 |
 |
 |
 |
 |
|
|
|
|
|
|
|||||||||||||||
 
 NOVI PREGLED PROPISA Ugovori Banke Biljno zdravstvo Zdravstveno osiguranje Državne potpore Državni službenici Elektronička isprava Elektronička trgovina Elektronički mediji Financijsko osiguranje Gradnja Hrana Informacijska sigurnost Investicijski fondovi Izmjera i katastar Kazneni postupak Kazneni zakon Kemikalije Kreditne unije Kvaliteta zdravstvene zaštite Lijekovi Nasljeđivanje Obavljanje djelatnosti Obiteljski zakon Obrazovanje odraslih Obrt Obvezni odnosi (ZOO) Obvezno zdravstveno osiguranje Opći upravni postupak Oružje Osiguranje Osiguranje u prometu Ovrha - Ovršni zakon Parnični postupak Primjeri ugovora Porez na dobit Porez na dohodak Porez na kavu Posredovanje u prometu nekretnina Poticanje ulaganja Predmeti opće uporabe Prekršajni zakon Prijevoz - linijski Prijevoz opasnih tvari Prostorno uređenje i gradnja Rad - Zakon o radu Računovodstvo Revizija Stranci Sudovi Šport Šume Tajnost podataka Trgovačka društva Udomiteljstvo Udžbenici za školu Ugostiteljska djelatnost Umirovljenički fond Usluge u turizmu Veterinarstvo Volonterstvo Zabrane u zakonima Zakon o leasingu Zaštita bilja Zakon o radu Zaštita na radu Zaštita okoliša Zaštita potrošača Zaštita prirode Zaštita pučanstva Zaštita životinja Javna nabava NOVI PREGLED PROPISA 
|
 |
 Odredbe za provođenje prostornog plana Bjelovarsko-bilogorske županije 1. UVJETI RAZGRANIČENJA PROSTORA PREMA OBILJEŽJU, KORIŠTENJU I NAMJENI Članak 1. Ovim Planom utvrđuje se osnovna podjela prostora/površina Županije prema obilježju, korištenju i namjeni prostora, prikazana u grafičkom dijelu Prostornog plana Bjelovarsko-bilogorske županije. Obzirom na karakter Plana i mjerilo kartografskih prikaza razgraničenje površina izvršeno je načelno. Članak 2. Detaljna podjela i razgraničenje prostora/površina iz članka 1. ovih Odredbi za provođenje utvrdit će se prostornim planovima uređenja općina i gradova (“PPUO/G”), drugim prostornim planovima, stručnim podlogama za izdavanje lokacijskih dozvola, lokacijskim dozvolama, odlukama, rješenjima i drugim aktima o proglašenju zaštitnih šuma i šuma posebne namjene, zaštićenih dijelova prirodne i kulturne baštine, zaštite izvorišta, područja i dijelova ugroženog okoliša, a temeljem odredbi, smjernica i kriterija ovog Plana i posebnih propisa. Drugi dio Razgraničenje treba u pravilu provesti rubom katastarske čestice, rubom ili osi topografskog objekta ili granicom primjene određenog režima korištenja. 1.1. UVJETI RAZGRANIČENJA PROSTORA PREMA OBILJEŽJU Članak 3. Prostor Bjelovarsko-bilogorske županije pripada, s aspekta homogenosti prirodno-geografskih, fizionomskih i razvojnih karakteristika, dvjema različitim cjelinama: - Slavonskom gorju (većim dijelom u Virovitičko-podravskoj, Požeško-slavonskoj i Brodsko-posavskoj županiji), - Bilogorsko-moslavačkom prostoru sa podcjelinama; - brdski predjeli Moslavačke gore, (dijelom i u Sisačko-moslavačkoj županiji) - greben Bilogore, (dijelom i u Koprivničko-križevačkoj i Virovitičko-podravskoj županiji). - obronci Papuka, Moslavačke gore i Bilogore, te ravnjaci i doline Česme i Ilove. Planom su načelno određena i relativno prostrana područja sličnih pojedinačih obilježja: - sa vrlo velikim i velikim ograničenjima u razvoju, - malih gustoća naseljenosti i izrazito negativnih demografskih procesa, - zahvaćenih ratom, - prigradskih zona Bjelovara, a koja su ujedno i područja primjene posebnih razvojnih i drugih mjera. Članak 4. U planovima užih područja treba uvažiti značajke područja iz članka 3., pobliže razgraničiti dijelove tih područja koji se nalaze unutar granica obuhvata planova užih područja, te odrediti planske mjere prostornog razvoja i zaštite prostora. 1.2. UVJETI RAZGRANIČENJA PROSTORA PREMA UVJETIMA KORIŠTENJA Članak 5. Ovim Planom se u kartografskom prikazu broj 3 temeljem kriterija zaštite prostora utvrđuje načelno razgraničenje prostora prema uvjetima korištenja na: - prostore posebnih uvjeta korištenja, - prostore posebnih ograničenja u korištenju, - prostore primjene posebnih mjere uređenja i zaštite. Detaljno razgraničenje utvrđuje se u planovima užih područja, a prema odredbama, smjernicama i kriterijima ovog Plana i prema posebnim propisima. 1.2.1. Prostori posebnih uvjeta korištenja Članak 6. Razgraničenje površina prostornih objekata zaštićene prirodene baštine i granice pojedinih zona stupnjevane zaštite utvrđuju se odlukama o proglašenju zaštićenih dijelova prirode, a dijele se sukladno odredbama odnosnog zakona. Razgraničenje površina planiranih prostornih objekata zaštićene prirodne baštine i granice pojedinih zona stupnjevane zaštite, do donošenja odluka iz stavka 1. ovog članka, utvrđuje se u PPUO/G-u prema smjernicama i kriterijima ovog Plana te temeljem Krajobrazne osnove i drugih relevantnih izvora podataka. Članak 7. Razgraničenje površina nepokretnih kulturnih dobara i granice pojedinih zona stupnjevane zaštite utvrđuju se rješenjima o utvrđivanju svojstva kulturnog dobra, rješenjima o preventivnoj zaštiti i odlukama o proglašenju zaštičenim dobrom, a dijele se sukladno odredbama odnosnog zakona. Razgraničenje površina planiranih nepokretnih kulturnih dobara i granice pojedinih zona stupnjevane zaštite, do donošenja akata iz stavka 1. ovog članka, utvrđuje se u PPUO/G-u prema smjernicama i kriterijima ovog Plana, te temeljem konzervatorskih podloga, Krajobrazne osnove i drugih relevantnih izvora podataka. 1.2.2. Prostori posebnih ograničenja korištenja Članak 8. Razgraničenje područja osobito vrijednih predjela (prirodnih, kultiviranih i izgrađenih krajobraza), do donošenja odnosnih posebnih propisa, utvrđuje se u PPUO/G-u temeljem smjernica i kriterija ovog Plana, konzervatorskih podloga, Krajobrazne osnove i drugih relevantnih izvora podataka. Razgraničenje područja najvećeg intenziteta potresa utvrđuje se relevantnim seizmičkim kartama. Razgraničenje područja pojačane erozije i pretežito nestabilnih područja prikazuje se u PPUO/G-u temeljem relevantnih izvora podataka (vodoprivrednih osnova, studija, postojećih prostornih planova, …). Razgraničenje vodonosnih područja prikazuje se u PPUO/G-u temeljem relevantnih izvora podataka (vodoprivrednih osnova, studija, postojećih prostornih planova, …). Razgraničenje vodozaštitnih područja i granice pojedinih zona stupnjevane zaštite utvrđuje se odlukama donesenim temeljem posebnih propisa. Razgraničenje planiranih vodozaštitnih područja i granice pojedinih zona stupnjevane zaštite, do donošenja odluka iz stavka 5. ovog članka, utvrđuje se u PPUO/G-u temeljem relevantnih izvora podataka (vodoprivrednih osnova, studija,…). Razgraničenje poplavnih područja prikazuje se u PPUO/G-u temeljem relevantnih izvora podataka (vodoprivrednih osnova, studija, postojećih prostornih planova, …). Kategorija vodotoka utvrđuje se zakonom, aktima donesenim temeljem posebnih propisa i Županijskim planom za zaštitu voda. 1.2.3. Prostori primjene posebnih mjera uređenja i zaštite Članak 9. Razgraničenje područja hidromelioracija, pošumljavanja, ozelenjavanja, komasacija i preparcelacija prikazuje se u PPUO/G-u temeljem odgovarajućih odluka i investicionih elaborata, a u skladu s Programima mjera za unapređenje stanja u prostoru. Razgraničenje oštećenih prirodnih ili kultiviranih krajobraza, gradskih ili seoskih cjelina, oštećenog tla erozijom i opožarenog šumskog zemljišta prikazuje se u PPUO/G-u temeljem relevantnih izvora podataka (procjena šteta od ratnih razaranja, elementarnih nepogoda, podataka prikupljenih na licu mjesta,…). Razgraničenje područja, cjelina i dijelova ugroženog okoliša prikazuje se u PPUO/G-u temeljem relevantnih izvora podataka (planova razminiranja, vodoprivrednih osnova,…). 1.3. UVJETI RAZGRANIČENJA PROSTORA PREMA NAMJENI Članak 10. Ovim Planom se u kartografskom prikazu broj 1 utvrđuje načelno razgraničenje prostora/površina prema namjeni na: - prostori/površine za razvoj i uređenje naselja, - prostori/površine za razvoj i uređenje izvan naselja: - gospodarske namjene, - športsko-rekreacijske namjene, - poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene, - šume isključivo osnovne namjene, - ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište, - vodne površine, - posebne namjene, - površine infrastrukturnih sustava. 1.3.1. Prostori/površine za razvoj i uređenje naselja Članak 11. Razgraničenje površina naselja utvrđuje se u PPUO/G-u određivanjem granica građevinskog područja naselja, a prema odredbama, smjernicama i kriterijima ovog Plana. Unutar građevinskog područja naselja u PPUO/G-u se moraju razgraničiti izgrađeni i neizgrađeni dijelovi te prostori/površine infrastrukturnih koridora i građevina državnog i županijskog značaja, a mogu i prostori/površine pojedine namjene. 1.3.2. Prostori/površine za razvoj i uređenje izvan naselja Članak 12. Razgraničenje prostora/površina za razvoj i uređenje unutar građevinskog područja (izvan naselja) utvrđuje se u PPUO/G-u, određivanjem granica građevinskog područja, a prema odredbama, smjernicama i kriterijima ovog Plana. Građevinsko područje (izvan naselja) u PPUO/G-u se mora razgraničiti na izgrađeni i neizgrađeni dio, te prema namjeni. Članak 13. Razgraničenje prostora/površina poljoprivrednog tla isključivo osnovne namjene utvrđuje se u PPUO/G-u temeljem odredbi, smjernica i kriterija posebnih propisa i ovog Plana. Poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene razgraničuju se najmanje na vrijedno obradivo tlo i ostala obradiva tla, s tim da se površine manje od 10 ha bez obzira na pedološki sastav, nagibe, katastarske kulture i klase, blizinu prometnica i druge karakteristike u kartografskim prikazima mjerila 1 : 25000 ne prikazuju zasebno. Članak 14. Razgraničenje prostora/površina šuma isključivo gospodarske namjene utvrđuje se u PPUO/G-u temeljem odredbi, smjernica i kriterija posebnih propisa i ovog Plana, s tim da se šume površine manje od 5 ha s okolnim šumskim i poljoprivrednim zemljištem u kartografskim prikazima mjerila 1 : 25000 mogu prikazati kao “ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište”. Šume isključivo gospodarske namjene razgraničuju se na gospodarske šume, zaštitne šume i šume s posebnom namjenom odgovarajućim odlukama o proglašenju, u pravilu granicama odsjeka i rubovima ili osima šumskih cesta. Razgraničenje površina planiranih zaštitnih šuma i šuma s posebnom namjenom, do donošenja odluka iz stavka 2. ovog članka, utvrđuje se u PPUO/G-u prema odredbama, smjernicama i kriterijima ovog Plana, krajobrazne osnove i osnova gospodarenja šumama, u pravilu granicama odsjeka i rubovima ili osima šumskih cesta. Članak 15. Razgraničenja prostora/površina ostalog poljoprivrednog tla, šuma i šumskog zemljišta utvrđuje se u PPUO/G-u temeljem odredbi, smjernica i kriterija za razgraničenje poljoprivrednog i šumskog tla. Članak 16. Razgraničenje vodnih površina utvrđuje se u PPUO/G-u ili aktima donesenim temeljem posebnih propisa, vodnogspodarskih osnova, te odredbi, smjernica i kriterija ovog Plana. Članak 17. Razgraničenje prostora/površina posebne namjene utvrđuje se aktima donešenim temeljem posebnih propisa. Članak 18. Razgraničenje prostora/površina infrastrukturnih sustava utvrđuje se u PPUO/G-u, drugim prostornim planovima, stručnim podlogama za ishođenje lokacijskih dozvola i lokacijskim dozvolama, određivanjem infrastrukturnog koridora i njegove širine ili granica prostora/površina infrastrukturnih koridora i infrastrukturnih građevina, a prema odredbama, smjernicama i kriterijima posebnih propisa i ovog Plana. Članak 19. Unutar prostora/površina razgraničenih na način određen u poglavlju 1.3. ovih Odredbi za provođenje, u PPUO/G-u se mogu planirati, odnosno utvrditi odredbe, smjernice i kriteriji za određivanje prostora izdvojene namjene (gospodarske, sportsko-rekreacijske, …). Razgraničenje prostora/površina iz stavka 1. ovog članka utvrđuje se PPUO/G-om, drugim prostornim planovima i lokacijskim dozvolama, a prema odredbama, smjernicama i kriterijima posebnih propisa i ovog Plana. 2. UVJETI ODREĐIVANJA PROSTORA GRAĐEVINA OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I ŽUPANIJU Članak 20. Građevine od važnosti za Državu određene su prema značaju zahvata u prostoru (veličina, obuhvat, zaštita prostora), a sukladno posebnim propisima i Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske. Građevine od važnosti za Županiju određene su prema značaju za prostorno uređenje i razvoj pojedinih dijelova i cjeline Županije, a sukladno posebnim propisima i ovom Planu. Članak 21. Osnovni princip koji treba primjeniti na određivanje prostora svih planiranih infrastrukturnih sustava je smještanje u postojeće koridore ili grupiranje više sustava u nove koridore, a naročito na mjestima prolaza kroz građevinska područja i prostore posebnih uvjeta korištenja i posebnih ograničenja u korištenju. 2.1. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU 2.1.1. Prometne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama Članak 22. Okosnicu cestovne prometne mreže državnog značaja na području županije čine postojeće državne ceste i planirane brze ceste: Za postojeće državne ceste ovim Planom su utvrđeni postojeći koridori. U planovima užeg područja treba detaljno razraditi i modernizirati trase i utvrditi prostore za sanaciju kritičnih dionica (uspona, zavoja, prolaza kroz naselja,…), a prioritet treba dati državnoj cesti D-43. Planirana brza cesta, spoj Podravine sa Zagrebom: (Zagreb - Sv. Helena) - Vrbovec - Bjelovar -Virovitica - Planom je utvrđen načelni koridor (planirani), - u planovima užeg područja potrebno je detaljnije razraditi trasu na osnovu idejnih rješenja i stručnih podloga. Planirana brza cesta, moslavačko-pokupski smjer: (Karlovac - Petrinja - Sisak) - Kutina - Garešnica - Grubišno Polje - Virovitica - Planom je utvrđen načelni koridor (planiraniu istraživanju i alternativna trasa), - u planovima užeg područja potrebno je detaljnije razraditi trasu na osnovu idejnih rješenja i stručnih podloga. Planirana brza cesta, pakračko-okučanski smjer: (Stara Gradiška - Okučani) - Pakrac - Daruvar -Grubišno Polje - Planom je utvrđen načelni koridor (planirani u istraživanju), - u planovima užeg područja potrebno je detaljnije razraditi trasu na osnovu idejnih rješenja i stručnih podloga, uzevši u obzir da planirani koridor sjeverno i južno od Končanice prolazi područjem ribnjaka i šuma i vrlo strmo "zasjeca" pobrđe Papuka. Članak 23. Koridori brzih cesta u pravilu se vode izvan građevinskog područja i obuhvaćaju: - prostorni rezervat potreban za izgradnju normalnog punog poprečnog presjeka brze ceste i križanja u više razina, uključujući i zakonom propisan zaštitni pojas unutar kojeg se može planirati i druga izgradnja u skladu s posebnim propisima, - za planirane, dodatni pojas ovisno o predjelu kroz koji prolazi (kroz građevinsko područje bez dodatnog pojasa, 50 m u ravničarskim predjelima, 100 m u brdovitim predjelima). - za planirane u istraživanju i alternativne, dodatni pojas ovisno o predjelu kroz koji prolazi (kroz građevinsko područje bez dodatnog pojasa, 150 m u ravničarskim predjelima, 300 m u brdovitim predjelima). Do izrade stručnih podloga za izdavanje lokacijskih dozvola potrebno je u PPUO/G-u utvrditi prostor cestovnih prometnih pravaca, a temeljem odredbi, smjernica i kriterija ovog Plana. Članak 24. Postojeće državne ceste su u ovom Planu razvrstane na osnovu postojećih posebnih propisa, temeljem kojih su moguće promjene u razvrstavanju bez izmjene ovog Plana. Rekonstrukcija dionice ispravkom ili ublažavanjem loših tehničkih elemenata ceste ne smatra se promjenom trase. Članak 25. Ovim Planom su planirane obilaznice gradova Bjelovara i Čazme, a eventualno potrebne obilaznice drugih naselja treba planirati u PPUO/G-u. Na utvrđenoj trasi obilaznice grada Bjelovara preporučuje se preispitati spojeve sjevernog i južnog dijela obilaznice preko državnih cesta D28 i D43 kako bi se zatvorio "prsten" zaobilaznice. Članak 26. Planom je utvrđena poželjna promjena u razvrstavanju županijske ceste Ž3084 u državnu cestu na dionici od D43 do D26 (Narta - Begovača), te se za istu ovim Planom utvrđuje koridor državne ceste. Članak 27. Željeznički prometni pravci zadržavaju svoj položaj u prostoru u već zauzetim koridorima: - željeznička pruga II reda Križevci - Bjelovar - Kloštar, - željeznička pruga II reda Banova Jaruga - Pakrac - Daruvar - Đulovac - Pčelić. Članak 28. PPUO/G će odrediti radio-relejni koridor prema posebnim propisima. Za građevine koje će se graditi unutar tog kridora i one van njega, a visine veće od 35 m, gradit će se sukladno posebnim uvjetima građenja. 2.1.2. Energetske građevine Članak 29. Postojeća eksploatacijska polja nafte i plina moguće je proširivati uz uvjete propisane zakonom i posebnim propisom, a dijelove i cjeline koji se napuštaju i zatvaraju potrebno je sanirati, revitalizirati ili prenamjeniti u skladu s načelima zaštite okoliša. Na području Županije moguće je formirati nova eksploatacijska polja (istražno polje pokraj Bačkovice,…) pod uvjetom da se mogu osnovati kao odobrena eksploatacijska polja u skladu s posebim propisima, smjernicama i kriterijima ovog Plana. Članak 30. Ovim Planom utvrđuje se smještanje međunarodnog plinskog sustava 75 bara Ivanić Grad - Budrovac - Mađarska planiranog Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske u koridor postojećeg magistralnog plinovoda Budrovac - Ivanić Grad, u skladu s posebnim propisima koji osiguravaju prostornu, funkcionalnu i ekološku zaštitu. Članak 31. Ovim Planom su utvrđeni načelni koridori 110 kV dalekovoda: - Virje - Mlinovac, - Mlinovac - V. Grđevac - M. Zdenci - Daruvar - Pakrac, - DV za buduću TS Garešnica, - spoj buduće TS Čazma na postojeći 110 kV DV Međurić - Koprivnica. U planovima užeg područja potrebno je detaljnije razraditi trasu na osnovu idejnih rješenja i stručnih podloga, uz poštivanje odredbi, smjernica i kriterija ovog Plana i posebnih propisa. Članak 32. U planovima užeg područja treba osigurati prostor planiranih trafostanica: - TS 110/35 kV (20) Čazma, - TS 110/35 kV (20) Garešnica, - TS 110/35 kV (20) M. Zdenci, - TS 110/10 kV (20) V. Grđevac. 2.1.3. Građevine za postupanje s otpadom Članak 33. Sukladno Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske na području Županije ne planiraju se površine za izgradnju građevina za obradu, skladištenje i odlaganje radioaktivnog otpada, te obradu i odlaganje ostalog opasnog otpada, osim centralne otpadne jame INA-Naftaplina u Šandrovcu, (novouređeno odlagalište sa uporabnom dozvolom i tehničkim rješenjima usklađenim s odnosnim zakonima i posebnim propisima). Članak 34. U odnosnim PPUO/G-ima treba utvrditi površine za: - građevine za obradu i skladištenje opasnog otpada u jednoj od industrijskih zona grada Bjelovara, - građevine za skladištenje-sabiranje opasnog otpada u industrijskim zonama gradova Čazme, Garešnice i Daruvara. Do izgradnje građevina iz stavka 1. ovog članka opasni otpad za koji nije organizirano prikupljanje i skladištenje skladišti se privremeno na mjestu nastajanja, uz provedbu zakonom propisanih mjera zaštite. 2.1.4. Vodne građevine Članak 35. Građenje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda većih od 50000 ES Državnim planom za zaštitu voda smatra se prioritetom: - za grad Daruvar objekat veličine 50 ESx103, III stupnja čišćenja; - za grad Bjelovar objekat veličine 230 ESx103, III stupnja čišćenja. U planovima užeg područja treba utvrditi položaj planiranih uređaja za pročišćavanje. 2.1.5. Građevine obrane Članak 36. Prostor od interesa za obranu određuje se u PPUO/G-u, temeljem posebnih propisa utvrđivanjem granica vojnih kompleksa i građevina u suradnji s nadležnim tijelom obrane. Razgraničenjem treba odrediti granice vojnog kompleksa i građevina, i zaštitni pojas oko vojnih kompleksa. Zaštitni pojas je dio vojnog kompleksa koji se određuje ovisno o vrsti, namjeni i položaju građevina u prostoru. Nužno je uskladiti s potrebama obrane uvjete korištenja prostora: šumskih, poljoprivrednih i vodnih površina, površina za razvoj naselja, površina izvan naselja za izdvojene namjene i zaštićenih područja. Postojeće lokacije prostora od interesa obrane: - vojno skladište "Doljani", Daruvar, - kompleks "Gakovo", - kompleks "Kukavica", - OUP "Šandrovac", - OUP "Moslavačka gora", - vojarna "Bilogora", - vojno skladište "Sajmište", - OUP "Zvijerci". Članak 37. Osnovna usmjerenja prostornog razvitka i uređenja prostora radi utvrđivanja interesa obrane su: - usmjeriti prostorno-razvojne prioritete za zaštitu interesa obrane, - uskladiti potrebe osiguranja prostora od interesa za obranu s drugim korisnicima prostora, - odrediti prostorne elemente, smjernice i kriterije za utvrđivanje prostora i sustava od interesa za obranu. U stavku 3. prethodnog članka navedene su postojeće lokacije. Pojedine lokacije mogu se prenamjeniti u površine naselja, površine izvan naselja za izdvojene namjene ili druge namjene, uz suglasnost nadležnog tijela obrane. U postupku donošenja PPUO/G-a mora se pribaviti mišljenje nadležnog tijela obrane. 2.2. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA ŽUPANIJU 2.2.1. Prometne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama Članak 38. Postojeće županijske ceste su u ovom Planu razvrstane na osnovu postojećih posebnih propisa, temeljem kojih su moguće promjene u razvrstavanju bez izmjena ovog prostornog plana. Rekonstrukcija dionice ispravkom ili ublažavanjem loših tehničkih elemenata ceste ne smatra se promjenom trase. 2.2.2. Energetske građevine Članak 39. Ovim Planom utvrđuje se smještanje regionalnog plinovoda Bjelovar - Sv. Ivan Žabno u koridor postojećeg plinovoda Bjelovar - Križevci, u skladu s posebnim propisima koji osiguravaju prostornu, funkcionalnu i ekološku zaštitu. Članak 40. Unapređenje i razvoj 35 kV prijenosnih kapaciteta i transformatorskih postrojenja razvijat će se temeljem osnovnih postavki ovog Plana, a razrađivat će se u PPUO/G-u, te odgovarajućom stručnom dokumentacijom. Članak 41. Planom je utvrđeno eksploatacijsko polje termalne vode Velika Ciglena. Mogući su razni oblici korištenja resursa - geotermalna elektrana, toplana ili u rekreativne svrhe, uz prethodnu procjenu utjecaja na okoliš i detaljnu razradu načina korištenja prostora, uvažavajući osnovne smjernice i preporuke ovog Plana. Članak 42. Postojeća eksploatacijska polja mineralnih sirovina (osim nafte, plina i radioaktivnih mineralnih sirovina) moguće je koristiti (proširivati) uz uvjete propisane zakonom, a nova polja formirati pod uvjetom da se mogu osnovati kao odobrena eksploatacijska polja u skladu s posebnim propisima, smjernicama i kriterijima ovog Plana. 2.2.3. Vodne građevine Članak 43. Zaštitni i regulacijski radovi rađeni su na magistralnim rijekama dvaju županijskih slivova, Česmi i Ilovi, te njihovim pritokama. Za razliku od rijeke Ilove koja ima mali stupanj izgrađenosti vodnogospodarskih objekata, rijeka Česma regulirana je, mada neujednačeno, cijelim tokom. Članak 44. Ako se promatra vodoopskrba cjelokupnog prostora županije, osnovna konfiguracija glavnih magistralnih veza prema studiji “Planovi razvitka vodoopskrbe u prostoru Županije Bjelovarsko-bilogorske” (Hidroprojekt-ing-1996) ogledat će se u slijedećim pravcima: - izvorište “Delovi” - vodospremnik “Kupinovac”, te izvorište “Đurđevac” - vodosprema “Banov Stol”, kao veze koje predstavljaju temeljne objekte dovoda vode na sjeverno područje županije; - transportno opskrbni magistralni cjevovod: “Bjelovar - Veliki Grđevac - Veliki Zdenci - Končanica - Daruvar”, uključujući dovod vode od Pakre do Daruvara; - “Čazma - Štefanje - Bjelovar”, uključujući i dovod vode iz crpilišta “Vrtlinska”, sve uz povezivanje sa vodovodnim sustavima susjednih županija; - “Virovitica - Grubišno Polje - Veliki Zdenci - Garešnica”, sve s mogućnošću povezivanja na vodoopskrbni sustav Kutine; -“Suhopolje - Đulovac - Bastaji - Daruvar - Deženovac - Pakračka Poljana” Članak 45. Pored ovim Planom planiranih osnovnih magistralnih veza predviđa se izgradnja drugih poveznih vodoopskrbnih sustava u postplanskom razdoblju u skladu sa postojećim “Planom razvitka vodoopskrbe u prostoru Županije Bjelovarsko-bilogorske”. Članak 46. Odvodnju na prostoru županije treba rješavati cjelovito, studijom odvodnje koja treba biti izrađena u skladu sa studijom vodoopskrbe “Planovi razvitka vodoopskrbe u prostoru Županije Bjelovarsko-bilogorske”, a kojoj bi bila glavni cilj kontrolirana odvodnja otpadnih voda cijele županije. Studija bi trebala rješiti racionalno odvodnju na području županije i razmotriti sistem grupiranja više naselja u jedan sustav odvodnje, koji ne bi smio biti ograničen teritorijalno-političkim granicama. Županijski plan za zaštitu voda treba definirati cjeloviti plan odvodnje otpadnih voda županije. Izgradnju sustava odvodnje treba prilagoditi zaštičenim područjima i utvrđenim kriterijima zaštite, a posebno u zonama sanitarne zaštite crpilišta. Industrijski pogoni obvezni su za svoje otpadne vode izgraditi vlastite sustave i uređaje ili putem predtretmana dovesti u stanje mogućeg prihvata na sustav javne odvodnje, a sukladno vodopravnim uvjetima. 2.2.4. Građevine za postupanje s otpadom Članak 47. Sukladno zakonskim obvezama potrebno je za područje Županije izraditi cjelovitu koncepciju zbrinjavanja neopasnog tehnološkog otpada. Preporuka ovog Plana je da se odredi najmanje jedna lokacija za odlagalište inertnog otpada na jednoj od planiranih potencijalnih lokacija: - Veliki Grđevac (napuštena ciglana), - Grabovnica, ili na nekoj drugoj, a temeljem Studije utjecaja na okoliš. Članak 48. Sukladno smjernicama iz poglavlja 9. ovih Odredbi za provođenje određena su slijedeća odlagališta komunalnog otpada: - "Doline", Bjelovar (novouređeno odlagalište sa uporabnom dozvolom i tehničkim rješenjima usklađenim s odnosnim zakonima i posebnim propisima), - "Cerik", Daruvar (postojeće kontrolirano odlagalište koje prema Studiji utjecaja na okoliš zadovoljava svojom lokacijom, ali je potrebna njegova sanacija s produljenjem vijeka trajanja do 2020. godine), - "Velika Mlinska", Garešnica (postojeće uređeno odlagalište sa uporabnom dozvolom koje treba uskladiti s odnosnim zakonima i posebnim propisima), - "Prdavac", Grubišno Polje (postojeće kontrolirano odlagalište čiju prihvatljivost tek treba ocjeniti temeljem Studije utjecaja na okoliš), - temeljem Studije lokacija za odabir pete lokacije (Čazma) kao potencijalne određene su; Grabine, Živice, Prevalje, Bok, Široke livade i Mala Suhaja. 3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH SADRŽAJA U PROSTORU Članak 49. Za gospodarske sadržaje (građevine, opremu i pripadajuću infrastrukturu) ovim Planom su predviđeni prostorni i drugi uvjeti i to: - u okviru izgrađenih i neizgrađenih površina za razvoj naselja, - u okviru posebnih površina (za gospodarske sadržaje: proizvodne i poslovne namjene i ugostiteljsko-turističke namjene), - izvan površina za razvoj naselja (sadržaji u funkciji poljoprivrede, eksploataciji mineralnih sirovina, korištenju i zaštiti šuma). Gospodarske djelatnosti lociraju se u prostore iz stavka 1. ovog članka uz obvezu poštivanja slijedećih uvjeta: - da racionalno koriste prostor (vidi 3.5. Gospodarstvo, čl. 55.), - da su zasnovane na novim tehnologijama i programima prepoznatljivim i konkurentnim na domaćem i svjetskom tržištu, - da su u skladu sa načelima zaštite okoliša uvjetovanih zakonskom regulativom, - da se usklade interesi korisnika prostora, - da se očuva cjelovitost poljoprivrednih i šumskih površina i zaštiti njihova kvaliteta. 3.1. POLJOPRIVREDA (POLJODJELSTVO I STOČARSTVO) Članak 50. Treba težiti razvoju intenzivnog tipa poljoprivrede prilagodljive tržišnim zahtjevima, a u okvirima održivog razvoja. U tu svrhu potrebno je: - poticati okrupnjavanje zemljišnog posjeda, - poticati razvoj obiteljskog poljodjelskog i proizvodnog gospodarstva, - poticati proizvodnju zdrave (EKO) hrane na površinama koje ne smiju biti tretirane raznim agrokemijskim sredstvima. Članak 51. Poljoprivrednim djelatnostima namjenjene su slijedeće površine: - vrijedno poljoprivredno obradivo tlo namjenjeno primarno poljodjelskoj proizvodnji (oranice i livade), - ostalo poljoprivredno obradivo tlo namjenjeno poljodjelstvu, povrtlarstvu, voćarstvu i vinogradarstvu (oranice, livade, vrtovi, voćnjaci, vinogradi i dr.), - ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište – zemljište koje je potrebno određenim agrotehničkim zahvatima poboljšati i dovesti ga u kategoriju ostalog poljoprivrednog obradivog tla ili ga u protivnom pošumiti. Ne dozvoljava se izgradnja nikakovih objekata na zemljištu kategorije: “vrijedno poljoprivredno obradivo tlo” (ni onih u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti), nego su te površine namjenjene isključivo poljodjelskoj obradi. U tu svrhu je potrebno u planovima užeg područja (u PPUO/G-u) ucrtati granice ove kategorije tla. Iznimno, na kategoriji zemljišta iz prethodnog stavka dozvoljava se gradnja infrastrukture predviđene Planom, ili eksploatacija nemineralnih sirovina (nafte, plina, geotermalne vode), ukoliko se takova eksploatacija ukaže ekonomski opravdanom, a što treba biti popraćeno procjenom utjecaja na okoliš. Na ostalim kategorijama poljoprivrednog zemljišta (ostala poljoprivredna obradiva tla i ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište) dozvoljena je gradnja objekata u funkciji poljoprivredne djelatnosti (staje za uzgoj i tov stoke, skladišta i nadstrešnice poljoprivredne mehanizacije, silosi žita ili silirane hrane, sjenici, spremišta žita, kukuruzarnici i dr.), a prema propozicijama koje će biti određene prostornim planovima uređenja općina i gradova ili odgovarajućim zakonskim propisima i normativima. Gospodarski objekti namjenjeni uzgoju stoke i poljoprivrednoj djelatnosti za individualne potrebe obiteljskog gospodarstva mogu se graditi unutar naselja, a prema propozicijama određenim u planovima užeg područja (u PPUO/G-u). U planovima užeg područja (u PPUO/G-u) odrediti maksimalnu veličinu (širinu i dubinu) građevinske parcele obiteljskog proizvodnog gospodarstva (parcele na kojoj su uz objekte stanovanja locirani i objekti proizvodnog pogona) uz uvjete pod kojima se dozvoljava formiranje takove građevinske parcele, a kao poticaj razvoju obiteljskog proizvodnog gospodarstva. 3.2. ŠUMARSTVO Članak 52. Šumske površine po namjeni se dijele na: - gospodarske šume namijenjene prvenstveno eksploataciji – proizvodnji drveta, - zaštitne šume namjenjene prvenstveno zaštiti zemljišta, vodnih tokova, erozivnih područja i dr, - šume posebne namjene koje čine: - šume koje se nalaze unutar zaštite prirodne baštine - šume namjenjene za odmor, rekreaciju i turizam - šume namjenjene znanstvenim istraživanjima, nastavi, potrebama obrane Republike Hrvatske i dr. Šumarstvo kao granu gospodarske djelatnosti treba temeljiti na načelu održivog gospodarenja, odnosno na principima šumarske struke, a u svrhu očuvanja ekološke ravnoteže u prostoru, pa će se gospodarenje šumama vršiti prema važećoj šumskogospodarskoj osnovi. Šuma se može krčiti izuzetno u skladu sa zakonima i posebnim propisima te za potrebe provedbe ovog Plana i PPUO/G-a. 3.3. RIBNJIČARSTVO Članak 53. Ribnjaci za uzgoj i mrijest ribe realizirani su u porječju rijeka Česme i Ilove. Gospodarenje ribnjacima se sprovodi prema vodnogospodarskoj osnovi Bjelovarsko-bilogorske županije i odredbama ovog Plana: - potrebno je do stabilizacije tržišta održavati sadašnje vodene površine ribnjaka, a potom ih sanirati i revitalizirati, te privesti intenzivnoj eksploataciji ili sačuvati kao sportske ribnjake i močvarne površine. Ukoliko se u budućnosti ukaže potreba, u porječju rijeke Česme treba sačuvati pogodne površine (ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište) za planirane nove ribnjačke površine kojima se povećava površina već postojećih ribnjaka ili formira nova ribnjačka površina. - okolni prostor uređuje se u skladu s krajobraznim karakteristikama, s tim da se uz rub ribnjaka mogu graditi gospodarski objekti u funkciji ribnog gospodarstva i turističko-rekreacioni objekti, a moraju biti manjih gabarita, oblikovno i uporabom materijala podložni ambijentu, te moraju zadovoljavati uvjete zaštite okoliša. - moguća je realizacija individualnih ribnjaka na površinama kategorije: ostala poljoprivredna obradiva tla i ostala poljoprivredna tla, šume i šumska zemljišta, s tim da u smislu vodnog režima ne ugrožavaju susjedno zemljište. Posebne uvjete za gradnju i uređenje ribnjaka izdaju državna tijela za vode i poljoprivredu. 3.4. RUDARSTVO Članak 54. Rudarstvo Bjelovarsko-bilogorske županije koristi resurse mineralnih (šljunak, pijesak, kvarcni pijesak, gliništa, građevinski kamen i dr.) i nemineralnih (nafta, plin, geotermalna voda i dr.) sirovina, koji još uvijek nisu dovoljno istraženi te odgovarajuće iskorišteni za razvoj županije. Eksploatacija i proširenje postojećih i budućih nalazišta, te saniranje napuštenih izvodi se prema zakonskim odredbama i odredbama ovog Plana: - formiranje novih eksploatacijskih polja (dva eksploatacijska polja nafte i plina - Bačkovica, eksploatacijsko polje geotermalne vode - Ciglena, eksploatacijsko polje građevinskog kamena - Kostanik, eksploatacijsko polje kvarcnog pijeska – Suhaja, eksploatacijsko polje keramičke gline – “Tiha” u Pobjeniku) realizirat će se na temelju zakonske regulative, a u skladu sa načelima zaštite okoliša. - prostor ili dio prostora eksploatacijonog polja koji se napuštaju i zatvaraju potrebno je sanirati, revitalizirati ili prenamjeniti u skladu s izrađenom dokumentacijom na načelima zaštite okoliša. Postrojenja gospodarskih djelatnosti (sadržaja) vezanih uz lokaciju prirodnih resursa (mineralnih i nemineralnih sirovina – energenata) locirati na što manjim građevnim površinama (područjima) uz određivanje racionalne veličine eksploatacionog polja. Lokacije gospodarskih djelatnosti koje nisu predviđene ovim člankom, a odnose se na rudarstvo (mineralne i nemineralne sirovine), odobravat će se na temelju procjena uticaja na okoliš. 3.5. GOSPODARSTVO Članak 55. Sve gospodarske djelatnosti (sadržaje) koje nisu vezane uz lokaciju prirodnih resursa treba locirati unutar već postojećih radnih i mješovitih zona naselja, a detaljni uvjeti će bit određeni odredbama za provođenje planova užeg područja (PPUO/G-om, GUP-om, UPU-om ili DPU-om). Treba prvenstveno koristiti i popuniti neiskorištene radne i mješovite zone (gospodarske proizvodne i poslovne namjene). Kod izrade planova užeg područja (UPU-a i DPU-a industrijskih zona) izvidjeti mogućnost preparcelacije istih (uzimajući u obzir privatno vlasništvo pravnih subjekata) u smislu određivanja optimalnih veličina parcela i racionalnog opremanja istih svom potrebnom infrastrukturom, a u cilju sprečavanja prekomjernog zauzimanja novih površina. Iznimno, specifične gospodarske sadržaje locirati u okviru posebnih površina - unutar građevinskog područja izvan naselja (vidi čl. 49., 85. i 86.). Planiranje novih radnih (industrijskih) zona u okviru neizgrađenih površina za razvoj naselja - građevinskog područja, predviđati samo u krajnje opravdanim slučajevima (uvjetovano potpunom zauzetošću postojeće radne zone, lokacijom primarnih ili sekundarnih sirovina, prirodnim datostima i sl.) obzirom na mogućnost uređenja zemljišta i opremanja komunalnom infrastrukturom, te zaštitom okoliša: tla, zraka i vode. Kada se stvore ekonomski uvjeti (ojača investiciona aktivnost), potrebno je poticati disperziju gospodarskih djelatnosti (proizvodnih programa) u (osigurane, pripremljene) radne i mješovite zone gradskih naselja s intencijom aktiviranja njihovih neiskorištenih potencijala. Ta bi naselja tim poticajima ojačala njihove funkcije i zauzela ona mjesta u prostoru Županije koja su im planirana u mreži naselja i mreži razvojnih žarišta (područna središta). Potrebno je poticati razvoj malog i srednjeg gospodarstva (poduzetništva i obrtništva), posebno u općinskim središtima i naseljima s više od 1000 stanovnika s ciljem unepređenja razvoja tih naselja i njihove funkcije u prostoru Županije (lokalna središta). 3.6. GRAĐEVINARSTVO Članak 56. Proizvodnja građevinskog materijala (opeka, crijep i dr.) je locirana često uz prirodne resurse, pa se u tom slučaju na takove lokacije primjenjuju propozicije iz članka 54., stavak 1 (rudarstvo). Na proizvodne pogone koji nisu vezani na prirodne resurse primjenjuju se propozicije članka 55. stavka 1. (gospodarstvo), s tim da stovarišta, skladišta i prodaja građevisnkog materijala na veliko mogu biti locirana unutar radnih (industrijskih) ili mješovitih zona, a na načelima zaštite okoliša (zaštita od buke) i neometanja javnog prometa. 3.7. PROMET Članak 57. Poticati modernizaciju postojećih cesta i željeznica, te gradnju Strategijom i Programom prostornog uređenja Države predviđenih brzih cesta: Zagreb - Vrbovec - Bjelovar - Virovitica; Kutina - Garešnica - Grubišno Polje - Virovitica s odvojkom Daruvar - Okučani i izgradnju pruge Sv. Ivan Žabno – Gradec, kao i prostorno-planskom dokumentacijom predviđenih gradskih zaobilaznica. Poticati razvoj poštanskog i telekomunikacijskog prometa. Štititi koridore planiranih trasa telekomunikacijske infrastrukture do njihove realizacije. 3.8. OBRTNIŠTVO I PODUZETNIŠTVO Članak 58. Inzistirati na poticanju razvoja “MALE PRIVREDE” (malog i srednjeg poduzetništva i obrtništva), posebno u veća lokalna središta (naselja s oko 1000 i više stanovnika, odnosno do 500 radnih mjesta), kako bi intenzivnijim razvojem gospodarstva dosegli ono mjesto u prostoru Županije koje im je Planom predviđeno. Proizvodne pogone malog i srednjeg poduzetništva i obrtništva locirati unutar radnih ili mješovitih zona naselja. U planovima užeg područja ((PPUO/G-a, GUP-a i UPU-a ) odrediti minimalnu veličinu parcele unutar mješovite zone i propozicije pod kojima se mogu locirati pojedini proizvodni programi na takovoj parceli (princip zaštite okoliša, zaštite od buke, vatrozaštite i dr.). 3.9. TURIZAM Članak 59. Razvitak turizma Bjelovarsko-bilogorske županije trebao bi se temeljiti na posebnom dokumentu “Strateškom marketinškom planu turizma Bjelovarsko-bilogorske županije” koji je u izradi. Ovim Planom se određuju: - lovna područja na prostoru cijele županije, - zdravstveno-lječilišni kompleks u Daruvaru, - atraktivni lokaliteti ribnjaka i rijeka, šuma, brda, brežuljaka (vidikovaca), pogodnih za turističku ponudu sportsko-ribolovnog, rekreacijskog, izletničkog i drugog vida turizma, - ruralna područja s gastronomsko-ekološkom ponudom u vidu seoskog turizma. Uređenje i izgradnju turističkih sadržaja potrebno je provoditi tako, da se maksimalno očuva izvorna vrijednost prirodnog i kulturno-povijesnog okruženja, poštivajući karakteristike gradnje (primjenjenih materijala i autohtonog oblikovanja) lokalnog ambijenta. Članak 60. Na prostoru Bjelovarsko-bilogorske županije područje Daruvara je identificirano kao područje intenzivne, zaokružene i kompleksne turističke ponude, pa je u ostvarenju tog cilja potrebno: - razvijati i na višu razinu postaviti zdravstveno-lječilišni kompleks u Daruvaru (Daruvarske toplice) proširenjem smještajnih kapaciteta uz praćenje i prihvaćanje svjetskih dostignuća u toj djelatnosti, - unapređivati prateću ugostiteljsku ponudu, - uređivati okolne (vanjske) terene za sport i rekreaciju (trim staze, biciklističke staze, mini golf, golf, odmorišta i dr.), - upotpuniti sportsko-rekreacijsku ponudu bazenskim kompleksom (aqua-city) čija je realizacija započela, - poticati razvoj seoskog turizma, - poticati razvoj i unapređenje vinske ceste kroz poznate Daruvarskih vinograda (dodjelom kredita za unapređenje razvoja vinskih poduzetnika), - poticati razvoj lovnog turizma, - poticati razvoj ribolovnog turizma uređenjem ribnjačkih površina, - poticati razvoj planinarskog i zimskog turizma i rekreacije trasiranjem planinarskih puteva (transverzala), skijaških terena sa vučnicama, te pratećim objektima (planinarski domovi), po ćemu će Daruvar i Daruvarske toplice biti prepoznatljivi u turističkoj ponudi Hrvatske. 4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI U PROSTORU Članak 61. Sustav društvenih djelatnosti i mreža ustanova društvenih djelatnosti vezani su na naselja, a njihova sistematizacija, razvitak i ustroj usko su vezani s razvitkom sustava središnjih naselja u Županiji, te postavljenim demografskim ciljevima. Prostorna dispozicija uspostavljene mreže ustanova društvenih djelatnosti u Županiji velikim je dijelom u skladu s postavkama PPŽ-a o strukturi naselja, pa neće doživljavati bitnije izmjene, već eventualne dopune i nadogradnju, te funkcionalno i strukturno profiliranje sukladno posebnim planovima razvitka i prema donesenim odgovarajućim standardima za svaku temeljnu skupinu društvenih djelatnosti, uključujući stvarnu veličinu i potrebe njihovog gravitacijskog područja. Članak 62. Planovima užeg područja potrebno je planirati dopune i nadogradnju mreže ustanova društvenih djelatnosti prema smjernicama iz članka 61., a imajući u vidu određenja društveno-političke zajednice o područjima i naseljima koja su joj od vitalnog značaja. Zahvati u prostoru za smještaj i razvitak sustava društvenih djelatnosti vezani su uglavnom uz naselja. Uz osiguranje novih prostora u adekvatnim zonama naselja, koriste prostor i rezerve postojećih društvenih djelatnosti (ili vojnih - npr. prenamjena Preradovićeve vojarne u Bjelovaru u civilne svrhe), pa je u planovima užeg područja (PPUO/G, GUP i dr.) potrebno te prostore analizirati i u skladu s potrebama i mogućnostima odgovarajuće odrediti. Članak 63. U manjim naseljima koja nemaju rezervirane prostore za smještaj društvenih djelatnosti poželjno je ustanove društvenih djelatnosti planirati u centru naselja, odnosno njima formirati budući centar. Članak 64. Izvan naselja mogu se temeljem smjernica i kriterija iz poglavlja 5.2. i 5.4. ovih Odredbi za provođenje planirati prostori za smještaj zdravstveno-lječilišnih i sportsko-rekreativnih sadržaja, a prvenstveno vezani na dovršenje i kompletiranje postojećih kapaciteta, te obogaćivanje postojeće turističke ponude. 5. UVJETI ODREĐIVNJA GRAĐEVINSKIH PODRUČJA I KORIŠTENJA IZGRAĐENIH I NEIZGRAĐENIH DIJELOVA Članak 65. Ovim Planom su u kartografskom prikazu broj 1 načelno određeni: - za gradove Bjelovar, Čazmu, Daruvar, Garešnicu i Grubišno Polje postojeće površine naselja i prostori za širenje naselja, - za ostala naselja površine veće od 25,0 ha postojeće površine naselja, - za ostala naselja površine manje od 25,0 ha položaj naselja je prikazan simbolom. Prilikom utvrđivanja granica građevinskih područja u PPUO/G-u dozvoljavaju se manja odstupanja u obliku i veličini prostora za širenje naselja, ukoliko su usklađena sa odredbama, smjernicama i kriterijima ovog Plana. Članak 66. Građevinska područja utvrđuju se u PPUO/G-u temeljem odredbi, smjernica i kriterija ovog Plana te zakona i posebnih propisa radi razgraničenja: - izgrađenih dijelova naselja i površina predviđenih za njihov razvoj, - površina izvan naselja predviđenih za druge namjene koje se ne mogu odvijati izvan građevinskog područja. Članak 67. Građevinsko područje sastoji se od izgrađenog i neizgrađenog dijela. Izgrađeni dio utvrđuje se na način da se iz ukupnog građevinskog područja izuzme: - svaka neizgrađena površina veća od 3000 m2; - svaka neizgrađena površina bez pristupa na javnu prometnicu, - svaka dijelom izgrađena površina veća od 3000 m2, ako joj je koeficjent iskorištenosti manji od 30% planiranog, - svaka izgrađena površina veća od 3000 m2, ako se građevine izgrađene na njoj ne koriste duže od 10 godina ili su im konstrukcijski dijelovi toliko oštećeni da ih je nerentabilno sanirati. Članak 68. Ovim Planom je u kartogramu broj 3 utvrđen sustav naselja do razine manjih lokalnih središta, a načelno su određena i potencijalna središta koja treba dodatno analizirati i u PPUO/G-u odrediti kao potencijalna središta ili kao ostala naselja. Ukoliko rezultati popisa stanovništva 2001. godine za pojedina naselja pokažu znatnija odstupanja od ovim Planom predviđenih kretanja, u PPUO/G-u se većim lokalnim središtima, manjim lokalnim središtima i potencijalnim središtima može korigirati mjesto u sustavu naselja za jedno više ili niže. 5.1. UVJETI ODREĐIVANJA GRAĐEVINSKIH PODRUČJA NASELJA Članak 69. Planiranje građevinskih područja naselja treba provesti u dvije faze: - određivanje potrebne veličine, - određivanje optimalne veličine i “oblika”. Članak 70. Prilikom određivanja potrebne veličine građevinskih područja za svako naselje treba utvrditi: - sadašnji i planirani položaj u sustavu naselja, - pravce preobrazbe i razvoja - sadašnje i planirane demografske i razvojne pokazatelje, - gospodarske pokazatelje, - sadašnju i planiranu gustoću stanovanja, - stanje postojećeg građevinskog fonda, - izgrađenost postojećeg građevinskog područja (po namjenama i sumarno), - eventualnu obvezu izrade prostornih planova nižeg reda i načine usmjeravanja izgradnje u pojedina područja. Članak 71. Prilikom određivanja optimalne veličine i oblika građevinskih područja za svako naselje treba utvrditi i: - morfologiju naselja, - topografske i reljefno-klimatske činitelje, - moguće pravce i načine širenja (razvoja) naselja, - sadašnji i planirani stupanj urbanizacije, - eventualne posebne uvjete korištenja, posebna ograničenja u korištenju i posebne mjere uređenja i zaštite, - pokrivenost infrastrukturom, - pružanje uz državne i županijske ceste čije se trase neće izmicati, - pravce i načine širenja naselja, - eventualnu obvezu izrade prostornih planova nižeg reda, načine usmjeravanja izgradnje u pojedina područja, pripreme i uređenja zemljišta za izgradnju. Članak 72. Na osnovu planiranih i procjenjenih pravaca preobrazbe i razvoja te preliminarnih analiza sadašnjih građevinskih područja pojedinih naselja utvrđene su slijedeće smjernice za određivanja potrebne veličine građevinskih područja po grupama naselja. Za naselja Bjelovar, Daruvar, Čazma, Garešnica i Grubišno Polje: - osigurati prostor za razvoj naselja s tim da neizgrađeni dio bude od 20% do 30% ukupnog građevinskog područja, a osim u člancima 70. i 71. navedenih kriterija, posebno pozorno treba preispitati; - mogućnost povećanja gustoće stanovanja (GUP-ovima i UPU-ima treba obvezno planirati i čuvati područja za stanovanje viših i srednjih gustoća), - veličinu i lokaciju zona planiranih za gospodarsku namjenu, - veličinu i raspored postojećih i planiranih javnih i zaštitnih zelenih površina, - potrebu i načine izgradnje manjih gospodarskih objekata u rubnim dijelovima grada, - sadašnje i planirane karakteristike i odnose gradske jezgre, gradskih i jače urbaniziranih dijelova grada i prigradskih naselja, - potrebu i dinamiku izrade planova nižeg reda, opremanja pojedinih zona infrastrukturom i aktiviranja (etape plana). Za veća lokalna središta: - osigurati prostor za razvoj naselja s tim da neizgrađeni dio bude od 5% do 20% ukupnog građevinskog područja, a osim u člancima 70. i 71. navedenih kriterija, posebno pozorno treba preispitati; - mogućnost razvoja u širinu naročito Velikog Grđevca, Končanice i Ivanske koji su uz državne ceste čije se trase ne planiraju izmicati, - mogućnost minimaliziranja građevinskog područja uz državne ceste (samo izgrađeni dijelovi i eventualno manji neizgrađeni) i izgradnje nogostupa i biciklističkih staza, - potrebe i načine planiranja zona stambene namjene srednjih gustoća stanovanja, - potrebne veličine i moguće lokacije posebnih manjih zona gospodarske namjene (pretežito zanatske i eventualno pretežito industrijske), - mogućnost grupiranja poslovne, javne i društvene, te mješovite namjene i formiranja centra naselja, - potrebu i načine izgradnje manjih gospodarskih objekata u zonama mješovite i stambene namjene. Za manja lokalna središta: - osigurati prostor za razvoj naselja s tim da neizgrađeni dio bude od 5% do 15% ukupnog građevinskog područja, a osim u člancima 70. i 71. navedenih kriterija, posebno pozorno treba preispitati; - mogućnost razvoja u širinu naročito Severina, Đulovca, Bereka i Štefanja koji su uz državne ceste čije se trase ne planiraju izmicati, - mogućnost minimaliziranja građevinskog područja uz državne ceste (samo izgrađeni dijelovi i eventualno manji neizgrađeni) i izgradnje nogostupa i biciklističkih staza, - eventualne potrebe i načine planiranja zona stambene namjene srednjih gustoća stanovanja, - potrebne veličine i moguće lokacije posebnih manjih zona gospodarske namjene (pretežito zanatske), - mogućnost grupiranja poslovne, javne i društvene, te mješovite namjene i formiranja centra naselja, - potrebu i načine izgradnje manjih gospodarskih objekata i poljoprivrednih gospodarstava u zonama mješovite i stambene namjene. Za potencijalna manja lokalna središta: - građevinska područja dimenzionirati tek temeljem detaljnih analiza obzirom da je za sada pravce preobrazbe i razvoja gotovo nemoguće predvidjeti, ali neizgrađeni dio ne bi trebao prelaziti 5% do 10% ukupnog građevinskog područja. Za prigradska naselja i ostala manja naselja sa uravnoteženim razvojem i stagnacijom procesa: - osigurati prostor za razvoj naselja s tim da neizgrađeni dio bude od 5% do 20% ukupnog građevinskog područja, a osim u člancima 70. i 71. navedenih kriterija, posebno pozorno treba preispitati; - mogućnost razvoja u širinu (naročito većih) naselja koja su uz državne ceste čije se trase ne planiraju izmicati, - mogućnost minimaliziranja građevinskog područja uz državne ceste (samo izgrađeni dijelovi i eventualno manji neizgrađeni) i izgradnje nogostupa i biciklističkih staza, - potrebne veličine i moguće lokacije eventualnih posebnih manjih zona gospodarske namjene (pretežito zanatske), - potrebu i načine izgradnje manjih gospodarskih objekata i poljoprivrednih gospodarstava u zonama mješovite i stambene namjene, - mogućnost i načine zaustavljanja srastanja s gradovima i naselja međusobno. Za naselja sa 201 do 500 stanovnika i procesima nazadovanja i izrazitog nazadovanja u razvitku, te naselja sa 101 do 200 stanovnika i procesima stagnacije procesa i zaostajanja u razvitku: - građevinska područja treba minimalizirati na samo izgrađene dijelove kojima se (po potrebi) mogu pripojiti manje neizgrađene površine. Za naselja sa 001 do 100 stanovnika i procesima zaostajanja, nazadovanja i izrazitog nazadovanja u razvitku te naselja sa 101 do 200 stanovnika sa procesima nazadovanja i izrazitog nazadovanja u razvitku: - građevinska područja treba minimalizirati - samo izgrađeni dio i eventualno manji neizgrađeni bez prostora za širenje, a pojedine rubne izgrađene površine treba tretirati kao “otoke” građevinskog područja. Članak 73. Za naselja i dijelove naselja za koja nije utvrđena niti će se utvrditi obveza izrade plana užeg područja (a imaju više od 500 stanovnika), PPUO/G može prikazati osnovne namjene, funkcije i režime korištenja građevinskog područja (iako Pravilnikom isto nije određeno kao obvezni sadržaj), te utvrditi detaljne odredbe za provođenje. Članak 74. Provedbenim odredbama treba ograničiti mješanje namjena (stambene, javne i društvene, sportsko-rekreacijske sa proizvodnom i komunalno servisnom) te posebno pažljivo definirati sadržaje i maksimalne kapacitete (veličine) koji se mogu graditi unutar građevinskog područja kojem nije utvrđena proizvodna ili komunalno-servisna namjena. Pri tome se određuje da se: - unutar građevinskog područja kojemu nije utvrđena mješovita namjena-pretežito poljoprivredna gospodarstva, proizvodna namjena, ili poslovna namjena-komunalno servisna ne dozvoli izgradnja građevina; - proizvodne i komunalno servisne namjene na parceli većoj od 0,5 ha, - namjenjene intenzivnoj poljoprivrednoj proizvodnji, a kapaciteta: - konja, krava i svinja više od 10 uvjetnih grla*, - ovaca i koza više od 5 uvjetnih grla*, - peradi više od 3 uvjetna grla*, - na udaljenosti manjoj od 100 m od izgrađenih ili planiranih objekata javne i društvene, ugostiteljsko-turističke i sportsko-rekreacijske namjene ne dozvoli izgradnja građevina: - proizvodne i komunalno-servisne namjene na parceli većoj od 0,2 ha i bez stambene zgrade na istoj, - namjenjenih intenzivnoj poljoprivrednoj proizvodnji, - namjenjenih bučnim i nečistim djelatnostima. (*uvjetno grlo - životinja ili skupina istovrsnih životinja težine 500 kilograma) Članak 75. Prilikom određivanja građevinskih područja raštrkanih naselja Papuka, Moslavačke gore i Bilogore treba u pravilu izbjegavati formiranje dugačkih građevinskih područja uz ceste, te uz veće centralno građevinsko područje odrediti više manjih sa primjerenim međuprostorima, a vodeći računa o krajobraznim datostima. Izuzetno, ukoliko smjernice iz stavka 1. ovog članka nije moguće ispoštivati koeficjent iskorištenosti građevinske čestice se mora ograničiti na maksimalno 15% do 30%, ovisno o dubini građevinskog područja. Članak 76. Građevinska područja namjenjena povremenom stanovanju treba planirati prvenstveno unutar sadašnjih građevinskih područja manjih naselja sa izraženim procesima nazadovanja i izrazitog nazadovanja. Prilikom određivanja građevinskih područja naselja i dijelova naselja namjenih privremenom stanovanju treba u pravilu izbjegavati formiranje dugačkih građevinskih područja uz ceste te odrediti više manjih uz primjerene međuprostore, a vodeći računa o krajobraznim datostima. Izuzetno, ukoliko smjernice iz stavka 2. ovog članka nije moguće ispoštivati koeficjent iskorištenosti građevinske čestice se mora ograničiti na maksimalno 5% do 10%, ovisno o dubini građevinskog područja. Članak 77. Prilikom određivanja građevinskih područja naselja i dijelova naselja namjenih pretežito poljoprivredim gospodarstvima, veličinu i dubinu parcela treba prilagoditi tipu poljoprivrednog domaćinstva i krajobrazu, a provedbenim odredbama utvrditi načelni raspored građevina na parceli te (u cilju smanjivanja dubine) građevine u funkciji poljoprivrednog domaćinstva koje se mogu graditi izvan građevinskog područja (nadstrešnice, spremišta, štale, farme,…). Odredbe za provođenje prostornog plana Bjelovarsko-bilogorske županije - drugi dio
|
|||||||||||||||
