 |
 |
 |
 |
 |
|
|
|
|
|
|
|||||||||||||||
 
 NOVI PREGLED PROPISA Ugovori Banke Biljno zdravstvo Zdravstveno osiguranje Državne potpore Državni službenici Elektronička isprava Elektronička trgovina Elektronički mediji Financijsko osiguranje Gradnja Hrana Informacijska sigurnost Investicijski fondovi Izmjera i katastar Kazneni postupak Kazneni zakon Kemikalije Kreditne unije Kvaliteta zdravstvene zaštite Lijekovi Nasljeđivanje Obavljanje djelatnosti Obiteljski zakon Obrazovanje odraslih Obrt Obvezni odnosi (ZOO) Obvezno zdravstveno osiguranje Opći upravni postupak Oružje Osiguranje Osiguranje u prometu Ovrha - Ovršni zakon Parnični postupak Primjeri ugovora Porez na dobit Porez na dohodak Porez na kavu Posredovanje u prometu nekretnina Poticanje ulaganja Predmeti opće uporabe Prekršajni zakon Prijevoz - linijski Prijevoz opasnih tvari Prostorno uređenje i gradnja Rad - Zakon o radu Računovodstvo Revizija Stranci Sudovi Šport Šume Tajnost podataka Trgovačka društva Udomiteljstvo Udžbenici za školu Ugostiteljska djelatnost Umirovljenički fond Usluge u turizmu Veterinarstvo Volonterstvo Zabrane u zakonima Zakon o leasingu Zaštita bilja Zakon o radu Zaštita na radu Zaštita okoliša Zaštita potrošača Zaštita prirode Zaštita pučanstva Zaštita životinja Javna nabava NOVI PREGLED PROPISA 
|
 |
 Odredbe za provođenje prostornog plana Grada Zagreba 1. UVJETI RAZGRANIČENJA PROSTORA PREMA OBILJEŽJU, KORIŠTENJU I NAMJENI TE UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENA POVRŠINA NA PODRUČJU GRADA ZAGREBA 1.1. Prostornim planom određena je osnovna namjena, korištenje i zaštita prostora i prikazana na kartografskim prikazima što su sastavni dio Prostornoga plana. Granice između prostora namjena, korištenja, uređenja i zaštite prostora očitavaju se u skladu s mjerilima u kojima se prikazuju: A. mjerilo 1:25.000; B. mjerilo 1: 5.000 i grafičkim točnostima koje iz toga proizlaze. 1.2. Detaljnije razgraničavanje prostora Grada prema temeljnim obilježjima, namjenama, oblicima korištenja i zaštite, prikazanim u Prostornom planu na kartografskim prikazima u mjerilu 1:25.000, određuje se GUP-om grada Zagreba i GUP-om Sesveta, detaljnijim planovima i lokacijskim dozvolama što se izrađuju u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju i posebnim odrednicama ovih odredbi za provođenje (u nastavku: ovih odredbi). 1.3. Temeljna obilježja prostora Grada Zagreba Prema temeljnim obilježjima prostor Grada Zagreba dijeli se na: - četiri reljefno različita prostora tj. na velike prirodne cjeline: goru Medvednicu, prigorje Medvednice i brežuljke Vukomeričkih gorica, te nizinski prostor savske aluvijalne ravnice; - prostore veće koncentracije stanovništva i aktivnosti što se u Prostornom planu odražavaju kao građevinska područja naselja i na njihove međuprostore što su po svom karakteru pretežito neizgrađeni (te su planirani kao šume, poljoprivredne površine, vodne površine), osim namjena što se mogu graditi izvan građevinskih područja naselja; - prostore prirodne i kulturne baštine koji se radi posebnih vrijednosti koriste pod posebnim uvjetima te na ostale prostore; - prostore čije karakteristike zahtijevaju posebna ograničenja u prostoru (krajobraz, tlo, vode) i na ostale prostore; - prostore primjene posebnih mjera i zaštite uređenjem zemljišta i na ostale prostore; - prostore koji traže posebne mjere sanacije radi zaštite posebnih vrijednosti i ostale prostore; - prostore primjene planskih mjera zaštite i na ostale prostore. Drugi dio Treći dio A. Kartografski prikazi u mjerilu 1:25.000 1.4. Osnovna namjena i korištenje prostora određena u Prostornom planu prikazana je na kartografskom prikazu 1. "Korištenje i namjena prostora" u mjerilu 1:25.000 i to: - građevinska područja grada Zagreba i Sesveta i 68 naselja, određuju njihov izgrađeni i neizgrađeni dio, odnosno površine predviđene za njihov razvoj; - izgrađene strukture izvan građevinskih područja grada Zagreba i Sesveta te 68 naselja određene kao izdvojena građevinska područja za gospodarsku namjenu (proizvodnu i poslovnu, odnosno proizvodno-poslovnu, poljoprivrednu, ugostiteljsko-turističku) i športsko-rekreacijsku namjenu; - poljoprivredne površine određene kao osobito vrijedno obradivo tlo, vrijedno obradivo tlo i ostala obradiva tla; - šumske površine određene kao gospodarske, zaštitne i šume posebne namjene; - vode i vodno dobro određene kao vodotoci, jezera, akumulacije i retencije, uređeni i neuređeni inundacijski pojas, te ostale površine koje čine vodno dobro; - ostale površine određene kao posebna namjena, površine infrastrukturnih sustava i groblja. 1.5. Na kartografskom prikazu 1. "Korištenje i namjena prostora" u mjerilu 1:25.000 određeni su prostori građevina što su od važnosti za Državu i Grad Zagreb i oni se očitavaju i tumače kao načelne planske kategorije, koje se detaljnije razrađuju u generalnim urbanističkim planovima grada Zagreba i Sesveta, drugim planovima u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju i lokacijskim dozvolama. 1.6. Prostori što se koriste i štite pod posebnim uvjetima prikazani su i razgraničeni na kartografskom prikazu 3. "Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora" u mjerilu 1:25.000 i to: (1.) područja što traže posebne uvjete korištenja kao što su: - prirodna baština i zaštićeni dijelovi prirode, - graditeljska, arheološka, memorijalna i etnološka baština, povijesne graditeljske cjeline, te povijesni sklop i građevina; (2.) područja posebnih ograničenja u korištenju kao što su: - krajobraz, - tlo, - vode i vodno dobro; (3.) područja očuvanja jedinog preostalog resursa zdrave pitke vode kao što su: - vodonosno područje, - vodozaštitna područja (I., II. III. zona zaštite). Pri razgraničavanju prostora iz odlomka 1. ove podtočke od ostalih prostora granice se određuju u korist zaštite prostora. 1.7. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite prikazana su i razgraničena na kartografskom prikazu 3. "Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora" u mjerilu 1:25.000 i to: - uređivanjem zemljišta, - zaštitom posebnih vrijednosti i obilježja, - određivanjem područja i dijelova primjene posebnih planskih mjera prostornog uređenja i zaštite. B. Kartografski prikazi u mjerilu 1:5.000 1.8. Na kartografskom prikazu "Građevinska područja naselja" u mjerilu 1:5.000 određeno je razgraničenje između građevinskih područja naselja te izdvojenih građevinskih područja za namjene koje po zakonu moraju biti u građevinskom području, od ostalog prostora planiranog kao poljoprivredne površine, šumske površine, vode i vodno dobro, posebna namjena, površine infrastrukturnih sustava i groblja. 1.9. Unutar građevinskih područja naselja, određena je namjena te uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora. 1.10. Prostornim planom predviđaju se osnovni uvjeti za određivanje namjena površina i to: - temeljna obilježja prostora Grada Zagreba definirana u točki 1.3. Temeljna obilježja Grada Zagreba; - načelo racionalnog korištenja prostora i povećanja njegove vrijednosti; - održivo korištenje i kvaliteta prostora i okoliša; - valorizacija postojećeg stanja; - racionalno korištenje infrastrukturnih sustava; - postojanje prirodnih, izgrađenih i ljudskih resursa; - poticanje razvoja pojedinih mikroprostora; - unapređivanje kvalitete života; - povećanje broja radnih mjesta. 1.11. Na kartografskom prikazu "Građevinska područja naselja" određene su namjene površina na katastarskim planovima u mjerilu 1:5.000 i to: (1.) Površine za gradnju određene za: - budući razvoj (površine rezervirane za razvoj središnjih sadržaja naselja, površine rezervirane za novu stambenu gradnju, prateće i druge sadržaje koji se ne izdvajaju u posebne zone i ostale površine za budući razvoj) te posebne programe (gradski i drugi projekti od javnoga interesa); - pretežito stanovanje; - javnu i društvenu namjenu (društveni domovi, športsko-rekreacijske građevine, vatrogasni domovi, školske i predškolske ustanove, vjerske građevine, područne ambulante doma zdravlja); - gospodarsku namjenu (pretežito proizvodnu, pretežito poslovnu, pretežito ugostiteljsko-turističku). (2.) Neizgrađene površine određene za: - šume, - javne zelene površine, - zaštitne zelene površine, - vodocrpilišta, - šport i rekreaciju, - vode i vodno dobro. (3.) Površine komunalnih i prometnih infrastrukturnih sustava određene za: - javnu cestovnu infrastrukturu, - željezničku infrastrukturu, - zračnu luku, - ostale površine komunalnih infrastrukturnih sustava (građevine državnog i županijskog značenja). (4.) Druge površine određene za: - posebnu namjenu, - groblja. 1.12. Za građenje unutar građevinskih područja naselja određena je mogućnost daljnjeg razgraničavanja unutar prikazanih namjena, te je određeno što se može unutar njih graditi i pod kojim uvjetima. 1.13. Izgrađene strukture što se mogu graditi izvan građevinskih područja te uvjeti za njihovo razgraničavanje određeni su ovim odredbama. 1.14. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora određeni su na katastarskim planovima u mjerilu 1:5.000, na kartografskom prikazu "Građevinska područja naselja" i to za: - vodozaštitno područje prikazom I., II. i III. zone zaštite, - zaštićene i vrijedne dijelove prirode, - arheološku baštinu, - povijesnu graditeljsku baštinu, - povijesni sklop i građevine, - memorijalnu baštinu, - etnološku baštinu. Uvjeti korištenja i zaštite prostora iz odlomka 1. alineje 2. - 7. ove točke određeni su u elaboratu "Konzervatorska podloga – Knjiga 1. Nepokretna kulturna dobra, Knjiga 2. Zaštićeni dijelovi prirode" što je sastavni dio Prostornoga plana. Pri razgraničavanju prostora iz odlomka 1. ove točke od ostalih prostora granice se određuju u korist zaštite prostora. 2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA 2.1. Uvjeti za određivanje građevinskih područja i korištenja izgrađena i neizgrađena dijela područja Prostornim planom Grada Zagreba utvrđene su granice građevinskih područja grada Zagreba i Sesveta, te 68 naselja što su u sastavu Grada Zagreba, kao racionalno organiziranih i oblikovanih prostora. Na građevinskim područjima grada Zagreba i Sesveta gradi se u skladu s GUP-om grada Zagreba i GUP-om Sesveta. Na građevinskim područjima 68 naselja koja nisu obuhvaćena granicom područja za koje se izrađuje GUP grada Zagreba i GUP Sesveta, gradi se u skladu s odredbama ovoga poglavlja. Građevinska područja i njihovi izgrađeni i neizgrađeni dijelovi uređuju se i koriste u skladu s posebnim propisima, pravilima struke i ovim odredbama. 2.1.1. Pri određivanju građevinskih područja zadovoljeni su sljedeći uvjeti: - racionalno korištenje i namjena prostora; - objektivizirano sagledavanje potreba za prostorom za svako naselje temeljem procjena budućih demografskih procesa, raspoloživog neizgrađenog prostora, procjene gospodarskih i ostalih potencijala i potreba, te kapaciteta postojeće infrastrukture; - osiguranje položaja naselja u planiranom sustavu središnjih naselja; - zaštita javnog interesa; - očuvanje posebnosti svakog naselja; - valorizacijom kvalitete prostora i okoliša prostor za građenje određivan je na način da se ne smanjuju šumske i kvalitetne poljoprivredne površine i štite vodni resursi; - sprječavanje spajanja građevinskih područja naselja. 2.1.2. Prostornim planom određeni su izgrađeni i neizgrađeni dijelovi građevinskih područja naselja i ucrtani su na kartografskom prikazu 1. "Korištenje i namjena prostora" u mjerilu 1:25.000 i na kartografskom prikazu "Građevinska područja naselja" u mjerilu 1:5.000. (1.) Izgrađeni dijelovi građevinskih područja obnavljat će se i dovršavati obnovom i dogradnjom postojećih građevina, gradnjom novih građevina za stanovanje, gospodarske, javne i društvene sadržaje uz očuvanje identiteta naselja, afirmaciju javnog prostora, te podizanje komunalnog standarda naselja, rekonstrukcijom postojeće i gradnjom nove ulične mreže i komunalne infrastrukture, te osiguranjem prostora za prateće sadržaje. (2.) Neizgrađeni dijelovi građevinskih područja naselja namijenjeni su za: - gradnju (pretežito stanovanje, javnu i društvenu namjenu, gospodarsku namjenu, šport i rekreaciju, površine komunalnih i prometnih infrastrukturnih sustava i mreža, groblja, gospodarenje otpadom i sl., - neizgrađene površine (javne zelene površine, zaštitne zelene površine, šume, vode) koje se mogu uređivati ali se na njima ne može graditi osim u slučajevima određenim posebnim propisima; - posebnu namjenu. Prilikom građenja na neizgrađenim dijelovima građevinskih područja (na kojima se može graditi) poštivat će se uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina šuma, šumskog zemljišta, zaštitnih zona vodocrpilišta, posebno vrijednih krajobraznih prostora, zaštićenih dijelova prirode i dijelova prirode što se štite Prostornim planom, u skladu s karakterističnim prirodnim obilježja prostora Grada Zagreba i mjerama sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš. 2.1.3. Zahvati u prostoru unutar Parka prirode Medvednica (1.) Iznimno od točke 2.1.2., u izgrađenim dijelovima građevinskog područja grada Zagreba unutar Parka prirode Medvednica dopuštaju se samo interpolacije, te sanacije i rekonstrukcije postojećih građevina. Za zahvate u prostoru iz odlomka 1. ove podtočke ovim Planom se utvrđuju sljedeći kriteriji: - zaštita i uređivanje vrijednosti prostora; - očuvanje graditeljskog nasljeđa, posebno središta starih sela; - niska gradnja interpolacijama, sanacijom i rekonstrukcijom postojećih pretežito stambenih građevina, te gradnjom pratećih javnih i društvenih sadržaja manjih gabarita na velikim parcelama; - osiguranje prostora za gradnju i rekonstrukciju ulica i komunalne infrastrukture; - gradnja, u pravilu, slobodnostojećih građevina; - veličina građevne čestice ne može biti manja od 800 m2; - ukupna izgrađenost građevne čestice može biti najviše 20%; - ukupna bruto razvijena površina ne može biti veća od 500 m2, a najmanje 60% prirodnog tla na građevnoj čestici mora biti ozelenjeno; - niska stambena građevina, odnosno obiteljska kuća može se graditi najviše kao jednoetažna, s mogućnošću gradnje podruma i potkrovlja; - potreban broj parkirališta i garažnih mjesta uređuje se na građevnoj čestici, veći dio u građevini ili u izdvojenoj garaži, minimalno 2 PGM/1stan; - pomoćne građevine smještavaju se, u pravilu, iza građevinskog pravca glavne građevine; - pomoćna građevina može se graditi najviše kao jednoetažna; - udaljenost građevnog pravca glavne građevine od bližeg ruba cestovnog zemljišta ostalih cesta i javno-prometnih površina ne smije biti manja od 5 m; - najmanja udaljenost niske stambene građevine, odnosno obiteljske kuće iznosi (h/2) od međe susjednih građevnih čestica, ali ne manje od 5 m; - predvrtove je potrebno hortikulturno urediti; - iznimno, na parcelama manjim od 800 m2, može se dopustiti rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja, zamjena i interpolacija, bruto razvijene površine najviše do 400 m2; - iznimno, uz sjevernu stranu Markuševečke ceste i obostrano uz Gračansku i Čučersku cestu, mogu se graditi slobodnostojeće i poluotvorene građevine na građevnoj čestici ne manjoj od 600 m2, kao dvoetažne, uz mogućnost gradnje podruma i potkrovlja, ukupne bruto razvijene površine 600 m2 za slobodnostojeće i 300 m2 za poluotvorene građevine; - za građevine javne i društvene namjene najveća izgrađenost je 30%, a najmanje 40% prirodnog tla građevne čestice mora biti ozelenjeno; - građevine javne i društvene namjene mogu se graditi najviše kao dvoetažne uz mogućnost gradnje podruma i potkrovlja; - postojeće građevine što su izgrađene u skladu s prijašnjim propisima mogu se rekonstruirati unutar postojećih vertikalnih i horzontalnih gabarita, ako njihova izgrađenost i etažnost prelazi propisane vrijednosti; - kod gradnje zamjenskih građevina nije moguće prelaziti propisane vrijednosti. U dijelu građevinskog područja grada Zagreba, unutar Parka prirode Medvednica, određenim kao negradivi dio, do donošenja Prostornog plana Parka prirode Medvednica ne mogu se planirati i provoditi zahvati u prostoru. (2.) U izgrađenim dijelovima građevinskog područja ostalih naselja unutar Parka prirode Medvednica dopuštaju se samo interpolacije, te sanacije i rekonstrukcije postojećih građevina. Za zahvate u prostoru iz odlomka 1. ove podtočke ovim Planom se utvrđuju sljedeći kriteriji: - zaštita i uređivanje vrijednosti prostora; - očuvanje graditeljskog nasljeđa, posebno središta starih sela; - niska gradnja interpolacijama, sanacijom i rekonstrukcijom postojećih pretežito stambenih građevina, te gradnjom pratećih javnih i društvenih sadržaja manjih gabarita na velikim parcelama; - osiguranje prostora za gradnju i rekonstrukciju ulica i komunalne infrastrukture; - gradnja, u pravilu, slobodnostojećih građevina te pomoćnih i manjih poljoprivrednih građevina; - veličina građevne čestice ne može biti manja od 350 m2; - ukupna izgrađenost građevne čestice može biti najviše 30%; - ukupna bruto razvijena površina na građevnoj čestici ne može biti veća od 400 m2, a najmanje 30% prirodnog tla građevne čestice mora biti ozelenjeno; - niska stambena građevina, odnosno obiteljska kuća može se graditi najviše kao jednoetažna, s mogućnošću gradnje podruma i potkrovlja; - potreban broj parkirališta i garažnih mjesta uređuje se na građevnoj čestici, minimalno 1 PGM/1stan; - pomoćne građevine i poljoprivredne građevine, ukupne tlocrtne zauzetosti do 150 m2, smještavaju se, u pravilu, iza građevinskog pravca glavne građevine; - pomoćna građevina može se graditi najviše kao jednoetažna; - poljoprivredna građevina može se graditi najviše kao jednoetažna uz mogućnost gradnje tavana koji se koristi samo za spremanje ljetine i sličnih proizvoda poljodjelskih gospodarstava; - udaljenost građevnog pravca glavne građevine od bližeg ruba cestovnog zemljišta ostalih cesta i javno-prometnih površina ne smije biti manja od 5 m; - najmanja udaljenost niske stambene građevine, odnosno obiteljske kuće iznosi h/2 od međe susjednih građevnih čestica, ali ne manje od 3 m; - predvrtove je potrebno hortikulturno urediti; - za građevine javne i društvene namjene najveća izgrađenost građevne čestice je 30%, a najmanje 40% prirodnog tla građevne čestice mora biti ozelenjeno; - građevine javne i društvene namjene mogu se graditi najviše kao dvoetažne uz mogućnost gradnje podruma i potkrovlja; - postojeće građevine što su izgrađene u skladu s prijašnjim propisima mogu se rekonstruirati unutar postojećih gabarita, iako njihova izgrađenost i etažnost prelazi propisane vrijednosti; - kod gradnje zamjenskih građevina nije moguće prelaziti propisane vrijednosti. U građevinskim područjima ostalih naselja unutar Parka prirode Medvednica, određenim kao neizgrađeni dio, do donošenja Prostornog plana Parka prirode Medvednica ne mogu se planirati i provoditi zahvati u prostoru. 2.2. Građevine od važnosti za Državu i Grad Zagreb 2.2.1. Prostornim planom određeni su prostorni uvjeti za građevine od važnosti za Državu i Grad Zagreb. Određivanje prostora i korištenje građevina od važnosti za Državu i Grad Zagreb Prostornim se planom utvrđuju kao osnovni plansko-usmjeravajući uvjeti. Građevine od važnosti za Državu jesu: (1.) prometne građevine: državne ceste: autoceste (Zagreb-Macelj, Zagreb-Karlovac, Zagreb-Goričan, Zagreb-Bregana, Zagreb-Slavonski Brod, Zagreb-Sisak), brze ceste (Buzin-Velika Gorica, Popovec-Marija Bistrica-Zabok, Slavonska av.-Ljubljanska av., Jadranska av.-Šarengradska ul., Radnička cesta od Slavonske av. do čvora Kosnica /novi putnički terminal zračne luke Zagreb/, Sisačka av. /Sajmišna ul./-Držićeva av. do Slavonske av.) i ostale državne ceste (Zaprešić-priključak na cestu D1, Zagreb-Dugo Selo, Avenija Većeslava Holjevca od Slavonske av. do Buzina); željezničke pruge: magistralne glavne pruge (Dugo Selo-Zagreb glavni kolodvor-Karlovac, Savski Marof-Zaprešić-Zagreb glavni kolodvor-Sisak, Sesvete-Velika Gorica, Čulinec-Zagreb Resnik, Zagreb-Trešnjevka, Zagreb-Klara-Delta odvojnica, Zaprešić-Gornje Blato-Ranžirni kolodvor sa odvojnicama na druge magistralne pruge u koje se uključuje) i pruga I reda (Podsused-Samobor); (2.) građevine telekomunikacija (međunarodna centrala i tandem tranzitnih međunarodnih centrala, nacionalna širokopojasna kabelska telekomunikacijska mreža); (3.) energetske građevine (hidrocentrala Prečko, EL-TO, TE-TO, INA plinovod i produktovod, izgradnja 400 kV prstena oko Grada, TS 400/220/110 kV Žerjavinec); (4.) proizvodne građevine (za proizvodnju baznih kemijskih proizvoda , papira, građevine za preradu kože, proizvodnju i promet na veliko lijekova); (5.) građevine za postupanje otpadom (građevina za skladištenje i obradu opasnog otpada); (6.) športske građevine (golf tereni, športsko-rekreacijski centri veći od 5 ha); (7.) građevine posebne namjene (vojne građevine i građevine od značaja za obranu države, sukladno posebnim propisima); (8.) građevine društvenih djelatnosti: obrazovanje i znanost (srednje škole, visoka učilišta i znanstvene ustanove), kultura (kazališta, muzeji, galerije, knjižnice), zdravstvo (klinički bolnički centar, kliničke bolnice, klinike, državni zdravstveni zavodi), uprave i pravosuđa (javne službe državne uprave, pravosudne funkcije i dr.). Građevine od važnosti za Grad Zagreb jesu: (1.) prometne građevine (županijske i lokalne ceste prema kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena prostora, robni terminali Zagreb /lokacije Žitnjak i Jankomir/, autobusni kolodvor, sljemenska žičara); (2.) građevine telekomunikacija (veći telekomunikacijski objekti i proširenje postojećih centrala); (3.) energetske građevine (TE-TO na otpad, revitalizacija postojećih TS 110/x kV i 110 kV mreža, vrelovodna mreža, mreža plinovoda, PMRS); (4.) vodne građevine i odvodnja (vodocrpilišta, mreža magistralnih cjevovoda, precrpne stanice, vodospreme, mreža kolektora i sabirnih kanala, ispusti, odušni kanali, glavni odvodni kanal, uređaji za pročišćavanje otpadnih voda, crpne stanice, retencije za obranu od poplava, nasipi, oteretni i lateralni kanali); (5.) gospodarske građevine (elektroindustrije, prehrambene industrije, grafičke industrije, građevine za preradu nemetalnih minerala, trgovački centri površine 5 ha i više); (6.) građevine za postupanje otpadom (centar za gospodarenje otpadom); (7.) športske građevine (športska zračna luka Lučko, Bočarski dom, Dom sportova, Hipodrom, ŠRC Jarun, KC “D. Petrović”, Stadion Dinamo, ŠRC Svetice, ŠRC Šalata, ŠP Mladost i dr.); (8.) ugostiteljsko-turističke građevine (hoteli visokih i viših kategorija, hoteli obiteljskog tipa, moteli, kavane); (9.) građevine na zaštićenom području; (10.) građevine društvenih djelatnosti: obrazovanje (predškolske ustanove i osnovne škole, otvorena i pučka učilišta), kultura (muzeji, galerije, kazališta, kina, knjižnice i čitaonice, domovi kulture, kulturno-informativni centri, ustanove tehničke kulture i dr.), zdravstvo i socijalna skrb (domovi zdravlja, poliklinike, opće i specijalne bolnice, ljekarne, lječilišta, domovi umirovljenika, ustanove za smještaj djece s posebnim potrebama i dr.), javne službe gradske uprave, (Gradsko poglavarstvo, Gradska skupština i dr.) vjerske i slične građevine (crkve, samostani, škole, učilišta, zavodi, socijalne i dobrotvorne ustanove, groblja i dr.). 2.2.2. Građevine od važnosti za Državu i Grad Zagreb koje se grade i rekonstruiraju unutar građevinskih područja naselja (prometne, energetske, vodne i proizvodne građevine, građevine za postupanje s otpadom, građevine na zaštićenom području, športske i građevine posebne namjene te građevine u povijesnom središtu Zagreba) uređuju se u građevinskim područjima naselja grad Zagreb i Sesvete u skladu s GUP-om grada Zagreba i GUP-om Sesveta, a u ostalim prostorima prema ovim provedbenim odredbama. 2.2.3. Izvan građevinskih područja naselja planiraju se dijelovi prostora za građevine od važnosti za Državu i Grad Zagreb (prometni koridori, vodne i energetske građevine, proizvodne građevine za preradu i obradu otpada, te za preradu nemetalnih minerala, športske i ugostiteljsko-turističke građevine, građevine na zaštićenom području i slobodne zone, trgovački centri površine 5 ha i više), te su za njih određene površine infrastrukturnog sustava, odnosno izdvojena građevinska područja. 2.2.4. Za građevine od važnosti za Državu i Grad Zagreb izrađuje se stručna podloga u skladu s Zakonom o prostornom uređenju u svrhu pripreme zahvata u prostoru i mogućeg utjecaja toga zahvata na okoliš. 2.3. Građevinska područja 68 naselja Građevinska područja 68 naselja ucrtana su na katastarskim planovima u mjerilu 1:5.000, na kartografskom prikazu "Građevinska područja naselja". Na građevinskim područjima 68 naselja gradi se u skladu s odredbama ovoga poglavlja. Građevne čestice, unutar građevinskih područja naselja namijenjene su za stanovanje, javnu i društvenu namjenu, gospodarske sadržaje, komunalne te prometne infrastrukturne građevine i sustave, javne i zaštitne zelene površine, šume, šport i rekreaciju, vode i vodno dobro i groblja. Granice građevinskih područja naselja razgraničuju površine izgrađenih dijelova naselja i površine predviđene za njihov razvoj od ostalih površina namijenjenih razvoju poljoprivrede i šumarstva kao i drugih djelatnosti koje se s obzirom na namjenu mogu planirati izvan građevinskih područja naselja. U građevinskim područjima naselja određene su: - površine za gradnju, - neizgrađene površine, - površine komunalnih i prometnih infrastrukturnih sustava, - druge površine. 2.3.1. Površine za gradnju Površine za gradnju (za budući razvoj i gradske projekte, pretežito za stanovanje, javnu i društvenu namjenu te gospodarsku namjenu) prikazane su na kartografskom prikazu "Građevinska područja naselja" u mjerilu 1:5.000. Za građevine što se grade unutar površina za gradnju, a obuhvaćene su prostornom granicom zaštićenog kulturnog dobra, posebne uvjete gradnje utvrđuje gradsko tijelo nadležno za zaštitu kulturnih dobara. Način izgradnje nove građevine određuje se prema veličini građevne čestice i načinu izgradnje na susjednim česticama. Kod izgradnje zamjenske građevine način izgradnje ne može se promijeniti, osim iznimno, kad to uvjetuje način izgradnje na susjednim građevnim česticama. Na povšinama za gradnju što graniče s vodotokom, planiranom ili postojećom regulacijskom i zaštitnom vodnom građevinom, te drugim vodnim građevinama, u svrhu sprečavanja nepovoljnih utjecaja na pogoršanje vodnog režima ograničavaju se prava vlasnika i korisnika zemljišta za gradnju tako da se ne mogu graditi stambene, stambeno-gospodarske, pomoćne, poljoprivredne ili manje gospodarske građevine te podizati ograde: - na udaljenosti od 5 m od obale postojećeg odnosno planiranog korita potoka u naselju, ili melioracijskog kanala odnosno vanjske nožice obrambenog nasipa; - 20 m od zaobalne nožice postojećeg/izvedenog obrambenog nasipa na rijeci Savi, Krapini i kanalu "Sava-Odra-Sava". Za građenje na parceli koja graniči s vodotokom, kanalom, zaštitnom vodnom građevinom odnosno parcelom javnog vodnog dobra potrebno je pribaviti vodopravne uvjete. Prilikom građenja građevina mora se poštivati propisana udaljenost od infrastrukturnih koridora što je određena u poglavlju 5. UVJETI (FUNKCIONALNI, PROSTORNI, EKOLOŠKI) UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA U PROSTORU ovih odredbi. A. Pretežito stanovanje Na jednoj građevnoj čestici, namijenjenoj (pretežito) stanovanju, mogu se, uz jednu stambenu građevinu, odnosno obiteljsku kuću ili stambeno-gospodarsku građevinu, graditi i pomoćne, poljoprivredne i manje gospodarske građevine. 2.3.1.1. Veličina i izgrađenost građevne čestice (1.) Veličina građevne čestice za građenje niske stambene građevine, odnosno obiteljske kuće ne može biti manja od: - za slobodnostojeće građevine - 350 m2 s tim da širina građevne čestice, mjerene na mjestu građevnog pravca građevine, ne može biti manja od 14 m; - za poluotvorene građevine - 300 m2, s tim da širina građevne čestice, mjerene na mjestu građevnog pravca građevine, ne može biti manja od 12 m; - za građevine u nizu - 225 m2, s tim da širina građevne čestice, mjerene na mjestu građevnog pravca građevine, ne može biti manja od 9 m. Ukoliko se gradi stambeno-gospodarska građevina, ili se uz stambenu građevinu, odnosno obiteljsku kuću na istoj građevnoj čestici smještava poljoprivredna ili (i) manja gospodarska građevina, veličina građevne čestice ne može biti manja od: - za slobodnostojeće građevine - 600 m2 ; - za poluotvorene građevine - 480 m2 ; - za građevine u nizu - 360 m2 . Dubina građevne čestice iznosi, u pravilu, najmanje 25 m. (2.) Ukupna izgrađenost građevne čestice može biti: - za slobodnostojeće građevine - najviše 30%, a na česticama većim od 1.080 m2 najviše 20%, uz najmanje 30% neizgrađenog ozelenjenog prirodnog tla; - za poluotvorene građevine - najviše 40%, a na česticama većim od 900 m2 najviše 20%, uz najmanje 30% neizgrađenog ozelenjenog prirodnog tla; - za građevine u nizu - najviše 50%, a na česticama većim od 600 m2 najviše 20%, uz najmanje 20% neizgrađenog ozelenjenog prirodnog tla. (3.) U izgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja, na građevnim česticama što su manje od utvrđenih u podtočki (1.) ove točke i s izgrađenošću većom od utvrđene u podtočki (2.) ove točke kod rekonstrukcije građevine ne smije se povećati izgrađenost parcele. Odredbe o veličini građevne čestice ne primijenjuju se pri interpolacijama u gusto izgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja ako su ispunjeni uvjeti o najvećoj dopuštenoj ukupnoj izgrađenosti građevne čestice i odredbe o najmanjoj udaljenosti građevine od javnoprometnih površina, međa i drugih građevina, uzimajući u obzir lokalne uvjete. 2.3.1.2. Udaljenost građevine od susjedne građevne čestice (1.) Niska stambena građevina, odnosno obiteljska kuća ako se gradi na slobodnostojeći način, mora biti udaljena najmanje pola visine (h/2) od međe susjednih građevnih čestica, ali ne manje od 3 m. Iznimno od odlomka 1. ove podtočke, u već izgrađenim dijelovima naselja, u skladu s lokalnim uvjetima, građevina može biti udaljena i manje od 3 m od jedne susjedne međe građevne čestice, ali ne manje od 1 m, pod sljedećim uvjetima: - ako udaljenost od druge susjedne međe građevne čestice nije manja od 3 m; - na građevini koja je udaljena od susjedne građevne čestice manje od 3 m, ne smiju se graditi otvori prema toj međi. Otvorima iz odlomka 2. alineja 2. ove podtočke ne smatraju se otvori s neprozirnim staklom najveće veličine 60 x 60 cm i dijelovi zida od staklene opeke. (2.) Balkoni, terase i otvorena stubišta ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 3 m od međe susjedne građevne čestice. (3.) Niska stambena građevina, odnosno obiteljska kuća što će se graditi na poluotvoreni način tako da će se jednom stranom prislanjati uz susjednu građevinu ili među, mora s drugim dijelovima građevine (istakom) biti udaljena od granice susjedne građevne čestice najmanje h/2, ali ne manje od 3 m. (4.) Niska stambena građevina, odnosno obiteljska kuća što će se graditi u nizu, bočnim će stranama biti prislonjena na granice susjednih građevnih čestica, a od stražnje će granice čestice biti udaljena najmanje h/2, ali ne manje od 3 m. 2.3.1.3. Visina građevine Niska stambena građevina, odnosno obiteljska kuća i stambeno-gospodarska građevina može se graditi kao jedno ili dvoetažna, s mogućnošću gradnje podruma i potkrovlja. Iznimno od odlomka 1. ove točke stambeno-gospodarska građevina može se graditi i kao troetažna, ako se u prizemlju predviđa gospodarski prostor, ali samo ako to dopuštaju lokalni uvjeti. Najveća visina (h) jednoetažne stambene građevine, odnosno obiteljske kuće i stambeno-gospodarske građevine je 4,5 m, a dvoetažne 7,5 m. Najveća visina troetažne stambeno-gospodarske građevine je 10,5 m. Unutar zaštićenih i evidentiranih seoskih naselja najveću visinu građevine određuje gradsko tijelo nadležno za zaštitu kulturnih dobara. 2.3.1.4. Pomoćne, manje gospodarske i poljoprivredne građevine (1.) Pomoćne i manje gospodarske građevine mogu se graditi najviše kao jednoetažne, s mogućnošću gradnje podruma i tavana tako da: - visina od kote konačno zaravnanog terena do vijenca građevine nije viša od visine glavne ulične stambene građevine i ne prelazi visinu 4 m; - visina od kote konačno zaravnanog terena do sljemena krova ne prelazi visinu sljemena ulične stambene građevine i nije viša od 7 m; - tlocrtna zauzetost manjom gospodarskom i/ili pomoćnom građevinom nije veća od 150 m2; - građevinski pravac je, u pravilu, iza građevinskog pravca glavne građevine; - iznimno, na strmom terenu garaža se može graditi na regulacijskoj liniji, u skladu s lokalnim uvjetima. Najmanja udaljenost građevina iz odlomka 1. ove podtočke od susjednih građevnih čestica mora biti: - ako se grade kao slobodnostojeće građevine - 1m; - ako se grade kao poluotvorene građevine moraju biti smještene s jedne strane uz pretpostavljenu susjednu građevinu odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj čestici; - ako se grade u nizu moraju biti dvjema stranama prislonjene uz pretpostavljenu susjednu građevinu i odjeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednim građevnim česticama. Ako građevine imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 3 m. Ako krov građevine ima nagib prema susjednoj građevnoj čestici i ako je streha udaljena od međe susjedne čestice manje od 3 m, krov mora imati snjegobrane i oluke. Kod građenja manjih gospodarskih građevina, osigurat će se odgovarajući prostor za parkiranje u okviru građevne čestice. (2.) Poljoprivredne građevine mogu se graditi kao jednoetažne, s mogućnošću gradnje podruma i tavana tako da: - se tavan može koristiti samo za spremanje ljetine i sličnih proizvoda poljodjelskih gospodarstava; - visina građevine do vijenca krova može biti najviše 5 m, a do sljemena krova 7 m, s tim da najveća visina krovnog nadozida može biti 2 m; - tlocrtna zauzetost poljoprivrednim građevinama ne smije biti veća od 150 m2; - građevni pravac u pravilu je iza građevnog pravca glavne građevine; - građevine moraju biti udaljene najmanje 10 m od stambene građevine na istoj građevnoj čestici, odnosno 15 m od stambene građevine na susjednoj građevnoj čestici; - najmanja udaljenost od susjedne građevne čestice iznosi 5 m, ako su građevine građene od drveta, i u njima se sprema sijeno, slama i sl.; - najmanja udaljenost od susjedne građevne čestice iznosi 1 m, ako se građevine grade od opeke ili betona; - na udaljenosti manjoj od 3 m do susjedne građevne čestice, ne smiju se prema istoj graditi otvori; - krov mora imati snjegobrane i oluke ako mu je nagib prema susjednoj građevnoj čestici, a udaljenost je od međe manja od 3 m. (3.) Postojeće pomoćne, manje gospodarske i poljoprivredne građevine što su sagrađene u skladu s prijašnjim propisima mogu se rekonstruirati, iako njihova udaljenost od susjedne građevne čestice ne odgovara udaljenosti određenoj u podtočkama (1.) i (2.) ove točke. 2.3.1.5. Arhitektonsko oblikovanje građevina Arhitektonsko oblikovanje građevina i izbor građevinskog materijala što će se upotrijebiti moraju osiguravati racionalno korištenje energije, biti primjereni Zagrebu i zagrebačkom prostoru i tradiciji, u skladu s uobičajenim načinom građenja s okolnim građevinama i krajobrazom. U starim dijelovima naselja s vrijednom autohtonom arhitekturom koristit će se građevinski elementi i materijali što su za taj prostor uobičajeni, u skladu s lokalnim uvjetima. Krovišta građevina mogu biti kosa, dvostrešna, s nagibom 30-450 , pokrivena crijepom ili pokrovom boje crijepa, a iznimno mogu biti ravna, ili s blagim nagibom, te bačvasta. Južna krovišta stambenih i drugih građevina, osim građevina u povijesnim jezgrama, moguće je oblikovati za ugradnju sunčanih pretvornika. Na kosom terenu sljeme krova treba biti, u pravilu, usporedno sa slojnicama zemljišta. 2.3.1.6. Uređenje građevne čestice Prostor na građevnoj čestici namijenjenoj pretežito stanovanju uređivat će se, u pravilu, na tradicionalan način uređivanja okućnice poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonog biljnog materijala. Terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da nisu u suprotnosti s oblikovnim obilježjima naselja. Predvrtovi se hortikulturno uređuju bez mogućnosti smještaja dodatnih pokretnih gospodarskih sadržaja. Neizgrađeni dio građevne čestice - prirodni teren najmanje je 50%, uređen visokim i niskim zelenilom. Postojeće i planirano zelenilo mora biti prikazano u lokacijskoj, odnosno građevinskoj dozvoli. Ograde se, u pravilu, izrađuju kao kombinacija perforiranih elemenata sa živicom, visine do 1,5 m. Ograde između građevnih čestica ne mogu biti više od 2,0 m. Iznimno od odlomka 5. ove točke ograde mogu biti i više od 1,5 m, odnosno 2,0 m, kada je to nužno radi zaštite građevine ili načina njezina korištenja. B. Gospodarski sadržaji 2.3.1.7. Gospodarske građevine u gospodarskim zonama (1.) U građevinskim područjima naselja Prostornim planom formirane su gospodarske zone kao kompleksi građevnih čestica namijenjenih gradnji gospodarskih građevina. U gospodarskim zonama mogu se graditi: - manje proizvodne pretežito zanatske građevine, manje industrijske građevine tehnološki visoko razvijene i bez štetnih utjecaja na okoliš, prostori i uređaji za prikupljanje i sortiranje te preradu korisnog otpada (bioloških otpadaka i krutog otpada bez štetnih sastojaka), - poslovne građevine (pretežito uslužne, pretežito trgovačke i komunalno - servisne), - ugostiteljsko - turističke građevine, - građevine za preradu mineralnih sirovina, u skladu s lokalnim uvjetima. Gospodarske zone određene su u građevinskim područjima naselja: - u južnom dijelu Grada Zagreba: Buzin, Hrvatski Leskovac i Lučko, - u istočnom dijelu Grada Zagreba: Belovar, Kašina, Markovo Polje, Popovec i Šašinovec. (2.) U gospodarskim zonama veličina građevne čestice ne može biti manja od 1.000 m2, širina parcele ne može biti manja od 20 m, a najveći omjer širine i dužine određen je, u pravilu, 1:5. Ukupna tlocrtna zauzetost građevne čestice građevinama iznosi najviše 50%, a najmanje 10%. Iznimno, pri novoj gradnji interpolacijama u gusto izgrađenim dijelovima zone omogućuje se formiranje manjih građevnih parcela od onih što su određene u prvom odlomku ove podtočke, ako su zadovoljeni uvjeti izgrađenosti građevne čestice i najmanja udaljenost građevine od međa susjednih građevnih čestica, propisani ovom točkom. Visina gospodarske građevine od kote zaravnatog terena do vijenca krova mora biti u skladu s namjenom i funkcijom građevine te tehnologijom proizvodnog procesa, ali, u pravilu, ne više od 12 m, osim za silos, mlin i sl. Dopuštena etažnost gospodarske građevine je najviše podrum i tri etaže, a iznimno četiri. Iznimno od odlomka 4. ove podtočke u gospodarskim zonama Buzin, Hrvatski Leskovac i Sesvetski Kraljevec visina gospodarske građevine može biti i viša od 12 m, a najviše do 20 m. Najmanja udaljenost građevine od međa susjednih građevnih čestica iznosi pola visine građevine. Ukoliko je h/2 manje od 3 m, najmanja udaljenost je 3 m. (3.) Najmanje 30% površine građevne čestice mora biti uređeno kao parkovno, pejsažno ili zaštitno zelenilo, a prema drugim namjenama realiziraju se parkovni, pejsažni ili zaštitni vegetacijski tamponi u skladu s uvjetima zaštite okoliša. Na parcelama što su uz postojeću stambenu gradnju mora se osigurati tampon visokog zaštitnog zelenila najmanje širine 5 m. Ograde između građevnih čestica ne mogu biti više od 2 m, osim u iznimnim slučajevima kada je to nužno radi zaštite građevina ili načina njihova korištenja. Do građevne čestice za gradnju gospodarskih građevina mora se izgraditi javnoprometna površina najmanje širine kolnika 7,00 m, a ulična ograda mora biti udaljena najmanje 5,00 m od osi javnoprometne površine. Parkirališta će se, u pravilu, predvidjeti u prednjem dijelu građevne čestice, ispred ili iza ulične ograde. (4.) Prigodom planiranja, projektiranja i odabira pojedinih sadržaja i tehnologija osigurat će se propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od buke, smrada, onečišćavanja zraka, zagađivanja podzemnih i površinskih voda i sl.), te će se isključiti one djelatnosti i tehnologije koje onečišćuju okoliš ili ne mogu osigurati propisane mjere zaštite okoliša i kvalitetu života i rada na susjednim građevnim česticama, odnosno prostoru dosega negativnih utjecaja. Arhitektonsko oblikovanje građevina mora se zasnivati na principima suvremenog industrijskog oblikovanja i najnovijim saznanjima, uz upotrebu postojanih materijala i boja. 2.3.1.8. Gospodarske građevine na pojedinačnim građevnim česticama U građevinskim područjima naselja, mogu se graditi gospodarske građevine na pojedinačnim građevnim česticama koje svojom veličinom, smještajem u naselju i osiguranjem osnovnih priključaka na komunalnu i prometnu infrastrukturu omogućuju funkcioniranje gospodarskog sadržaja, bez štetnih utjecaja na okoliš. Gospodarske građevine iz odlomka 1. ove točke grade se u skladu s lokalnim uvjetima, u pravilu prema uvjetima određenim za namjenu građevina koja je u tom prostoru prevladavajuća. To se osobito odnosi na veličinu i oblikovanje građevine. Gospodarskim građevinama iz odlomka 1. ove točke smatraju se i prostori i uređaji za prikupljanje i sortiranje te preradu korisnog otpada (bioloških otpadaka i krutog otpada bez štetnih sastojaka). U prostorima u kojima prevladava pretežito stanovanje veličina i izgrađenost građevne čestice određivat će se prema odredbama točke 2.3.1.1., način gradnje i udaljenost građevine od susjedne građevne čestice, u pravilu, prema odredbama točke 2.3.1.2., a visina građevine prema odredbama točke 2.3.1.3. ovoga poglavlja. Zatečene gospodarske građevine u izgrađenim dijelovima naselja, što su veće od određenih ovim odredbama, ili se nalaze unutar prostorne granice zaštićenog kulturnog dobra, zadržavaju se uz uvjet osiguranja propisanih mjera zaštite okoliša. Građevine iz odlomka 1. ove točke ne mogu se graditi na građevnim česticama unutar prostorne granice zaštićenog kulturnog dobra. Zatečene gospodarske građevine, s izgrađenošću i visinom većom od propisanih u točkama 2.3.1.1. i 2.3.1.3. ovoga poglavlja, koje su sagrađene u skladu s ranije važećim propisima, mogu se rekonstruirati u granicama postojećih horizontalnih i vertikalnih gabarita. C. Društvene djelatnosti i ostali sadržaji javnog interesa 2.3.1.9. Građevine za društvene djelatnosti Građevine za društvene djelatnosti mogu se graditi unutar građevinskog područja naselja: - ako se građevna čestica na kojoj će se građevine graditi nalazi uz već izgrađenu javnu cestu ili drugu javnoprometnu površinu čiji je kolnik najmanje širine 5,5 m, ili ako je za javnoprometnu površinu prethodno izdana lokacijska dozvola; - ako se na građevnoj čestici ili uz javnoprometnu površinu osigurava prostor za parkiranje vozila; - ako je udaljenost škola i predškolskih ustanova od stambenih i drugih građevina najmanje 10 m, a od manjih gospodarskih i poljoprivrednih građevina što onečišćuju okoliš najmanje 50 m. Izgrađenost građevne čestice na kojoj će se graditi škola ili predškolska ustanova može biti najviše 30%. Građevine društvene namjene, osim crkava, mogu se graditi visine najviše do tri etaže. (1.) Predškolske ustanove (dječji vrtići i jaslice) Površina zemljišta za jednoetažnu građevinu treba biti, u pravilu, 40 m2 po djetetu, odnosno najmanje 25 m2 po djetetu ukoliko se radi o dvoetažnoj građevini s time da građevina ne može biti smještena na površini manjoj od 2.000 m2. Za građevine kapaciteta većeg od 100 mjesta dovoljno je, u pravilu, 35 m2 po djetetu. Odstupanja su moguća samo u gusto naseljenim područjima Grada, odnosno u već formiranim naseljima u kojima zbog postojeće izgrađenosti nije moguće zadovoljiti normativ iz odlomka 1. ove podtočke. (2.) Osnovne škole Kod projektiranja i gradnje osnovnih škola primjenjuju se, pored zakonskih odredbi, i sljedeći okvirni normativi i standardi: - najveća veličina osnovne škole određena je brojem od 960 učenika; - bruto površina građevine po jednom učeniku je oko 4,8 m2 ; - zemljištem za izgradnju osnovnoškolske građevine mora se osigurati površina za školsku zgradu, prostor za odmor i rekreaciju, prostor za vanjske športske terene, prostor za zelene površine i drugo; - veličina građevne parcele koja osigurava prostor za sadržaje iz prethodne alineje određena je normativom 30-50 m2 po učeniku računajući da škola radi u dvije smjene. Iznimno, u već izgrađenim gusto naseljenim područjima Grada, odnosno u već formiranim naseljima, normativ je 20-40m2 po učeniku. (3.) Šport i rekreacija Ovisno o veličini naselja i slobodnog prostora u naselju i komplementarnosti s okolnim namjenama omogućuje se i građenje zatvorenih športsko-rekreacijskih građevina. Najveća izgrađenost građevne čestice na kojoj će se graditi zatvorena športska građevina je 30%. Kod građenja športskih građevina potrebno je na građevnoj čestici osigurati potreban broj parkirališnih mjesta. (4.) Vjerske građevine Ovisno o veličini naselja, veličina župne crkve je od 300 do 500 m2 bruto razvijene površine. Uz crkvu se može graditi vjeronaučna dvorana, uredski (župni) i stambeni prostor te drugi prostor potreban za funkcioniranje župe. Najveća moguća izgrađenost građevne čestice na kojoj se gradi župna crkva s pratećim sadržajima je 30%. Pri tome je unutar građevne čestice potrebno osigurati javni prostor za okupljanje vjernika najmanje veličine 60% od izgrađenog dijela. Preostali dio građevne čestice mora biti hortikulturno uređen temeljem krajobraznog projekta. Za ostale vjerske građevine najveća izgrađenost građevne čestice je 30%. (5.) Zdravstvo, kultura, znanost i socijalna djelatnost Građevine iz ostalih područja društvenih djelatnosti koje služe podizanju zdravstvene, socijalne, kulturne i znanstvene razine stanovništva, grade se unutar površina za javne i društvene namjene, površina rezerviranih za budući razvoj i posebne programe, odnosno unutar građevinskog područja naselja. Građevine zdravstvene, socijalne i kulturne djelatnosti grade se u skladu s veličinom i značenjem naselja u mreži središnjih naselja i standardima, te na lokacijama i na način da pridonose kvaliteti života u naselju i slici naselja. Građevine u kojima se obavlja znanstvena djelatnost, uz uvjete iz odlomka 1. ove podtočke, grade se prema zahtjevima i posebnim pravilima za pojedine znanstvene discipline. 2.3.1.10. Ostali sadržaji javnog interesa Ostali sadržaji javnog interesa kao što su upravne funkcije, pravosuđe, udruge građana, političke stranke i druge organizacije, uključujući i strana diplomatska predstavništva, u pravilu se grade unutar površina za javne i društvene namjene, ili unutar građevinskih područja naselja, ovisno o veličini naselja i slobodnog prostora u naselju i komplementarnosti s okolnim namjenama. 2.3.1.11. Oblikovanje građevina za društvene djelatnosti i ostale sadržaje javnog interesa Građevine koje služe društvenim djelatnostima i ostalim sadržajima od javnoga interesa u pravilu se grade na istaknutim lokacijama te moraju biti građene kvalitetno i racionalno. Za građevine iz odlomka 1. ove točke provest će se arhitektonsko-urbanistički natječaj ako se grade na lokaciji za koju je raspisivanje natječaja predviđeno konzervatorskim kriterijima, odnosno kada je to određeno programom mjera za unapređenje stanja u prostoru. Na prostorima na kojima je ovim odredbama propisana izrada prostornih planova užih područja, raspisivanje urbanističko-arhitektonskog natječaja za građevine društvenih djelatnosti i ostalih sadržaja javnog interesa, odredit će se tim planovima. 2.3.2. Neizgrađene površine, površine komunalnih i prometnih infrastrukturnih sustava i druge površine A. Neizgrađene površine Neizgrađene površine unutar građevinskih područja (šume, javne zelene površine, zaštitne zelene površine, vodocrpilišta, površine za šport i rekreaciju, te vode i vodna dobra) ucrtane su u kartografskom prikazu "Građevinska područja naselja" u mjerilu 1:5.000. 2.3.2.1. Šume Šumske površine što se nalaze u građevinskom području naselja ne mogu se sjeći - prenamjenjivati, treba ih uređivati i njegovati u skladu sa šumskogospodarskim osnovama i programima za gospodarenje šumama. Posebne uvjete za gradnju građevina u pojasu do 50 m od ruba šume utvrđuje nadležno tijelo za gospodarenje šumama i šumskim zemljištem. 2.3.2.2. Javne zelene površine - parkovi i park-šume Prostornim planom određene su sljedeće površine parkova i park-šuma: - južni dio Grada Zagreba u naseljima: Brezovica, Buzin, Mala Mlaka i Kupinečki Kraljevec; - istočni dio Grada Zagreba u naseljima: Kašina i Moravče. Postojeće parkovne površine ne mogu se prenamjenjivati. Nove parkovne površine u naseljima oblikovat će se sukladno prirodnim osobitostima prostora i opremati prema potrebama stanovnika naselja, te će se, u pravilu, osigurati 5 m2/stanovniku. U parkovima iz odlomka 1. ove točke moguće je graditi manje javne građevine, paviljone, sanitarne čvorove, fontane, dječja igrališta, te uređivati staze, odmorišta i sl. tako da njihova ukupna površina ne prelazi 5% ukupne površine parka. Parkovi s pripadajućim građevinama i opremom dimenzioniraju se i oblikuju u okviru cjelovitog uređenja parkovne površine. 2.3.2.3. Zaštitne zelene površine i karakteristični krajobrazni prostori Na karakterističnim krajobraznim poljodjelskim prostorima neće se mijenjati parcelacija i struktura kultura, karakteristični šumarci i živice i ne mogu se graditi građevine. Osim postojećih karakterističnih krajobraznih prostora koji predstavljaju razmak između izgrađenih struktura naselja oblikuju se i nove zaštitne zelene površine u skladu s namjenom određenom Prostornim planom. U razdjelnom zaštitnom zelenilu, čija je funkcija odvajanje nepodudarnih namjena i koje se uređuje visokom vegetacijom, mogu se oblikovati rekreativni sadržaji, putevi, staze, paviljoni i nadstrešnice tako da njihova ukupna površina ne prelazi 5% površine zaštitnog zelenila. 2.3.2.4. Šport i rekreacija U građevinskim područjima naselja osiguravaju se prostorni uvjeti kao dio javnog standarda za razvoj športsko-rekreacijskih sadržaja na način da se zadržavaju postojeća igrališta ili drugi športski sadržaji (koji se održavaju i uređuju), da se postojeći športski sadržaji dopunjuju pratećim sadržajima što upotpunjuju osnovnu djelatnost tamo gdje to omogućuje veličina zone, karakter prostora i vrsta športa i/ili rekreacije ili se osiguravaju nove površine. Prostornim planom određene su sljedeće zone športa i rekreacije: - južni dio Grada Zagreba u naseljima: Brezovica, Buzin, Demerje, Donji Dragonožec, Donji Trpuci, Gornji Čehi, Hrašće, Hrvatski Leskovac, Kupinečki Kraljevec, Lučko, Mala Mlaka, Odranski Obrež, Odra, Strmec; - istočni dio Grada Zagreba u naseljima: Ivanja Reka, Kašina, Planina Gornja, Slanovec, Žerjavinec. Športsko-rekreacijske zone uređuju se u skladu s lokalnim potrebama stanovništva, te temeljem prostornih uvjeta, standarda i normativa za gradnju športskih građevina. Površine povremeno pod vodom (inundacije, retencije na potocima Medvednice) mogu se koristiti za šport i rekreaciju. Trim staze, jahače i biciklističke staze na kojima se ne grade građevine, uređuju se u skladu s okolnim prostorom. 2.3.2.5. Vode i vodno dobro Vode i vodno dobro unutar građevinskog područja naselja održavat će se i uređivati kao dio cjelovitog uređivanja prostora tako da se osigura primjeren vodni režim, propisana kvaliteta i zaštita voda, te zaštita od njihova štetnog djelovanja. Manje vodne površine mogu se formirati u okviru uređenja parkova. Korita i tok potoka i jezera sačuvat će se, u pravilu, u prirodnom obliku sukladno krajobraznim osobitostima prostora kao posebno vrijedna vodena staništa naselja. B. Površine komunalnih i prometnih infrastrukturnih sustava i mreža Površine komunalnih i prometnih infrastrukturnih sustava i mreža prikazane su na kartografskim prikazima 1. "Korištenje i namjena prostora" i 2. "Infrastruktruni sustavi i mreže" u mjerilu 1:25.000 te "Građevinska područja naselja" u mjerilu 1:5.000. 2.3.2.6. Površine komunalnih infrastrukturnih sustava Za nadzemne elektroenergetske vodove, ovisno o lokalnim uvjetima treba osigurati sljedeće koridore: - DV 110 kV - širina koridora najmanje 20 m; - DV 220 kV - širina koridora najmanje 25 m; - DV 400 kV - širina koridora najmanje 30 m. Koridori kroz šumska područja se formiraju prema najvećoj visini drveća, tako da u slučaju pada drvo ne dosegne vodiče. 2.3.2.7. Površine prometnih infrastrukturnih sustava Prometna površina unutar ili na rubu građevinskog područja naselja određena je graničnim linijama prema susjednoj namjeni, koja je u odnosu na grafičku točnost karte mjerila 1:5.000 okvir unutar kojeg se može razvijati i graditi prometnica sa svim elementima svog profila ovisno o vrsti i planiranom razvrstaju. C. Druge površine Druge površine određene su za posebnu namjenu, groblja i gospodarenje otpadom i prikazane su na kartografskim prikazima 1. "Korištenje i namjena prostora" i 2. "Infrastruktruni sustavi i mreže" u mjerilu 1:25.000 te "Građevinska područja naselja" u mjerilu 1:5.000. 2.3.2.8. Posebna namjena Posebna namjena za potrebe hrvatske vojske i Ministarstva unutarnjih poslova utvrđena ovim Prostornim planom koristi se pod posebnim uvjetima. Potrebe osiguranja prostora od interesa za obranu i djelatnost unutarnjih poslova usklađene su s drugim korisnicima prostora. Uvjeti korištenja površina za razvoj naselja (posebno korištenje prostora za gospodarske sadržaje i razvoj infrastrukturnih sustava i mreža), zaštićenih područja, šumskih, poljoprivrednih te voda i vodnog dobra i površina za izgrađene strukture izvan građevinskih područja naselja, usklađeni su s potrebama i interesima obrane i djelatnosti unutarnjih poslova. 2.3.2.9. Groblja Unutar građevinskih područja naselja planiraju se groblja: - južni dio Grada Zagreba: Brezovica, Kupinečki Kraljevec, Lučko i Odra; - istočni dio Grada Zagreba: Cerje, Čučerje (dio), Kašina i Moravče. Na prostorima groblja mogu se graditi prateće građevine, tj. građevine koje služe osnovnoj funkciji groblja (kapele, obredne dvorane, mrtvačnice i sl.), te komunalna infrastruktura. Uređenje svih groblja, gradnja pratećih građevina te oblikovanje opreme, što se na groblju postavlja, mora biti primjereno oblikovanju, uređenosti i tradiciji takvih prostora. Posebne uvjete pri zahvatima u povijesnu matricu partera zaštićenih groblja utvrđuje gradsko tijelo nadležno za zaštitu kulturnih dobara. Prostore groblja ambijentalno će se oblikovati kao zelene parkovne površine kvalitetnim parkovno-pejsažnim rješenjima i osiguravanjem, u pravilu, standarda od najmanje 4 m2/grobno mjesto za mala gradska (mjesna) groblja i 7m2/grobno mjesto za velika gradska groblja. 2.3.2.10. Gospodarenje otpadom Prostornim planom omogućava se smještaj građevina za primarnu reciklažu sirovine iz otpada, posebno reciklažnih dvorišta i posuda što se postavljaju na javnim površinama u skladu s lokalnim uvjetima. 2.4. Izgrađene strukture izvan građevinskih područja naselja U smislu ovih odredbi, izgrađene strukture izvan građevinskih područja naselja su: - građevinska područja izdvojena od građevinskih područja naselja; - prostori izvan građevinskih područja naselja na kojima se omogućuje izgradnja u skladu sa zakonom, drugim propisima i ovim odredbama. 2.4.1. Građevine koje se mogu graditi u građevinskim područjima izdvojenim od građevinskih područja naselja Prostornim su planom određena građevinska područja koja su izdvojena iz građevinskih područja naselja, a namijenjena su za gradnju gospodarskih građevina kao što su proizvodne, poslovne i ugostiteljsko-turističke. Izdvojena građevinska područja mogu se odrediti i za one građevine koje se prema Zakonu o prostornom uređenju mogu graditi izvan građevinskih područja naselja kao što su: komunalne građevine, zdravstvene i građevine za šport i rekreaciju, građevine obrane i gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti (poljoprivrdni gospodarski kompleksi). U zaštićenim dijelovima prirode te vodozaštitnim područjima uvjeti za smještaj građevina iz ove točke određeni su u poglavlju 5. UVJETI (FUNKCIONALNI, PROSTORNI, EKOLOŠKI) UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA U PROSTORU točka 5.2.1. podtočka (2.), u poglavlju MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA točkama od 7.1.1. Posebno zaštićeni dijelovi prirode upisani u Upisnik i 7.1.2. Drugi vrijedni dijelovi prirode - krajobrazne vrijednosti ovih odredbi. 2.4.1.1. Gospodarska namjena u građevinskim područjima izdvojenim od građevinskih područja naselja Prostornim planom određena su izdvojena građevinska područja za gradnju gospodarskih sadržaja proizvodne (pretežito industrijske, pretežito zanatske) i poslovne namjene (pretežito uslužne, pretežito trgovačke, komunalno-servisne, ugostiteljsko-turističke djelatnosti (hotel, motel, kamp) te poljoprivredne gospodarske komplekse (ratarski, stočarski i dr.), koja čine manje ili veće gospodarske površine za smještaj jedne ili više gospodarskih i njima komplementarnih namjena. Planiraju se sljedeća izdvojena građevinska područja za gospodarske namjene: (1.) proizvodne i poslovne namjene: - južni dio Grada Zagreba: Hrašće za proizvodne i poslovne sadržaje; - istočni dio Grada Zagreba: prostor između građevinskog područja naselja Soblinec i Žerjavinec za proizvodne sadržaje; Sesvetski Kraljevec za pretežito proizvodne i poslovne sadržaje; Sesvetski Kraljevec za pretežito poslovne sadržaje; prostor između građevinskog područja naselja Popovec i Soblinec za proizvodne i poslovne sadržaje; prostor sjeverno od Kraljevečkih Novaka za proizvodne sadržaje; (2.) ugostiteljsko-turističke namjene: - južni dio Grada Zagreba: prostor uz zagrebačku obilaznicu između Lučkog i Ježdovca; (3.) poljoprivredne gospodarske komplekse: - južni dio Grada Zagreba: Hrvatski Leskovac i prostor sjeverno od Kupinečkog Kraljevca; - istočni dio Grada Zagreba: Dumovečki Lug i Šašinovečki Lug. U izdvojenim građevinskim područjima za gospodarske sadržaje iz odlomka 2. ove točke mogu se uređivati površine za parkove, šport i rekreaciju, te se mogu graditi građevine i sadržaji što upotpunjuju gospodarske sadržaje i pridonose kvaliteti prostora. (1.) Proizvodne i poslovne namjene U izdvojenim se građevinskim područjima za sadržaje proizvodne i poslovne namjene primjenjuju odredbe o veličini i uređenju građevne čestice propisane u podtočkama (2.) - (4.), točke 2.3.1.7. ovoga poglavlja. (2.) Ugostiteljsko-turističke namjene U izdvojenim građevinskim područjima za ugostiteljsko-turističke namjene, u pravilu, se predviđa građenje motela i kampova. (3.) Poljoprivredni gospodarski kompleksi Poljoprivredni gospodarski kompleks s pripadajućim poljoprivrednim zemljištem može se formirati za potrebe ratarske, stočarske, voćarske, povrtlarske te druge poljoprivredne proizvodnje. Parcelaciju i vrstu proizvodnje poljoprivrednih gospodarskih kompleksa određuje nadležno tijelo za poljoprivredu. Na poljoprivrednim gospodarskim kompleksima omogućava se gradnja građevina isključivo u funkciji poljoprivredne proizvodnje u skladu s uvjetima iz točke 2.4.2.1. ovoga poglavlja. 2.4.1.2. Športska i rekreacijska namjena izvan građevinskih područja naselja Prostornim je planom određeno da se izvan građevinskih područja naselja mogu graditi i uređivati zone odmora i rekreacije i zone športa i rekreacije i graditi građevine i to: (1.) Unutar Parka prirode Medvednica Prostornim su planom izdvojene postojeće zone odmora i rekreacije, tj. prostori znatnijeg okupljanja posjetilaca koji su po svom karakteru prostori bez opreme, prostori sa opremom, prostori sa građevinama. Do stupanja na snagu Prostornog plana područja posebnih obilježja Parka prirode Medvednica omogućuje se rekonstrukcija i zamjena postojećih građevina u Parku prirode Medvednica u zonama odmora i rekreacije i to Adolfovac, Vila Rebar, Željezničar i drugih postojećih građevina, neophodne infrastrukture, te uređivanje opremom prostora uz građevine, livada, odnosno vidikovaca. (2.) Za zone odmora i rekreacije na vodozaštitnim područjima uvjeti uređivanja odredit će se na temelju odluka o zaštiti izvorišta i drugih posebnih propisa. (3.) Za zone odmora i rekreacije u prirodnim rezervatima uvjeti uređivanja odredit će se sukladno kriterijima zaštite prirodnih resursa kao i mogućnosti njihova korištenja, krajobrazne valorizacije prostora temeljene na biološkoj raznolikosti. (4.) Za zone športa i rekreacije u Soblincu i Prepuštovcu uvjeti uređivanja bit će određeni prostornim planovima užih područja. (5.) Izvan zona odmora i rekreacije iz podtočaka (1.), (2.) i (3.) i zona športa i rekreacije iz podtočke (4.) ove točke određenih ovim Prostornim planom moguće je uređivati i graditi biciklističke staze, trim staze, jahače staze, sukladno obilježjima prostora. 2.4.1.3. Groblja Izvan građevinskih područja naselja planirane su površine za razvoj groblja i to: - rezervirane površine za novo južno gradsko groblje Suhaki u južnom dijelu Grada Zagreba; - postojeća groblja Čučerje (dio), Glavnica Donja, Markovo Polje, Planina Donja i Vugrovec Donji u istočnom dijelu Grada Zagreba. Uvjeti uređivanja groblja propisani su u točki 2.3.2.9. ovoga pogalvlja. Detaljne granice za novo gradsko groblje Suhaki, čija je površina u Prostornom planu označena kao površina rezervirana za budući razvoj, bit će utvrđene nakon posebnih istraživanja o potrebama i podobnosti lokacije temeljem prostornog plana užeg područja. 2.4.2. Građevine koje se mogu graditi izvan građevinskih područja Izvan građevinskog područja mogu se, u skladu sa zakonom, drugim propisima i ovim odredbama graditi i građevine za koje se ne određuju posebna građevinska područja kao: (1.) poljoprivredne gospodarske građevine: obiteljsko seosko gospodarstvo, klijeti, spremišta za alat, pčelinjaci, građevine za uzgoj kućnih ljubimaca i malih životinja, staklenici, plastenici za uzgoj povrća, voća i cvijeća, uzgajališta puževa, glista, žaba i sl., te ribnjaci; (2.) građevine u funkciji gospodarenja šumama i lova: lugarnice, lovački domovi i sl.; (3.) planinarski i slični domovi, skloništa i slične građevine za sklanjanje i boravak planinara; (4.) manje vjerske građevine: križevi, poklonci, kapelice i sl. 2.4.2.1. Poljoprivredne gospodarske građevine izvan građevinskog područja Izvan građevinskog područja naselja uz posjede primjerene veličine mogu se graditi poljoprivredne gospodarske građevine i pripadajuća stambena građevina, odnosno obiteljska kuća za obiteljsko seosko gospodarstvo i potrebe seoskog turizma u skladu s uvjetima zaštite okoliša i očuvanjem krajobraza i lokalnim uvjetima. Poljoprivredne gospodarske građevine obiteljskog seoskog gospodarstva koje se mogu graditi izvan građevinskog područja naselja su građevine s pripadajućom infrastrukturom za potrebe voćarstva, ratarstva, vinogradarstva, vrtlarstva, stočarstva i peradarstva. Osim građevina iz odlomka 2. ove točke, izvan građevinskog područja naselja mogu se graditi klijeti, spremišta za alat, pčelinjaci, uzgajališta puževa, glista i žaba, građevine za uzgoj kućnih ljubimaca, te plastenici, staklenici i ribnjaci. Opravdanost gradnje građevina iz odlomka 2. i 3. ove točke dokazuje se programom o namjeravanim ulaganjima koji mora sadržavati prikaz zaštite okoliša, usklađenost s lokalnim uvjetima, a potvrđuje ga gradsko upravno tijelo nadležno za poljoprivredu. (1.) Poljoprivredne gospodarske građevine što se grade izvan građevinskog područja naselja u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti, mogu se graditi na posjedu primjerene veličine, a za stočarsku i peradarsku proizvodnju veličina posjeda je određena najmanjim brojem uvjetnih grla. Uvjetnim grlom podrazumijeva se grlo težine 500 kg za koje je potrebno osigurati 0,34 ha zemljišta. Temeljem "uvjetnog grla" utvrđeni su koeficijenti za izračun površina potrebnih za oblikovanje veličine posjeda za obavljanje poljoprivredne djelatnosti izvan građevinskog područja naselja, s time da je broj uvjetnih grla potreban za formiranje posjeda za stočarsku i peradarsku proizvodnju izvan građevinskog područja naselja najmanje 10 uvjetnih grla. Ostale vrste stoke i peradi svode se na uvjetna grla primjenom sljedećih koeficijenata: Vrsta stoke Koeficijent Broj grla krava, steona junica 1,00 10 bik 1,50 7 vol 1,20 8 junad 1-2 god. 0,70 14 junad 6-12 mjeseci 0,50 20 telad 0,25 40 krmača+prasad 0,005 182 tovne svinje do 6 mjeseci 0,25 40 mlade svinje 2-6 mjeseci 0,13 77 teški konj 1,20 8 srednje teški konji 1,00 10 laki konji 1,80 13 ždrebad 0,75 13 ovce, ovnovi, koze i jarci 0,10 100 janjad i jarad 0,05 200 tovna perad 0,00055 18.000 konzumne nesilice 0,002 5.000 rasplodne nesilice 0,0033 3.000 Za druge životinjske vrste (krznaši, kunići i sl.) najmanji broj uvjetnih grla utvrđuje se programom o namjeravanim ulaganjima. Uz program o namjeravanim ulaganjima uvjete držanja domaćih životinja i gradnje smještajnog prostora propisuje gradsko upravno tijelo nadležno za poslove poljoprivrede. Primjerenom veličinom posjeda za uzgoj voća i vinove loze smatra se posjed 2 ha i veći. Uz obiteljsko seosko gospodarstvo, bez obzira na vrstu, omogućena je gradnja niske stambene građevine, odnosno obiteljske kuće do 400 m2 razvijene građevinske bruto površine. Ove građevine mogu se koristiti i za potrebe seoskog turizma. Građevna čestica na kojoj će se graditi obiteljsko seosko gospodarstvo osniva se uz posjed tako da je najmanje 50% veća od ukupne tlocrtne izgrađene površine gospodarskih građevina i niske stambene građevine, odnosno obiteljske kuće. Niske stambene građevine, odnosno obiteljske kuće, te druge građevine i sadržaji obiteljskog seoskog gospodarstva ne mogu se graditi na parceli ako na njoj već nisu izgrađene građevine i sadržaji poljoprivredne gospodarske namjene s kojima čine jedinstvenu gospodarsku i arhitektonsku cjelinu. Oblikovanje građevina obiteljskog seoskog gospodarstva, odabir građevinskog materijala te koncepcija prostorne organizacije građevina na parceli moraju biti u skladu s uobičajenim načinom građenja na određenom prostoru i s okolnim krajobrazom. Udaljenost poljoprivrednih gospodarskih građevina za stoku od građevinskog područja naselja ovisi o njihovoj veličini odnosno kapacitetu izraženom u jedinici "uvjetnog grla" prema sljedećoj tablici: VRSTA STOKE max. KAPACITET GRAĐEVINE (BROJ GRLA PREMA UDALJENOSTI GRAĐEVINE OD NASELJA) Udaljenost od naselja (m) 100 200 300 400 500 UVJETNA GRLA Mlječne krave 50 100 200 400 800 i više Junad 6-12 mj. 100 200 400 800 1.600 Junad 1-2 god. 71 143 286 571 1.142 Telad 167 303 606 1.212 Krmača + prase 200 400 800 1.600 Tovne svinje 200 400 800 1.600 Perad 5.000 20.000 30.000 40.000 50.000 Za poljoprivredne gospodarske građevine koje nemaju negativni utjecaj na kvalitetu života u naselju ne propisuje se udaljenost od građevinskog područja naselja. (2.) Klijeti do 40 m2 bruto razvijene površine mogu se graditi na površini vinograda od 1 ha uz mogućnost povećanja izgrađene površine za 20 m2 za svakih 5.000 m2 vinograda. Klijeti se moraju graditi u skladu s tradicijskim obilježjima prostora i takvih građevina te smjestiti tako da ne narušavaju krajobrazne i prirodne vrijednosti prostora. (3.) Spremišta za alat u funkciji voćarstva, povrtlarstva i cvjećarstva mogu se graditi do 20 m2 bruto razvijene površine na parcelama ne manjim od 2.000 m2, od lakog građevinskog materijala kao montažne građevine oblikovanja usklađenog s tradicijskim načinom gradnje. (4.) Pčelinjaci se smještaju u prostoru tako da su od javnoprometne površine udaljeni najmanje 15 m. (5.) Uvjete uzgoja kućnih ljubimaca i malih životinja i za građenje potrebnih građevina smještajnog i gospodarskog prostora, te udaljenosti od naselja propisuje nadležno tijelo za poljoprivredu i tijelo nadležno za poslove veterinarstva. (6.) Staklenici, plastenici za uzgoj povrća, voća i cvijeća, uzgajališta puževa, glista, žaba i sl. mogu se postavljati na poljoprivrednim površinama, ako to nije u suprotnosti s lokalnim uvjetima i zaštitom okoliša. (7.) Ribnjaci se grade namjenski za uzgoj riba na potocima izvan aluvijalnih naslaga rijeke Save, tako da se osigura povrat vode potoka iz ribnjaka u korito potoka. Okolni prostor uređuje se u skladu s krajobraznim karakteristikama. Posebne uvjete za gradnju i uređenje ribnjaka izdaju državna tijela nadležna za vode i poljoprivredu. 2.4.2.2. Građevine u funkciji gospodarenja i korištenja šuma i lova Građevine u funkciji gospodarenja šumama, što se grade u šumi ili na šumskom zemljištu, kao što su lugarnice i druge građevine u funkciji šumarstva moraju biti u skladu s posebnim uvjetima koje utvrđuje nadležno tijelo za gospodarenje šumama i šumskim zemljištem, uz prethodnu suglasnost nadležnog ministarstva, a u zaštićenim dijelovima prirode i tijela nadležnih za zaštitu prirode. Građevine u funkciji lova što se grade u šumi i na šumskom zemljištu ili poljoprivrednom zemljištu moraju biti u skladu s posebnim uvjetima koje utvrđuje tijelo nadležno za gospodarenje šumama i šumskim zemljištem, te tijelo nadležno za poljoprivredu uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poljoprivredu i šumarstvo. 2.4.2.3. Građevine za boravak i sklanjanje planinara Na prostoru Grada Zagreba nije predviđena gradnja planinarskih domova, skloništa i sličnih građevina za sklanjanje i boravak planinara osim unutar parka prirode Medvednica. Uvjeti za rekonstrukciju i zamjenu građevina iz odlomka 1. ove točke na prostoru Parka prirode Medvednica određeni su u točki 2.4.1.2. podtočka (1.) ovoga poglavlja. Uvjeti za smještaj i građenje novih građevina iz odlomka 1. ove točke na prostoru Parka prirode Medvednica odredit će se Prostornim planom područja posebnih oblježja parka prirode Medvednica. 2.4.2.4. Manje vjerske građevine Na prostoru Grada mogu se izvan građevinskog područja na prostorima primjerenim za tu namjenu graditi manje vjerske građevine i to križevi, poklonci, kapelice i sl., najveće bruto razvijene površine do 30 m2 . 3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH SADRŽAJA U PROSTORU Gospodarski sadržaji i njihove građevine i uređaji grade se prema posebnim propisima, pravilima struke i ovim odredbama. U Prostornom planu osigurani su prostorni i drugi uvjeti za smještaj gospodarskih sadržaja i to : - u građevinskim područjima naselja; - u izdvojenim građevinskim područjima; - izvan građevinskog područja. Gospodarske djelatnosti smještaju se u prostore iz odlomka 2. ove točke uz uvjet da: - racionalno koriste prostor; - nisu energetski zahtjevne i prometno su primjerene; - nisu u suprotnosti sa zaštitom okoliša; - zasnovane su na modernim sektorima, temeljenim na novim tehnologijama i sektoru usluga; - imaju obilježje tradicionalne zagrebačke proizvodnje i usluga; - najbolje valoriziraju ljudski rad; - materijalno mogu doprinijeti funkcioniranje Grada i šire. Točne granice obuhvata, detaljna namjena, tipologija i način gradnje gospodarskih građevina unutar granica područja za koja se izrađuju GUP grada Zagreba i GUP Sesveta, određenih ovim Prostornim planom kao značajnije površine gospodarskih sadržaja ili pojedinačni sadržaji, odredit će se GUP-om grada Zagreba i GUP-om Sesveta. Uvjeti smještaja gospodarskih sadržaja u građevinskim područjima 68 naselja određuju se ovim odredbama. Izvan građevinskih područja naselja i izdvojenih građevinskih područja za gospodarske namjene u pravilu su smješteni sadržaji u funkciji: - obavljanja poljoprivredne djelatnosti; - eksploatacije mineralnih sirovina; - korištenja i zaštite šuma. Djelatnostima iz odlomka 6. ove točke gospodari se na temelju posebnih propisa i ovih odredbi uz uvažavanje mjera zaštite okoliša iz točke 9. poglavlja 9. MJERE SPREČAVANJA NEGATIVNA UTJECAJA NA OKOLIŠ koja govori o sanaciji pojedinih građevina i arhitektonsko-urbanističkih cjelina. 3.1. Proizvodna i poslovna namjena 3.1.1. Gospodarske zone veće od 2 ha, u pravilu se smještaju na rubnom dijelu građevinskog područja grada Zagreba i Sesveta, uz građevinska područja drugih naselja ili odvojeno od građevinskih područja naselja. Namijenjene su pretežito gospodarskim sadržajima industrijske i zanatske proizvodnje, komunalno-servisnim i prometnim građevinama, velikim poslovnim sadržajima i trgovačkim centrima. Za gospodarske zone veće od 10 ha izradit će se, u pravilu, prostorni plan užeg područja, ili će se postupiti u skladu s programom mjera za unapređenje stanja u prostoru. 3.1.2. Gospodarske zone do najviše 2 ha, predviđene su pretežito za sadržaje zanatstva, trgovine, usluge, komunalne servise, građevinske i manje industrijske građevine, te ugostiteljsko-turističke djelatnosti s nužnim pratećim sadržajima. Korištenjem prostora i građevina koje nisu u funkciji (napušteni prostori) i aktiviranjem neiskorištenih prostora podupiru se inovacije, razvoj, primjena novih tehnologija, te racionalno korištenje prostora i infrastrukture. 3.1.3. Tehnološki parkovi, poduzetnički i drugi pretežito poslovni i turističko-ugostiteljski centri mogu se osnovati i na manjim prostorima od navedenih u točki 3.1.2., a najmanje na parcelama površine 0,5 ha, koje se odlikuju dobrom prometnom povezanošću, osobito javnim prijevozom uz obvezu zadovoljenja prometa u mirovanju na vlastitoj parceli. 3.2. Pretežno ugostiteljsko-turistička namjena Radi uključivanja Grada Zagreba u krug atraktivnih srednjoeuropskih turističkih gradova, potrebno je: - povećanje kvalitete postojećih i gradnja novih smještajnih kapaciteta; - stvaranje prepoznatljivog "imagea" Grada, na temeljima kulturno - povijesne i prirodne baštine gdje se u tijeku cijele godine mogu održavati skupovi i događanja u svim područjima ljudskog djelovanja. Određene su tri razvojne turističke zone Grada Zagreba za smještaj ugostiteljsko-turističkih sadržaja: - primarna turistička zona koja obuhvaća uže gradsko središte, koje zahtijeva investicije u rješenje prometa i restauraciju najvrijednijih građevina, a prvenstvo u razvoju te zone treba imati njegov najatraktivniji dio, Gornji Grad i Kaptol; - sekundarna turistička zona koja obuhvaća preostali dio grada Zagreba i uži dio Sesveta, sa brojnim različitim, u prostoru raspršenim posebnostima (park Maksimir, SRC Jarun, prostor uz Savu, Park prirode Medvednica, brojni objekti i prostori kulturnih dobara, itd.), u kojoj prvenstveno treba urediti i opremiti prostore i građevine te primjereno označavati i urediti pješačke zone i biciklističke staze; - tercijarna turistička zona koja obuhvaća južni i istočni dio Grada Zagreba. To je prostrana, ali turistički relativno zanemarena zona, kojoj nedostaje primjereno označavanje i povezanost sa središnjim dijelom Grada. U ovoj zoni treba razvijati turističko-ugostiteljsku djelatnost na seoskim obiteljskim gospodarstvima s mogućom rekreacijom (jahanje, trčanje, hodanje). 3.3. Poljoprivreda 3.3.1. Razvoj poljprivrede kao gospodarske djelatnosti na prostoru Grada Zagreba temelji se na obiteljskom seoskom gospodarstvu. Sve poljoprivredne površine, (određene u Prostornom planu kao osobito vrijedno obradivo tlo, vrijedno obradivo tlo, te ostala obradiva tla) koriste se kao resursi za proizvodnju kvalitetnih poljoprivrednih proizvoda (zdrave hrane) radi poboljšanja opskrbe lokalnoga stanovništva. Pri tom se ima u vidu njihova važnost za održavanje ekološke ravnoteže, krajobrazne te biološke raznolikosti i održivog razvitka prostora. 3.3.2. U Prostornom su planu osigurani prostorni i drugi uvjeti za smještaj građevina u funkciji poljoprivrede i to: (1.) u građevinskim područjima naselja: kao poljoprivredne građevine (staje sa sjenikom, svinjci, kokošinjci, prostori za spremanje poljoprivrednih strojeva, kuničnjaci, pčelinjaci i sl.) na pretežito stambenim građevnim česticama. Uvjeti za građenje građevina iz ove podtočke određeni su u točki 2.3.1.4., podtočki (2.) i (3.) poglavljA 2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA ovih odredbi. (2.) izgrađene strukture izvan građevinskih područja naselja kao: - izdvojena građevinska područja - poljoprivredni gospodarski kompleksi; - poljoprivredne gospodarske građevine (obiteljsko seosko gospodarstvo, klijeti, spremišta za alat, pčelinjaci, građevine za uzgoj kućnih ljubimaca i malih životinja, staklenici, plastenici za uzgoj povrća, voća i cvijeća, uzgajališta puževa, glista, žaba i sl.). Uvjeti građenja građevina iz ove podtočke određeni su u točki 2.4.1.1. i u točki 2.4.2.1. poglavlja 2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA ovih odredbi. 3.4. Eksploatacija mineralnih sirovina Na području Grada Zagreba ne predviđa se otvaranje novih rudarskih objekata nemetalnih mineralnih sirovina (kamenolomi, šljunčare). Uvjeti sanacije postojećih rudarskih objekata određeni su u točki 7.2.2.4. poglavlja 7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA. ovih odredbi.. Mineralne sirovine potrebne Gradu Zagrebu osigurat će se iz postojećih eksploatacijskih polja, a u konačnom cilju sanacije istih eksploatacijskih polja u razdoblju važenja ovoga plana. Iznimno, od odlomka 1. i 2. ove točke, omogućuje se: - vađenje gline na području između zona Sesvete - Soblinec i Sesvete - Kraljevečki Novaki; - vađenje ograničenih količina građevnog kamena na području Parka prirode Medvednica (iz zatvorenih kamenoloma) isključivo za restauratorske potrebe kod obnove građevina evidentiranih kao zaštićena kulturna dobra Grada uz suglasnost nadležnog ministarstva i gradskih upravnih tijela. Na području Grada utvrđena su srednje temperaturna ležišta vode ograničenog kapaciteta, koja se mogu koristiti za zagrijavanje građevina, te će se nastaviti istraživati i koristiti geotermalne resurse na području Grada Zagreba (što može pridonijeti boljoj opskrbljenosti Grada toplinskom energijom). 3.5. Šumarstvo Šumama na području Grada gospodari se u skladu sa Zakonom o šumama i šumskogospodarskim osnovama te drugim propisima. Šume kao najrasprostranjeniji prirodni ekosustavi velikog ekološkog značenja dijele se prema namijeni na gospodarske, zaštitne i šume s posebnom namjenom. 3.5.1. Gospodarenje šumama i šumskim zemljištem na području Grada podrazumijeva uz gospodarske učinke i održavanje biološke raznolikosti, sposobnosti obnavljanja, vitalnosti i potencijala šume kako bi se ispunile ekološke, društvene i gospodarske funkcije šuma. Razvoj šumarstva kao gospodarske djelatnosti mora se temeljiti na načelu potrajnog gospodarenja. Gospodarenje šumama s gledišta korištenja i zaštite prostora treba unaprijediti prema stručnim kriterijima i principima šumarske struke u cilju naglašavanja općekorisnih funkcija šuma i ekološke ravnoteže u prostoru. 3.5.2. Šume Medvednice izuzetno su vrijedne šume Grada Zagreba i šireg prostora. Gospodarenje tim šumama mora biti u skladu sa smjernicama i mjerama za gospodarenje šumama posebne namjene. 3.5.3. Šumama neposredno uz rijeku Savu gospodari se uvažavajući osjetljivost prostora i raznolikost zahtjeva koji se uz rijeku pojavljuju. Šume uz rijeku Savu izuzetno su važne radi svoje zaštitne funkcije i radi očuvanja ekološke stabilnosti i biološke raznolikosti pa je njihove površine poželjno povećavati u sklopu uređenja prostora uz rijeku Savu kao gradskog eko parka novog tisućljeća. 3.5.4. Uvjeti smještaja građevina u šumi i na šumskom zemljištu, koje su u funkciji gospodarenja šumom, određeni su u točki 2.4.2.2. poglavlja 2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA iz ovih odredbi.. 3.5.5. Gospodarenje šumama unutar zaštićenih i posebno vrijednih područja uskladit će se s mjerama zaštite i drugim smjernicama koje su načelno propisane u točkama 7.1.1. i 7.1.2. poglavlja 7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH IVRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA iz ovih odredbi. Šumama na području Parka prirode Medvednica i šumama neposredno uz rijeku Savu te ostalim zaštićenim i posebno vrijednim šumama gospodari se u skladu sa Zakonom o šumama, šumskogospodarskim osnovama i Zakonom o zaštiti prirode. 4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI U PROSTORU 4.1. U Prostornom planu osigurani su prostorni uvjeti smještaja i razvitka sustava društvenih djelatnosti: predškolskih ustanova, osnovnih i srednjih škola, visokih učilišta, znanstvenih institucija, građevina kulture i športa, zdravstvenih i socijalnih ustanova, vjerskih građevina te ostalih građevina javnog interesa (uprava, pravosuđe, diplomatska predstavništva, udruge građana, političke stranke i dr.). Vrsta i broj građevina društvenih djelatnosti iz odlomka 1. ove točke određuju se mrežom građevina za svaku djelatnost na osnovi posebnih zakona i standarda. Mreža građevina društvenih djelatnosti unutar područja GUP-a grada Zagreba i GUP-a Sesveta utvrđuje se tim planovima. Na ostalom prostoru Grada, koji nije obuhvaćen GUP-om grada Zagreba i GUP-om Sesveta, za građevine društvenih djelatnosti propisuju se uvjeti za njihovu gradnju, a samo iznimno su određene i lokacije te su prikazane na kartografskom prikazu "Građevinska područja naselja" u mjerilu 1:5.000. 4.2. Predškolske ustanove i osnovne škole Predškolske ustanove (dječje jaslice i vrtići) i osnovne škole (središnje škole i građevine područnih razrednih odjela) smjestit će se na način da se pokriju potrebe određenog područja i da se stvore najprimjerenija gravitacijska područja za svaku građevinu. Potrebe za predškolskim ustanovama i osnovnim školama određuju se na temelju pretpostavljenog udjela djece u ukupnom stanovništvu i to: - za predškolske ustanove 8%, s tim da je obuhvat u predškolskim ustanovama 76%; - za osnovne škole 10%. Pri određivanju lokacija mora se osigurati dostupnost prilaza i prijevoza i njihova sigurnost. Pješački put djeteta/đaka od stanovanja do predškolske ustanove/škole ne smije biti prekidan jakim prometnicama. Lokacija građevine treba biti planirana na kvalitetnom terenu s primjerenom mikroklimom. 4.3. Srednje škole Lokacije koje čine mrežu srednjih škola na području Grada Zagreba prikazane su, u pravilu, u GUP-u grada Zagreba i GUP-u Sesveta. 4.4. Sveučilište Razvoj i širenje Sveučilišta u Zagrebu, kao "gradskog sveučilišta s kampusima" koji su dobro povezani javnim prijevozom, temeljit će se na postojećoj situaciji i dugoročno utvrđenim potrebama pojedinih struka i ustanova u skladu s njihovim razvojem i potrebama stanovništva. Lokacije za razvoj i širenje Sveučilišta prikazane su, u pravilu, u GUP-u grada Zagreba i GUP-u Sesveta. 4.5. Znanstvene institucije Lokacije za razvoj i širenje znanstvenih institucija prikazane su, u pravilu, u GUP-u grada Zagreba i GUP-u Sesveta. U ostalim naseljima Grada Zagreba, građevine namijenjene znanstvenoj djelatnosti, gradit će se, prema potrebi, unutar građevinskih područja naselja. 4.6. Kulturni sadržaji Prostorni raspored, vrsta i površine kulturnih sadržaja prikazani su u GUP-u grada Zagreba i GUP-u Sesveta. U ostalim naseljima Grada Zagreba, građevine namijenjene kulturnim sadržajima gradit će se, prema potrebi, unutar građevinskih područja naselja. 4.7. Šport i rekreacija Građevine i zone športa i rekreacije smještaju se unutar građevinskih područja naselja i posebnih zona određenih u Prostornom planu. Detaljniji uvjeti gradnje građevina i zona športa i rekreacije određeni su u točki 2.3.1.9., podtočki (3.), te točki 2.3.2.4. i točki 2.4.1.2. iz poglavlja 2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA ovih odredbi.. 4.8. Zdravstvo i socijalna skrb Postojeće građevine za zdravstvo i socijalnu skrb proširivat će se i adaptirati u skladu s prostornim mogućnostima (ograničenjima). Gradnja novih građevina za zdravstvo i socijalnu skrb moguća je unutar građevinskih područja u dijelovima Grada gdje je izražena potreba za takovim građevinama. 4.9. Vjerske građevine Na područjima gdje se zbog izgradnje novih naselja ili stambenih interpolacija nastanjuje više od 5.000 stanovnika predviđa se mogućnost gradnje župne crkve. Vjerske građevine (kapele, samostani, škole, instituti i dr.) u pravilu, grade se u građevinskim područjima naselja. Manje kapelice, križevi i sl. mogu se smjestiti i izvan građevinskih područja naselja. 4.10. Ostali sadržaji javnog interesa Lokacije za smještaj ostalih sadržaja javnog interesa određuju se GUP-om grada Zagreba i GUP-om Sesveta. U ostalim naseljima Grada Zagreba građevine namijenjene sadržajima javnog interesa gradit će se unutar građevinskih područja naselja. Odredbe za provođenje prostornog plana Grada Zagreba - drugi dio
|
|||||||||||||||
