 |
 |
 |
 |
 |
|
|
|
|
|
|
|||||||||||||||
 
 NOVI PREGLED PROPISA Ugovori Banke Biljno zdravstvo Zdravstveno osiguranje Državne potpore Državni službenici Elektronička isprava Elektronička trgovina Elektronički mediji Financijsko osiguranje Gradnja Hrana Informacijska sigurnost Investicijski fondovi Izmjera i katastar Kazneni postupak Kazneni zakon Kemikalije Kreditne unije Kvaliteta zdravstvene zaštite Lijekovi Nasljeđivanje Obavljanje djelatnosti Obiteljski zakon Obrazovanje odraslih Obrt Obvezni odnosi (ZOO) Obvezno zdravstveno osiguranje Opći upravni postupak Oružje Osiguranje Osiguranje u prometu Ovrha - Ovršni zakon Parnični postupak Primjeri ugovora Porez na dobit Porez na dohodak Porez na kavu Posredovanje u prometu nekretnina Poticanje ulaganja Predmeti opće uporabe Prekršajni zakon Prijevoz - linijski Prijevoz opasnih tvari Prostorno uređenje i gradnja Rad - Zakon o radu Računovodstvo Revizija Stranci Sudovi Šport Šume Tajnost podataka Trgovačka društva Udomiteljstvo Udžbenici za školu Ugostiteljska djelatnost Umirovljenički fond Usluge u turizmu Veterinarstvo Volonterstvo Zabrane u zakonima Zakon o leasingu Zaštita bilja Zakon o radu Zaštita na radu Zaštita okoliša Zaštita potrošača Zaštita prirode Zaštita pučanstva Zaštita životinja Javna nabava NOVI PREGLED PROPISA 
|
 |
 Odredbe za provođenje prostornog plana Grada Zagreba 7.3.1.1. Gradska naselja Zaštita gradskih (stambenih) naselja evidentiranih Prostornim planom, znači u prvom redu čuvanje njihove autentičnosti i maksimalno poštivanje izvorne urbanističke i arhitektonske zamisli. Intervencije se ponajprije odnose na sanaciju i održavanje kako prostora u cjelini, tako i svake pojedine zgrade, poštujući primijenjenu karakterističnu tehnologiju i građevinske materijale, koji daju pečat samosvojnosti i originalnosti svakog naselja. Mjere zaštite gradskih naselja odnose se ponajprije na: - očuvanje osnovne koncepcije naselja; - sanaciju i održavanje svake zgrade koja je izgrađena u skladu s izvornom urbanističkom i arhitektonskom koncepcijom, - održavanje i uređivanje neizgrađenih površina i pripadajuće urbane opreme, vodeći računa o njezinim autentičnim elementima, kao što su javna rasvjeta, zelenilo i horitkuturna rješenja, oblikovanje i opremanje izvornih parkovnih površina, uređivanje parcela te predvrtova i karakterističnih ograda; - sprečavanje nadogradnji pojedinih zgrada ili neprimjerenih adaptacija kojima se bitno mijenja izvorna arhitektonska zamisao; - očuvanje karakterističnih rješenja krovova bez bitnih promjena budući da su dio autentičnog i izvornog arhitektonskog rješenja i karakterističan element u slici naselja; - stvaranje cezura oko postojećih vrijednih naselja i slobodnih gradskih površina te odvajanje novih zona za građenje, čime se čuva njihova individualnost i autentičnost i spriječava njihovo pretvaranje u amorfnu preizgrađenost gradskog prostora; - u slučaju gradnje zamjenske zgrade ili interpolacije i kod rekonstrukcije postojećih zgrada, svi elementi relevantni za određivanje zahvata u prostoru – oblik i veličina građevinske parcele, namjena građevine, veličina i površina građevine, smještaj na parceli, oblikovanje građevine, uređenje parcele, način priključenja parcele na javnoprometnu površinu i komunalnu infrastrukturu te mjere zaštite okoliša, moraju se podrediti elementima ograničenja i obveza koje proizlaze iz urbanističkih i arhitektonskih karakteristika i specifičnosti svakog pojedinog naselja, odnosno lokalnih uvjeta; - za posebno vrijedna naselja predlaže se izrada detaljnih planova uređenja. 7.3.1.2. Seoska naselja Prostonim planom evidentirana su povijesna središta seoskih župa, te povijesna sela i zaseoci, a za područje izvan granica obuhvata izrade GUP-a grada Zagreba (područje "D"), određene su i prostorne granice zaštite seoskih cjelina. Uređenje takovih povijesnih naselja, uklanjanje elemenata degradacije, te vraćanje izgubljene kvalitete prostora, bit će predviđeno prostornim planovima užih područja i sanacijskim programima. Zaštita područja iz odlomka 1. ove točke temelji se na očuvanju povijesne matrice naselja, njegove prostorne organizacije, smještaja u prirodnom okolišu, kao i na očuvanje tradicijske građevne strukture i karakteristične slike naselja. Nova izgradnja mora biti prilagođena tradicionalnom načinu izgradnje naselja, mjerilom, tipologijom i rasporedom u prostoru. Prema načinu organizacije prostora, ovisno o posebnim osobinama pripadajućeg krajolika, na prostoru Grada postoje dva osnovna tipa seoskih naselja: brdska i nizinska. Seoska naselja brdskog tipa područja "A", "B" i "C" jesu: Budaki, Ćuki, Čučerje, Gornje Vrapče, Gračani, Granešina, Kraljevec, Markuševec, Mikulići, Novoselec Granešinski, Remete, Šestine, Štefanovec. Seoska naselja brdskog tipa područja "D" jesu: Kašina, Kašinska Sopnica-Petruši, Kupinečki Kraljevec-Starjak, Medvedski Breg, Moravče, Trstenik, Šimunčevec, Vidovec i Vugrovec Gornji. Seoska naselja nizinskog tipa područja "A", "B" i "C" jesu: Čulinec, Petruševec, Remetinec, Resnik, Stenjevec, Trnava i Vukomerec. Seoska naselja nizinskog tipa područja "D" jesu: Cerje, Brezovica, Glavničica, Lučko, Sesvetski Kraljevec, Šašinovec i Žerjavinec. Mjere zaštite seoskih naselja. Mjere zaštite, uvjeti za rekonstrukciju ili novu izgradnju na zaštićenim područjima mijenjaju se ovisno o karakterističnoj tipologiji izgradnje i konfiguraciji terena. Osnovne mjere zaštite seoskih naselja su: - zaštita slike naselja, njegove matrice i karakterističnog mjerila; - zaštita reljefa i specifičnih osobina pripadajućeg krajobraza; - očuvanje autohtonih elemenata pejsaža – šuma, livada, oranica, voćnjaka; - afirmiranje sadnje i njegovanja autohtonih pejsažnih vrsta (bjelogorice); - zaštita i sanacija vodotoka i karakterističnih, što prirodnijih krajobraznih obilježja u sastavu naselja ili njihovoj blizini, te sprečavanje njihovog zagađivanja i degradacije njihovog prirodnog toka; - održavanje karakteristične tlocrtne forme i organizacije prostora naselja; - očuvanje oblika, trase i dimenzije komunikacija i ostalih javnih površina naselja; - očuvanje prostornih detalja, uličnih ograda, pratećeg visokog i niskog zelenila, mostića, prilaza zgradama odnosno parcelama, zdenaca, raspela i ostalih elementa opreme vanjskih prostora; - njegovanje tipične organizacije parcela sa stambenim i poljoprivrednim građevinama; - čuvanje preostalih etnoloških građevina i gospodarskih sklopova, što podrazumijeva sanaciju, restituciju i eventualno rekonstrukciju prema propozicijama nadležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara; - sprečavanje unošenja stranih oblikovnih i građevinskih elemenata i njegovanje tradicijskog načina oblikovanja i građenja; - zadržavanje visine izgradnje u granicama postojećeg mjerila naselja, s uporabom uglavnom kosog krova, oblikovno usklađenog s karakterističnim postojećim krovovima naselja; - ograničavanje širenja naselja i zadržavanje zelenih prirodnih cezura među naseljima kako bi se zadržala njihova samosvojnost i povijesni identitet; - za gradnju i rekonstrukciju objekata i ostale zahvate u prostoru, u područjima starih seoskih naselja koja se nalaze u obuhvatu Parka prirode Medvednica, prethodno odobrenje izdaje se sukladno odredbama Zakona o zaštiti prirode. Za sva naselja za koja se utvrđuje granica zaštite, nakon provođenja postupka njihove administrativne zaštite, izradit će se prostorni planovi užih područja i/ili konzervatorske mjere zaštite. 7.3.2. Kulturna dobra - pojedinačna (1.) Mjere zaštite pojedinačnih nepokretnih kulturnih dobara su: - nužnost sustavnog praćenja i kontrole stanja u prostoru, izrada dugoročnih programa sanacije i održavanja te praćenje njihove realizacije, kao i preuzimanje i provođenje zakonske obveze vlasnika, odnosno korisnika da se brine o kulturnom dobru; - radnje koje bi mogle prouzrokovati promjene na nepokretnom kulturnom dobru, promjene namjene zaštićenog kulturnog dobra kao i promjene u zaštićenom okolišu kulturnog dobra mogu se poduzimati samo uz prethodno odobrenje nadležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara; - za poduzimanje radnji na nepokretnom kulturnom dobru kao i u njegovom zaštićenom okolišu u postupku izdavanja lokacijske dozvole treba pribaviti uvjete zaštite. (2.) Određuju se i sljedeće mjere zaštite pojedinačnih nepokretnih kulturnih dobara: - zaštita i očuvanje pojedinačnih nepokretnih kulturnih dobara u njihovom izvornom obliku; - sprečavanje radnji koje bi mogle prouzrokovati degradaciju, odnosno narušiti integritet nepokretnog kulturnog dobra; - osiguranje sredstava i provođenje zaštitnih radova na ugroženim, odnosno oštećenim kulturnim dobrima; - izrada odgovarajuće arhitektonske i građevinsko-tehničke dokumentacije postojećeg stanja i prijedloga sanacije i obnove; - praćenje i kontrola stanja u prostoru i praćenje stanja građevina; - provođenje cjelovite zaštite građevina, što podrazumijeva istodobnu zaštitu same građevine i zaštitu svih dijelova i elemenata pripadajućeg prostora odnosno parcele; - očuvanje izvorne funkcije i sadržaja u zaštićenim građevinama i pripadajućim parcelama. 7.3.3. Povijesni sklop i građevina (1.) Graditeljski sklop Za graditeljske sklopove evidentirane u dokumentaciji Prostornoga plana predložene mjere zaštite trebaju biti dovoljno efikasne jer se radi o gradskim sadržajima od vitalne važnosti za Grad. (2.) Civilne građevine Civilne građevine štite se sanacijom zgrade i istovremenim očuvanjem pripadajućih parcela odnosno imanja, s kojima čine izvornu kvalitetnu cjelinu. Očuvanje ambijenata i krajobraznih kvaliteta užih i širih prostora značajnih za civilne građevine osigurat će se prostornim planovima užih područja i odgovarajućom građevinskom regulativom. (3.) Sakralne građevine Sakralne građevine štite se kontinuiranim održavanjem, saniranjem i restauriranjem, te uređivanjem prema propozicijama nadležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara i uz stalni konzervatorski nadzor. 7.3.4. Etnološka baština (1.) Pojedinačne etnološke građevine Pojedinačne zaštićene i evidentirane etnološke građevine koje su smještene unutar evidentiranih sačuvanih seoskih cjelina i ambijenata, potrebno je obnavljati i zadržavati na istom mjestu, "in situ". Kvalitetnije primjere etnoloških građevina koje su smještene u naseljima što su izgubila svoja tradicijska obilježja, predlaže se preseliti u zaštićena naselja ili etnopark. (2.) Etnološka područja Unutar obuhvata prostornog plana zaštićena su i evidentirana kvalitetnija etnološka područja, a za prostor izvan granica obuhvata izrade GUP-a grada Zagreba (područje "D"), određene su i prostorne granice zaštite etnoloških područja. Mjere zaštite etnoloških područja odnose se na očuvanje karakteristične slike i organizacije prostora, na očuvanje tradicijske građevne strukture i zaštitu pripadajućeg reljefa s autohtonim elementima pejsaža. Unutar zaštićenih zona evidentiranih etnoloških područja, svi zahvati na postojećim objektima, kao i nova izgadnja mogu se izvoditi isključivo prema propozicijama nadležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara, a u skladu s lokalnim uvjetima građenja. 7.3.5. Arheološka baština Radi očuvanja arheološke baštine i potpunijeg sagledavanja kulturno povijesnog razvoja i kontinuiteta života na prostoru Grada Zagreba potrebne su mjere zaštite: (1.) izraditi sveobuhvatni plan zaštite arheološki zanimljivih lokacija, osobito: - u urbanim cjelinama, gdje se s velikom sigurnošću pretpostavlja, ili zna da je pod zemljom skrivena arheološka građa značajna za proučavanje gradske povijesti; - na lokalitetima koji se spominju kao najstarije župe Zagrebačke biskupije. (2.) kod građevinskih radova koji zadiru u kulturne slojeve pod zemljom i na lokalitetima arheološke baštine izvođač radova dužan je prekinuti radove i o nalazu izvijestiti tijelo nadležno za zaštitu kulturnih dobara; za nastavak građevinskih radova potrebno je zatražiti novu dozvolu u skladu s uvjetima zaštite kulturnih dobara; (3.) tijela za zaštitu kulturnih dobara i stručnjaci trebaju odrediti odgovarajuće uvjete za očuvanje istraženih arheoloških lokaliteta i za istraživanje novih. 7.3.6. Memorijalna baština Stanovnike treba podučiti o važnosti kulturnih dobara, te stimulirati obnovu i njegovanje tradicionalnih nadgrobnih križeva i drugih nadgrobnih spomenika, kao dijela memorijalne baštine korištenjem sačuvanih primjera karakterističnih za određena područja. 8. Postupanje s otpadom Prostor za termičku obradu otpada prikazan je na kartografskom prikazu 2. "Infrastrukturni sustavi i mreže" u mjerilu 1:25.000 i na kartogramu "Postupanje s otpadom". 8.1. U Gradu Zagrebu s otpadom se postupa na temelju iskustava razvijenih zemalja te se planira kao cjeloviti sustav gospodarenja otpadom, kojim se osigurava: (1.) Izbjegavanje i smanjivanje nastajanja (minimizacija, redukcija) otpada obuhvaća niz mjera i zahvata u proizvodnji i potrošnji materijalnih dobara, na mjestu nastanka otpada sa svrhom smanjenja količine i štetnosti otpada (čistija proizvodnja). Osnovni preduvjet izbjegavanja stvaranja otpada je svrhovita edukacija stanovništva, za što se planira i osnivanje centra za odgoj i obrazovanje za okoliš. Detaljniji uvjeti za lociranje centra odredit će se planovima užeg područja. (2.) Vrednovanje neizbježivog otpada sastoji se od niza postupaka i tehnologija za iskorištavanje vrijednih svojstava otpada u materijalne i energetske svrhe (ponovno korištenje - prerada, odnosno korištenje energije dobivene spaljivanjem otpada), uz istovremeno smanjivanje štetnosti i količina. Predviđeno je izdvojeno prikupljanje ili primarna reciklaža potencijalno iskoristivih otpadnih tvari koje se mogu ponovo upotrijebiti u postojećim tehnološkim procesima (npr. papir, staklo, metali, plastika) ili se brzo mogu izgraditi postrojenja za njihovo iskorištavanje (npr. biorazgradivi otpad). Odvojeno prikupljanje pojedinih vrsta otpada (papir, staklo, PET metalni ambalažni otpad) predviđeno je posudama odnosno spremnicima postavljenim na javnim površinama, gustoćom 500 stanovnika po spremniku za jednu vrstu otpada. Odvojeno prikupljanje biootpada predviđeno je u posudama na cijelom području Grada. Odvojeno prikupljanje otpada predviđeno je i preko reciklažnih dvorišta smještenih u gusto naseljenim područjima, tako da ih može koristiti jedno ili više naselja zajedno, postavljanjem tzv. "zelenih otoka" na javnim površinama te postavljanjem podzemnih spremnika za odvojeno prikupljanje otpada u središnjem gradskom prostoru. Uspješnost postupka primarne reciklaže ne može se postići bez aktivnog sudjelovanja stanovništva te nužno pretpostavlja odvajanje korisnog otpada na mjestu njegovog nastanka (domaćinstva, uredi, športske i rekreacijske građevine itd.). Obrada otpada ili sekundarna reciklaža predviđena je kao: - biološka obrada otpada ili kompostiranje, - termička obrada ili spaljivanje na lokaciji Savica-Šanci (TE-TO na otpad), - mehaničko-biološka obrada koja podrazumijeva usitanjavanje, zbijanje, razvrstavanje, (sortiranje), miješanje i obrada, - fizikalno - kemijska obrada postupcima kojima se odvajaju, koncentriraju ili neutraliziraju toksični sastojci opasnog otpada. (3.) Kontrolirano odlaganje nezbrinutih (neiskoristivih) ostataka otpada (nakon maksimalnog iskorištenja materijala i energije) predviđeno je na najprihvatljiviji način za okoliš na novi sanitarni deponij. Mjere postupanja s otpadom određuju se Programom zaštite okoliša za Grad Zagreb. Radi provođenja cjelovitog sustava gospodarenja otpadom u Prostornom planu omogućeno je utvrđivanje lokacija za građevine skladištenja, obrađivanja i odlaganja komunalnog i drugog otpada. Prostori i građevine za potrebe ostvarivanja cjelovitog sustava gospodarenja otpadom utvrđuju se u skladu s propisima temeljem istraživanja i prijedloga trgovačkog društva, odnosno gradskog tijela nadležnog za gospodarenje otpadom. 8.2. GUP-om grada Zagreba, GUP-om Sesveta i prostornim planovima užih područja u najgušće naseljenim prostorima moraju se osigurati lokacije za daljnji razvoj i unapređenje sustava razdvajanja otpada (smještaj posuda na javnim površinama i formiranje mreže reciklažnih dvorišta), kojim će se odvojiti korisne tvari za ponovnu upotrebu, a preostali otpad u najvećem dijelu odložiti ili spaliti, kako bi samo inertni dio ostao za trajno odlaganje na sanitarnom deponiju. 8.3. (1.) Sanacija smetlišta Jakuševec-Prudinec predviđena je do 2005. godine, a odlaganje otpada na sanacijom pripremljenu površinu predviđeno je najdulje do 2010. godine. Do tada treba sanitarno odlagalište Jakuševec-Prudinec zatvoriti i dovršiti postupak otvaranja centra za gospodarenje otpadom. Do otvaranja centra za gospodarenje otpadom otpad će se odlagati na uređenom dijelu odlagališta Jakuševec, kao privremenoj namjeni i na način koji će omogućiti uređivanje ove površine u skladu s namjenom određenom GUP-om grada Zagreba, odnosno drugim prostornim planom užeg područja. (2.) Prostor današnjeg smetlišta Jakuševec rješavat će se u kontekstu cjelovitog rješavanja priobalja rijeke Save na cijeloj dužini njezinog toka kroz Zagreb, zbog značajnih topografskih i ekoloških promjena užeg prostora smetlišta te uklapanja u novonastalu sliku grada. U sklopu sanacije smetlišta Jakuševec, osigurat će se posebnim hidrotehničkim sustavom zaštita podzemnih voda da se omogući eksploatacija i zaštita crpilišta Petruševec, Velika Gorica i sustav crpilišta kompleksa Črnkovec. Radi dužine vremenskog trajanja procesa slijeganja i otplinjavanja površine deponija (najmanje oko 30-tak godina poslije konačnog zatvaranja deponija), Prostornim je planom predviđeno oblikovanje površine deponija u uređenu zelenu površinu, s rekreativnim sadržajima, a bez građevina i sadržaja za trajni boravak ljudi. Intenzivno ozelenjavanje (pošumljavanje) usklađeno s rekreativnim i poslovnim sadržajima što se uklapaju u zelenilo, predviđeno je i na prostoru zapadno od saniranog deponija Jakuševec - Prudinec. Na prostoru zapadno od saniranog deponija Jakuševec - Prudinec uređivat će se prostor i graditi građevine sa sadržajima navedenim u točki 10.2.4. podtočki (13.) iz poglavlja10. MJERE PROVEDBE PLANA ovih odredbi. Za oblikovanje i ozelenjavanje šireg prostora smetlišta Jakuševec potrebno je izraditi posebni projekat. 9. Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš Mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš su: (1.) Čuvanje i poboljšanje kvalitete voda: - zaštita svih vodotoka i stajaćica na području Grada Zagreba s ciljem očuvanja, odnosno dovođenja u planiranu vrstu vode utvrđene kategorije; - planiranje i gradnja građevina za odvodnju otpadnih voda i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda; - povećanje kapaciteta prijemnika gradnjom potrebnih vodnih građevina; - uređenje erozijskih područja i sprečavanje ispiranja tla (izgradnja regulacijskih građevina, pošumljavanje i sl.); - zabrana, odnosno ograničenje ispuštanja opasnih tvari propisanih uredbom o opasnim tvarima u vodama; - sanacija zatečenog stanja u industriji i odvodnji te sanacija ili uklanjanje izvora onečišćenja; - sanacija postojećih i gradnja novih deponija, te kontrolirano odlaganje otpada; - sanacija šljunčara i zabrana eksploatacije šljunka; - uvođenje mjera zaštite u poljoprivredi; - uspostavljanje monitoringa s proširenjem i uređenjem mjernih postaja, te osiguranjem stalnog praćenja površinskih i podzemnih voda; - vođenje jedinstvenog informatičkog usustava o kakvoći površinskih i podzemnih voda; - izrada vodnog katastra. (2.) Čuvanje kvalitetnog poljoprivrednog tla: - ne povećavati građevinska područja na prostorima najkvalitetnijeg tla (I. klasa uporabne vrijednosti), već racionalno koristiti postojeća građevinska područja za gradnju građevina te komunalne i prometne infrastrukture uz očuvanje zelenih oaza; - izvan građevinskih područja dopustiti samo najpotrebniju i najmanju moguću gradnju. (3.) Čuvanje čistoće zraka: - u središnjem prostoru grada Zagreba i Sesveta davanjem prvenstva javnom gradskom prijevozu putnika i njegovom unapređenju (uvođenjem za okoliš prihvatljivih vrsta pogona i načina prijevoza, odnosno mobilnosti kao autobusi na plin, elektromobili, bicikli, pješačenje itd.); - plinofikacijom, štednjom i racionalizacijom potrošnje energije, te energetski učinkovitom gradnjom i uporabom obnovljivih izvora energije; - prostornim razmještajem, kvalitetnim tehnologijama i kontinuiranom kontrolom gospodarskih djelatnosti. (4.) Smanjenje prekomjerne buke: - svrstavanjem površina različitih namjena po pravilu da se dopuštene razine susjednih površina razlikuju međusobno za najviše 5 dB, preliminarno prema posebnom propisu, što se potvrđuje mjerenjem postojećeg stanja; - primjenom akustičkih zaštitnih mjera na mjestima emisije i imisije te na putevima njezinog širenja; - upotrebom transportnih sredstava, postrojenja, uređaja i strojeva što nisu bučni; - stalnim nadzorom. (5.) Sprečavanje daljnjeg prostornog širenja i povećanog štetnog djelovanja proizvodnih gospodarstvenih djelatnosti koje predstavljaju rizik, odnosno opasnost po okoliš onečišćavanjem zraka, vode, tla te bukom, opasnošću od akcidenata (eksplozija, požara i sl.) saniranjem njihovog štetnog utjecaja na okoliš i promjenom namjene prostora u sadržaj koji ne smeta okolišu. Saniranje štetnog utjecaja na okoliš postiže se prostornim razmještajem, uklanjanjem izvora zagađenja, ograničavanjem ispuštanja opasnih tvari i stalnom kontrolom emisija i imisija tj. usklađenjem s Uredbom o graničnim vrijednstima emisija, uvođenjem kvalitetnih tehnologija i energetski učinkovitih materijala. (6.) Provođenje posebnih mjera sanitarne zaštite i drugih mjera radi sprečavanja negativnog utjecaja građevina i uređaja za gospodarenje otpadom na okolni prostor kao što su: - praćenje stanja okoliša, posebno onečišćavanja podzemnih i površinskih voda te drugih pojava koje su posljedica onečišćavanja okoliša; - stalna kontrola vrste i sastava otpada; - kontrola stanja uređaja i opreme te sustava zaštite; - postavljanje ograde oko objekata i uređaja; - zaštitno zelenilo oko objekata i uređaja; - kontrola deponijskog plina; - kontrola flore i faune u okolici i na deponiju. (7.) Provođenje projekta Odgoj i obrazovanje za okoliš, radi unapređenja zaštite okoliša i uvođenja novog, modernijeg metodološkog pristupa s ciljem razvijanja svijesti i osjetljivosti za probleme okoliša. Planira se osnovanje Centra za odgoj i obrazovanje za okoliš za cijelu Hrvatsku (ravnatelji škola, nastavnici, odgojitelji, učenici, studenti, gospodarstvenici, predstavnici lokalne uprave i samouprave, državne uprave, nevladinih organizacija, novinari i drugi). Centar za odgoj i obrazovanje za okoliš smjestit će se tako da se program može provoditi u prirodi. (8.) Gradnja uređaja za odvodnju otpadnih voda na područja grada Zagreba i u naseljima bez kanalizacije. (9.) Sanacija pojedinih građevina i arhitektonsko-urbanističkih cjelina. Sanacija stambenih i drugih građevina te arhitektonsko-urbanističkih cjelina provodit će se na temelju ekološkog i energetskog pristupa. Sanacija uključuje prirodne, infrastrukturne i prometne uvjete uređenja okoliša. (10.) Unapređenje energetske učinkovitosti: - smanjenjem opterećenja okoliša racionalnom proizvodnjom i upotrebom energije; - većim korištenjem obnovljivih izvora energije; - upotrebom novih tehnologija, energetski učinkovitih materijala i proizvoda. (11.) Sanacija okoliša i zatvaranje eksploatacijskih polja i rudarskih objekata na području Medvednice i prisavlja, te sprečavanje daljnje devastacije tih prostora. Korisnici (koncesionari) eksploatacije mineralnih sirovina dužni su na kraju svake godine geotehničkom katastru Grada podnijeti geodetske dokaze, da se eksploatacija kamena ili šljunka odvija u skladu s odobrenjem za eksploataciju i završnim oblikovanjem terena nakon izvršene eksploatacije. 10. MJERE PROVEDBE PLANA 10.1. Obveza izrade dokumenata prostornog uređenja 10.1.1. Prostorni planovi područja posebnih obilježja Prostorni planovi područja posebnih obilježja donijet će se za prirodne cjeline i resurse: - Medvednicu, - Vukomeričke gorice, - priobalje rijeke Save (krajobraz uz Savu-Savski park), - za područje Jakuševec - Petruševec - Črnkovec (u suradnji Grada Zagreba i Zagrebačke županije), - park Maksimir. Granice prirodnih cjelina iz odlomka 1. ove točke prikazane su na kartografskom prikazu 3. "Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora" u mjerilu 1:25.000. 10.1.2. Generalni urbanistički planovi Generalni urbanistički planovi donijet će se za: - građevinsko područje (urbanističku cjelinu) grada Zagreba; - građevinsko područje (urbanističku cjelinu) Sesveta. Granice obuhvata generalnih urbanističkih planova iz odlomka 1. ove točke prikazane su na kartografskom prikazu 3. "Uvjeti korištenja i zaštite prostora" u mjerilu 1:25.000 i na kartografskom prikazu "Građevinska područja naselja" u mjerilu 1:5.000. Obveza izrade prostornih planova užih područja unutar obuhvata generalnih urbanističkih planova, odredit će se tim planovima. 10.1.3. Detaljniji planovi Izvan obuhvata generalnih urbanističkih planova, detaljniji planovi (prostorni planovi užih područja) donijet će se za prostore za koje se uvjeti i rokovi utvrde programom mjera za unapređenje stanja u prostoru, a obvezno za: - površine rezervirane za novu stambenu gradnju i prateće sadržaje: Desprim, Hrašće, Hrvatski Leskovac, Ivanja Reka, Lučko, Markovo Polje, Odra, Popovec, Soblinec; - površine rezervirane za razvoj groblja: Brezovica, Markovo Polje i Suhaki; - ostale površine za budući razvoj: širi prostor Soblinec - Novačica; - gospodarske zone: Hrašće, Hrvatski Leskovac, Sesvetski Kraljevec (proizvodna i poslovna namjena), Sesvetski Kraljevec (poslovna namjena), te u prostoru uz zagrebačku obilaznicu između Lučkog i Ježdovca (ugostiteljsko-turistička namjena); - površine za športsko-rekreacijske sadržaje: Brezovica, Prepuštovec, Soblinec; - zone gradskih projekata; - povijesna središta župa i povijesne ambijente naselja za koje su utvrđene granice zaštite. Osim za prostore iz odlomka 1. ove točke za neizgrađene dijelove građevinskih područja veće od 1 ha kada nisu komunalno opremljeni i/ili kada je potrebna preparcelacija obavezno se donose prostorni planovi užih područja. Najmanji obuhvat planova iz odlomka 2. ove točke mora predstavljati prostornu i funkcionalnu cjelinu u kojoj se prostornim planom užih područja usklađuju interesi korisnika u prostoru. Detaljne granice planova iz odlomaka 1. i 2. ove točke odredit će se prigodom izrade, posebno za svaki plan uzimajući u obzir lokalne uvjete. Dinamika donošenja planova iz odlomaka 1. i 2. ove točke odredit će se programom mjera za unapređenje stanja u prostoru. 10.1.4. Druge odluke Za prostore zauzete bespravnom gradnjom izradit će se poseban program sanacije bespravne gradnje što će ga donijeti predstavničko tijelo Grada Zagreba. 10.2. Područja primjene posebnih razvojnih i drugih mjera Vrijednost prostora Grada Zagreba je u njegovoj ekološkoj i krajobraznoj raznolikosti. Radi očuvanja tih vrijednosti programom mjera za unapređenje stanja u prostoru i programom zaštite okoliša utvrdit će se posebne mjere sanacije, zaštite i razvitka pojedinih gradskih sustava, prostora i resursa. 10.2.1. Park prirode Medvednica Područjem Parka prirode Medvednica gospodari se preko posebnih razvojnih i drugih mjera propisanih Zakonom o zaštiti prirode. Za područje Parka prirode Medvednica izradit će se prostorni plan područja posebnih obilježja Parka prirode Medvednica. Na temelju Prostornog plana područja posebnih obilježja Parka prirode Medvednica potrebno je izraditi programe i projekte sanacije devastiranih prostora Medvednice, kamenoloma, šuma i klizišta. Proširenje Parka prirode Medvednica predloženo u Prostornom planu uputit će se kao prijedlog nadležnom državnom tijelu za zaštitu prirode i okoliša. 10.2.2. Zaštita kulturnih dobara Na prostor Povijesne urbane cjeline grada Zagreba - spomeničko područje - područje "A" i kontaktnu zonu - područje "B", te ostala zaštićena kulturna dobra iz točke 7.3. poglavlja 7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA ovih odredbi odnosi se Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Područje do granice građevinskog područja grada Zagreba za koje se izrađuje GUP grada Zagreba - područje "C" iz točke 7.3. poglavlja 7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA ovih odredbi predloženo u Prostornom planu detaljnije će se razraditi i utvrditi mjere zaštite kulturnih dobara u GUP-u grada Zagreba. 10.2.3. Uređenje zemljišta (1.) Hidromelioracija Na području Grada, u sklopu uređenja poljoprivrednog zemljišta, mogu se planirati melioracijski sustavi odvodnjavanja i navodnjavanja. (2.) Pošumljavanje Uređenje zemljišta pošumljavanjem na prostoru šuma određuje se osnovama gospodarenja šumama i programom za gospodarenje šumama i to za gospodarske šume, zaštitne šume i šume posebne namjene te se posebno ne iskazuje ovim planom. Za šume u vlasništvu pravnih i fizičkih osoba do donošenja programa za gospodarenje šumama, uređenje zemljišta pošumljavanjem provodit će se temeljem obaveza koje proistječu iz jednostavne i proširene biološke reprodukcije šuma. Uređenje zemljišta pošumljavanjem izvan površina šuma provodi se temeljem potreba zaštite okoliša i krajobraznog uređenja ugroženih i posebno vrijednih područja na prostoru Grada. 10.2.4. Zaštita posebnih vrijednosti i obilježja (1.) Sanacija oštećenog prirodnog krajobraza Degradirane šume obronaka Medvednice i nizinske šume uz rijeku Savu sanirat će se mjerama propisanim osnovama gospodarenja šumama i programom za gospodarenje šumama. Do donošenja programa za gospodarenje šumama, mjere sanacije oštećenih šumskih površina provodit će se edukacijom i poticanjem vlasnika šuma na udruživanje i okrupnjavanje šumskog posjeda, poboljšavanje stanja općekorisnih funkcija šume naprednim i potrajnim gospodarenjem te očuvanjem njihove biološke raznolikosti. Pošumljavanje na prostoru Grada obavljat će se autohtonim vrstama vegetacije uz moguću upotrebu unesenih pionirskih vrsta gdje to zahtijeva prostor sanacije kao što su kopovi mineralnih sirovina ili odlagalište otpada. (2.) Sanacija oštećenog kultiviranog krajobraza Postojeća parcelacija i struktura kultura neizgrađenih dijelova kultiviranog krajobraza nastojat će se očuvati, te će se utvrditi sustav korištenja i principi očuvanja krajolika. Na prostorima izvan građevinskih područja naselja u kultiviranom krajobrazu vinograda, voćnjaka i sl. građevine treba dinamikom dotrajalosti ili potrebne adaptacije preoblikovati tako da im se vrate tradicionalne oblikovne karakteristike. U prostorima gdje je došlo do preparcelacije i oblikovanja velikih površina istih kultura oplemenit će se krajobrazni prostor obnavljanjem šumaraka i živičnjaka. Krajobraznim tehnikama preoblikovat će se postojeća hidrotehnička rješenja vodotoka gdje je to moguće, te će se predviđene nove hidrotehničke radove na vodotocima uskladiti sa krajobraznim obilježjima prostora i višenamjenskim korištenjem. (3.) Savski vodonosnik Za svako vodocrpilište donosi se posebna odluka kojom se određuje režim korištenja vodozaštitnog područja, na temelju hidrogeoloških istražnih radova, a sastoji se iz određivanja zona sanitarne zaštite i propisivanja mjera korištenja za svaku zonu. Zaštita savskog vodonosnika provodit će se u skladu sa zakonom i drugim propisima iz područja vodnog gospodarstva te ovim odredbama. (4.) Biološka raznolikost Biološka raznolikost definirat će se izradom karte biotopa, te će se sukladno njihovoj ugroženosti propisati mjere zaštite, i to za: - očuvanje krajobraza, - zaštitu ekoloških sustava i staništa, - zaštita divljih i udomaćenih svojti, - zaštitu kroz sektore, - zakonodavni i institucionalni okvir, - istraživanja i monitoring, - obrazovanje i obavješćivanje javnosti. Očuvanju biološke raznolikosti doprinose i mjere određene u ovoj odluci u točkama od 2.3.2.1. do 2.3.2.5. poglavlja 2. UVJETI Z UREĐENJE PROSTORA; točki 3.3. poglavlja 3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH SADRŽAJA U PROSTORU; točkama 6.1. i 6.3. poglavlja 6. MJERE OČUVANJA KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTI, točki 7.1. poglavlja 7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA; točki 9. poglavlja MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠA, te u ovom poglavlju. (5.) Ozelenjavanje Ozelenjavanje će se provoditi na prostorima koji su u razdjelnoj funkciji između inkopatibilnih namjena, te na izvanšumskim površinama klizišta, erozije, vodocrpilišta ili odlagališta otpada nepodobnim za druge namjene. (6.) Oblikovanje zemljišta uz infrastrukturne građevine Zemljište uz infrastrukturne građevine sukladno tehničkim i sigurnosnim propisima ovih građevina uređivat će se ozelenjavanjem, pošumljavanjem i drugim hortikulturno-krajobraznim tehnikama. (7.) Komasacija Na prostoru Grada Zagreba ne planiraju se mjere uređenja komasacijom, osim urbane komasacije nakon donošenja odgovarajućih zakonskih rješenja. (8.) Sanacija oštećenih gradskih i seoskih cjelina Sanacija oštećenih vrijednih dijelova gradskih cjelina, sela - povijesnih središta župa, te povijesnih sela i zaseoka, određena je Konzervatorskom podlogom - Knjiga 1. Nepokretna kulturna dobra koja je sastavni dio Prostornoga plana. Sanacija ostalih oštećenih gradskih i seoskih cjelina obavit će se preoblikovanjem, prenamjenom, rekonstrukcijom i rekultivacijom. (9.) Sanacija prostora zauzetih bespravnom gradnjom Prostori zauzeti bespravnom gradnjom saniraju se na temelju posebnoga gradskog programa uz poštivanje temeljnih odrednica Prostornoga plana osobito u pogledu zaštite voda, zaštićenih i drugih vrijednih dijelova prirode i kulturnih dobara, poljoprivrednog zemljišta, šuma i krajobraza. (10.) Sanacija oštećenog tla erozijom Zaustavljanje procesa erozije zbog degradacije šuma na području Grada, a posebno degradiranih privatnih šuma na padinama Medvednice, provodit će se šumsko uzgojnim i tehničkim te drugim meliorativnim radovima. Sukladno pojavi intenziviranja erozije, kontinuirano će se pratiti proces erozije zemljišta na brdskim i planinskim predjelima područja Grada te nastaviti istraživanja njenog intenziteta. Ponajprije biološkim, a gdje je nephodno i tehničkim radovima, štitit će se površine zemljišta od erozije. Na područjima ugroženim od erozije, sprečavaju se i otklanjaju uzroci ispiranja, prodiranja ili odronjavanja zemljišta gradnjom i održavanjem regulacijskih i zaštitnih vodenih građevina, zaštitnim radovima i mjerama zaštite. Radovima za zaštitu od erozija i pripadnih bujica smatraju se osobito i pošumljavanje, uzgoj i održavanje zaštitne vegetacije, terasiranje, krčenje raslinja, čišćenje korita i sl. Mjerama za zaštitu od erozija i pripadnih bujica smatraju se osobito: zabrana i ograničavanje sječe drveća i grmlja, zabrana i ograničavanje vađenja pijeska, šljunka i kamena, zabrana odlaganja otpadnih tvari, odgovarajući način korištenja poljoprivrednog i drugog zemljišta i druge odgovrajuće mjere. (11.) Vode III. kategorije Vode III. kategorije štite se odgovarajućim pročišćavanjem otpadnih voda prije ispuštanja u prirodni prijemnik. (12.) Sanacija područja ugroženog bukom Za prostor Grada izradit će se karta imisije buke te na temelju prekoračenih dopuštenih razina buke konfliktna karta buke. Za mjesta ugrožena bukom izradit će se akcijski planovi s mjerama za smanjenje buke na dopuštene razine. Do izrade karte imisija buke, konfliktne karte buke, te akcijskih planova sa ciljem smanjenja buke na svim razinama planiranja provodit će se sljedeće mjere za sanaciju područja ugroženog bukom: - izvori buke ne smiju se smještati na prostore gdje neposredno ugrožavaju ljude i životinje te remete rad u mirnijim djelatnostima (uz predškolske ustanove, škole, sveučilišta, bolnice, institute, vjerske građevine, zoološke vrtove i dr.); - djelatnosti što proizvode buku premjestit će se iz područja spomenutih u prethodnoj alineji na područja gdje ne postoje djelatnosti koje treba štititi od buke; - za zaštitu od buke koristit će se prirodni ili postojeći zakloni ili će se osigurati prostor za zaklone; - za svaku namjeravanu gradnju uz područje ili unutar područja potencijalno ugroženog bukom mjerenjem će se utvrditi postojeću razinu buke u vrijeme planiranja gradnje i usporediti sa dopuštenom razinom buke; - pri planiranju građevina i namjena što predstavljaju izvor buke (promet, gospodarska proizvodna namjena, šport i rekreacija, i dr.) predvidjet će se moguće učinkovite mjere sprečavanja nastanka ili otklanjanja negativnog djelovanja buke na okolni prostor; - druge mjere sadržane u elaboratu Sprečavanje negativnog utjecaja buke na okoliš koji je sastavni dio ovoga plana. (13.) Sanacija napuštenog odlagališta otpada Prostor odlagališta otpada Jakuševec-Prudinec sanirat će se intenzivnim ozelenjavanjem i preoblikovanjem. Intenzivnim ozelenjavanjem sanirat će se i urediti i površine zapadno od prostora saniranog odlagališta otpada Jakuševec te će se koristiti za rekreativne i prateće gospodarske sadržaje. (14.) Sanacija napuštenih eksploatacijskih polja i rudarskih objekata nemetalnih mineralnih sirovina Napušteni rudarski objekti nemetalnih mineralnih sirovina i eksploatacijska polja - (kamenolomi, šljunčare, glinokopi) sanirat će se sukladno krajobraznim karakteristikama prostora zadanim namjenama ovoga Prostornoga plana. Aktivna eksploatacijska polja predviđena za zatvaranje saniraju se tijekom procesa zatvaranja u rokovima predviđenim u prostornoj dokumentaciji za njihovu sanaciju. 10.2.5. Ostale mjere (1.) Demografske mjere Sa stajališta demografskih kretanja izdvajaju se tri karakteristična područja Grada, i to: - uži gradski prostor (središnji dio grada), - širi urbani prostor (naselje grad Zagreb) i - rubni prostor Grada (sesvetsko područje i jače ili slabiji urbanizirani dio južnog Zagreba) u kojima se odvijaju različita demografska kretanja, od opadanja i stagnacije do demografske ekspanzije. To zahtijeva kontinuirano praćenje kretanja stanovništva i u skladu s planiranim demografskim ciljevima, poduzimanje različitih mjera gradske politike (prostornih, komunalnih, gospodarskih, socijalnih i drugih). Zagreb će usklađivati svoju demografsku i ukupnu razvojnu politiku sa svojim okolnim i širim regionalnim prostorom, te prostorom Hrvatske posebno poticanjem razvitka decentralizacijom funkcija stanovanja, rada i drugih "gradskih" sadržaja, te drugim mjerama; Ostvarivanjem ciljeva iz ove podtočke smanjivat će se dnevne migracije u Zagreb, a dio stanovništva Grada postupno će se premještati u prigradske zone, u skladu s ujednačavanjem cjelokupnog razvitka na širem prostoru. (2.) Prilagođen okoliš U cilju unapređenja kvalitete življenja i boljih uvjeta života Grad Zagreb treba graditi i uređivati tako da javne građevine, javne površine, radna mjesta, sredstva javnog prijevoza i sredstva javnog komuniciranja budu pristupačna za sve građane bez obzira na spol, dob i vrstu dodatne potrebe u kretanju. U provedbi Prostornoga plana primijenjivat će se propisi, normativi i europska iskustva u svrhu otkalnjanja postojećih i sprječavanja nastajanja novih urbanističko-arhitektonskih barijera. 10.3. Područja i lokaliteti za istraživanje i praćenje pojava i procesa u prostoru 10.3.1. Vodonosna područja Radi zaštite vodonosnog područja određuje se obveza praćenja kvalitete, stanja zaštite, potencijalnog ugrožavanja i onečišćenja. U cilju zaštite voda i unapređivanje vodopskrbe u dugoročnom razvoju Grada i šireg područja potrebno je: - prikupiti, sitematizirati i valorizirati svu postojeću dokumentaciju (elaborate, izvještaje o izvršenim istražnim radovima, prostorne planove, odluke i sl.), te postupno podatke nadopunjavati i stvarati jedinstvenu bazu podataka dostupnu svim korisnicima; - izraditi katastar zagađivača i ugroženih i manje rentabilnih vodocrpilišta u odnosu na kvalitetnija i ekonomičnija vodocrpilišta; - sustavno pratiti kakvoću podzemnih voda; - dopuniti postojeću piezometarsku mrežu po širem prostoru vodonosnika, a posebno u područjima gdje se nalaze potencijalni zagađivači kako bi se odmah mogle registrirati promjene u kakvoći podzemne vode i poduzeti potrebne mjere u svrhu zaštite zagrebačkog vodonosnika; - obraditi rezultate hidrogeoloških i sanitarnih istraživanja; - ubrzati donošenje podzakonskih akata u skladu sa Zakonom o vodama, koji još nisu doneseni a neophodni su za obavljanje poslova gospodarenja vodama; - hitno donijeti odluke o vodozaštitnim područjima za crpilišta za koja te odluke nisu donešene; - uskladiti djelovanje svih subjekata u rješavanju vodoopskrbe, vodnog gospodarstva, elektroprivrede, prostornog planiranja, zaštite okoliša, industrije i sl; - istražiti mogućnost korištenja slivnog područja s tipično krškim obilježjima koje gravitira klizištu Podsused u funkciji vodoopskrbe i sanacije klizišta; - povezivati vodoopskrbni sutav u cjeloviti regionalni vodoopskrbni sustav. 10.3.2. Radi zaštite prirodnih vrijednosti na području Grada Zagreba kontinuirano će se pratiti, istraživati i prikupljati podaci o: - značajnijim prirodnim vrijednostima; radi zaštite njihove ekološke raznolikosti predviđa se kartiranje biotopa; - napuštenim poljima eksploatacije mineralnih sirovina radi pravodobne intervencije u slučaju narušavanja vrijednosti prostora; - obnovljivim izvorima energije (geotermalnim, sunčevoj i energiji vjetra); - izgradnji u građevinskim područjima zbog mogućnosti korekcije i racionalnog korištenja prostora; - valorizaciji prirodne baštine i kulturnih dobara radi integracije cjelokupnog prostora Grada Zagreba u jedinstveni sustav kao dijela šireg krajobraznog prostora; - odlagalštu otpada Jakuševec radi cjelovitog rješavanja priobalja rijeke Save te topografske i ekološke promjene užeg prostora Jakuševca, planiranju budućih potreba dijela Grada južno od rijeke Save a Jakuševec treba rješavati u kontekstu cjelovitog rješavanja priobalja rijeke Save, kako bi se topografska i ekološka promjena užeg prostora Jakuševca uklopila u sliku Grada, usklađeno s ostalim planiranim namjenama i budućim potrebama dijela Grada južno od rijeke Save; - kretanju stanovništva Grada Zagreba zbog potrebnih korekcija mjera za uspostavljanje ravnoteže u prostoru. 10.3.3. Radi prenamjene postojećih industrijskih pogona i osmišljavanja novih kvalitetnijih sadržaja pratit će se stanje, istraživati i analizirati: - gospodarske zone u kojima su ostali veliki neizgrađeni i neuređeni prostori, a dio izgrađenih prostora (hala) u tim zonama je napušten i prazan ili je u njima mnogo manjih poduzeća ili onih novoosnovanih; - izdvojene lokacije nekadašnjih industrija i potezi industrijskih i sličnih sadržaja uz ulice u gradskom tkivu. 10.3.4. U cilju sveukupnog razvitka Grada Zagreba u području gospodarstva i analize njegovoga utjecaja na širu i užu okolinu te utvrđivanja zajedničkih polazišta u razvitku Grada Zagreba i Zagrebačke županije istraživat će se i analizirati: - mjere i instrumenti iz nadležnosti Grada Zagreba kojima se utječe na rast i razvitak gospodarstva radi izrade cjelovite strategije gospodarskog razvitka Grada; - demografska i s time povezana gospodarska kretanja i njihov utjecaj na širi prostor Grada s ruralnim i prigradskim naseljima, trajnim i dnevnim kretanjima stanovništva između Grada Zagreba i Zagrebačke županije te šireg regionalnog prostora; na tim prostorima, uključivanje stanovništva u projekte razvoja kroz lokalnu samoupravu, treba odrediti standarde usluga, programa i projekata po gradskim četvrtima i naseljima. 10.3.5. Na području prometa pratit će se i predlagati mjere: - odredit će se kritični dijelovi prometne mreže s načinom zaštite i to isključenjem prometa i regulacijom prometa (smanjenje brzine vožnje – 30 km/h, kapaciteta i dr.) ili fizičkim barijerama; - poboljšat će se promet na cijelom području Grada uključujući i redizajn ulica i prometnica i druge mjere radi povećanja sigurnosti; - istražit će se mogućnost uvođenja alternativnih načina javnog i individualnog prijevoza: autobusi na plinski pogon, elektromobil, mopedi, bicikli i dr., te linijski taksi koji bi se kretao po površinama rezerviranim za javni prijevoz; - sustavno će se pratiti poboljšanje sigurnosti i prohodnosti prometnih površina, dostupnost javnom prometu i zgradama za pješake a posebno nejake osobe i invalide uključujući i dostupnost javnom prometu i zgradama. 10.3.6. Visoki seizmički potencijal Grada Zagreba i okolnih područja nameće potrebu sustavnog i kontinuiranog instrumentalnog praćenja seizmičke aktivnosti. U tu svrhu uspostavit će se lokalna mreža digitalnih seizmografa koja će omogućiti detaljnije istraživanje značajki seizmičke aktivnosti užeg lokalnog i šireg regionalnog prostora, a sa ciljem definiranja što egzaktnijih seizmoloških i seizmotektonskih modela generiranja potresa. Tako dobiveni rezultati sue osnove za podloge kod planiranja, projektiranja, gradnje i poduzimanja drugih preventivnih mjera zaštite od djelovanja potresa. 10.3.7. Radi sprečavanja i saniranja problema nestabilnosti tla inicira se utemeljenje "geotehničkog katastra Grada". Geotehnički katastar Grada preuzet će do sada prikupljenu geotehničku dokumentaciju što se odnosi na područje Grada Zagreba te će nastaviti pohranjivati sve podatke vezane uz stabilnost tla, a osobito podatke o svim registriranim pojavama nestabilnosti i klizanja tla na području Grada Zagreba na temelju dojava, te geotehničkih istraživanja, skrbiti o izradi karte geotehničke kategorizacije terena (KGKT) u odgovarajućem mjerilu po kriteriju stabilnosti i karte seizmičke mikrozonacije terena (KSMT) u MJ 1:5.000, sa svim pripadajućim tematskim kartama. Za građenje na prirodno nagnutim terenima geotehnički katastar Grad davat će mišljenja o programu geotehničkih istraživanja, posebnim geotehničkim uvjetima i rezultatu geotehničke kategorizacije tla. 10.3.8. Zaštita od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti U Prostorni plan su ugrađene mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti. Organizacija prostora, namjena površina i planirani razvoj funkcija, posebno prometa te sustava komunalne infrastrukture i vodnog gospodarstva sadrže i planiranje zaštite i to: - očuvanjem postojećih šumskih i poljoprivrednih površina na području Grada kao i površina trajne namjene; - osiguravanjem zelenih neizgrađenih koridora između pojedinih predjela Grada, te unutar njih; - povećanjem broja ulazno – izlaznih cestovnih pravaca; - boljim prometnim povezivanjem u Gradu većim brojem cestovnih, pješačkih i željezničkih mostova preko rijeke Save; - policentričnim razvojem pojedinih predjela Grada i omogućavanjem disperznog razmještaja gospodarskih namjena; - planiranim građevinama i uređajima za zaštitu od poplava rijeke Save i stogodišnjih velikih voda potoka s Medvednice; - omogućavanjem alternativnih korištenja vodoopskrbnog sustava; - korištenjem alternativnih izvora energije; - razmještajem javnih građevina u širim dijelovima Grada; - određivanjem gradnje građevina prema stupnju ugroženosti od potresa; - predloženim visinama građevina kao i razmještajem stambenih, gospodarskih i drugih građevina; - mjerama za zaštitu i sklanjanje (gradnja skloništa) - prema normativima za skloništa; - mjerama za zaštitu kulturnih dobara; - mjerama za zaštitu od požara; - drugim mjerama. 10.3.9. Praćenje stanja u prostoru Radi provedbe planskih ciljeva prostornog uređenja, kontinuiranog praćenja stanja u prostoru i realizacije prostornih planova u Prostornom je planu određen sustav praćenja stanja u prostoru i to kao: - sustav informacija o prostoru i - sustav dokumentacije prostora. Rezultati praćenja stanja u prostoru su sastavni dio izvješća o stanju u prostoru. 10.4. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni 10.4.1. Za građevine što su sagrađene u skladu s propisima koji su vrijedili do stupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju i u skladu s dokumentima prostornog uređenja, a namjena kojih je protivna namjeni utvrđenoj Prostornim planom može se, do privođenja planiranoj namjeni dopustiti rekonstrukcija za: (1.) stambene građevine, odnosno obiteljske kuće i stambeno-gospodarske građevine: - sanacija i zamjena dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevine i krovišta u postojećim gabaritima; - dogradnja odnosno nadogradnja stambenih prostora i spremišta za ogrijev, tako da s postojećim ne prelazi ukupno 75 m2 bruto građevinske površine svih etaža, s tim da se ne poveća broj stanova; - priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, elektroenergetske i telekomunikacijske mreže; - postava novog krovišta, bez nadozida, kod građevina s dotrajalim ravnim krovom ili s nadozidom, ako se radi o povećanju stambenog prostora iz alineje 2. ove podtočke; - sanacija postojećih ograda i gradnja potpornih zidova, radi sanacije terena. (2.) građevine druge namjene (gospodarske građevine, javne, komunalne i prometne građevine te prateće građevine i dr.): - sanacija dotrajalih konstruktivnih dijelova građevine i krovišta; - dogradnja sanitarija, garderoba, manjih spremišta i sl. do najviše 10 m2 izgrađenosti za građevine do 100 m2 bruto-izgrađene površine i do 5% ukupne bruto-izgrađene površine za veće građevine; - prenamjena i funkcionalna preinaka građevina; - dogradnja i zamjena dotrajalih instalacija; - priključak na građevine i uređenje infrastrukture, elektroenergetske i telekomunikacijske mreže; - dogradnja i zamjena građevina i uređaja infrastrukture i rekonstrukcija javnoprometnih površina. 10.4.2. Na područjima što su po namjeni u skladu s namjenom utvrđenom u Prostornom planu, a nalaze se na području za koje je po Prostornom planu obavezno donošenje prostornih planova užih područja može se odobriti i prenamjena i funkcionalna preinaka postojećih stambenih i stambeno-poslovnih građevina u postojećem gabaritu. Iznimno, ako je u programu mjera za unapređenje stanja u gradskom prostoru predviđeno uređenje zemljišta na područjima točke 10.4.1., na postojećim se građevinama mogu sanirati samo dotrajali konstruktivni dijelovi građevina. 10.4.3. Odredbe točke 10.4.1. i točke 10.4.2. primjenjuju se na cijelom području obuhvata Prostornoga plana, uključujući područja što ih obuhvaćaju Generalni urbanistički plan grada Zagreba i Generalni urbanistički plan Sesveta. 10.5. Lokalni uvjeti Pod lokalnim uvjetima u smislu ovih odredbi smatraju se: - reljef, voda i zelenilo; - posebno vrijedni dijelovi prirodne baštine i kullturno-povijesnih objekata i cjelina; - karakteristični i vrijedni pogledi i slika mjesta; - ambijenti, mjesta okupljanja i sastajanja ljudi te pojedine građevine; - trgovi i ulice i drugi javni prostori; - veličina i izgrađenosti građevnih čestica, način gradnje te visina i površina izgrađenih građevina; - opremljenost komunalnom infrastrukturom; - komunalna oprema; - druge posebnosti i vrijednosti. S obzirom na različitost prostora Grada Zagreba lokalni uvjeti koriste se kao usmjerenje prilikom izrade prostornih planova užih područja. 11. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE U građevinskom području grada Zagreba unutar Parka prirode Medvednica onemogućuje se gradnja u negradivim dijelovima do donošenja Prostornog plana područja posebnih obilježja Parka prirode Medvednica. Na izgrađenim površinama mogu se graditi interpolacije, te sanirati i rekonstruirati postojeće građevine u skladu s odredbama ovoga Plana. U građevinskim područjima drugih naselja unutar Parka prirode Medvednica onemogućuje se gradnja u neizgrađenim dijelovima od donošenja Prostornog plana područja posebnih obilježja Parka prirode Medvednica. Na izgrađenim površinama mogu se graditi interpolacije, te sanirati i rekonstruirati postojeće građevine u skladu s odredbama ovoga Plana. Kod prijenosa granica iz kartografskih prikaza Prostornoga plana u mjerilu 1:25.000 na podloge u većim mjerilima, osim onih elemenata plana koji se prikazuju u mjerilu 1:5.000, dopuštena je prilagodba granica odgovarajućem mjerilu podloge. Detaljno određivanje položaja vodnih građevina i vodnog dobra (obala stajaćih i tekućih voda, trase potoka), odredit će se na način propisan podzakonskim aktima donešenim u skladu sa Zakonom o vodama, detaljnijim planovima i lokacijskim, odnosno građevinskim dozvolama. Detaljno određivanje položaja i razgraničenje prometnica, komunalne i energetske infrastrukture unutar koridora što su određeni u Prostornom planu, odredit će se detaljnijim planovima ili lokacijskim, odnosno građevinskim dozvolama, ovisno o lokalnim uvjetima. Za građevine javne namjene, značajne za pojedina naselja, za parkove, park-šume i groblja izradit će se idejno urbanističko-arhitektonsko rješenje kao sastavni dio lokacijske, odnosno građevinske dozvole. Kod određivanja oblika i veličine građevne čestice može se iznimno dopustiti da se čestici, što površinom većom od polovine ulazi u građevinsko područje, priključi dio potreban za formiranje građevne čestice ili njezin preostali dio, s tim da građevna čestica može imati najviše 75 m dubine od javnoprometne površine u skladu s detaljnijim planom ili lokacijskom, odnosno građevinskom dozvolom. Detaljniji planovi (prostorni planovi užih područja) kojih je obveza donošenja za pojedina područja utvrđena ovim odredbama, donijet će se u rokovima i s mjerama koje će biti utvrđene GUP-om grada Zagreba, GUP-om Sesveta i programom mjera za unapređivanje stanja u prostoru Grada Zagreba. Do donošenja detaljnijih planova iz točke 10.1.3. odlomak 1. alineja 1-6, i odlomak 2. poglavlja 10. MJERE PROVEDBE PLANA ne mogu se izdavati lokacijske dozvole za područja obuhvata plana. Iznimno, do donošenja detaljnijih planova iz točke 10.1.3., odlomak 1., alineja 7. poglavlja 10. MJERE PROVEDBE PLANA mogu se izdavati lokacijske dozvole uz posebne uvjete zaštite koje propisuje gradsko tijelo nadležno za zaštitu kulturnih dobara. Prostorni planovi kojima je reguliran prostorni razvoj na području Grada Zagreba uskladit će se s ovom odlukom u roku od dvije godine od njezinog stupanja na snagu. Odredbe prostornih planova iz prethodnog odlomka koje nisu u skladu s ovim odredbama, prestaju vrijediti stupanjem plana na snagu, te će se primijeniti ove odredbe. 4. IZRAZI I POJMOVI Izrazi i pojmovi koji se rabe u Odredbama za provođenje, imaju sljedeće značenje: 1. Grad Zagreb - označava Zagreb, teritorijalno-upravnu jedinicu kao posebnu jedinicu lokalne samouprave i uprave s položajem županije; 2. grad Zagreb - označava naselje Zagreb sa statusom grada; 3. građevinska područja naselja - odnosi se na građevinska područja 68 naselja južnog i istočnog dijela Grada Zagreba, te građevinska područja dijela naselja grada Zagreba i dijela naselja Sesveta što su izvan granica područja za koja se, u skladu sa Zakonom i Prostornim planom, donose generalni urbanistički plan grada Zagreba i generalni urbanistički plan Sesveta; 4. Generalni urbanistički plan grada Zagreba (GUP grada Zagreba) - je prostorni plan koji se, u skladu sa zakonom, donosi za urbanističku cjelinu čije su granice određene u Prostornom planu; 5. Generalni urbanistički plan Sesveta (GUP Sesveta) - je prostorni plan koji se, u skladu sa Zakonom, donosi za urbanističku cjelinu čije su granice određene u Prostornom planu; 6. izgrađene strukture izvan građevinskih područja naselja - su: a. posebna građevinska područja izdvojena od građevinskih područja naselja; b. prostori izvan građevinskih područja naselja na kojima se planira izgradnja u skladu sa zakonom, posebnim propisima i odredbama ove odluke; 7. lokalni uvjeti – smatraju se: reljef, voda, zelenilo; posebno vrijedne građevine i područja prirodne i kulturne baštine; karakteristični i vrijedni pogledi i slika mjesta; ambijenti, mjesta okupljanja i sastajanja ljudi te pojedine građevine; trgovi i ulice i drugi javni prostori; veličine i izgrađenosti građevnih čestica, način gradnje te visina i površina izgrađenih građevina; opremljenost komunalnom infrastrukturom; komunalna oprema; druge posebnosti i vrijednosti; lokalne uvjete utvrđuje gradsko tijelo nadležno za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša u slučajevima predviđenim Prostornim planom; 8. obiteljska kuća - građevina isključivo stambene namjene na zasebnoj građevnoj čestici, razvijene građevinske (bruto) površine do 400 m2 s najviše podrumom i dvije nadzemne etaže i ne više od dva stana, a u koju površinu se uračunava i povšina pomoćnih građevina ako se grade na istoj građevnoj čestici; 9. pomoćne građevine - su garaže, drvarnice, spremišta i sl.; 10. manje gospodarske građevine – su građevine s pretežno zanatskim, manjim prerađivačkim, ugostiteljskim i sličnim djelatnostima što ne smetaju okolišu i uvjetima stanovanja i rada na susjednim građevnim česticama; 11. poslovne građevine - su one u kojima se obavlja pretežito uslužna, trgovačka, komunalno-servisna djelatnost ili u kojima prevladavaju uredske prostorije. 12. poljoprivredne građevine - su staje sa sjenikom, svinjci, kokošinjci, prostori za spremanje poljoprivrednih strojeva, kuničnjaci, pčelinjaci i sl.; 13. podrum – na kosom terenu, podrumom se smatra dio građevine što je, s najmanje jednom polovicom volumena, ukopan u teren; građevina može imati najviše jedan podrum; na ravnom terenu, podrumom se smatra dio građevine ako kota gornjeg ruba stropne konstrukcije te etaže nije viša od 100 cm od kote konačno zaravnanog terena; 14. niska stambena građevina odnosno obiteljska kuća ili stambeno - gospodarska građevina s obzirom na način izgradnje može biti: - slobodnostojeća - građevina čija su sva pročelja odmaknuta od međa susjednih građevnih čestica i javno prometnih površina ili javnih zelenih površina; - poluotvorena - građevina čije se jedno pročelje nalazi na nekoj od međa susjednih građevnih čestica, a ostala pročelja su odmaknuta od međa susjednih građevnih čestica i javno prometnih površina ili javnih zelenih površina, osim kada se građevni pravac određuje prema postojećem susjednom objektu; - građevina u nizu - građevina čija se dva pročelja nalaze na međama susjednih građevnih čestica, a ostala pročelja su odmaknuta od međa susjednih građevnih čestica i javnoprometnih površina ili javnih zelenih površina, osim kada se građevni pravac određuje prema postojećem susjednom objektu; 15. etaža - oznaka bilo kojeg kata građevine uključujući i prizemlje (ali ne i podrum i potkrovlje); 16. potkrovlje – dio građevine ispod krovne konstrukcije kada se koristi za stambenu, poslovnu ili javnu namjenu, uvučen u odnosu na etaže, a iznad vijenca posljednje etaže građevine; najveći gabarit potkrovlja niske građevine određen je najvećom visinom nadozida 90 cm, mjerenom u ravnini pročelja građevine i nagibom do 450, mjereno u visini nadozida; potkrovlje oblikovano ravnim krovom, krovom blagog nagiba do 120 ili bačvastim krovom može imati najviše 75 % površine karakteristične etaže, i u pravilu, uvučeno je s ulične strane; 17. tavan - dio neuređenog prostora građevine ispod krovne konstrukcije, uvučen u odnosu na etaže, a iznad vijenca posljednje etaže građevine; visina nadozida je najviše 40 cm mjereno u ravnini pročelja građevine s nagibom do 45o, mjereno u visini nadozida; 18. visina (h) građevine - visina mjerena od visine vijenca do konačno zaravnanog terena; na kosom terenu visina se određuje na nepovoljnijoj strani (gdje je visina veća); 19. obiteljsko seosko gospodarstvo je osnovni oblik proizvodnog organiziranja u poljoprivredi s proizvodnjom jednog ili više poljoprivrednih proizvoda (ratarskih, stočarskih, voćarskih, vrtlarskih, vinogradarskih, peradarskih) za svoje ime i svoj račun; 20. kartogram – grafički prilog Prostornog plana Grada Zagreba u formatu A3 ili A4 koji se uvezuje u tekstualni dio elaborata prostornog plana. 21. vodno dobro je skup zemljišnih čestica i to: vodonosna i napuštena korita površinskih kopnenih voda, zemljište uz vodotoke potrebno za njihovo reguliranje i zaštitu od poplava, te otoci nastali u presušenom vodonosnom koritu (Zakon o vodama). Izrazi i pojmovi pod rednim brojevima 6.-7. i 9.-20. odnose se na područja 68 naselja, što su izvan obuhvata GUP-a grada Zagreba i GUP-a Sesveta. 5. LITERATURA I IZVORI I. STRATEGIJSKI DOKUMENTI NA RAZINI DRŽAVE 1. Strategija prostornog uređivanja Republike Hrvatske, Ministarstvo prostornog uređivanja, graditeljstva i stanovanja, Zavod za prostorno planiranje, Zagreb, srpanj 1997. 2. Nacionalni program demografskog razvitka, Ministarstvo razvitka i obnove, Zagreb, 1998. 3. Krajolik - Sadržajna i metodska podloga Krajobrazne osnove Hrvatske, Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja - Zavod za prostorno planiranje, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu - Zavod za ukrasno bilje i krajobraznu arhitekturu, Zagreb, 1999 4. Program prostornog uređivanja Republike Hrvatske, Ministarstvo prostornog uređivanja, graditeljstva i stanovanja, Zavod za prostorno planiranje, Zagreb, svibanj 1999. 5. Strategija prometnog razvitka Republike Hrvatske, Vlada Republike Hrvatske, Zagreb, kolovoz 1999. 6. Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske, Narodne novine 81/99, Zagreb 1999. II. STRATEGIJSKI DOKUMENTI RAZVITKA GRADA ZAGREBA KOJE JE VERIFICIRALO GRADSKO POGLAVARSTVO GRADA ZAGREBA I GRADSKA SKUPŠTINA 1. Energija u strategiji razvitka Grada Zagreba, Gradsko poglavarstvo Grada Zagreba, Zagreb 1992. 2. Program rada Gradskog poglavarstva 1994.-1997., Gradsko poglavarstvo Grada Zagreba, Zagreb, 1994. 3. Temeljne odrednice razvitka Grada Zagreba, Gradsko poglavrstvo i Gradska skupština Grada Zagreba, Komunalni vjesnik, prilog broja 101/94, Zagreb 1994. 4. Zagreb - Prostorni program, Izvješće o stanju u prostoru i Program mjera za unapređenje stanja u prostoru, SGGZ 11/95. 5. Program Zagreb 1997-2001 - funkcioniranje i razvitak, Gradsko poglavarstvo i Gradska skupština Grada Zagreba, Komunalni vjesnik, prilog broja 168/97, Zagreb 1997. 6. Gospodarstvo Grada Zagreba, Gradsko poglavarstvo Grada Zagreba, Zagreb, 1998. 7. Izvješće o bespravnoj gradnji u Gradu Zagrebu s Prijedlogom mjera za njeno učinkovitije sprečavanje i suzbijanje, Gradski ured za prostorno uređivanje, graditeljstvo, stambene i komunalne poslove i promet, 1998. 8. Izvješće o stanju u gradskom prostoru i Program mjera za unapređenje stanja u gradskom prostoru, Gradski zavod za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša, Gradski ured za gradnju, Zagreb, SGGZ 3/98. 9. Odluka o mreži osnovnih škola za područje Grada Zagreba, Gradski ured za obrazovanje i šport, 1999. III. TEMATSKE PROSTORNE STUDIJE I PROGRAMI IZRAĐENI ZA POTREBE PROSTORNOG PLANA GRADA ZAGREBA 1. Društveno ekonomski razvitak Grada Zagreba kao osnovica za donošenje izmjena i dopuna Prostornoga plana Grada Zagreba, Ekonomski institut - Zagreb i Gradski zavod za planiranje razvoja i zaštitu čovjekova okoliša, Zagreb 1993. 2. Mreža naselja i sustav središta na području Grada Zagreba, Gradski zavod za planiranje razvoja i zaštitu čovjekova okoliša, Zagreb, 1993. 3. Studija groblja, Gradski zavod za planiranje razvoja i zaštitu čovjekova okoliša, Zagreb 1993. 4. Demografski razvitak Grada Zagreba, Gradski zavod za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša, Zagreb 1998. 5. Pristup procjenama i prognozama aktualnih demografskih kretanja u Gradu Zagrebu, prilog za izradu Prostornog plana Grada Zagreba i Generalnog urbanističkog plana, dr. sc. Stanko Žuljić, Zagreb 1998; 6. Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom na području Grada Zagreba, ZGO Zagreb, 1999. 7. Koncepcija razvoja vodoopskrbnog sustava Grada Zagreba (materijal za izradu Generalnog urbanističkog plana Grada Zagreba), Vodoopskrba i odvodnja, Zagreb, 1999. 8. Konzervatorska dokumentacija s evidencijom i smjernicama zaštite nepokretnih kulturnih dobara; zaštićeni i evidentirani dijelovi prirode s mjerama zaštite, Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode, Zagreb, 1999. 9. Planirani novi kapaciteti pošta za naredno plansko razdoblje, Hrvatska pošta, Zagreb, 1999. 10. Plinski distribucijski sustav Grada Zagreba, Gradska plinara Zagreb, 1999. 11. Program izgradnje i revitalizacije sustava za opskrbu električnom energijom i toplinom na širem području Grada Zagreba do 2010. godine (prilog za izradu Prostornog plana Grada Zagreba), HEP, Zagreb, 1999. 12. Razvoj sustava odvodnje Grada Zagreba, Vodoopskrba i odvodnja, Zagreb, 1999. 13. Seizmološka i seizmotektonska studija, Prelogović E., Kuk V., Zagreb, 1999. 14. Sprječavanje nepovoljna utjecaja buke na okoliš, SONUS d.o.o., Zagreb, 1999. 15. Telekomunikacijski sustavi - prilog za izradu prostornog plana Grada Zagreba, Hrvatske telekomunikacije, Zagreb, 1999. 16. Studija redefiniranja koncepcije zagrebačkog željezničkog čvora, ARCADIS, Željezničko projektno društvo, Zagreb, 1999. 17. Zaštita od štetnog djelovanja voda i zaštita voda - podloge za izradu Prostornog plana Grada Zagreba, Hrvatske vode, 1999. 18. Projekt kompleksnih geotehničkih i seizmičkih istraživanja za potrebe planiranja i građenja na području Grada Zagreba. Ortolan, Grubić, N., Mavar, R., Aničić, D., Petrić-Jankov, T. Vukelić, I., Kelemen Pepeonik, V. & Mikulić, A. (2000), Institut građevinarstva Hrvatske, Zavod za geotehniku, Zagreb, studeni 2000. IV. STUDIJE S CILJEM KOORDINACIJE S RAZVITKOM ZAGREBAČKE ŽUPANIJE 1. Grad Zagreb i Zagrebačka županija - temeljna zajednička polazišta za planiranje prostora, Gradski zavod za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša, Zagreb, 1999. 2. Smjernice za korištenje vodozaštitnih područja Grada Zagreba, Vodopskrba i odvodnja, Zagreb, 1999. 3. Stanje gospodarstva Zagrebačke županije, Županijski upravni odjeli i uredi Zagrebačke županije, Zagreb, 1999. V. DRUGI DOKUMENTI I STUDIJE 1. Vodoprivredna osnova Grada Zagreba - Kompleksno vodoprivredno rješenje, Elektroprojekt, Zagreb, prosinac 1981. god. u tekstu ODLUKE o vodoprivrednoj osnovi Grada Zagreba, odnosno u poglavlju II Uređivanja rijeke Save u istom dokumentu 2. Stanovati i biti - rasprave iz sociologije stanovanja, dr. sc. Ivan Rogić, Sociološko društvo Hrvatske, Zagreb, 1990. 3. Sustav gospodarenja otpadom IVO, Usporedba postupaka zbrinjavanja otpada Grada Zagreba, V. Potočnik, K. Grabowsky, Elektroprojekt Zagreb, Zagreb, lipanj 1991. 4. Ekološki projekt Zagreb, I. dio, Osnova, Zagreb, 1992. 5. Ekonomski i prostorni aspekti gradske rente na području Grada Zagreba, Ekonomski institut Zagreb, Zagreb 1992. 6. Integralni razvoj komunalnih djelatnosti i zaštite okoliša u funkciji ukupnog razvoja, Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređivanja i stambeno komunalnih djelatnosti, Zagreb 1992. 7. Periferijski puls u srcu od grada - zamka revitalizacije, dr. sc. Ivan Rogić, Sociološko društvo Hrvatske, Zagreb, 1992. 8. Procjena rizika i mogućnosti smanjenja opasnosti za ljudsko zdravlje i okoliš od energetskih i drugih kompleksnih gospodarskih sustava na području grada Zagreba", Ekonerg, Zagreb 1992. 9. Suburbanizacija Zagreba, prof. dr. sc. M. Vresk, Hrvatski geografski glasnik br. 59/92. 10. Vodoprivredna osnova Grada Zagreba - izmjene i dopune 1992. god. knjiga 11 - Uređivanje i zaštita od štetnog djelovanja voda Save i pritoka - Zagreb 1992. god. JVP "Hrvatska vodoprivreda" Zagreb; 11. Agenda 21, materijal Svjetske konferencije o zaštiti okoliša, Rio de Janeiro, 1993. 12. Osnovne smjernice budućeg razvitka Grada Zagreba, Ekonomski institut Zagreb i Gradski zavod za planiranje razvoja i zaštitu čovjekova okoliša, Zagreb 1993. 13. Polazne osnovice organizacije i funkcioniranja Grada Zagreba, Ekonomski institut Zagreb, Zagreb, 1993. 14. Studija izvodljivosti Integralnog koncepta gospodarenja otpadom i otpadnim muljem u gradu Zagrebu - Hrvatska, konzorcij ARGE (Radna zajednica SFC-Salzburg, TBU-Innsbruck i ITU-Berlin, u suradnji sa Elektroprojekt Zagreb), studeni 1993. 15. "Studija izvodljivosti integralnog sustava gospodarenja zdravstvenim otpadom grada Zagreba", IPZ-Uniprojekt, Zagreb 1993. 16. "Projekt uspostave katastra emisija u okoliš", Zavod za informatičku djelatnost Hrvatske, Zagreb 1994. 17. Program razvitka informacijske infrastrukture za gospodarenje prostorom i okolišem - Prijedlog, Zagreb 1994. 18. Strateški marketinški plan turizma Grada Zagreba, Institut za turizam, Zagreb 1994. 19. Sustav financiranja i unapređenja zaštite okoliša u Gradu Zagrebu, Ekonomski institut Zagreb u suradnji s Gradskim zavodom za planiranje razvoja i zaštitu čovjekova okoliša, JP ZGO-om i drugim gradskim institucijama, Zagreb 1994. 20. Sažetak studije - Analiza osjetljivosti i ekonomske usporedbe varijanti iz studije Arge, Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom i otpadnim muljem u Gradu Zagrebu, V. Potočnik, mr. K. Grabowsky, J. Grabowsky, Zagreb, 1995. 21. Demografska obilježja i procesi u Hrvatskoj, dr. I. Lajić, doc.dr. I. Nejašmić i suradnici; Zagreb, 1995. 22. Naselja Republike Hrvatske, prof. dr. M. Vresk i suradnici; Zagreb, 1995. 23. Kompleksno sagledavanje procesa urbanizacije u Hrvatskoj - Urbana i razvojna preobrazba prostora i naselja, Urbanistički institut Hrvatske; Zagreb, 1995. 24. Teze i stručni stavovi za izradu Odluke o izmjenama i dopunama Vodnogospodarske osnove Grada Zagreba, Zagreb, ožujak 1995. - poglavlje II - UREĐIVANJE I ZAŠTITA OD ŠTETNOG DJELOVANJA VODA, ad a. Uređivanje i zaštita od štetnog djelovanja voda rijeke Save i pritoka. 25. Uključivanje planiranja zaštite okoliša u Strategiju prostornog planiranja i uređivanja i usklađenje korištenja prostora i zaštite okoliša s razvojem, Znanstvena i stručna polazišta, Gašparović F., Jeluć-Muck V., Kušen E. i Trumbić I., Ministarstvo prostornog uređivanja, graditeljstva i stanovanja, Zavod za prostorno uređivanje, Zagreb, lipanj 1995. 26. Uređivanje, obnova i razvoj ruralnog prostora, mr. Eduard Kušen, Prof.Dr. Tito Žimbrek, Maja Štambuk, Studija za potrebe izrade Strategije prostornog uređivanja Republike Hrvatske, Ministarstvo prostornog uređivanja, graditeljstva i stanovanja, Zavod za prostorno uređivanje, Zagreb, lipanj 1995. 27. Gospodarenje šumama i šumskim prostorom na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije, Sveučilište u Zagrebu - Šumarski fakultet, Zagreb, 1997. (po narudžbi Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo) 28. Katastar tehnološkog otpada na području grada Zagreba, Ekonerg, Zagreb 1997. 29. Perspektive gospodarskog razvitka Zagreba - materijali za raspravu na konferenciji u HGK - Gospodarska komora Zagreb, svibanj 1997. 30. Projekcija razvitka poljoprivrede na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1997. (po narudžbi Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo) 31. Strateški marketinški plan turizma Zagrebačke županije, Institut za turizam, Zagreb 1997. 32. Tko je Zagreb - prinos sociološkoj analizi identiteta grada Zagreba, dr.sc. Ivan Rogić, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1997. 33. Vodič za inozemne i domaće investitore (Poslovni identitet grada Zagreba), Gradsko poglavarstvo Grada zagreba, Zagreb, 1997. i 1999. 34. Hrvatsko sveučilište za 21. stoljeće - Idejno rješenje razvoja Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilišni vjesnik, Universitatis Zagrabiensis Informationes, Vol. XLIV., posebni broj, Zagreb,1998. 35. Strategija energetskog razvitka Republike Hrvatske - Prijedlog, Ministarstvo gospodarstva Republike Hrvatske i Energetski institut "Hrvoje Požar", Zagreb, 1998. 36. Projekt kompleksnih geotehničkih i seizmičkih istraživanja za potrebe planiranja i građenja na području Grada Zagreba - radni materijal, Institui građevinarstva Hrvatske, Zavod za geotehniku, Zagreb, Zagreb, ožujak 1999. 37. Nacionalna strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti (NSAP), Pregled stanja i zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti u Hrvatskoj - nacrt, Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša, Zagreb, 1999. 38. Prometna studija Grada Zagreba, MVA, Zagreb, 1999. 39. Smjernice za korištenje vodozaštitnih područja Grada Zagreba”, koje je izradilo Trgovačko društvo Vodoopskrba i odvodnja, d.o.o., Zagreb, 1999. i 2001. VI. DOKUMENTI IZ SURADNJE GRADSKOG ZAVODA ZA PLANIRANJE S EUROPSKIM GRADOVIMA 1. Municipal Plan for Kopenhagen, Proposal for revision, Kopenhagen, 1991. 2. Piano Estrategico De Lisboa, Comuna Municipal de Lisboa, Lisabon 1992. 3. Structure Plan for Stockholm, Stockholm, 1992. 4. Europska povelja o gradu, Stalna konferencija lokalnih i regionalnih vlasti Europe Vijeća Europe, Strasbourg, 1993. 5. Lisboa - The Atlantic Capital of Europe, Comuna Municipal de Lisboa, Lisabon 1993.; Lisboa - Plano Director Municipal, Comuna Municipal de Lisboa, Lisabon 1994., Unitary development plan, City of London, 1994. 6. Povelja europskih gradova i mjesta o održivosti, Europska Konferencija o održivim gradovima i nasljima, Aalborg, 1994. 7. STEP - Stadtentwicklungs plan für Wien, Stadtplanung Wien, 1994.; 8. Berlin, Postdamer Platz, Dress & Sommer + Stadt Berlin, Berlin, 1995. 9. 5 sur 5, Plan de Mandat, 1995. - 2001. Documents Thematiques des 55 Communes du Grand Lyon, Lyon 1995. 10. The European City - Sustaining Urban Quality, Part 1 - 2, A working Conference, Ministry of Environment and Energy, Spatial Planning Department, Copenhagen 1995. 11. Paris - Seine - Rive Gauche, Paris 1996. 12. München - Sozialgerechte Bodennutzung, Landeshauptstadt München - Kommunalreferat, München 1998. 13. "Best of European Cities" (Beč, Berlin, München, Hamburg, Amsterdam, Zürich, London) - sustav kontakata, izložbe i medijske prezentacije, kojoj se temeljem suradnje Gradskog zavoda za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša s bečkim i minhenskim uredima za planiranje 1999. pridružio i Zagreb 14. Strategie für Wien, Eine Initiative der Wiener Stadtregierung, Wien 1999. 15. Intelligente Mobilitat, Sustav radionica u pripremi konferencije Urban 21 (Berlin, srpanj 2000), radionice koordinira Beč - Magistratsabteilung 18, a njihov sudionik je i Zagreb Elaborat Plan prostornog uređenja, Odredbe za provođenje, što ga je dovršio ovaj zavod u ožujku 2001. korigiran je i usklađen s Odlukom o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba i prihvaćenim amandmanima na 11. sjednici Gradske skupštine Grada Zagreba održane 12. travnja 2001.
|
|||||||||||||||
