom kilometru. Izvješće radnika mora sadržavati podatke koji ukazuju da je radnik stvarno obavljao poslove službenog karaktera, relacije vožnje i broj stvarno prijeđenih km. Isplatu naknade odobrava poslodavac na istom ili posebnom aktu. Isplata jubilarne nagrade Članak 131. Radnik ima pravo na isplatu jubilarne nagrade za ukupno navršenih 10, 15, 20, 25, 30, 35 i 40 godina radnog staža ostvaren kod istog poslodavca i to najmanje 30 % iznosa osnovice/jubilarni broj godina. Rješenjem, kojim poslodavac odobrava isplatu, utvrđuje istovremeno i broj ukupno navršenih godina radnog staža radnika na radu za istog poslodavca, računajući do 31. 12. tekuće godine, nezavisno kada poslodavac obavlja isplatu jubilarne nagrade. Istim rješenjem poslodavac može utvrditi i veći postotak za isplatu jubilarne nagrade u odnosu postotak iz stavka 1. ovog članka, a najviše do 100 % iznosa osnovice. Ako poslodavac odluči isplatiti veći iznos nagrade od osnovice, razlika za isplatu slijedi pravnu sudbinu obračuna plaće radnika. Isplata pomoći za kupnju poklona djetetu Članak 132. Radniku, roditelju djeteta za koje je nositelj zdravstvenog osiguranja, poslodavac će isplatiti jednom godišnje sredstva za poklon djetetu mlađem od 15 godina starosti u visini najmanje od 6,66% od osnovice, za svaku godinu života djeteta, najviše do iznosa osnovice. Rješenjem, poslodavac utvrđuje visinu iznosa za poklon djetetu. Istim rješenjem poslodavac može odobriti isplatu za poklon djetetu koji nije nositelj zdravstvenog osiguranja djeteta. Pomoć radniku za štete izazvane elementarnim nepogodama Članak 133. Radnik koji je pretrpio štete na svojoj imovini zbog elementarne nepogode može ostvariti pomoć za otklon šteta, prema mogućnosti poslodavca u odnosu na visinu procijenjene štete. Poslodavac posebnim rješenjem odlučuje da li će ili ne participirati u otklonu štetnih posljedica na imovini radnika. Isplata »božićnice« ili regresa za godišnji odmor Članak 134. Radnik ima pravo na isplatu tzv. »božićnice« ili regres za korištenje godišnjeg odmora u visini najmanje 2,85% od osnovice, obračunato za svaku godinu rada za istog poslodavca, u svakoj kalendarskoj godini rada. Posebnim rješenjem poslodavac utvrđuje iznos »božićnice« ili regresa u svakoj godini rada radnika, do iznosa kako je utvrđeno u prethodnom stavku ili više od toga, do iznosa osnovice. Ako poslodavac odluči isplatiti veći iznos za navedeni osnov, razlika od iznosa osnovice do isplaćenog iznosa, u isplati slijedi pravnu sudbinu obračuna plaće radnika. Prava radnika izvršava poslodavac posebnim rješenjem Članak 135. Poslodavac posebnim rješenjem izvršava prava radnika utemeljena ovom glavom Kolektivnog ugovora. Ako poslodavac utvrdi isplatu za pojedino pravo u većem iznosu od osnovice, razlika većeg iznosa za isplatu, slijedi u obračunu za isplatu pravnu sudbinu plaće radnika. VI. PRESTANAK UGOVORA O RADU Članak 136. Ugovor o radu sklopljen između poslodavca i radnika prestaje na način kako je propisano člankom 103. Zakona o radu. Otkaz ugovora o radu 1. za poslodavca koji zapošljava 20 i manje od 20 radnika Članak 137. Poslodavac može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok (redoviti otkaz) ako za to ima opravdani razlog u smislu članka 106. stavak 1. ZOR-a, tj. u slučaju: a) prestanka potrebe za obavljanjem određenog posla zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga (poslovno uvjetovani otkaz), b) ako radnik nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa, zbog određenih trajnih osobina ili sposobnosti (osobno uvjetovani otkaz) ili c) ako radnik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika). Članak 138. Radnik može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok ne navodeći za to razlog. 2. za poslodavca koji zapošljava 21 i više od 21 radnika Članak 139. Poslodavac koji zapošljava 21 i više radnika može otkazati ugovor o radu iz istih razloga, kako je navedeno za poslodavca pod 1., uz posebne uvjete kako je propisano člankom 106. st. 2. – 4. ZOR-a. 3. zajedničke odredbe Članak 140. Odluku o otkazu ugovora o radu poslodavac dostavlja radniku u pisanom obliku. U odluci iz prethodnog stavka poslodavac mora navesti i obrazložiti razloge otkaza. Otkazni rok ugovora o radu, teče od dana dostave odluke o otkazu radniku. U sudskom postupku poslodavac mora dokazati postojanje razloga za otkaz. Pojam dostave smatra se dan kada je radnik primio otkaz ugovora o radu. Tijek otkaznog roka Članak 141. Otkazni rok ne teče, ako je na dan donošenja odluke o otkazu radnica trudna, ili koristi porodni dopust ili koristi dopust za njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju ili koristi pravo na rad sa skraćenim radnim vremenom roditelja, odnosno posvojitelja ili je radnik na bolovanju i sl. sve kako je navedeno u članku 111. stavak 5. ZOR-a. Ako poslodavac daje otkaz ugovora o radu radnici u uvjerenju da nije trudna u vrijeme dostave odluke, radnica, da bi istakla prigovor promašene pasivne legitimacije, mora u roku od 15 dana, od dana dostave otkaza ugovora o radu, obavijestiti poslodavca o svojoj trudnoći uz prezentaciju odgovarajuće potvrde ovlaštenog liječnika. Nabrojene okolnosti u stavku 1. ovog članka ne sprečavaju prestanak ugovora o radu sklopljenog na određeno vrijeme, istekom vremena na koje je sklopljen. Neposredni način dostave Članak 142. U slučaju neposredne dostave odluke o otkazu, radnik svojim potpisom potvrđuje na samoj odluci prijem odluke, uz naznaku dana, mjeseca i godine prijema. Ako radnik odbije dostavu odluke, na opisani način kako je navedeno u prethodnom stavku, poslodavac tu činjenicu registrira zabilježbom na samoj odluci. Ako su činu dostave odluke bile nazočne druge osobe, u zabilježbi poslodavac navodi i njihova imena i prezimena, te njihov status i njihov odnos prema poslodavcu. Dostava odluke o otkazu ugovora o radu na opisani način je pravovaljana, ako je poslodavac javno obznanio predmet sadržaja odluke, koju pokušava uručiti radniku (npr. navesti da mu uručuje otkaz ugovora o radu). Posredni način dostave Članak 143. Ako se poslodavac odluči na posrednu dostavu odluke o otkazu ugovora o radu, tada odluku dostavlja na adresu radnika preporučenom poštom s povratnicom ili posebnom kurirskom dostavom. Dan dostave odluke o otkazu Ugovora o radu radniku, na opisani način u prethodnom stavku, smatra se danom prijema pošiljke od strane radnika, kako je potvrđeno na povratnici ili knjizi – dokumentu dostave i to s njegovim potpisom ili potpisom njegove ovlaštene osobe. Članak 144. Ugovoreni ili propisani otkazni rok otkaza ugovora o radu radniku teče od dana dostave otkaza, kako je navedeno u prethodnom članku. Radniku, koji je u tijeku korištenja prava iz članka 111. stavak 5. ZOR-a i kojem je u tom vremenu dostavljen otkaz ugovora o radu, na propisani način, otkazni rok teče od dana koji se nadovezuje na zadnji dan korištenja navedenog prava. Članak 145. Radniku, kojem je uručen otkaz ugovora o radu, a on nije u tijeku korištenja jednog od prava navedenih u članka 111. stavak 5. ZOR-a, prestaje ugovor o radu danom isteka otkaznog roka, s tim, da naknadno stečeno pravo prema opisu iz istog članka ZOR-a radnik ostvaruje prema propisima koji reguliraju ostvarenje tih/tog prava, bilo na teret poslodavca ili HZZO-a ili MO ili ..... (na primjer prava iz zdravstvenog osiguranja i sl.). Dokazivanje opravdanog otkaza Članak 146. Poslodavac koji otkazuje ugovor o radu, mora dokazati postojanje opravdanog razloga za otkaz. Poslodavac koji je zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga otkazao radniku – poslovno uvjetovani otkaz, ne smije 6 mjeseci na istim poslovima zaposliti drugog radnika. Otkaz ugovora poslodavcu Članak 147. Radnik može poslodavcu otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok, ne navodeći za to razlog/e. 4. Otkaz ugovora o radu uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika Članak 148. Poslodavac naveden pod 1. i 2. ove glave Kolektivnog ugovora može otkazati radniku ugovor o radu za učinjene tzv. lakše povrede radnih obveza, ili tzv. otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika (redoviti otkaz ugovora o radu), ako: 1. radnik učestalo zakašnjava na posao, 2. radnik učestalo napušta sjedište rada poslodavca prije isteka propisanoga radnog vremena, 3. radnik napušta radno mjesto tijekom radnog vremena bez odobrenja ili iz neopravdanih razloga, 4. ako se neuljudno ponaša prema kolegama radnicima, poslovnim partnerima Poslodavca, kupcima i tome sl., 5. radnik ne izvršava obvezne upute poslodavca za rad iz članka 3. Zakona o radu, u skladu s naravi i vrstom rada, 6. radnik ne održava čistoću i urednost radnog mjesta i sredstava rada, 7. radnik neopravdano izostane s posla 1 dan, 8. radnik ne obavijesti poslodavca ili ovlaštenu osobu poslodavca o spriječenosti dolaska na posao u roku od 24 sata, računajući od dana nastanka osnova, 9. radnik ne vodi ili neuredno vodi propisane evidencije, na način i po postupku kako mu je naredio poslodavac u okviru poslova radnog mjesta, 10. radnik ne koristi propisana zaštitna sredstva, 11. radnik ne obavi propisane preglede u roku koji se nadovezuje na rok upisan u sanitarnoj iskaznici. 12. radnik ne obavi cijepljenje, ako je isto propisano ili određeno od strane poslodavca (tetanusu, virusni hepatitis, itd.), 13. radnik ne pridržava se uputa proizvođača sredstava rada za ispravno korištenje tih sredstava. 14. radnik, koji pokuša spolno uznemiriti drugog radnika riječima, pokretom, gestom ili sl. 15. radnik koji je došao u posjed intimnih fotografija drugog radnika, te slike, bez njegovog znanja ili ovlaštenja prezentira drugim radnicima. Protupravno ponašanje radnika i njegovu izjavu u odnosu na optužbu, u smislu odredbi prethodnog stavka, poslodavac registrira u pismenoj formi (dokument), kao dokaz da je saslušao radnika na okolnost presumpcije njegovog protupravnog ponašanja. Ako radnik odbije dati izjavu o njegovom navodnom protupravnom ponašanju, poslodavac tu činjenicu evidentira na istom dokumentu, kao svoju zabilježbu, uz naznaku vremena, kada je pokušao ishoditi od zaposlenika njegovu izjavu. Ako je/su tom činu bila/bile nazočna/ne osoba ili druge osobe, poslodavac navodi njihova imena, prezimena i njihov status u odnosu na poslodavca i radnika. Obveza poslodavca upozoriti radnika na posljedice njegovog protupravnog ponašanja Članak 149. Prije realizacije namjere redovitog otkazivanja ugovora o radu uvjetovanog ponašanjem radnika u smislu odredbi prethodnog članka Kolektivnog ugovora, nakon što je radnik već prethodno učinio istu ili sličnu povredu radne obveze (za što poslodavac ima dokaz), poslodavac je dužan radnika pisano upozoriti na obveze iz radnog odnosa i ukazati mu na mogućnost otkaza ugovora o radu za slučaj ponovnog kršenja tih obveza. Skraćenje otkaznog roka Članak 150. Radniku kojem se ugovor o radu otkazuje zbog kršenja obveza iz radnog odnosa, za osnove iz stavka 1. prethodnog članka, zakonski otkazni rok utvrđuje se u dužni ˝ pripadajućega otkaznog roka. Izvanredni otkaz ugovora o radu Članak 151. Poslodavac i radnik imaju opravdani razlog za otkaz ugovora o radu sklopljen na neodređeno ili određeno vrijeme, bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenoga otkaznog roka (izvanredni otkaz), ako nastavak radnog odnosa radnika za poslodavca nije moguć, zbog učinjene osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa, kao npr.: 1. neizvršavanje, nesavjesno, nepravodobno ili nemarno izvršavanje radnih obveza, 2. nezakoniti rad ili propuštanje poduzimanja mjera ili radnji na koje je radnik ovlašten radi sprečavanja nezakonitosti, 3. nezakonito raspolaganje sredstvima poslodavca (krađa novca ili potrošnog materijala ili sitnog inventara i sl.), 4. nesvrsishodno i neodgovorno korištenje sredstava rada i nakon upozorenja koje je imalo za posljedicu kvar, ubrzano habanje i tome sl., 5. nepoduzimanje radnji, koje je poslodavac dužan poduzeti u okviru svojih ovlaštenja s negativnim reperkusijama na prava radnika, 6. neizvršavanje obveza radnika iz domene zaštite na radu, zaštite od požara, sprečavanje eksplozija, štetnih djelovanja otrovnih i drugih opasnih tvari, kao što su da radnik: * ne radi s dužnom pažnjom i na način kojim ne ugrožava svoj život ili zdravlje, kao zdravlje i život i drugih radnika, te sigurnost opreme i uređaja; * ne pristupi svim organiziranim mjerama i postupcima edukacije, organizirane sa svrhom da bi radnik što bolje upoznao uvjete i opasnosti rada, na svakom radnom mjestu; * se ne pridržava propisanih i priznatih mjera zaštite na radu; * se ne pridržava uputa proizvođača sredstava rada za ispravno korištenje tih sredstava; * ne obustavi rad ili korištenje strojeva i uređaja, ako utvrdi bilo kakvu sumnju glede postojanja opasnosti za rad na siguran način; * ne koristi osobna zaštitna sredstva, koja su mu povjerena na uporabu i rukovanje; * ne upozori neposrednog rukovoditelja na sve kvarove i nedostatke na uređajima, opremi, sigurnosnim uređajima, osobnim i zaštitnim sredstvima kao i neredovite pojave pri radu i postupke drugih osoba koje mogu oštetiti, uništiti određenu opremu ili ugroziti život i zdravlje radnika; * ne upozna poslodavca ili nadležnog liječnika kod zasnivanja radnog odnosa i u tijeku rada, na tjelesne nedostatke ili bolesti koje mogu kod obavljanja određenih poslova uzrokovati posljedice po život ili zdravlje radnika ili njegov okoliš; * ne ovlada znanjima iz zaštite na radu u mjeri potrebno za rad na siguran način; * se ne podvrgava provjeri da li obavlja rad i pod utjecajem alkohola, drugih sredstava ovisnosti ili je bolestan, ako poslodavac to od radnika zatraži; * ne pristupi zdravstvenim, psihofizičkim i drugim pregledima na koje je upućen od poslodavca; * ne pristupi praktičnoj provjeri stečenih znanja za rad na siguran način za svaku vrstu poslova na radilištu (ordinaciji, laboratoriju, dijagnostičkoj jedinici, ljekarni, galenskom laboratoriju, stanu pacijenta, podružnici i dr.) na način i po postupku, kako je propisano zakonskim propisima; * se ne pridržava pisanih uputa poslodavca glede obavljanja pojedinih vrsta poslova ili korištenja strojeva i uređaja; 7. drsko i arogantno ponašanje prema poslodavcu i drugim osobama, kao i poslodavca prema radniku, 8. zloporaba položaja i prekoračenja danog ovlaštenja, 9. odbijanje izvršenja naloga izdanog od strane poslodavca ili ovlaštene osobe, ako za to ne postoje opravdani razlozi na strani radnika, 10. neovlaštena posluga sredstvima rada koja radnik koristi u procesu rada za poslodavca, za svoje ili tuđe potrebe, a koja mu stoje na raspolaganju pri izvršenju radnih zadaća za poslodavca, 11. iznošenje poslovnih podataka iz dnevnih, mjesečnih ili godišnjih izvješća poslodavca, kao npr. podataka o prometu, troškovima poslovanja, poslovnim partnerima, radnicima i drugim osobama koje obavljaju poslove za poslodavca, rezultatima poslovanja i slično, sve kao izraz odavanja poslovne tajne poslodavca; 12. iznošenje podataka iz osobnog statusa pacijenta, korisnika usluga poslodavca ili podataka iz anamneze i statusa pacijenta koje su svi zdravstveni djelatnici dužni čuvati kao profesionalnu tajnu i koja je za odavanje sankcionirana kao kazneno djelo temeljem članaka 132. Kaznenog zakona; 13. samovoljno korištenje nekih prava iz rada i po osnovi rada od strane radnika, kršeći pri tome svjesno ili nesvjesno propisani način, kao npr. pravo na godišnji odmor, stanku (dnevni odmor) i sl. 14. dolazak na posao u pijanom stanju, pod utjecajem droge ili drugih opojnih sredstav a, 15. konzumiranje alkohola ili opijata na radnom mjestu, 16. izazivanje tuče i nereda i svako drugo nedolično ponašanje, koje šteti ugledu poslodavca, 17. zloporaba prava korištenja bolovanja (ako radnik obavlja druge poslove umjesto da se liječi, miruje i tome sl., što je primjereno naravi njegove bolesti), 18. svaki oblik seksualnog uznemiravanja drugog radnika, kao npr. diranje, izazovno i vulgarno nagovaranje na seks, 19. prisila ili ozbiljna prijetnja učinjena drugom radniku s namjerom pristanka na seks, prema obilježjima prijetnje iz KZ-a, 20. spolni snošaj učinjen pod pritiskom i zloporabom položaja radnika prema radniku, 21. činjenje bludnih radnji prema radniku s namjerom da potakne njegovu maštu i da ga navede na seks, 18. nije obavijestio poslodavca o privremenoj nesposobnosti za rad u roku od 48 sati, računajući od dana nastanka osnova nesposobnosti, 19. ne prezentira dokaz izabranog doktora opće medicine o nesposobnosti za rad u roku kako je propisano Zakonom o radu, 19. neopravdano izostane s posla 2 dana u kontinuitetu, 20. neopravdano izostane s posla do 2 dana u jednom mjesecu, 21. ponovi lakše povrede radnih obveza iz članka 103. ovog Kolektivnog ugovora 2 do 3 puta, 22. radi za drugog poslodavca suprotno pravilima o zakonskoj zabrani utakmice iz članka 91. Zakona o radu, 23. obavlja i druge slične radnje ili propuste dužnih radnji. Ugovor o radu može se izvanredno otkazati samo u roku od 15 dana od dana kada je povreda učinjena ili od dana saznanja za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji. Naknada Štete za izvanredni otkaz Članak 152. Stranka ugovora o radu koja izvanredno otkaže ugovor o radu ima pravo od druge stranke koja je kriva za otkaz tražiti naknadu štete zbog neizvršenja ugovorom o radu preuzetih obveza. 5. Otkaz ugovora o radu s ponudom izmijenjenog ugovora Članak 153. Ako poslodavac iz ovog Kolektivnog ugovora ponudi radniku izmjenu uvjeta iz sklopljenog ugovora o radu, a radnik odbije njegovu ponudu, poslodavac može realizirati svoju namjeru na način da radniku dade otkaz važećeg ugovora o radu, ali s ponudom novog ugovora s izmijenjenim uvjetima. O ponudi za sklapanje ugovora iz prethodnog stavka, radnik se mora izjasniti u roku koji odredi poslodavac, a koji ne smije biti kraći od 8 dana. U slučaju otkaza ugovora o radu prema odredbama stavka 1. ovog članka, otkazni rok iz članka 113. ZOR-a teče za radnika od dana kad je radnik priopćio poslodavcu svoje odbijanje ponude za sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima, ili ako se radnik nije izjasnio o primljenoj ponudi u istom roku, ili se radnik izjasnio nakon isteka postavljenog mu roka. Ako radnik odbije ponudu poslodavca i ne potpiše novi ponuđeni ugovor u postavljenom roku, primjenjuju se prema radniku odredbe odluke o otkazu ugovora o radu, sa svim pravnim posljedicama. Ako radnik i prihvati ponudu poslodavca iz stavka 1. ovog članka, on svejedno zadržava pravo da pred nadležnim sudom osporava dopuštenost takve izmjene ugovora o radu. 6. Otkazni rok/rokovi Članak 154. Za otkaz ugovora o radu radniku u smislu odredbi ovog Kolektivnog ugovora poslodavac primjenjuje zakonski otkazni rok utvrđen u članku 113. ZOR-a, ako poslodavac i radnik nisu ugovorili otkazni rok, osim za izvanredni otkaz ugovora o radu. Kad ugovor o radu otkazuje radnik, otkazni rok iznosi najviše mjesec dana, ako se radnik i poslodavac drugačije ne dogovore. 7. Otpremnina Članak 155. Svakom radniku, kojemu poslodavac otkazuje ugovor o radu, a razlog otkaza nije skrivljeno ponašanje radnika ili izvanredni otkaz, pripada otpremnina, ako je proveo na radu kod istog poslodavca najmanje 2 godine. Radnik iz prethodnog stavka, za svaku navršenu godinu rada za istog poslodavca stječe pravo na otpremninu u iznosu od najmanje 1/3 prosječne mjesečne plaće koju je ostvario u 3 mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca, s tim, da ukupan iznos otpremnine ne može biti veći od 6 prosječnih mjesečnih plaća radnika, koje je ostvario * u 3 mjeseca prije prestanka ugovora o radu. Odlukom poslodavca ili ugovorom o radu, poslodavac i radnik mogu ugovoriti i veći ukupan iznos otpremnine, u odnosu na iznos, kako je navedeno u prethodnom stavku. Otpremninu iz prethodne stavke ovog članka poslodavac isplaćuje radniku u roku od 15 dana, računajući od dana konačnosti odluke o otkazu ugovora o radu. Članak 156. Ako poslodavac otkazuje radniku ugovor o radu, koji ujedno obnaša i poslove s posebnim ovlaštenjima u procesu rada po ugovoru o službi, pa za takav rad radnik ostvaruje plaću i za taj osnov u smislu odredbi ovog Kolektivnog ugovora, osnovicu za utvrđivanje otpremnine čini samo plaća radnika prema ugovoru o radu svedena na iznos plaće za puno radno vrijeme. VII. ZAŠTITA PRAVA RADNIKA Članak 157. Ako radnik, koji obavlja poslove po ugovoru o radu za poslodavca iz članka 1. ovoga Kolektivnog ugovora smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa, pa tako i u slučaju otkaza ugovora o radu, može u roku od 15 dana, računajući od dana dostave rješenja ili odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, zahtijevati od poslodavca ostvarenje tog prava. Ako poslodavac svojom odlukom potvrdi prvostupanjsko rješenje ili odluku ili ne uzme u razmatranje zahtjev radnika u roku od 15 dana, računajući od dana dostave zahtjeva (šutnja poslodavca), radnik ima pravo u slijedećem roku od 15 dana tražiti zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom. Zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom ne može zahtijevati radnik koji prethodno nije poslodavcu podnio zahtjev za zaštitu svog prava. Propust radnika da zahtjeva naknadu štete ili drugo novčano potraživanje iz radnog odnosa u rokovima iz ovog članka, ne može imati za posljedicu gubitak prava na potraživanje. Mirenje Članak 158. Mirenje, prema odredbama ovog Kolektivnog ugovora je svaki postupak, u kojem poslodavac i radnik nastoje sporazumno riješiti svoj spor, uz pomoć jednog ili više izmiritelja, koji strankama pomažu postići nagodbu. Izmiritelj je osoba ili više osoba, koja/e na temelju sporazuma stranaka provode postupak mirenja. Postupak mirenja obavlja se u Udruzi, kao organizatoru mirenja. Članak 159. Za pokretanje mirenja nije potrebno prethodno sklapanje sporazuma, već može početi i samim prihvatom prijedloga za pokretanje postupka mirenja, koji u pismenom obliku, jedna stranka dostavlja drugoj stranci. Rok za izjašnjenje kontra stranke je 15 dana. Članak 160. Pravna pravila propisana za imenovanje izmiritelja, postupak mirenja, sve do faze sklapanja nagodbe, pravnu snagu nagodbe prema strankama, glede prava i obveza izmiritelja, prezentacije dokaza u postupku mirenja i druga pravna pravila iz Zakona o mirenju, primjenjuju se i glede mirenja između poslodavca i radnika, za sporove nastale iz izvršenja odredbi ovoga Kolektivnog ugovora. Sudska zaštita radnika u slučaju otkaza ugovora o radu Članak 161. Ako sud utvrdi da otkaz ugovora o radu poslodavca nije dopušten, utvrdit će da radni odnos nije ni prestao, pa će narediti vraćanje radnika na posao. Radnik može u tijeku postupka pred sudom tražiti da ga sud privremeno, do okončanja spora vrati na posao (privremena mjera). Ako sud utvrdi, da otkaz poslodavca nije dopušten, a radniku nije prihvatljivo nastaviti radni odnos, sud će na zahtjev radnika odrediti dan prestanka radnog odnosa i dosuditi mu naknadu štete u iznosu najmanje 3, a najviše 18 prosječnih mjesečnih plaća tog radnika isplaćenih * u prethodna 3 mjeseca, ovisno o trajanju radnog odnosa, starosti radnika, te obvezama uzdržavanja koje terete radnika, sve sukladno članku 116. Zakona o radu. Zastupanje poslodavca i radnika u radnim sporovima Članak 162. Poslodavac može pisanom punomoći ovlastiti radnika Udruge, da ga prema radniku s kojim je u sporu radi ostvarivanja njegovih prava i obveza iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom izvansudski zastupa. Isto pravo ima i radnik poslodavca da ga u izvansudskom postupku zastupa radnik Sindikata ili fizička osoba odgovarajućih kvalifikacija koja nema status radnika Sindikata. Članak 163. Poslodavac koji zapošljava više od 20 radnika dužan je, glede izvršenja odredbi ovog Kolektivnog ugovora savjetovati se sa sindikalnim povjerenikom o: 1. uvođenju nove tehnologije za rad poslodavca, 2. promjeni u organizaciji i načinu rada, 3. planu godišnjih odmora radnika poslodavca, 4. rasporedu radnog vremena. Sindikalni povjerenik iz prethodne stavke je radnik koji sam obavlja poslove za poslodavca ili radnik koji je između više radnika istog poslodavca izabran za sindikalnog povjerenika. Sindikalni povjerenik temeljem članka 148. stavka 3. ZOR-a, u svezi s člankom 145. ZOR-a zamjenjuje Radničko vijeće u njegovoj nadležnosti. Zabrana otkaza ugovora o radu Članak 164. Za vrijeme verificirane trudnoće, korištenja porodnog dopusta, korištenja prava na rad sa skraćenim radnim vremenom radnika, ili drugog roditelja, odnosno posvojitelja i dr. iz članka 70. ZOR-a, poslodavac ne može radniku otkazati ugovor o radu takvoj osobi. Ugovor o radu poslodavac ne može otkazati ni radniku koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti dok je privremeno nesposoban za rad zbog liječenja ili oporavka. Zabrana iz prve i druge stavke ovog članka ne utječe na prestanak ugovora o radu sklopljenog na određeno vrijeme. Verificirana trudnoća je i trudnoća kada je radnik u roku od 15 dana, računajući od dana dostave otkaza obavijestio poslodavca o činjenici trudnoće s tim, da pridonese odgovarajuću potvrdu ovlaštenog liječnika ili drugoga ovlaštenoga tijela (članak 70. stavak 2. ZOR-a). Ako je poslodavac radniku na radu uručio otkaz ugovora o radu, na način kako je propisano ovim Kolektivnim ugovorom, pa su nakon toga na strani radnika nastupile okolnosti iz stavke 1. ovog članka, otkaz ugovora o radu je pravovaljan. Nakon prestanka radnog odnosa, radnik iz prethodnog stavka ostvaruje prava osigurane osobe kojoj je prestao radni odnos u sadržaju, roku, na način i po postupku sukladno propisima iz zdravstvenog i mirovinskog osiguranja, te propisa o zapošljavanju. Prijenos ugovora o radu na novog – istog poslodavca Članak 165. Ako poslodavac promijeni statusni oblik svoje djelatnosti, na primjer iz statusa bilo kojeg oblika privatne prakse u status zdravstvene ustanove ili trgovačkog društva ili status ljekarničke ustanove, tj. iz statusa fizičke osobe koja obavlja registriranu djelatnost u djelatnost zdravstvene ustanove ili trgovačkog društva - pravne osobe tako, da je pravna osoba sljednik njegovog prethodnog vlasništva i oblika registrirane djelatnosti, temeljem čega zadržava prethodno i eventualno povećava svoje vlasništvo, poslodavac, koji je pravni slijednik prethodnog oblika vlasništva, pa se slijedom toga i svi ugovori o radu njegovih radnika prenose na novog poslodavca. Prava radnika utemeljena ovim Kolektivnim ugovorom za koja se obim prava veže za rad za istog poslodavca, u slučajevima kako ja opisano u prethodnom stavku, radnici zadržavaju kontinuitet trajanja radnog staža bez prekida. VIII. DJELOVANJE I UVJETI RADA SINDIKATA Poslodavac koji zapošljava više od 20 radnika Članak 166. Radnici na radu kod poslodavca koji zapošljava više od 20 radnika imaju pravo tajnim glasanjem izabrati jednog ili više svojih predstavnika u Radničko vijeće, koji će ih zastupati kod poslodavca u zaštiti i promicanju njihovih prava i interesa. Broj članova Radničkog vijeća prema broju radnika poslodavca utvrđen je Zakonom o radu. Radničko vijeće i sindikalni povjerenik Članak 167. Ako Radničko vijeće nije izabrano, sva njegova ovlaštenja i prava preuzima jedan ili više sindikalnih povjerenika (sindikalno vijeće), o čemu odlučuju članovi sindikata – radnici tog poslodavca. Broj sindikalnih povjerenika, s pravima iz prethodnog stavka, ne može biti veći od broja članova Radničkog vijeća iz članka 134. ZOR-a Sindikalnog povjerenika koji ima ovlasti Radničkog vijeća temeljem članka 148. ZOR-a, u dijelu tih ovlasti zamijeniti će sindikalni predstavnik koji nije zaposlen kod istog poslodavca pod uvjetom da je radnik – sindikalni povjerenik obavijestio svog poslodavca o toj osobi. Sindikalni predstavnik iz prethodne stavke mora biti radnik poslodavca iz članka 1. ovog Kolektivnog ugovora. Sindikalni povjerenik, odnosno sindikalni predstavnik, kada obavljaju poslove iz nadležnosti Radničkog vijeća, imaju pravo na naknadu plaće u skladu s odredbama ovog Kolektivnog ugovora. Članak 168. Kada sindikalni povjerenik odnosno sindikalno vijeće zamjenjuje Radničko vijeće ima pravo zatražiti mišljenje stručnjaka o poslovima iz djelokruga primjene ZOR-a i ovog Kolektivnog ugovora. Obveze poslodavca prema radničkom vijeću Članak 169. Poslodavac se obvezuje da neće svojim djelovanjem onemogućiti sindikalni rad sindikalnog povjerenika, sindikalno organiziranje i pravo radnika da postane članom sindikata. Članak 170. Poslodavac je obvezan sindikalnom predstavniku, odnosno povjereniku omogućiti aktivnosti u razumnoj mjeri u svrhu obnašanja njegove dužnosti, te uvida u podatke i isprave u svezi s ostvarivanjem i zaštitom prava zaposlenika. Poslodavac također treba sindikalnom predstavniku, odnosno povjereniku osigurati informacije koje su bitne za gospodarski položaj zaposlenika kao što su prijedlozi odluka o primjeni ZOR-a i ovog Ugovora kojima se reguliraju prava i obveze iz radnog odnosa, te prijedlozi poslovnih i razvojnih odluka, koje utječu na ekonomski i socijalni položaj radnika. Poslodavac je dužan primiti na razgovor sindikalnog povjerenika, odnosno sindikalnog predstavnika, po mogućnosti odmah, a najkasnije u roku od tri dana od podnijetog zahtjeva za prijem. Poslodavac je dužan u pismenoj formi odgovoriti na svaki dopis sindikalnog povjerenika, odnosno sindikalnog predstavnika. Sindikalni povjerenik, odnosno sindikalni predstavnik ima i druga prava određena ovim Ugovorom ili zakonom. Prava iz prethodnih stavaka ovog članka pripadaju jednako sindikalnom povjereniku kao i sindikalnom predstavniku uključujući i one koji nisu zaposleni kod tog poslodavca. Ozljeda sindikalnog povjerenika prilikom obavljanja sindikalne dužnosti te službenog puta u svezi s tom dužnosti smatra se ozljedom na radu kod poslodavca. Obveza Sindikata prema poslodavcu Članak 171. Sindikat se obvezuje da će svoje sudjelovanje provoditi sukladno Ustavu, konvencijama iz rada, zakonima i ovim Kolektivnim ugovorom. Članak 172. Čelnik sindikata koji je na tu funkciju izabran iz radnog odnosa kod poslodavca, a koju obavlja profesionalno, ima se pravo nakon prestanka te funkcije vratiti na iste poslove, a ako tih poslova više nema onda na odgovarajuće poslove u okviru njegove stručne spreme. O namjeri povratka na rad, osobe iz stavka 1. ovoga članka trebaju obavijestiti, poslodavca u roku od 30 dana od prestanka funkcije. IX. ZAŠTITA RADNIKA NA RADU I U SVEZI S RADOM 1. Načela Članak 173. Poslodavci iz članka 1. Kolektivnog ugovora, prava i obveze između poslodavca i radnika koja proizlaze iz domene zaštite na radu, prema pozitivnim zakonskim propisima, reguliraju ovim Kolektivnim ugovorom. Poslodavac, fizička ili pravna osoba u djelatnosti zdravstva u privatnoj praksi Hrvatske, dužan je pribaviti i održavati postrojenja, uređaje, opremu, alate, mjesto rada i pristup mjestu rada, te organizirati rad, na način, koji osigurava zaštitu života i zdravlja radnika u skladu s posebnim zakonima i drugim propisima i naravi posla koji radnik obavlja. Članak 174. Poslodavac je dužan upoznati radnika s opasnostima posla koji obavlja. Članak 175. Poslodavac je dužan osposobiti radnika za rad na način koji osigurava zaštitu života i zdravlja radnika, te sprječava nastanak nesreća. Članak 176. Ako su ovim Kolektivnim ugovorom za rad radnika određeni posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa, poslodavac može sklopiti ugovor o radu samo s onim radnikom, koji ispunjava te posebne uvjete. Broj radnika poslodavca uvjetuje njegovu organizaciju rada Članak 177. Poslodavci iz članka 1. ovog Kolektivnog ugovora razvrstavaju se u četiri grupe poslodavaca glede primjene njihovih obveza iz domene zaštite na radu i to: 1. poslodavac, koji zapošljava više od 250 radnika npr. mora: ustrojiti službu za zaštitu na radu sukladno broju zaposlenih (uvjeti propisani Pravilnikom… »Narodne novine«, br. 127/98.), te stupnju opasnosti koji je utvrđen procjenom. Poslodavac ove grupe poslodavaca donosi procjenu opasnosti u smislu članka 18. stavak 3. Zakona o zaštiti na radu »Narodne novine« br. 59/96., 94/96 i 114/03. (u daljnjem tekstu: Zakon), na način, kako je propisano Pravilnikom…… »Narodne novine«, br. 48/97. i drugo, kako je utvrđeno istim Zakonom. 2. poslodavac, koji zapošljava više od 50 radnika, a manje od 250 radnika npr. mora: zaposliti jednog ili više stručnjaka za zaštitu na radu, izraditi procjenu opasnosti, kao što je navedeno za prethodnu točku i drugo utvrđeno posebnim zakonom. 3. poslodavac, koji zapošljava više od 20, a manje od 50 radnika mora: u pisanom obliku utvrditi organizaciju provedbe zaštite na radu, pravila zaštite, te prava, obveze i odgovornosti njegovih ovlaštenika i radnika, u dijelu u kojem ta pitanja nisu uređena posebnim zakonom i propisima donesenim na temelju istog Zakona, te Kolektivnim ugovorom i Ugovorom o radu; 4. poslodavac, koji zapošljava do 20 radnika – nije obvezan postupiti, kako je navedeno u prethodnoj točki. Zaštitu na radu provodi prema odredbama ovog Kolektivnog ugovora, posebnog zakona i svojih uputa. Upute za rad na siguran način Članak 178. Poslodavac je dužan posebnim pisanim uputama osigurati provedbu procesa rada u skladu s propisima zaštite na radu. Upute poslodavca moraju biti istaknute na mjestu rada, radi njihovog korištenja. Razrada obveza za poslodavca koji zapošljava manje od 20 radnika Članak 179. Poslodavac, fizička osoba, koji zapošljava manje od 20 radnika, samostalno svojom posebnom odlukom utvrđuje svoj organizacijski ustroj, organizacijske i radne dijelove, strukturu zanimanja i uvjete koje radnici moraju ispunjavati za obavljanje pojedinih poslova, ako to zakonom ili drugim propisom nije druga-čije propisano, a poslodavac pravna osoba, posebnim pravilnikom. Poslodavac, pravna osoba fond sati rada i broj radnika za svako radno mjesto utvrđuje Planom/godinu ili za dulje vremensko razdoblje. Pravilnikom iz stavka prvog, poslodavac – pravna osoba utvrđuje uvjete koje mora ispunjavati radnik za radno mjesto, kao i uvjete za ona radna mjesta koja su posebnim propisima utvrđena kao radna mjesta na kojima je u procesu rada radnik eksponiran na moguće štete po zdravlje. Za takva radna mjesta poslodavac može zaključiti ugovor o radu samo s onim radnikom, koji ispunjava te posebne uvjete. 2. Osposobljavanje radnika za rad na siguran način Članak 180. Ako je poslodavac postupio na opisani način u prethodnom članku i utvrdio posebne uvjete za rad radnika na radnom mjestu, pored općih uvjeta, tada on ne smije dozvoliti samostalno obavljanje poslova radniku/cima koji ne ispunjava tako utvrđene posebne uvjete. Posebni uvjeti za radna mjesta zdravstvenih radnika utvrđeni su ovim Kolektivnim ugovorom. Radnika/ke, koji ne zadovoljavaju propisanu zdravstvenu sposobnost i koji prethodno nije/su osposobljen/ni da obavlja/ju poslove s posebnim uvjetima rada, poslodavac ne smije rasporediti na takvo radno mjesto, jer bi u protivnom ugrozio ili mogao ugroziti život i zdravlje samog radnika, te život i zdravlje drugih radnika i korisnika usluga poslodavca. Radnicima, koji zadovoljavaju zdravstvene uvjete za rad na radnim mjestima s posebnim uvjetima rada, ali koji još nisu osposobljeni za rad na siguran način (tečaj zaštite na radu), poslodavac mora osigurati rad pod nadzorom radnika, koji je osposobljen za takav rad, na propisani način. Provjeravanje zdravstvene sposobnosti tijekom rada Članak 181. Radnik, koji obavlja poslove s posebnim uvjetima rada, obvezan je i tijekom konzumacije radnog odnosa provjeravati svoju zdravstvenu sposobnost za daljnji rad na tim poslovima, u propisanim rokovima. Zbog naprijed navedenih okolnosti, zasnivanje radnog odnosa na neodređeno vrijeme za takva radna mjesta je de facto zasnivanje s raskidnim uvjetom. Osposobljavanje radnika za rad na siguran način Članak 182. Osposobljavanje radnika za rad na siguran način je za poslodavca kontinuirani proces, da bi izvršio obvezu iz zaštite na radu propisane ovim Kolektivnim ugovorom i to prije: * početka rada radnika na radnom mjestu ili; * promjene uvjeta mjesta rada radnika u odnosu na radno mjesto u tijeku procesa rada ili; * premještanja radnika na drugo radno mjesto. Članak 183. Poslodavac donosi Program osposobljavanja za rad na siguran način zavisno od obilježja rada na radnom mjestu prema zanimanju radnika, ako zapošljava više od 10 radnika, na najmanje 2 radna mjesta. 3. Zaštita života i zdravlja radnika OdrŽavanje postrojenja, uređaja, opreme…. Članak 184. Poslodavac je dužan održavati postrojenja, uređaje, opremu, alate, mjesto rada i pristup mjestu rada, te organizirati rad na način koji osigurava zaštitu života i zdravlja radnika. Koja postrojenja, uređaje, opremu i alate te mjesto rada iz prethodnog stavka je poslodavac dužan održavati i na koji način i u kojim rokovima, propisano je ovim Kolektivnim ugovorom, odlukama poslodavca – fizičke osobe, ili pravilima zaštite na radu poslodavca – pravne osobe. Poslodavac je dužan opskrbiti radnika s dovoljnom količinom i odgovarajućom vrstom zaštitnih sredstava za rad na radnom mjestu. Procjena opasnosti Članak 185. Poslodavac, koji zapošljava više od 20 radnika, dužan je izraditi Procjenu opasnosti na mjestima rada i u radnom okolišu za rad radnika pri obavljanju poslova radnog mjesta, kao sastavni dio ovog Kolektivnog ugovora (zamjenjuje pravila o zaštiti na radu), prema posebnim propisima. Uvjeti za zasnivanje radnog odnosa za radna mjesta s posebnim uvjetima rada Članak 186. Osim općih uvjeta za zasnivanje radnog odnosa, radnici, koji obavljaju ili bi trebali obavljati poslove s posebnim uvjetima rada za poslodavca, moraju ispunjavati još i posebne uvjete u pogledu: * dobi života, * spola; * stručnih sposobnosti; * zdravstvenog stanja; * tjelesnog ili psihičkog stanja (u daljnjem tekstu: zdravstveno stanje); * psihofizioloških i psihofizičkih sposobnosti (u daljnjem tekstu: psihička sposobnost). Poslovi s posebnim uvjetima rada u djelatnosti privatnog zdravstva RH Članak 187. Poslovi s posebnim uvjetima rada taksativno su nabrojeni u članku 3. točka 18. Pravilnika o poslovima s posebnim uvjetima rada (»Narodne novine«, br. 5/84., koji je preuzet kao republički propis temeljem Zakona…… »Narodne novine«, br. 53/91.). Za djelatnost zdravstva u privatnom i mješovitom vlasništvu kapitala izdvojeni su poslovi iz citiranog članka 3. Pravilnika, kao specifični poslovi za tu djelatnost sa uvjetima za njihovo obavljanje, uvjetom zdravstvene sposobnosti radnika, kontraindikacijama koje ga diskvalificiraju za daljnji rad i rokovima za provjeru njegove zdravstvene sposobnosti i to za npr.: 1. rukovanje stanicama i posudama s komprimiranim plinovima; Posebni uvjeti radnika: 1. stariji od 18. godina života, 2. stručna osposobljenost za rukovanje odnosno vrstom stroja ili uređaja, 3. zdravstveno stanje: - uredan vid na daljinu, - kontraindikacije: psihoze, epilepsija, bolesti sa sklonošću nesvjestici, alkoholizam i druge ovisnosti, 2. rukovanje uređajima za preradu lako zapaljivih tekućina i plinova; Posebni uvjeti radnika: 1. stariji od 18. godina života, 2. stručna osposobljenost za rukovanje odnosno vrstom stroja ili uređaja, 3. zdravstveno stanje: - uredan vid na daljinu, - kontraindikacije: psihoze, epilepsija, bolesti sa sklonošću nesvjestici, alkoholizam i druge ovisnosti, uredno vidno polje, uredan sluh, 4. Psihička sposobnost: opća intelektualna razvijenost, emocionalna stabilnost iznad donje granice prosjeka. Rok za provjeru: zdravstveno i psihičkog stanja 48 mjeseci. 3. poslove, koji zahtijevaju teško fizičko naprezanje; poslovi, koji zahtijevaju ručno dizanje ili nošenja tereta težih od 25 kg za muškarce i težih od 15 kg za žene, poslovi koji se obavljaju pretežno u nefiziološkim i u prisilnim položajima tijela (npr. stomatologija), 4. kontraindikacije: kronične bolesti, kardiovaskularni i respiratorni sustav i… Rok za provjeru: 24 mjeseca. 5. rad pri kojima je radnik izložen ionizirajućem zračenju: Posebni uvjeti rada: 1. dob života, radnik stariji od 18 godina, 2. spol (kontraindikacije) žena za vrijeme trudnoće, 3. stručna sposobnost (odgovarajuća stručna osposobljenost), 4. zdravstveno stanje (kontraindikacije): bolesti krvotvornih organa, maligne bolesti, bolesti očne leće, bolesti kože uzrokovane ionizirajućim zračenjem, teži duševni poremećaji, teže bolesti centalnog živčanog sustava, teži poremećaj endokrinih žlijezda. Rok za provjeru: zdravstveno stanje 12 mjeseci 6. poslove, pri kojima je radnik izložen kiselinama i lužinama (npr. u laboratorijima); Posebni uvjeti rada: 1. dob života radnik stariji od 18 godina, 2. zdravstveno stanje (kontraindikacije), 3. kronične bolesti respiratornog sustava , kože i sluznica oka; Rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: 12 mjeseci 7. poslove, pri kojima je radnik izložen plinovitim nadražljivcima; (formaldehidu, amonijaku, kloru, sumpornom dioksidu, acetonu, dušikovim oksidima, ozonu i dr.); Posebni uvjeti rada: 1. dob života, radnik stariji od 18 godina, 2. zdravstveno stanje (kontraindikacije), 3. kronične bolesti respiratornog sustava kože i sluznica oka, a kod izloženosti formaldehidu, još i sklonost alergiji). Rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja; 24 mjeseca. 8. poslove, pri kojima je radnik izložen biološkim agensima – npr. u mikrobiološkim i parazitološkim laboratorijima (npr. poslovi, kojima su radnici izloženi uzročnicima zarazne žutice, tuberkuloze humanog ili bovinog tipa, salmonelama, brucelama i drugim uzročnicima, poslovi u operativnim traktovima, dijagnos-tičkim laboratorijima i dr.), Posebni uvjeti rada: 1. radnik stariji od 18 godina, 2. zdravstveno stanje kontraindikacije: kronične bolesti i stanja koja smanjuju obrambene sposobnosti organizma, dekompenzirana šećerna bolest; kronične bolesti dišnih organa, kronične bolesti jetre i bubrega. Rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: 24 mjeseca. Poslodavac posebnim općim aktom identificira radna mjesta iz svoje registrirane djelatnosti prema opisu od 1- 8. iz prethodnog stavka. Nakon identifikacije radnih mjesta, pa zatim i identifikacije broja i strukture zaposlenih radnika/radno mjesto, poslodavac poduzima aktivnosti glede njihove zaštite zdravlja radi rada na siguran način, kako je propisano odredbama ovog Kolektivnog ugovora. Opći poslovi – specifični za djelatnost zdravstva Članak 188. Pored poslova iz prethodnog članka, poslovi s posebnim uvjetima rada u djelatnosti zdravstva identificirani su i poslovi iz članka 6. Pravilnika o načinu obavljanja zdravstvenih pregleda osoba pod zdravstvenim nadzorom (»Narodne novine«, br. 23/94.) i to: a) poslovi pregleda, liječenja i njege bolesnika te poslovi koji dovode radnika u neposredan dodir s lijekovima; b) poslovi opremanja i izdavanja lijekova, te rada koji dovode radnika u neposredan dodir s lijekovima; Na okolnosti iz prethodnog stavka, zdravstveni radnici podliježu obvezi: * liječničkog pregleda na TBC pluća, * RTG snimanje pluća, ako se na temelju liječničkog pregleda ili epidemiološke indikacije posumnja na TBC pluća. Zdravstveni pregled iz prethodnog stavka obavlja zdravstveni radnik prije stupanja u radni odnos i jedanput godišnje (1 x/god.) tijekom zaposlenja. ... i za rad u sferi ionizirajućeg zračenja Članak 189. Zdravstvenom nadzoru podliježu prema odredbama članka 7. Pravilnika o zdravstvenim uvjetima za rad s izvorima ionizirajućih zračenja, te mjerilima, sadržaju, načinu i rokovima čuvanja podataka o zdravstvenim pregledima osoba, koje rade s izvorima ionizirajućeg zračenja (»Narodne novine«, br. 76/2000.) i zdravstveni radnici koji: – rade na poslovima s izvorima ionizirajućeg značenja. Zdravstveni radnici iz prethodnog stavka obvezni su obaviti preglede: * prethodni zdravstveni pregled, * redovni zdravstveni pregled, * nadzorni zdravstveni pregled, * izvanredni nadzorni zdravstveni pregled. Sadržaj pregleda objavljen je Pravilnikom iz stavka 1. ovog članka. Prethodni zdravstveni pregled obavlja se prije početka rada s izvorima ionizirajućeg zračenja. Redovni zdravstveni pregled obavlja se svakih 12 mjeseci nakon prethodnog pregleda. Prošireni nadzorni zdravstveni pregled obavlja se svakih 5 godina nakon prethodnog pregleda. Izvanredni nadzorni zdravstveni pregled obavlja se u slučajevima propisanim Pravilnikom. 4. Osobna zaštitna sredstva radnika Članak 190. U tijeku procesa rada, radnik je dužan koristiti osobna zaštitna sredstva. Osobna zaštitna sredstva iz prethodnog stavka poslodavac utvrđuje svojim općim aktom (odluka ili pravilnik), primjereno vrsti poslova i riziku ugroženosti koji proizlazi iz sadržaja rada radnika. Općim aktom poslodavac utvrđuje ne samo vrstu osobnog zaštitnog sredstva, već i dinamiku njihove promjene u tijeku dnevnog ili tjednog rasporeda rada. Radnik je dužan pod prijetnjom primjene sankcija koristiti osobna zaštitna sredstva, koja su za njega propisana u procesu rada. Obveze poslodavca glede osiguranja kvalitete radnih prostorija, opreme i instalacija u poslov nom prostoru, koje koristi radnik u procesu rada Članak 191. Radi rada na siguran način svojih radnika, poslodavac je dužan objekte namijenjene za rad radnika, kao njihovo mjesto rada, održavati u stanju koje ne ugrožava sigurnost i zdravlje radnika. Poslodavac je dužan održavati instalacije u objektu iz prethodnog stavka u ispranom stanju i kontrolirati njihovu ispravnost u rokovima utvrđenim tehničkim propisima za svaku vrstu instalacija. Uporaba opreme poslodavca Članak 192. Poslodavac ne smije staviti u uporabu strojeve i uređaje i osobna zaštitna sredstva ako nisu izrađena u skladu s propisima zaštite na radu i ako nisu ispravna. Poslodavac je dužan isključiti iz uporabe strojeve i uređaje i osobna zaštitna sredstva na kojima nastanu promjene zbog kojih postoji opasnost za sigurnost i zdravlje radnika. Poslodavac je dužan obavljati ispitivanje strojeva i uređaja s povećanim opasnostima u propisanim rokovima. 5. Ispitivanje ispravnosti opreme Članak 193. Poslodavac je dužan na propisani način obavljati ispitivanje strojeva i uređaja s povećanim opasnostima: * prije njihovog stavljana u uporabu; * najmanje jedanput nakon dvije godine njihove uporabe; * poslije rekonstrukcije, a prije ponovnog početka korištenja; * prije početka korištenja na novom mjestu uporabe. Pod strojevima i uređajima s povećanom opasnosti u djelatnosti zdravstva smatraju se kompresori, centrifuge, RTG uređaji, te uređaji koji sadrže posude pod tlakom i drugi uređaji i strojevi sa sličnim opasnostima. Popis strojeva i uređaja s povećanom opasnosti u smislu odredbi prethodnog stavka svaki poslodavac identificira kao izvadak iz Popisa svoje trajne imovine i istakne na vidnom mjestu u radnom prostoru u kojem je smješten takav stroj ili uređaj. Obvezne evidencije iz domene zaštite na radu Članak 194. Poslodavac vodi propisane evidencije o kontroli ispravnosti sredstava i uvjeta rada, te kontrole zdravstvenog stanja radnika u odnosu na propisane kontraindikacije za poslove radnog mjesta koje obavlja u smislu članka 187., 188. i 189. ovog Kolektivnog ugovora i koje bi ga eventualno diskvalificirale za daljnji rad. Na okolnosti navedene u prethodnom stavku poslodavca kontrolira državni inspektor zaštite na radu. Upute za korištenje sredstava rada Članak 195. Poslodavac je dužan davati radnicima odgovarajuće obavijesti i pisane upute, koje se odnose na opasnosti i štetnosti po sigurnost i zdravlje u svezi djelatnosti koju obavlja. Obavijesti iz prethodnog stavka poslodavac može dati i usmeno u iznimnim situacijama, kada prijeti iznenadna i neposredna opasnost po život i zdravlje. Snagu obavijesti u smislu odredbi stavka 1. ovog članka imaju i znakovi sigurnosti i znakovi općih obavijesti u skladu s propisima zaštite na radu. Poslodavac izrađuje pisane upute iz stavka 1. ovog članka prema uvjetima rada. Pisane upute moraju biti istaknute na vidnim mjestima, u okrugu obavljanja poslova radnika. Upute, bez obzira na formu, za radnika su obvezne u izvršenju, nezavisno što nisu ugrađene u ugovor o radu, pod prijetnjom primjene sankcija, u smislu odredbi ovog Kolektivnog ugovora. 6. Odnos prema infekcioznom otpadu – obveza donošenja općeg akta Članak 196. Poslodavac je dužan selekcionirati otpad koji reproducira radom u obavljanju registrirane djelatnosti prema potencijalnim izvorima (komunalni i infektivni otpad). Posebnim općim aktom poslodavac utvrđuje vrstu i klasifikaciju otpada iz obavljanja svoje djelatnosti, način njegovog razvrstavanja, puteve i način odlaganja, rokove i način skladištenja, način uništavanja, zaduženje radnika za obavljanje navedenih poslova i dr. 7. Obveza čuvanja dokumenata – isprava Članak 197. Poslodavac je dužan čuvati: * tehničku dokumentaciju u svezi objekta koji koristi za radne i pomoćne prostorije; * upute o načinu korištenja strojeva i uređaja s povećanim opasnostima dok te strojeve i uređaje koristi; * isprave o obavljenim ispitivanjima; * dokaze o ispravnosti instalacija; * evidencije o radnicima osposobljenim za rad na siguran način; * radnicima raspoređenim na poslove s posebnim uvjetima rada; * ozljedama na radu, slučajevima profesionalnih bolesti. 8. Mjere prevencije zaštite na radu Članak 198. U organizaciji rada glede zaštite na radu radnika, poslodavac će se pridržavati načela prevencije, a sastoje se: – u procjenjivanju i izbjegavanju opasnosti koje se mogu izbjeći, – u prilagođavanju rada pojedinih radnika u pogledu prilagodbe rada sredstvima rada i mjestu rada, korištenju instrumenata i pomagala, te načina rada radi otklanjanja štetnih utjecaja, – u prilagođavanju tehnologije i organizacije rada potrebi zaštite radnika i zaštite radne okoline, – u davanju prednosti kolektivnim mjerama zaštite nad individualnim, – u davanju odgovarajućih uputa radnicima za izbjegavanje opasnosti, – u zabrani samostalnog rada radniku, koji prethodno nije osposobljen za rad na siguran način, a priroda posla je takva, da postoje opasnosti i štetnosti po život i zdravlje radnika, – zabraniti rad radniku s umanjenom radnom sposobnosti da obavlja poslove na kojima postoji opasnost od daljnjeg umanjenja njegove radne sposobnosti, – obustaviti rad u radnim prostorijama u kojima postoji opasnost po sigurnost i zdravlje radnika, – zabraniti rad radniku, koji ne koristi osobna zaštitna sredstva pri radu i udaljiti ga s radnog mjesta, – zabraniti rad radniku, ako uoči, da su sredstva i uređaji koje radnik koristi u procesu rada neispravni, – odstraniti radnika s radnog mjesta, ako primijeti da isti nije pri radu s opasnim radnim tvarima primijenio propisana pravila zaštite na radu, – spriječiti uzimanje alkoholnih pića i drugih sredstava ovisnosti tijekom rada i njihovo unošenje u radne prostorije, – udaljiti s mjesta rada radnika koji je pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti, – označiti uočljivo opasne radne tvari i njihovo propisno skladištenje, – provoditi kontinuirano inventuru lijekova, kako bi izdvojio lijekove kojima je istekao rok valjanosti, sukladno posebnom općem aktu, – redovito obavljati preglede svih strojeva i uređaja i osobnih zaštitnih sredstava, – utvrditi plan evakuacije i spašavanja radnika, – osigurati zabranu pušenja u radnim prostorijama, – osigurati pružanje prve pomoći i medicinske pomoći, – starati se, da svaki radnik obavlja poslove svog radnog mjesta s dužnom pozornošću, sukladno pravilima zaštite na radu, – insistirati, da svaki radnik odmah izvijesti poslodavca o neposrednoj opasnosti za njegovu sigurnost i zdravlje, – insistirati kod radnika, da odmah obustavi rad na radnom mjestu, ako smatra da mu je zdravlje ugroženo, – i drugo, što je Zakonom o zaštiti na radu propisano kao obveza poslodavca i radnika. Prilikom planiranja i uvođenja novih tehnologija, poslodavac ako zapošljava propisani broj radnika, dužan je savjetovati se sa odborom za zaštitu na radu u svezi s izborom opreme, uvjetima rada i radne okoline koje utječu na sigurnost i zdravlje radnika. 9. Osposobljavanje radnika za rad na »siguran način« Članak 199. Glede primjene načela prevencije u praksi, poslodavac mora svakog radnika osposobiti za rad na siguran način za poslove koji su utvrđeni kao poslovi s posebnim uvjetima rada iz članka 187., 188. i 189. ovog Kolektivnog ugovora. Primjena načela iz prethodnog stavka pretpostavlja: 1. prethodne provjere njegove zdravstvene sposobnosti za rad za ona radna mjesta, koja su označena s posebnim uvjetima rada; 2. prethodno osposobljavanje radnika kroz sustav svladavanja programa tečaja iz zaštite na radu; 3. provjera praktične osposobljenosti radnika za svaku vrstu posla na svakom za njega novom radilištu. Sadržaj osposobljavanja utvrđuje poslodavac za svako radno mjesto, bez obzira na broj zaposlenih radnika/radno mjesto. Prije uvođenja u rad, poslodavac sam zapisnikom provjerava praktičnu osposobljenost radnika ili organizira da provjeru obavi drugi radnik istog zanimanja, iste ili više stručne naobrazbe, koji je također prošao navedenu provjeru i koji je utemeljio stečena znanja za rad na siguran način obavljanjem istih poslova i u istim uvjetima duži niz godina u prethodnom vremenu rada. Zapisnik iz prethodnog stavka čini sastavni dio dosjea radnika. Svako radilište poslodavca, u propisanoj dokumentaciji radilišta (na pr. podružnice ustanove), obvezno mora imati i zapisnik o provjeri stečenih znanja radnika za rad na siguran način u duhu ovog članka. Ako jedan te isti radnik obavlja poslove različite vrste, u dokumentaciji iz prethodnog stavka poslodavac mora osigurati zapisnik/e o provjeri njegovog znanja za svaku vrstu poslova koje radnik obavlja, radi njegovog rada na siguran način na svim poslovima. 10. Obveze poslodavca iz zaštite na radu Članak 200. Obveze poslodavca iz zaštite na radu su: 1. izraditi procjenu opasnosti od nastupa rizika za sigurnost i zdravlje radnika na radu, uključujući i one kojima su izvrgnute skupine radnika, ako sukladno članku 18. stavak 1. Zakona o zaštiti na radu; 2. utvrditi u pisanom obliku provedbu organizacije zaštite na radu odredbama ovog Kolektivnog ugovora ili drugog općeg akta, ako zapošljava više od 20 radnika; 3. zadužiti jednog ili više ovlaštenika u statusu radnika za provođenje mjera zaštite na radu, ako zapošljava više od 50 radnika; 4. osigurati provedbu procesa rada iz djelatnosti poslodavca u skladu s propisima zaštite na radu posebnim pisanim uputama; 5. osigurati, da se upute iz prethodne točke istaknu na mjestu rada radnika na svakom radilištu radi njihovog korištenja od strane radnika; 6. osigurati, da svaki radnik, koji obavlja poslove s posebnim uvjetima rada, za radno mjesto za koje je to propisano položi ispit iz zaštite na radu; 7. osigurati, da onaj radnik, koji nije položio ispit iz prethodne alineje obavlja poslove svog radnog mjesta, koji su klasificirani kao poslovi s posebnim uvjetima rada pod nadzorom drugog radnika koji posjeduje takav ispit; 8. osigurati, da svaki radnik iz točke 5. koji ispunjava uvjet za rad na siguran način prije početka rada na novom radnom mjestu s istim uvjetima rada, pristupi provjeri stečenih znanja za takav način rada i to za svaku vrstu poslova, koje će obavljati na tom radnom mjestu, kako je propisano ovim Kolektivnim ugovorom; 9. osigurati, da svaki radnik koji bi trebao, odnosno, koji obavlja poslove s posebnim uvjetima rada iz (općeg akta odluke poslodavca ili pravilnika) i procjene opasnosti treba imati položen ispit iz zaštite na radu; 10. osigurati, da radnik koji obavlja poslove s posebnim uvjetima rada pristupi provjeri svoje zdravstvene sposobnosti u roku, kako je to propisano posebnim propisima; 11. osigurati da radnik iz točke 6. koristi osobna zaštitna sredstva na radu, primjereno vrsti poslova koje radnik obavlja; 12. osigurati zaštitu mjesta rada radnika na radilištu, primjereno vrsti poslova svakog radilišta; 13. osigurati tehničku ispravnost strojeva, uređaja i osobnih zaštitnih sredstva koja radnik koristi u procesu rada; 14. osigurati provjeru tehničke ispravnosti sredstava rada iz prethodne točke prije njihovog stavljanja u eksploataciju, ali i za vrijeme eksploatacije, u rokovima i na način kako je propisano procjenom opasnosti; 15. zabraniti rad svakom radniku koji je u stanju utjecaja alkohola ili drugih sredstava ovisnosti; 16. privremeno udaljiti svakog radnika s radilišta ako njegov ovlaštenik prema vanjskim znacima postavi sumnju, da radnik radi pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti; 17. privremeno udaljiti svakog radnika s rada na isti način kako je navedeno u prethodnoj alineji, za kojeg ovlaštena osoba utvrdi, da u procesu rada radnik ne koristi propisana zaštitna sredstva; 18. osigurati provođenje mjera prema kojima bi spriječio uzimanje alkoholnih pića i drugih sredstava ovisnosti tijekom rada i njihovo unošenje u radne prostorije i prostore radilišta; 19. obustaviti rad strojeva na mehanički ili električni pogon za koje ovlaštena osoba utvrdi, da su tehnički neispravni ili da ne posjeduju propisani atest tehničke ispravnosti, ili je atestu istekao rok valjanosti; 20. osigurati sve radnike za slučaj nastupa rizika ozlijede na radu i profesionalne bolesti; 21. osigurati djelatnost poslodavca od odgovornosti od nastupa mogućih rizika bez obzira na poduzete mjere zaštite na radu u skladu s Zakonom o zaštiti na radu, ovim Kolektivnim ugovorom; 22. nadoknaditi radniku štetu uzrokovanu ozljedom na radu, profesionalnom bolešću ili bolešću i svezi s radom, prema načelu objektivne odgovornosti (uzročnosti), a prema općim propisima obveznog prava; 23. prijaviti svako radilište – podružnicu nadležnoj Inspekciji zaštite na radu; 24. postaviti znakove sigurnosti i znakove općih obavijesti na mjestima rada, na sredstvima rada i pripadajućim instalacijama; 25. izvijestiti povjerenike radnika o mjerama koje će poduzeti radi unapređenja sigurnosti i zaštite zdravlja najmanje svaka tri mjeseca direktno ili posredno preko odbora za zaštitu na radu, za one poslodavce, koji zapošljavaju odgovarajući broj radnika; 26. utvrditi plan evakuacije i spašavanja radnika za slučaj iznenadnog događaja; Ovlaštena osoba prema odredbama ovog članka je poslodavac ili njegov ovlaštenik poslodavac, koji zapošljava za poslove zaštite na radu do 50 radnika; Radna mjesta za koje se traže posebni uvjeti rada prema odredbama ovog članka su radna mjesta utvrđena u općem aktu poslodavca (odluka ili pravilnik) i procjeni opasnosti. Radilište, prema odredbama ovog članka je svako radilište sa statusom stalnog radilišta za pravne osobe – ustanove- tj. za podružnice, gdje poslodavac obavlja radove iz svoje registrirane djelatnosti, ali u dislociranom mjestu. Članak 201. Poslodavac mora primijeniti odgovarajuće mjere da radnici i njihovi predstavnici (povjerenik radnika za zaštitu na radu) budu obaviješteni o opasnostima za sigurnost zdravlja, o zaštitnim mjerama općenito i na radnom mjestu i o mjerama koje poslodavac poduzima da bi radnici bili pravodobno obaviješteni o ozbiljnim i neizbježivim opasnostima i potrebi hitnog napuštanja radnog mjesta u takvim slučajevima. Zaštita nepušača Članak 202. Poslodavac je dužan prikladnim mjerama provoditi zaštitu nepušača od djelovanja duhanskog dima. Zabranjeno je pušenje u radnim prostorijama i prostorima, osim onih u kojima poslodavac iznimno utvrdi da je pušenje dozvoljeno, o čemu u takvoj prostoriji mora biti istaknuti znak mjesta za pušenje. Zabrana konzumacije alkohola i….. Članak 203. Zabranjeno je uzimanje alkoholnih pića i drugih sredstava ovisnosti prije i tijekom rada i njihovo unošenje u radne prostorije i prostore. Poslodavac je dužan privremeno udaljiti s mjesta rada radnika, koji je na radu pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti. Utvrđivanje, da li je radnik pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti, obavlja se alkometrom ili drugim pogodnim sredstvom ili aparatom. Ako radnik odbije pristupiti provjeri, smatra se da je pod utjecajem alkohola. 11. Obveze radnika iz zaštite na radu Članak 204. Obveze radnika iz zaštite na radu su: 1. raditi s dužnom pažnjom, sposoban za rasuđivanje, bez utjecaja alkohola i opijata, tj. na način da postiže očekivane poslovne efekte na radnom mjestu i da ne ugrožava svoj život ili svoje zdravlje, kao i zdravlje i živote drugih radnika, te korisnika usluga poslodavca; 2. pristupiti svim organiziranim mjerama i postupcima edukacije, organizirane sa svrhom da bi radnik što bolje upoznao uvjete i opasnosti rada, na svakom radnom mjestu; 3. pridržavati se propisanih i priznatih mjera zaštite na radu; 4. pridržavati se svih pisanih uputa proizvođača glede korištenja sredstava rada, alata i pomagala, mjesta rada, instalacija i dr., sve radi rada na siguran način; 5. obustaviti rad ili korištenje strojeva i uređaja, ako utvrdi bilo kakvu sumnju glede postojanja opasnosti za rad radnika na siguran način; 6. koristiti osobna zaštitna sredstva, koja su mu povjerena na uporabu i rukovanje, 7. upozoriti neposrednog rukovoditelja na sve kvarove i nedostatke na uređajima opremi, sigurnosnim uređajima, osobnim i zaštitnim sredstvima kao i neredovite pojave pri radu i postupke drugih osoba koje mogu eskalirati u činidbe, koje će oštetiti ili uništiti određenu opremu ili ugroziti život i zdravlje radnika, 8. upoznati poslodavca ili nadležnog liječnika kod zasnivanja radnog odnosa i u tijeku rada, na svoje tjelesne nedostatke ili bolesti, koje mogu kod obavljanja određenih poslova uzrokovati posljedice po život ili zdravlje radnika ili njegovu okolinu, 9. ovladati znanjima iz zaštite na radu u mjeri primjereno radnom mjestu za rad na siguran način, 10. podvrgnuti se provjeri da li obavlja rad pod utjecajem alkohola, drugih sredstava ovisnosti ili je bolestan, ako poslodavac to od radnika zatraži; 11. pristupiti zdravstvenim, psihofizičkim i drugim propisanim pregledima na koje je upućen od poslodavca, radi zaštite na radu, u smislu članka 19., 20. i 21. ovog Kolektivnog ugovora; 12. pristupiti praktičnoj provjeri stečenih znanja za rad na siguran način za svaku vrstu poslova, na način i po postupku kako je propisano ovim Kolektivnim ugovorom; 13. pridržavati se pisanih i usmenih uputa poslodavca glede obavljanja pojedinih vrsta poslova ili korištenja strojeva i uređaja, alata, potrošnog materijala, sitnog inventara i instalacija; 14. odnositi se prema kolegama i pretpostavljenima s dužnom pažnjom, poštujući pri tome ličnost i dostojanstvo svake osobe prema pravilima građanskog morala. Usluge medicine rada Članak 205. Poslodavac je dužan osigurati radnicima usluge službe medicine rada, kako bi osigurao zdravstveni nadzor primjeren opasnostima i štetnostima za zdravlje i sigurnost kojima su radnici izloženi. Usluge iz prethodnog stavka poslodavac ugovara sa zdravstvenim ustanovama za medicinu rada ili sa specijalistom medicine rada u privatnoj praksi. Ovlaštenja službe medicine rada, te obveze poslodavca prema njoj i obrnuto, utvrđene su odredbama Zakona o zaštiti na radu. X. MIRNO RJEŠAVANJE SPORA NA RELACIJI POSLODAVAC – SINDIKAT Mirovno vijeće Članak 206. Ako nastane spor između više radnika na radu kod poslodavca ili više poslodavaca u svezi ostvarenja nekog prava iz ovog Kolektivnog ugovora, koji bi mogao dovesti do štrajka, stranke Sindikat i Udruga će provesti postupak mirenja. Mirenje provodi Mirovno vijeće sastavljeno od tri člana od kojih jednog imenuje Udruga, jednog Sindikat, a trećeg sporazumno obje stranke. Ako se oko imenovanja trećeg člana obje stranke ne mogu usuglasiti, Udruga će u ime stranaka zatražiti da ga imenuje ministar rada i socijalne skrbi Republike Hrvatske i to u roku od 24 sata, računajući od dana zadnjeg razgovora o istom predmetu, koji je rezultirao saznanjem o nemogućnosti dogovora. Članak 207. Prvi sastanak Mirovnog vijeća saziva predsjednik imenovan na način kako je navedeno u prethodnom članku. Mirovno vijeće zasijeda u punom sastavu i utvrđuje prijedlog za mirenje. Članak 208. Ugovorne stranke mogu prihvatiti i odobriti prijedlog Mirovnog vijeća o čemu se moraju izjasniti prvog idućeg dana nakon primitka prijedloga. Ako se neka stranka ne izjasni o prijedlogu Mirovnog vijeća u roku iz prethodnog stavka ovog članka, smatra se da ga nije prihvatila. Prijedlog kojega prihvate obje ugovorne stranke ima pravnu snagu i učinke Kolektivnog ugovora. Arbitraža Članak 209. Ako se postupkom mirenja na opisani način u prethodnom članku nije mogao riješiti nastali spor, stranke mogu rješenje povjeriti arbitraži. Sastav, način rada i odlučivanja, te rokove za donošenje odluke arbitraže, stranke će posebno ugovoriti. Članak 210. Troškove mirenja snosi poslodavac/i sudionik/ci postupka mirenja. RjeŠavanje spora posredstvom trećih osoba Članak 211. Ugovorne stranke mogu dogovoriti da spor pokušaju riješiti i posredovanjem trećih osoba. XI. ŠTRAJK Članak 212. Poslodavci iz članka 1. ovog Kolektivnog ugovora neće sprječavati ili ometati štrajk radnika kao izraz njihovog nezadovoljstva glede ostvarenja svojih prava, koji organizira Sindikat u skladu sa Zakonom i ovim Kolektivnim ugovorom. Članak 213. Zabranjen je štrajk u zdravstvenim ustanovama i trgovačkim društvima koja obavljaju zdravstvenu djelatnost u službama – za djelatnosti, kako je propisano člankom 160. Zakona. Članak 214. Pri organiziranju i vođenju štrajka Sindikat preuzima obvezu poštivanja Ustavom zajamčenih sloboda i prava drugih. Sindikat preuzima obvezu da štrajk neće ugroziti pravo na život i zdravlje građana korisnika usluga poslodavaca te osobnu sigurnost svih sudionika štrajka. Način donošenja odluke/a o štrajku, te druga pitanja u svezi štrajka koja nisu riješena ovim Kolektivnim ugovorom, primjenjivat će se pravila Sindikata. Članak 215. Štrajk se mora najaviti poslodavcu. U pismu kojim se štrajk najavljuje, Sindikat mora naznačiti razloge štrajka, mjesto, dan i vrijeme štrajka te podatke o štrajkaškom odboru i osobama koje rukovode štrajkom. Štrajk ne smije započeti prije završenog postupka mirenja. Članak 216. Štrajkom rukovodi štrajkaški odbor Sindikata. Za poslodavce čiji su radnici uključeni u štrajk, mora se osnovati zajednički štrajkaški odbor ili imenovati osobu koja će obavljati funkciju štrajkaškog odbora. Štrajkaški odbor prema odredbama ovog članka može se osnovati za iste namjene i za iste svrhe na nivou Podružnice ili više Podružnica Sindikata. Odluku o imenovanju članova štrajkaškog odbora u smislu odredbi stavka 3. ovog članka donosi Izvršni odbor Sindikata. Članak 217. Štrajkaški odbor Sindikata rukovodi cjelokupnim štrajkom, prati da li se štrajk odvija u redu i na zakonit način, upozorava nadležna tijela na pokušaje sprečavanja i ometanja štrajka, kontaktira s nadležnim tijelima te obavlja druge poslove. Štrajkaški odbor dužan je razmotriti svaku inicijativu za mirno rješenje spora koju mu uputi poslodavac s kojim je u sporu te na nju odgovoriti u onom obliku u kojem mu je upućena. Članak 218. Na prijedlog bilo koje stranke, Sindikat i Udruga sporazumno izrađuju i donose pravila o poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka. Pri određivanju poslova koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka, stranke obavezno vode računa da najavljeni štrajk obuhvati najmanji mogući broj radnika, kako bi se poslovi zdravstvene zaštite obavljali bez prekida u kontinuitetu. Pravila o poslovima koji se ne smiju prekidati sadrže i minimalni broj radnika za svakog poslodavca koji moraju raditi u vrijeme štrajka. Štrajk ne smije započeti dok se ne utvrde poslovi koji se ne smiju prekidati i broj radnika koji moraju raditi. U slučaju da stranka koja inicira štrajk ne dostavi prijedlog iz stavka 1. ovog članka do najave štrajka, inicijator-organizator štrajka mora samostalno izraditi pravila o tim poslovima uz neposredno sudjelovanje stručnjaka iz privatne prakse ili javnog zdravstva. O pravilima iz prethodnog stavka ovoga članka Sindikat će obavijestiti Udrugu najkasnije tri dana prije početka štrajka. Članak 219. Zbog sudjelovanja u štrajku organiziranom sukladno ovom Kolektivnom ugovoru radnici ne smiju od svojih poslodavaca biti stavljeni u nepovoljniji položaj, u odnosu na zatečeno stanje, ili se na radnika/e ne smiju primijeniti bilo kakve duge mjere represije (šikaniranje i tome sl.). XII. TUMAČENJE UGOVORA Članak 220. Ugovorne stranke osnivaju zajedničku komisiju za tumačenje ovoga Kolektivnog ugovora u koju svaka imenuje po dva predstavnika i njegovog zamjenika, a zajednički predsjednika komisije. Zajednička komisija iz stavka 1. ovoga članka osnovat će se u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu ovoga Kolektivnog ugovora. Komisija za tumačenje ovoga Kolektivnog ugovora: – daje tumačenje odredaba ovoga Kolektivnog ugovora, – prati izvršenje ovoga Kolektivnog ugovora i izvještava obje strane o njegovom kršenju, – obavlja druge poslove određene ovim Kolektivnim ugovorom. Članak 221. Komisija donosi odluke većinom glasova svih članova. Ako se komisija ne može složiti oko tumačenja odredbi ovoga Kolektivnog ugovora, povjerit će tumačenje neutralnom stručnjaku. Pri izboru neutralnog stručnjaka i određivanju rokova u kojim se treba donijeti odluka, stranke će primijeniti odredbe članka 206. stavak 3. ovog Kolektivnog ugovora. Neutralni stručnjak ima pravo na naknadu koju zajednički snose obje strane. Tumačenje neutralnog stručnjaka komisija je dužna prihvatiti kao svoje tumačenje i tako ga prezentirati. Tumačenje komisije obavezno je i dostavlja se Udruzi i Sindikatu. O tumačenju iz prethodnog stavka Udruga i Sindikat informiraju svoje članove na stranicama časopisa »Privatna praksa u zdravstvu«. Članak 222. Radnik član Sindikata ili poslodavac član Udruge može tražiti tumačenje ovog Kolektivnog ugovora od Odbora za kolektivno pregovaranje Sindikata odnosno Udruge. Ako predlagatelj nije zadovoljan tumačenjem Odbora za kolektivno pregovaranje, može ponoviti zahtjev za tumačenje koji Sindikat ili Udruga prosljeđuju Komisiji za tumačenje iz članka 220. ovog Kolektivnog ugovora. Na zahtjev Sindikata ili Udruge, komisija za tumačenje dužna je dati tumačenje ovoga Kolektivnog ugovora u roku od 15 dana od dana primitka zahtjeva. Neutralni stručnjak dužan je dati svoje tumačenje u roku od 15 dana. XIII. IZMJENA, OTKAZ I OBNOVA KOLEKTIVNOG UGOVORA Članak 223. Svaka ugovorna stranka može predložiti izmjene i dopune ovoga Kolektivnog ugovora. U ime Sindikata i Udruge prijedlog izmjena i dopuna ovoga Kolektivnog ugovora podnose Odbori za kolektivno pregovaranje. Stranka kojoj je podnesen prijedlog za izmjenu i dopunu ovoga Kolektivnog ugovora mora se pisano izjasniti u roku od 15 dana od dana primitka prijedloga, te mora pristupiti pregovorima o predloženoj izmjeni ili dopuni u roku od 30 dana od dana primitka prijedloga. U protivnom, ako stranka kojoj je podnesen prijedlog ne postupi na opisani način, stranka koja je podnijela prijedlog ima pravo inicirati postupak mirenja na način kako je propisano ovim Kolektivnim ugovorom. Članak 224. Ovaj Kolektivni ugovor stranke mogu pismeno otkazati jedna drugoj/drugima s otkaznim rokom od 3 mjeseca. XIV. PRIJELAZNE I ZAKLJUČNE ODREDBE Članak 225. Sva prava iz rada i po osnovi rada utemeljena ovim Kolektivnim ugovorom radnik ostvaruje na osnovi posebnog rješenja ili odluke poslodavca. Jedan primjerak pravnog akta iz prethodnog stavka poslodavac dostavlja radniku, a po jedan knjigovođi i u dosje radnika. Dostavu pravnog akta iz stavka 1. ovog članka poslodavac obavlja na način kako je propisano odredbama ovog Kolektivnog ugovora. Članak 226. Nacrt prijedloga ovog Ugovora priprema osoba pravne struke. Nacrt prijedloga izrađuje Odbor za kolektivno pregovaranje Udruge i Sindikata. Izrađeni Nacrt prijedloga ovog Kolektivnog ugovora, Odbori iz prethodne stavke dostavljaju na mišljenje Izvršnom odboru Udruge, odnosno Sindikata. Odbori za kolektivno pregovaranje razmatraju primjedbe i prijedloge svojih Izvršnih odbora na tekst Nacrta prijedloga i utvrđuju prijedlog ovog Kolektivnog ugovora za donošenje. Ovaj Ugovor donose Izvršni odbori Udruge i Sindikata. Ovaj Ugovor postaje pravno perfektan kada ga potpišu tajnici Udruge i Sindikata. Članak 227. Ovaj Ugovor dostavlja se Ministarstvu rada i socijalne skrbi Republike Hrvatske kao nadležnom tijelu za upis u Knjigu evidencija kolektivnih ugovora sukladno članku 3. Pravilnika o vođenju evidencije i objavi kolektivnih ugovora. Članak 228. Izmjene i dopune ovog Kolektivnog ugovora obavljaju se na identičan način, kako je propisano za njegovo donošenje. Članak 229. Ugovor stupa na snagu osmog dana, računajući od dana objave u »Narodnim novinama«. Stupanjem na snagu ovog ugovora prestaje važiti Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva u privatnoj praksi Hrvatske – pročišćeni tekst, objavljen u »Narodnim novinama«, br. 24/02. od 13. 3. 2002.g. i ispravak objavljen u »Narodnim novinama«, 68/02 od 12. 6. 2002. Urbroj: 0235/2003. Tajnik Sindikata Tajnik Udruge Sibel Latin, v. r. Ivan Gabrilo, dipl. iur., v. r.
|
|||||||||||||||
