 |
 |
 |
 |
 |
|
|
|
|
|
|
|||||||||||||||
 
 NOVI PREGLED PROPISA Ugovori Banke Biljno zdravstvo Zdravstveno osiguranje Državne potpore Državni službenici Elektronička isprava Elektronička trgovina Elektronički mediji Financijsko osiguranje Gradnja Hrana Informacijska sigurnost Investicijski fondovi Izmjera i katastar Kazneni postupak Kazneni zakon Kemikalije Kreditne unije Kvaliteta zdravstvene zaštite Lijekovi Nasljeđivanje Obavljanje djelatnosti Obiteljski zakon Obrazovanje odraslih Obrt Obvezni odnosi (ZOO) Obvezno zdravstveno osiguranje Opći upravni postupak Oružje Osiguranje Osiguranje u prometu Ovrha - Ovršni zakon Parnični postupak Primjeri ugovora Porez na dobit Porez na dohodak Porez na kavu Posredovanje u prometu nekretnina Poticanje ulaganja Predmeti opće uporabe Prekršajni zakon Prijevoz - linijski Prijevoz opasnih tvari Prostorno uređenje i gradnja Rad - Zakon o radu Računovodstvo Revizija Stranci Sudovi Šport Šume Tajnost podataka Trgovačka društva Udomiteljstvo Udžbenici za školu Ugostiteljska djelatnost Umirovljenički fond Usluge u turizmu Veterinarstvo Volonterstvo Zabrane u zakonima Zakon o leasingu Zaštita bilja Zakon o radu Zaštita na radu Zaštita okoliša Zaštita potrošača Zaštita prirode Zaštita pučanstva Zaštita životinja Javna nabava NOVI PREGLED PROPISA 
|
 |
 Odredbe za provođenje prostornog plana Bjelovarsko-bilogorske županije 5.2. UVJETI ODREĐIVANJA GRAĐEVINSKIH PODRUČJA IZVAN NASELJA Članak 78. Građevinska područja izvan naselja mogu se planirati samo izuzetno zbog: - smještaja sadržaja nespojivih s funkcijama naselja, a koji se ne mogu graditi izvan građevinskog područja, - smještaja sadržaja vezanih na datosti prostora, a koji se ne mogu graditi izvan građevinskog područja, Članak 79. U građevinskim područjima izvan naselja ne mogu se planirati: - sadržaji koji se mogu graditi izvan građevinskog područja, - mješovita namjena, - stambena namjena i povremeno stanovanje (izuzev u postojećim aktiviranim zonama čije veličine treba preispitati), Članak 80. Prilikom određivanja optimalne lokacije, veličine i oblika građevinskih područja izvan naselja treba utvrditi: - topografske i reljefno-klimatske činitelje, - eventualne posebne uvjete korištenja, posebna ograničenja u korištenju i posebne mjere uređenja i zaštite, - zahtjeve zaštite okoliša i krajobaraza, - gospodarske pokazatelje, - stanje postojećeg građevinskog fonda, - izgrađenost postojećeg građevinskog područja, - pokrivenost infrastrukturom, - eventualnu obvezu izrade prostornih planova nižeg reda, načine usmjeravanja izgradnje u pojedina područja, pripreme i uređenja zemljišta za izgradnju. Članak 81. Građevinska područja izvan naselja ne mogu se planirati: - na područjima gdje nije dozvoljena izgradnja sadržaja koji se mogu graditi izvan građevinskog područja, - na vizuelno izloženim lokacijama (izuzev ugostiteljsko-turističke i sportsko-rekreacijske namjene). 5.3. UVJETI KORIŠTENJA IZGRAĐENIH I NEIZGRAĐENIH DIJELOVA GRAĐEVINSKIH PODRUČJA Članak 82. U PPUO/G-u treba detaljno definirati kategorije uređenosti te utvrditi minimalno potrebno uređenje izgrađenih i neizgrađenih dijelova građevinskih područja. Članak 83. Neizgrađeni dijelovi građevinskih područja naselja mogu se koristiti tek nakon minimalnog opremanja prometnom i komunalnom infrastrukturom. Neizgrađeni dijelovi građevinskih područja izvan naselja mogu se koristiti tek nakon opremanja svom zahtjevanom infrastrukturom, a u skladu sa programima mjera za unapređenje stanja u prostoru. Članak 84. Općine i gradovi ukupnom politikom gospodarenja prostorom i aktima donesenim temeljem posebnih propisa trebaju maksimalno stimulirati korištenje izgrađenih i/ili infrastrukturom opremljenih dijelova građevinskog područja naselja. 5.4. UVJETI GRAĐENJA IZVAN GRAĐEVINSKOG PODRUČJA Članak 85. Izvan građevinskog područja u PPUO/G-u se može planirati izgradnja, odnosno utvrditi odredbe, smjernice i kriteriji za lociranje i izgradnju građevina, a temeljem kriterija i odredbi zakona, posebnih propisa i ovog Plana. Izgradnja građevina koje se temeljem odredbi posebnih propisa i ovog Plana mogu ili moraju graditi izvan građevinskog područja, a površinom parcele prelaze 3,0 ha, može se odobravati samo ukoliko je utvrđena u PPUO/G-u. Članak 86. Prilikom određivanja optimalne lokacije, veličine i oblika parcela te smjernica i kriterija za izgradnju građevina izvan građevinskog područja treba utvrditi: - topografske i reljefno-klimatske činitelje, - zahtjeve zaštite okoliša i krajobaraza, - gospodarske pokazatelje, - mogućnosti i načine opremanja svom potrebnom infrastrukturom. Članak 87. Izgradnja građevina izvan građevinskog područja ne može se planirati i odobravati: - na područjima određenim temeljem zakona i posebnih propisa, - na područjima određenim ovim Planom, odlukama, rješenjima i drugim aktima donešenim temeljem ovog Plana, zakona i posebnih propisa, te planovima užih područja, - na vizuelno izloženim lokacijama (izuzev zdravstvene i rekreacijske namjene, te građevina za potrebe seoskog turizma). 6. UVJETI UTVRĐIVANJA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA U PROSTORU Članak 88. Uvjete utvrđivanja prometnih i drugih infrastrukturnih sustava u prostoru od važnosti za državu i županiju dani su u poglavlju 2. ovih Odredbi za provođenje i prikazani u kartografskim prikazima: 1. "Korištenje i namjena prostora/površina" 2. "Infrastrukturni sustavi i mreže" 6.1. PROMETNI SUSTAVI Članak 89. U PPUO/G-u je potrebno utvrditi koridore i prostore lokalnih, a u naseljima za koja nije utvrđena niti će se utvrditi obveza izrade plana užeg područja i nerazvrstanih cesta u skladu s posebnim propisima. Članak 90. U PPUO/G-u je potrebno je utvrditi koridore i prostore industrijskih željezničkih kolosjeka u skladu s posebnim propisima. Članak 91. Razvoj poštanskog prometa i telekomunikacija u dijelu koji se odnosi na izgradnju poslovnih građevina usmjeren je na područja unutar naselja, te se u PPUO/G-u i planovima užeg područja moraju utvrditi prostorne pretpostavke za nesmetan razvoj. U dijelu koji se odnosi na izgradnju telekomunikacijskih vodova i mreža Planom se predviđa izgradnja podzemnih vodova (svjetlovoda), za koje se osiguravaju koridori u skladu s posebnim propisima, a koji u prostornom smislu ne narušavaju postojeće stanje, osim u trenutku izgradnje. U razvoju GSM mreže ne može se predvidjeti lokacija antenskih sustava, ali se preporučuje da se postavljaju, gdje je moguće, na postojeće građevine, te da se antenski sustavi različith koncesionara grupiraju. 6.2. ENERGETSKI SUSTAV Članak 92. Plinofikacija naselja na području općina i gradova razvijat će se temeljem osnovnih postavki ovog Plana, a razrađivat će se u PPUO/G-u, te odgovarajućom stručnom dokumentacijom. Članak 93. Unapređenje i razvoj prenosnih kapaciteta i transformatorskih postrojenja lokalnog značaja razvijat će se temeljem osnovnih postavki ovog Plana, a razrađivat će se u planovima nižeg reda, te odgovarajućom stručnom dokumentacijom. 6.3. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV 6.3.1. Zaštitne i regulacijske građevine Članak 94. Ovim Planom i vodnogospodarskim osnovama slivova Česme i Glogovnice te Ilove i Pakre utvrđuje se koncepcija komleksnog uređenja slivova s naglaskom na korištenju voda i zaštiti vodnih resursa, čime zadržavanje vode na slivu i njezino akumuliranje dobiva primarnu važnost (za razliku od dosadašnjih rješenja s težištem na obrani od poplave i odvodnji). Površine i uvjeti za izgradnju novih građevina za zaštitu od poplava, regulaciju vodotoka, gospodarenje vodnim količinama i korištenje voda, te rekonstrukciju postojećih (akumulacija, retencija, nasipa,…), utvrdit će se u PPUO/G-u, te odgovarajućom stručnom dokumentacijom, a temeljem smjernica i kriterija ovog Plana, odnosnih vodoprivrednih osnova, zakona i posebnih propisa,. Do izrade PPUO/G-a, na ovim Planom načelno utvrđenim lokacijama akumulacija i retencija, ne može se odobravati izgradnja građevina izvan građevinskog područja. 6.3.2. Građevine za korištenje voda Članak 95. Vodoopskrba naselja na području općina i gradova razvijat će se temeljem smjernica i kriterija ovog Plana, studije "Planovi razvitka vodoopskrbe u prostoru Županije Bjelovarsko-bilogorske", zakona i posebnih propisa, a razrađivat će se u PPUO/G-u, te odgovarajućom stručnom dokumentacijom. Stalnim istraživanjem u cilju pronalazaka novih izvora pitke vode, mogući su eventualni zahvati u prostoru (planira se novo područje vodocrpilišta "Vrtlinska", "Ivanovo selo" i "Veliki Grđevac"), koji moraju biti uklopljeni u sveobuhvatni sistem vodoopskrbe Županije. 6.3.3. Građevine za zaštitu voda Članak 96. Sustav odvodnje otpadnih voda naselja na području općina i gradova, do donošenja cjelovite studije odvodnje otpadnih voda Županije, razvijat će se temeljem smjernica i kriterija ovog Plana, vodoprivrednih osnova, zakona i posebnih propisa, a razrađivat će se u PPUO/G-u, te odgovarajućom stručnom dokumentacijom. 7. MJERE OČUVANJA KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTI Članak 97. Utvrđuje se potreba hitne izrade Krajobrazne osnove Bjelovarsko-bilogorske županije, a koja će biti osnovna prostornoplanerska podloga integralne zaštite identiteta krajolika, te prirodnih i kulturnopovijesnih vrijednosti prostora i temelj za utvrđivanje mjera očuvanja krajobraznih vrijednosti. Članak 98. Krajobraznom osnovom treba istražiti i predložiti, a u PPUO/G-u odrediti prostore/površine osobito vrijednih predjela za svaki, ovim Planom ili Krajobraznom osnovom, utvrđen karakteristični tip krajolika Županije (ukoliko isti već nije zaštićen odnosno predložen za zaštitu temeljem odredbi Zakona o zaštiti prirode i Zakona o zaštiti spomenika kulture) i utvrditi planske mjere zaštite. Članak 99. Ukoliko se PPUO/G donosi prije Krajobrazne osnove, planiranim zahvatima treba što manje mijenjati krajolik, kako bi se očuvale lokalne posebnosti, te sprečavati ovim Planom uočene načine ugrožavanja, a poštujući odredbe stavka 2. članka 107. 8. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA Članak 100. Tokom postupaka stavljanja pod zaštitu zaštičenih krajolika te spomeničkih područja i cjelina (naročito kulturnih krajolika), izrade krajobrazne osnove i PPUO/G-a treba pažljivo koordinirati zahtjeve proizašle iz odredbi Zakona o zaštiti prirode i Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara i izbjegavati dvostruku zaštitu sličnih kategorija. 8.1. ZAŠTITA PRIRODNE BAŠTINE Članak 101. Planom predloženi prostori/površine za zaštitu temeljem odredbi Zakona o zaštiti prirode prikazani su na kartografskom prikazu br. 3. “Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora” i poimenično navedeni u poglavlju 5.1.1.1. ovog Plana Članak 102. Tokom postupka stavljanja pod zaštitu, izrade Krajobrazne osnove i PPUO/G-a, a ukoliko naknadna istraživanja ili nove spoznaje ukažu na nužnost; mogu se promjeniti Planom predložene granice i kategorija zaštite. Ukoliko se do donošenja PPUO/G-a ne donese akt o zaštiti, nakon provedenih dodatnih istraživanja istim ih treba ponovno predložiti za zaštitu temeljem odredbi Zakona o zaštiti prirode, odrediti kao “osobito vrijedne predjele” ili odustati od zaštite. Krajobraznom osnovom Bjelovarsko-bilogorske županije treba istražiti i predložiti, a u PPUO/G-u odrediti prostore/površine posebnih rezervata za svaku osnovnu krajobraznu jedinicu. Pri tome treba paziti da, ukoliko je moguće, u strukturi posebnih rezervata šumske vegetacije budu zastupljene sve šumske zajednice. Ukoliko se ukaže potreba, temeljem odredbi Zakona o zaštiti prirode, mogu se zaštititi i drugi prostori/površine i pojedinačni dijelovi prirode. Prilikom izrade PPUO/G-a treba poštivati i ostale mjere zaštite prirodne baštine predviđene ovim Planom, te naročitu pažnju obratiti na odgovarajuće vrednovanje, obzirno korištenje i adekvatnu zaštitu čitavog prostora, a ne samo iznimnih dijelova. Članak 103. Do donošenja PPUO/G-a, odnosno akta o zaštiti temeljem odredbi Zakona o zaštiti prirode, unutar granica evidentiranih zaštićenih krajolika sve zahvate treba provoditi poštujući odredbe stavka 2. članka 106. i članka107. ovih Odredbi za provođenje. 8.2. ZAŠTITA KULTURNE BAŠTINE Članak 104. Kulturna dobra zaštićena (registrirana i preventivno zaštićena) i predložena za zaštitu (evidentirana) temeljem odredbi Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara prikazani su na kartografskom prikazu br. 3. “Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora” i na kartogramu br. 7. “Uvjeti korištenja i zaštite prostora – kulturna baština” te poimenično navedeni u poglavlju 5.1.1.2. ovog Plana. Članak 105. Tokom postupka stavljanja pod zaštitu, izrade konzervatorskih podloga, Krajobrazne osnove i PPUO/G-a, a ukoliko naknadna istraživanja ili nove spoznaje ukažu na nužnost, mogu se promjeniti Planom predložene granice i kategorija zaštite. Ukoliko se do donošenja PPUO/G-a ne donese akt o zaštiti, temeljem konzervatorskih podloga i provedenih dodatnih istraživanja, istim ih se može ponovno predložiti za zaštitu temeljem odredbi Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, zaštititi kao dobra lokalnog značaja, odrediti kao “osobito vrijedne predjele” ili odustati od zaštite. Ukoliko se ukaže potreba temeljem odredbi Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara mogu se zaštititi i druga kulturna dobra i dobra od lokalnog značaja, a ukoliko kulturno dobro izgubi svojstva radi kojih je zaštićeno, može se brisati iz registra. Prilikom izrade PPUO/G-a treba poštivati i ostale mjere zaštite kulturne baštine predviđene ovim Planom, te naročitu pažnju obratiti na odgovarajuće vrednovanje, obzirno korištenje i adekvatnu zaštitu čitavog prostora, a ne samo iznimnih dijelova. Članak 106. Do donošenja PPUO/G-a, odnosno donošenja rješenja o preventivnoj zaštiti ili rješenja o utvrđivanju svojstva kulturnog dobra, o svim planiranim radnjama koje bi mogle prouzročiti promjene na kulturnom dobru i u njegovoj neposrednoj blizini (izuzev kulturnih i kultiviranih krajolika), treba obavijestiti nadležni konzervatorski odjel Uprave za zaštitu kulturne baštine, te ih provoditi poštujući mjere: - za povijesna naselja; - očuvanja i obnavljanja sačuvanih poteza, - očuvanja i obnavljanja sačuvanih detalja, - očuvanja karakteristične urbanističke matrice naselja, - očuvanja karakterističnog oblikovanja naselja, - očuvanja prirodnog i kultiviranog krajolika u okruženju naselja, - očuvanja vizura na naselje, - prilagođavanja nove izgradnje mikroambijentu, te zatečenim tlocrtnim i visinskim gabaritima, - uređenja okučnica autohtonim biljnim vrstama i upotrebom tradicijskih oblika i materijala, - za povijesno-memorijalna područja i cjeline; - održavanja i obnavljanja sačuvanog zelenog fonda, povijesnih nadgrobnih spomenika i ostalih elemenata uređenja, - očuvanja izvornih kontura i jasnog odvajanja novih dijelova (zelenim međupojasom,…), - prilagođavanja nove izgradnje mikroambijentu, te zatečenim tlocrtnim i visinskim gabaritima, - za arheološke zone i lokalitete; - izbjegavanja planiranja nove izgradnje, te intenzivne poljoprivredne djelatnosti (dubine oranja preko 50 cm,…) u blizini zona i lokaliteta, - za vrtnu i parkovnu arhitekturu; - održavanja dendroflore i parternog zelenila, - održavanja i usklađivanja elemenata parternih ploha i urbane opreme, - za graditeljske sklopove; - navedene za odgovarajuća kulturna dobra, ali sa posebnom analizom utjecaja na cjelinu, - za pojedinačna kulturna dobra; - održavanja kulturnog dobra i bližeg okoliša u izvornom stanju i obnavljanja izvornim materijalima, tehnikama i biljnim vrstama (obvezno za evidentirana kulturna dobra pretpostavljene nacionalne vrijednosti), - očuvanja izvornih funkcija ili prenamjene u druge odgovarajuće funkcije (što sličnije izvornim), - prilagođavanja nove susjedne izgradnje mikroambijentu, te zatečenim tlocrtnim i visinskim gabaritima, - uređenja susjednih okučnica autohtonim biljnim vrstama i upotrebom tradicijskih oblika i materijala. Članak 107. Do donošenja PPUO/G-a, odnosno donošenja rješenja o preventivnoj zaštiti ili rješenja o utvrđivanju svojstva kulturnog dobra, unutar granica evidentiranih kulturnih krajolika I. i II. kategorije sve zahvate treba provoditi poštujući mjere: - očuvanja čitljive geometrije morfoloških elemenata i njihovog međuodnosa, - očuvanja dominantnih prostorno-reljefnih silnica (vrhunaca, naglašenih rubnih dijelova,…), - očuvanja karakterističnih vizura i vidikovaca, - očuvanja izbalasiranog odnosa prirodnih i antropogenih elemenata, - očuvanja živica i pojedinačnih stabala, - izbjegavanja pravocrtnih regulacija vodotoka, - spriječavanja neprikladne izgradnje na vizualno istaknutim lokacijama, - spriječavanja napuštanja i propadanja naselja s jedne strane, te nepotrebnog širenja građevinskih područja i arhitektonski i urbanistički neprikladne izgradnje s druge strane, - spriječavanja zapuštanja i zarastanja velikih šaranskih ribnjaka, - spriječavanja napuštanja i zarastanja u šumsku vegetaciju manjih poljoprivrednih površina (voćnjaka, vinograda, livada i oranica), - spriječavanja vođenja infrastrukturnih koridora na krajobrazu neprilagođen način. Članak 108. Unutar granica kulturnih krajolika I. kategorije dozvoljava se određivanje građevinskih područja izvan naselja i planiranje izgradnje izvan građevinskih područja (izuzev postojećih) samo građevina koje su u funkciji gospodarenja istima, te infrastrukturnih građevina samo ukoliko bi njihovo izmicanje prouzročilo izuzetno neprimjerene troškove. Prilikom izrade PPUO/G-a treba pažljivo odrediti veličinu i oblik građevinskih područja naselja unutar granica kulturnih krajolika I. i II. kategorije, a posebno na vizualno istaknutim lokacijama. Unutar granica kulturnog krajolika III. kategorije planskim mjerama treba poboljšavati stanje uz očuvanje i obnavljanje prirodnih i kulturnih vrijednosti, te konflikne prostore sanirati i hortikulturno urediti. 9. POSTUPANJE S OTPADOM Članak 109. U rješavanju problema zbrinjavanja otpada najhitnije je potrebno obuhvatiti cijelo područje Županije organiziranim odvozom otpada, uspostaviti zajednički koncept gospodarenja otpadom i pokrenuti projekt selektivnog prikupljanja komunalnog otpada. Opredjeljenje je ovog Plana da gradovi i općine zajednički riješe problem zbrinjavanja komunalnog otpada izgradnjom pet odlagališta uz gradska naselja kao najveće izvore komunalnog otpada, s tim da više jedinica lokalne samouprave može sporazumno osiguravati provođenje mjera postupanja s komunalnim otpadom. Sukladno opredjeljenju ovog Plana istim je utvrđeno: - jedna lokacija građevine za obradu i odlaganje opasnog otpada, - šire područje jedne lokacije građevine za obradu i skladištenje opasnog otpada, - šira područja triju lokacija skladišta-sabirališta opasnog otpada, - četiri lokacije odlagališta komunalnog otpada i šest potencijalnih lokacija od kojih treba utvrditi jednu-petu lokaciju, - dvije potencijalne lokacije odlagališta inertnog otpada. Uvjeti određivanja prostora građevina za postupanje s otpadom utvrđeni su u poglavljima 2.1.3., 2.2.4. i 10.8. ovih Odredbi za provođenje. Članak 110. U PPUO/G potrebno je utvrditi sve divlje deponije ili privremene lokacije-prikupljališta, te dati smjernice njihovog daljnjeg korištenja, sanacije, zatvaranja i sl. Dio odlagališta, koja za to imaju uvjete, može se koristiti kao prikupljališta i skladišta (privremena odlagališta) otpada. Članak 111. U svezi s pokretanjem projekta selektivnog prikupljanja komunalnog otpada trebalo bi uz odlagališta otpada planirati kompostane (u prvoj fazi nereaktorske, a kasnije reaktorske s kontejnerima) i građevine za obradu otpada. 10. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ 10.1. IZVJEŠĆE O STANJU OKOLIŠA I PROGRAM ZAŠTITE OKOLIŠA Članak 112. Izvješće o stanju okoliša Bjelovarsko-bilogorske županije, uz zakonom propisani sadržaj, s većim naglaskom treba obraditi vodotoke, šume, tlo i krajolik kao osobito vrijedne resurse Županije, za koje su ovim Planom utvrđena osnovna usmjerenja u pogledu zaštite. Članak 113. Sukladno Zakonu o potvrđivanju Konvencije o prekograničnim učincima industrijskih nesreća (Narodne novine br. 7/99) i obvezama koje iz toga proizlaze potrebno je: - pri odlučivanju o lokaciji opasnih djelatnosti razmotriti; - rezultate raščlambe i ocjene rizika, uključujući ocjenu fizičkih značajki područja, - procjenu rizika po okoliš, uključujući prekogranične utjecaje, - procjenu novih opasnih djelatnosti koje bi mogle biti izvor rizika, - sigurne udaljenosti od postojećih središta naseljenosti, te uspostavljanja sigurnosnih područja oko lokacije opasnih djelatnosti, - primjedbe javnosti. - pri izradi planova intervencije u zaštiti okoliša potrebno je; - uzeti u obzir količinu i svojsva opasnih tvari, - simulirati industrijsku nesreću koja može proizići iz opasne djelatnosti, - predvidjeti količinu ispuštanja opasnih tvari u okoliš, - predvidjeti raspon i težinu nastalih posljedica za ljude i okoliš, - predvidjeti vremenski rok od početnog događaja do kulminacije industrijske nesreće, - poduzeti mjere za smanjenje vjerojatnosti proširenja štetnog djelovanja, - uzeti u obzir broj, rasprostranjenost i koncentraciju ljudi u zoni opasnosti, - procjeniti mogućnost evakuacije (pokretljivost stanovništva). Članak 114. Svaka stranka koja je vlasnik ili upravlja opasnim tvarima, treba za opasne djelatnosti u stanju mirovanja ili transporta izraditi i osigurati pripremu i provedbu planova intervencija u zaštiti okoliša. Na području Bjelovarsko-bilogorske županije najčešće opasne tvari i stranke koje njima rukovode su: INA ……………….………….. JANAF – Jadranski naftovod, INA……………………….….. magistralni plinovod, DISTRIBUTERI VODE…….. uporaba klora za dezinfekciju vode. MESNICE, MLJEKARE……. amonijak za rashladne uređaje i hladnjače, KAMENOLOMI……………… eksplozivi, AUTORADIONICE………….. mašinska rabljena ulja, DISTRIBUTERI PLINA…...… prirodni plin (grijanje objekata), OSTALE OPASNE TVARI…. kiseline, lužine, acetilen i kisik za varenje, ukapljeni naftni plin,… Članak 115. U cilju zaštite okoliša potrebno je da Županija, Gradovi i Općine izrade program zaštite okoliša za svoja područja. Programom zaštite okoliša potrebno je za područje Županije detaljnjije i konkretnije utvrditi uvjete, smjernice i mjere zaštite okoliša za osobito vrijedne resurse: vode (pitka voda i odvodnja), šume, tlo i krajolik, te detaljnije inventarizirati osnovne elemente okoliša, analizirati i vrednovati postojeće stanje s obzirom na klasifikaciju, kvalitetu i kvantitetu poremećaja, a u PPUO/G-u propisati mjere zaštite okoliša. Članak 116. Posebno se sugerira općinama i gradovima da iskoriste zakonsku mogućnost izrade programa zaštite okoliša za pojedina uža područja (s obzirom na resurse, značajke i posebnosti dotične sredine). 10.2. ZRAK Članak 117. Katastrom emisija u okoliš treba nastaviti praćenje količina ispuštanja štetnih tvari u zrak iz pojedinačnih ispusta iz stacionarnih izvora. Područnu mrežu za praćenje kakvoće zraka treba proširiti i na druge gradove (prvenstveno Daruvar i Garešnicu) i područja gdje se pretpostavlja najveća mogućnost zagađivanja (utjecaj INA-Petrokemije u Kutini i CPS-Molve). Potrebno je izraditi zakonom propisane dokumente zaštite i poboljšanja kakvoće zraka (Program zaštite zraka, Izvješće o zaštiti zraka i Program mjerenja kakvoće zraka), kako bi se pravodobno i na utemeljen način mogao usmjeravati i kontrolirati razvoj u pojedinim područjima i izgradnja u prostoru. Članak 118. Potrebno je osnažiti udjel ulaganja u kvalitativnu transformaciju postojećih gospodarskih sustava, tj. uklanjanje nečistih i zastarjelih tehnologija, a pri planiranju novih industrijskih zona izabirati tehnologije koje po svom karakteru mogu biti korištene i smještene u određeni prostor s gledišta emisija u zrak. Moguće izvore onečišćavanja zraka treba ispravno locirati u prostoru u odnosu na stambene i slične zone uzimajući osobito u obzir smjer i intenzitet dominantnih vjetrova te udaljenost od naseljenih područja. U postojećim neodgovarajuće lociranim industrijskim zonama treba izbjegavati sadržaje koji onečišćuju zrak, a ako to nije moguće onda poduzimati zaštitne mjere ugradnjom uređaja za pročišćavanje zraka. 10.3.VODE Članak 119. Radi zaštite podzemnih i površinskih voda određuju se dvije osnovne skupine zaštitnih mjera: - mjere zabrane i ograničenja izgradnje na osjetljivim područjima, - mjere za sprječavanje i smanjivanje onečišćenja. Članak 120. Mjere zabrane i ograničenja izgradnje na osjetljivim područjima odnose se prvenstveno na zaštitu izvorišta vode za piće, a date su Odlukama o zonama sanitarne zaštite prema Zakonu o vodama i odgovarajućim pravilnicima. Zone zaštite izvorišta na području Županije date su prema odgovarajućim odlukama na kartografskom prikazu br. 3 "Uvjeti korištenja i zaštite prostora". Neistražena i nedovoljno istražena područja izvorišta vode za piće su posebno osjeljivi prostor na kojima se prostornim planovima uređenja općine i grada trebaju ograničiti zahvati u prostoru prije provedenih hidrogeoloških istraživanja. Na području Županije to su područje Moslavačke gore, Končanice, Dežanovca, južni dijelovi Čazme, područje Ivanova Sela, … Članak 121. Započeto planiranje i izgradnju sustava za odvodnju otpadnih voda naselja treba ubrzano nastaviti, te planovima užeg područja potencirati njihovu izgradnju. U PPUO/G-u potrebno je koncepcijski riješiti odvodnju naselja koja se nalaze na zaštitnim zonama vodocrpilišta. Potrebno je riješiti odvodnju i zbrinjavanje otpadnih voda gospodarskih subjekata unutar i izvan naselja, a posebice farmi. Vode koje se iz sustava odvodnje otpadnih voda upuštaju u vodotoke moraju proći predtretman pročišćavanja. Za naselja i građevine koji zbog ekonomskih i drugih razloga neće moći biti uključeni u sustav odvodnje ili do njihova uključivanja u sustav, obvezno je rješavanje odvodnje otpadnih voda putem nepropusnih septičkih jama. Članak 122. Poljoprivrednu proizvodnju treba prilagoditi uvjetima zaštite uvođenjem kontrole upotrebe količina i vrste zaštitnih sredstava i gnojiva, te orjentacijom na proizvodnju zdrave hrane. Postojeća kontrolirana (koja se više neće koristiti), nekontrolirana i divlja odlagališta potrebno je sanirati prema zakonskim odredbama. Članak 123. Potrebno je uspostaviti odnosno unaprijediti sustav praćenja kvalitete voda u vodotocima kako bi se postigla i održala propisana kvaliteta voda, inventarizirali svi značajniji zagađivači i uveo nadzor nad njima. Postojeće stanje na vodotocima I kategorije svakako se mora zadržati, a planirane nove namjene prostora ne smiju utjecati na kvalitetu vode u vodotocima, odnosno njeno smanjenje. Članak 124. Značajniji naglasak treba staviti na zaštitu vodnih ekosustava, tj. vodnog krajolika, šireg vegetacijskog pojasa uz rijeke i potoke, te preispitati nužnost izvođenja novih regulacija i hidrotehničkih zahvata u tom pojasu. Ne preporuča se pretvaranje vlažnih livada u njive i oranice i izvođenje novih regulacija. 10.4. TLO Članak 125. Ne može se planirati prenamjena vrijednog obradivog tla u nepoljoprivredne svrhe. Vrijedna i ostala obradiva tla koja nisu obrađena treba privesti poljoprivrednoj namjeni. Treba spriječiti nepotrebno širenje građevinskih područja, a pri obradi neizgrađenih površina minimalno upotrebljavati materijale koji ograničavaju ili sprječavaju procjeđivanje oborinskih voda u tlo. Prilikom definiranja trasa za infrastrukturne zahvate u prostoru mora se maksimalno štititi kvalitetno tlo. Preporuća se izrada agroekološke osnove za područje Bjelovarsko-bilogorske županije, kao županije izrazitih poljoprivrednih karakteristika. Članak 126. Treba preispitati potrebe za hidrotehničkim zahvatima na vlažnim i naplavnim tlima i potrebe za navodnjavanjem u svrhu poljoprivredne proizvodnje, te njihov utjecaj na očuvanje prirodne ravnoteže u okolišu. Članak 127. U svrhu zaštite tla od zagađivanja treba spriječiti zagađenja zraka i voda, rješiti odvodnju i zbrinjavanje otpadnih voda, postojeća nekontrolirana i divlja odlagališta otpada sanirati i spriječiti nastajanje novih, a u poljoprivrednoj proizvodnji uvesti kontrolu upotrebe količina i vrsta zaštitnih sredstava i gnojiva. 10.5. BUKA Članak 128. Građevine i postrojenja koja mogu biti izvor prekomjerne buke potrebno je planirati na odgovarajućoj udaljenosti od stambenih i rekreacijskih zona i drugih tihih djelatnosti, a u izuzetnim slučajevima i izvan naselja. Za urbana područja i prometne koridore u ili uz područja gdje borave ljudi potrebno je odgovarajućom dokumentacijom, sukladno posebnim propisima, utvrditi razine buke koje se ne smiju prijeći. PPUO/G-om treba propisati mjere zaštite od buke za građevinska područja i pojedine građevine. Posebne mjere zaštite od buke određuju se za građevine koje se grade izvan građevinskog područja i građevine društvenih djelatnosti za javne funkcije. 10.6. OTPAD Članak 129. Mjere postupanja s otpadom obrađene su i nabrojene u točki 9. ovih Odredbi za provođenje. 10.7. ŠUME Članak 130. Šume i šumska zemljišta mogu mijenjati namjenu samo prema odredbama Zakona o šumama za potrebe predviđene ovim Planom i PPUO/G-om. U cilju zadržavanja površina pod šumom potrebno je spriječiti širenje poljoprivrednih i drugih površina, te građevinskih područja na štetu šuma. Prilikom definiranja trasa za infrastrukturne zahvate u šumama mora se maksimalno štititi šume, a za iskrčenu šumu bilo bi svrhovito osigurati zamjensku površinu i pošumiti je. Poželjno je pošumiti najuže zaštitne zone vodocrpilišta, područja uz koridore brzih cesta, nekvalitetno poljoprivredno zemljište niske bonitetne klase, predjele uz vodotoke i sl. Treba zaštititi vode, zrak i šumsko tlo od zagađivanja, spriječiti stvaranje divljih deponija smeća na površinama pod šumama i u njihovoj neposrednoj blizini, a postojeće divlje deponije sanirati. 10.8. PROCJENA UTJECAJA NA OKOLIŠ Članak 131. Ovim Planom se osim zahvata utvrđenih posebnim propisom utvrđuju i drugi zahvati za koje je potrebno provesti procjenu utjecaja na okoliš: - građevine koje mijenjaju režim voda na području od 50 km2 i većem, - melioracijski sustavi površine 1000 ha i veće, - ako se lociraju unutar evidentiranog kulturnog krajolika I. kategorije ili zaštičenog krajolika; - građevine za uzgoj stoke i ostalih životinja kapaciteta 300 uvijetnih grla i većeg, - građevine za uzgoj peradi kapaciteta 3000 kom. i većeg, - površinska eksploatacija gline, šljunka, pijeska s ukupnim rezervama od 300000 m3 i više, odnosno godišnjim kapacitetom od 60000 m3 i više, - površinska eksploatacija tehničkog građevnog kamena s ukupnim rezervama od 60000 m3 odnosno godišnjim kapacitetom 12000m3 i više. Članak 132. Ovim Planom se određuje potreba pribavljanja suglasnosti Uprave za zaštitu okoliša za donošenje: - PPUO/G-a Bjelovara, Čazme, Daruvara, Garešnice, Grubišnog Polja, Bereka, Đulovca, Ivanske, Kapele, Končanice, Sirača, Štefanja i Velikog Trojstva, - UPU-a i DPU-a industrijskih zona većih od 10,0 ha. 10.9. EKONOMSKI POTICAJI Članak 133. Uz zakonom propisane moguće i poželjne ekonomske poticaje u cilju unapređenja zaštite okoliša preporuča se na razini Županije razraditi posebni program poticajnih, ali i ograničavajućih mjera koje će doprinjeti unapređenju zaštite okoliša (uvažavajući namjenu i zaštitu prostora utvrđenu ovim Planom, PPUO/G-om i planovima užeg područja). 10.10. MJERE POSEBNE ZAŠTITE Članak 134. Kriteriji za provedbu mjera zaštite ljudi, prirodnih i materijalnih vrijednosti temelje se na geografskim osobitostima, demografskih osobitostima, dostignutom stupnju razvoja gospodarstva, infrastrukture i svih društvenih djelatnosti, kao i na stalnom procjenjivanju ugroženosti ljudi i područja prirodnim nepogodama, tehničko-tehnološkim i ekološkim nesrećama i povredljivošću na eventualna ratna razaranja. Članak 135. Osnovne mjere i zahtjevi zaštite i spašavanja u najvećoj mjeri sadržane su u načelima i mjerama planiranja prostora. Specifične mjere i zahtjevi zaštite i spašavanja općenito obuhvaćaju: - mjere kojima se osigurava zaštićenost stambenih, poslovnih i drugih građevina, smanjuje njihova izloženost i povredljivost od razaranja (manja visina građevina, manja gustoća izgrađenosti, više zelenih površina, veća udaljenost između građevina i slično), - mjere koje omogućavaju učinkovitiju evakuaciju, izmještanje, spašavanje, zbrinjavanje, sklanjanje i druge mjere zaštite i spašavanja ljudi, - mjere koje omogućavaju elastičan prijelaz iz jednog u drugi oblik prometa i kretanja (iz optimalnih u izvanredne uvjete), - mjere koje omogućavaju lokalizaciju i ograničavanje dometa posljedica pojedinih prirodnih nepogoda i drugih incidentnih - izvanrednih događaja, - mjere koje omogućavaju funkcioniranje i obnavljanje građevina u slučaju oštećenja (protupotresno i protupožarno projektiranje i slično). Članak 136. Sklanjanje ljudi osigurava se izgradnjom skloništa osnovne i dopunske zaštite, te prilagođavanjem pogodnih prirodnih, podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja ljudi, u područjima (zonama) obvezne izgradnje skloništa. Zone obvezne izgradnje skloništa odredit će se u PPUO/G-u. Članak 137. Zaštitu od poplava treba provoditi u skladu sa Zakonom o vodama, te Državnim i Županijskim planovima obrane od poplava. U potencijalno poplavnim područjima ne može se planirati izgradnja, kako ne bi došlo do ugrožavanja ljudi i materijalnih dobara. Članak 138. Mjere zaštite od požara temelje se na procjeni ugroženosti od požara i planu zaštite od požara. Prostornim planovima užeg područja treba utvrđivati koncentrični način izgradnje unutar područja, bez obzira na namjenu, radi što učinkovitije kurativne zaštite od požara (izbjegavati longitudinalnu izgradnju). Članak 139. Zaštita od potresa provodi se protupotresnim projektiranjem građevina koje, kao i građenje, treba provoditi sukladno Zakonu o građenju i postojećim tehničkim propisima. Protupotresno projektiranje i građenje treba provoditi u skladu s postojećim seizmičkim kartama iz kojih se može očitati stupanj seizmičnosti pojedine lokacije. Kako su te karte nedovoljno precizne nužno je seizmotektonsko zonirati Županiju u mjerilu 1:100.000, što mora biti usklađeno s seizmičkim zoniranjem Republike Hrvatske. 11. MJERE PROVEDBE 11.1. OBVEZA IZRADE DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA Članak 140. Obveza izrade prostornih planova utvrđena je temeljem odredbi Zakona o prostornom uređenju (Zakonom), Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske (Programa) i ovog Plana. Članak 141. Tokom postupka proglašavanja zaštite treba još jedanput preispitati eventualnu potrebu izrade prostornog plana područja posebnih obilježja za zaštićene krajolike Šuma Međuvođe i ribnjaci Kaniška Iva (i Pakračka Poljana), Šuma Česma i šaranski ribnjaci, te Petrov vrh. U slučaju potrebe, obveza će se utvrditi Izmjenama i dopunama Plana. Članak 142. Zakonom je utvrđena obveza izrade PPUO/G-a za sve gradove i općine na području Županije. Članak 143. Zakonom i Programom utvrđena je obveza izrade generalnog urbanističkog plana za: - naselje Bjelovar (predlaže se da granice područja obuhvate cijelo građevinsko područje Bjelovara i po potrebi dijelova pojedinih prigradskih naselja: Starih Plavnica, Gornjih Plavnica, Trojstvenog Markovca, Zvijeraca,…), - naselje Daruvar (predlaže se da granice područja obuhvate cijelo građevinsko područje Daruvara i po potrebi dijelova pojedinih prigradskih naselja). Članak 144. Zakonom i Programom utvrđena je obveza izrade urbanističkog plana uređenja za: - naselje Čazma (predlaže se da granice područja obuhvate cijelo građevinsko područje Čazme), - naselje Garešnica (predlaže se da granice područja obuhvate cijelo građevinsko područje Garešnice te eventualno i dio naselja Garešnički Brestovac), - naselje Grubišno Polje (predlaže se da granice područja obuhvate centar i pojedine dijelove predviđene za širenje naselja), - dijelove naselja Bjelovara i Daruvara (dijelove registrirane kao povijesne urbanističke cjeline i kontaktne zone), Članak 145. Planom je utvrđena obveza izrade urbanističkog plana uređenja za: - naselja Sirač, Veliki Grđevac, Velika Pisanica, Hercegovac, Veliki Zdenci, Veliko Trojstvo, Rovišće, Končanica, Dežanovac, Šandrovac, Ivanska i Nova Rača (predlaže se da granice područja obuhvate centar i pojedine dijelove predviđene za širenje naselja), - neizgrađene dijelove građevinskih područja većih od 3 ha, a ukoliko za iste nije utvrđena obveza izrade detaljnog plana uređenja. 11.2. PODRUČJA PRIMJENE POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH MJERA Članak 146. Razvojna središta; Poticati intenzivniji rast žarišnih naselja (razvojnih središta) i naselja povoljnije demografske strukture, radi uravnoteženog gospodarskog razvitka Županije i ublažavanja negativnog demografskog procesa. Ratom zahvaćena područja; Potrebna su poticajna sredstva na državnoj i županijskoj razini za ratom zahvaćena područja (Daruvar, Dežanovac, Đulovac, Grubišno Polje, Sirač, Veliki Grđevac, Velika Pisanica) radi obnove razorenog gospodarstva, stambenog fonda, komunalne i društvene infrastrukture, sa ciljem uravnoteženja gospodarskog rasta i životnog standarda tih područja s ostalim područjima Županije. Policentrična struktura Županije; Mreža gradskih naselja sa Bjelovarom kao sjedištem Županije i većim regionalnim središtem, Daruvarom kao regionalnim središtem, te Čazmom, Garešnicom i Grubišnim Poljem kao područnim središtima, te nekoliko većih lokalnih središta čine okosnicu policentrične strukture Bjelovarsko-bilogorske županije. Potrebne su poticajne i razvojne mjere sa državne i županijske razine prvenstveno za jačanje srednjih i manjih gradova kako bi dosegli onu razinu na kojoj postaju stvarna žarišta vlastitog razvitka i razvitka okolnog područja. Dislokacija proizvodnih pogona – uravnoteženje razvitka Županije; Kada ojačaju investicioni fondovi treba poticati dislokaciju proizvodnih pogona uz disperziju radnih mjesta, a vezano uz postojeća ili planirana mjesta stanovanja. Malo i srednje poduzetništvo (“mala privreda”); Poticati razvoj malog i srednjeg obrtništva i poduzetništva, odnosno razvoj tzv. “male privrede” i njenog interaktivnog odnosa sa “velikom privredom”. Prometna povezanost; Naročito nastojati Županiju bolje prometno povezati s užim i širim prostorom Države, pa u tom smislu poticati državnim i županijskim sredstvima izgradnju brzih cesta i zaobilaznica gradova, te modernizaciju postojećih državnih cesta. Inzistirati na realizaciji pruge Sv.I.Žabno – Gradec koja će Bjelovar uvrstiti u rang satelitskih gradova metropole, a ujedno Zagreb rasteretiti u tom segmentu automobilskog prometa iz Bjelovara. Vodoopskrba; Razvijati ravnomjerno (uravnoteženo) vodoopskrbni sustav županijskog prostora, kako bi Županija u planskom razdoblju dosegla republički prosjek. Sustav otpadnih voda; Poticati gradnju kanalizacionih sustava (sustava otpadnih voda) pogotovo u urbanim i urbaniziranim područjima. Gospodarenje otpadom; Putem stalnog praćenja stanja u prostoru (monitoringa) i poticajnim mjerama realizirati Planom predviđeno gospodarenje opasnim i komunalnim otpadom, te sprečavati stvaranje divljih odlagališta i narušavanja vrijednosti prostora. Poticati gradnju građevina (kapitalnih objekata) u području visoko i niskogradnje, te komunalne i prometne infrastrukture od državnog i županijskog značenja, naročito u područjima kojima treba ubrzati gospodarski razvitak. Područja demografske depopulacije stimulirati boljom opremom komunalne i društvene infrastrukture i ostalim poticajnim mjerama: bolje plaćenim radnim mjestima, poreznim olakšicama, povoljnijim kreditnim uvjetima i dr. Putem određenih mjera (komunalnog doprinosa, komunalne naknade, položajne rente i dr.) poticati opremanje zemljišta i privođenja planiranoj (prioritetnoj) namjeni. Stimulativnim mjerama (povoljnijim kreditnim uvjetima, sufinanciranjem, poreznim olakšicama i sl.) poticati određene gospodarske djelatnosti. Članak 147. Provedba i razrada postavki i mjera ovog Plana provodit će se putem županijskog ili općinskih i gradskih Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru. 11.3. PODRUČJA I LOKALITETI ZA ISTRAŽIVANJE I PRAČENJE POJAVA I PROCESA U PROSTORU Članak 148. Zaštita vodocrpilišta i izvorišta vode; Zahtjeva izradu elaborata zaštitnih zona i mjera zaštite, te kontrolu njihovog provođenja. Eksploatacijska polja; Potrebna je izrada procjene utjecaja na okoliš kojom se dokazuje opravdanost istraživanja, eksploatacije, ugroženosti krajolika, mjere zaštite i sanacije eksploatacionog polja nakon završene eksploatacije. Tijekom eksploatacije potrebno je pratiti utjecaj eksploatacionog polja na prostor i pravodobno intervenirati ukoliko dolazi do narušavanja vrijednosti prostora. Geotermalni izvori; Potrebno je izraditi dodatna istraživanja identificiranih lokaliteta (Ciglena), te izraditi studiju namjene i opravdanosti eksploatacije i utjecaja na okoliš (procjenu utjecaja na okoliš) geotermalnih izvora. Uvjeti korištenja i zaštite prostora (karta br. 3); Za područja posebnih uvjeta korištenja i područja posebnih ograničenja u korištenju prostora označenih na karti br. 3 “Uvjeti korištenja i zaštite prostora” potrebno je pratiti stanje prostora, način korištenja, te potencijalno ugrožavanje i onečišćenje prostora. Poplavna područja; Potrebno je pratiti promjene s ciljem zaštite prostora u slučaju potencijalnog ugrožavanja ljudi i okoliša. Ribnjačke površine; Potrebno je pratiti stanje u prostoru i održivosti ekosustava, te intervenirati u slučaju narušavanja istog. Demografska kretanja; Potrebno je pratiti demografska kretanja stanovništva, naročito u rubnim područjima koja su izložena većem pražnjenju prostora, te na vrijeme intervenirati u smislu zaustavljanja depopulacije raznim poticajnim mjerama. Područja namjenjena za gradnju; Potrebno je pratiti način korištenja u odnosu na planirano stanje, te po potrebi intervenirati ukoliko se ne ostvaruju planske projekcije ili se pokaže potreba za preoblikovanjem i racionalnijim korištenjem građevnog područja, Područja i lokaliteti prirodnih i kulturno-povijesnih obilježja; Potrebno je pratiti održivost postojećeg stanja, eventualne promjene u odnosu na zaštitom predviđene, te pravodobno intervenirati sanacionim zahvatima radi daljnjeg očuvanja i održivosti predmetnih područja i lokaliteta. Kapitalna infrastruktura i građevine od važnosti za Državu i Županiju; Potrebno je kontinuirano pratiti njihovu realizaciju u odnosu na Planom predviđenu radi ravnomjernog povezivanja i uravnoteženog razvoja područja Županije i kompatibilnog povezivanja županijskog prostora sa prostorima susjednih županija. Članak 149. Izvješćima stanja u prostoru (stalnim monitoringom) pratiti stanja i pojave, te prepoznati njihove promjene i narušavanja karakteristike prostora, a Programima mjera za unapređenje stanja u prostoru predlagati izradu potrebne prostorno-planske dokumentacije, interventnih studija za sanaciju narušenih stanja prostora, stručnih i znanstvenih studija i elaborata, a u svrhu racionalnog korištenja prostora u okviru održivog razvoja i rasta.
|
|||||||||||||||
