 |
 |
 |
 |
 |
|
|
|
|
|
|
|||||||||||||||
 
 NOVI PREGLED PROPISA Ugovori Banke Biljno zdravstvo Zdravstveno osiguranje Državne potpore Državni službenici Elektronička isprava Elektronička trgovina Elektronički mediji Financijsko osiguranje Gradnja Hrana Informacijska sigurnost Investicijski fondovi Izmjera i katastar Kazneni postupak Kazneni zakon Kemikalije Kreditne unije Kvaliteta zdravstvene zaštite Lijekovi Nasljeđivanje Obavljanje djelatnosti Obiteljski zakon Obrazovanje odraslih Obrt Obvezni odnosi (ZOO) Obvezno zdravstveno osiguranje Opći upravni postupak Oružje Osiguranje Osiguranje u prometu Ovrha - Ovršni zakon Parnični postupak Primjeri ugovora Porez na dobit Porez na dohodak Porez na kavu Posredovanje u prometu nekretnina Poticanje ulaganja Predmeti opće uporabe Prekršajni zakon Prijevoz - linijski Prijevoz opasnih tvari Prostorno uređenje i gradnja Rad - Zakon o radu Računovodstvo Revizija Stranci Sudovi Šport Šume Tajnost podataka Trgovačka društva Udomiteljstvo Udžbenici za školu Ugostiteljska djelatnost Umirovljenički fond Usluge u turizmu Veterinarstvo Volonterstvo Zabrane u zakonima Zakon o leasingu Zaštita bilja Zakon o radu Zaštita na radu Zaštita okoliša Zaštita potrošača Zaštita prirode Zaštita pučanstva Zaštita životinja Javna nabava NOVI PREGLED PROPISA 
|
 |
 Odredbe za provođenje prostornog plana Istarske županije 5. UVJETI ODREĐIVANJA GRAĐEVINSKIH PODRUČJA I KORIŠTENJA IZGRAĐENA I NEIZGRAĐENA DIJELA PODRUČJA Članak 73. Građevinskim područjima određuju se granice: površina naselja i površina izvan naselja za izdvojene namjene. Građevinska područja treba odrediti racionalno, s obrazloženjem opravdanosti povećanja njegova neizgrađena dijela. Između pojedinih građevinskih područja nužno je predvidjeti odgovarajući pojas šumske ili poljoprivredne površine. Prema osjetljivosti prostora odnosno kategoriji zaštite prostora određuje se položaj, veličina i oblik građevinskog područja, uz obaveznu zaštitu strukture i morfologije naselja. 5.1. Kriteriji za utvrđivanje građevinskih područja naselja Članak 74. Veličina, prostorni raspored i oblik građevinskih područja naselja odredit će se prostornim planovima uređenja općine i grada prema kriterijima za formiranje građevinska područja utvrđenima ovim Planom. Članak 75. Temelj za dimenzioniranje građevinskih područja naselja je projekcija stanovništva od 246.000 stanovnika Županije u 2010.godini, a pojedini gradovi i općine s iskazanim snažnijim trendovima rasta, mogu projekcije stanovništva za 2010. (2015.) g. u prostornim planovima uređenja gradova i općina iskazati većima od onih predviđenih ovim Planom, ali samo temeljem službenih rezultata popisa stanovništva 2001.g. Ovim se Planom, a u svezi čega se moraju uskladiti i prostorni planovi uređenja gradova i općina, građevinskim područjem smatraju i postojeće stambene građevine van naselja s pratećim gospodarskim građevinama i pripadajućim zemljištem. U grafičkom prikazu br. 1. "Korištenje i namjena prostora" shematski su naznačeni prostori za razvoj naselja. Smjernice za određivanje obuhvata područja gradskih aglomeracija Članak 76. Urbane aglomeracije predstavljaju područja složene izgradnje urbanog karaktera s prostorno odijeljenim funkcijama stanovanja, rada, odmora i prometa, koje su unutar sebe kategorizirane u više razreda. U pravilu zahvaćaju područja veličine iznad 200 ha središnjeg građevinskog područja i manji postotni udio građevinskih područja naselja ili dijelova naselja van središnjeg građevinskog područja. Ovim se Planom utvrđuju slijedeće urbane aglomeracije: - Aglomeracija Grada Pule (statističko naselje: dio Pula) - Aglomeracija Grada Poreča (statistička naselja: Poreč, Červar, Červar-Porat i Garbina) - Aglomeracija Grada Rovinja (statističko naselje: dio Rovinj) - Aglomeracija Grada Umaga (statistička naselja: Umag, Finida, Murine, Monterol, Katoro, Đuba, dio Šegeta) - Aglomeracija Grada Labina (statistička naselja: Labin, Vinež, Marceljani, Presika, Kapelica) - Aglomeracija Grada Pazina (statistička naselja: Pazin, Stari Pazin, Beram, Lindar, dio Zarečja - Ivoli) Kriterij za utvrđivanje veličine središnjeg građevinskog područja unutar obuhvata urbanih aglomeracija je slijedeći: - bruto gustoća od 33 stanovnika/ha Na području urbanih aglomeracija preporučuju se slijedeći odnosi namjena: stanovanje 30 - 40%; radne zone, turističke zone 15 - 20%; centri svih kategorija do 5%; promet 10 - 15%; parkovi 5 - 10%; slobodne zelene površine, prigradske šume, poljoprivredne površine 20 - 25%; rekreacija do 5%; ostale javne površine, posebna namjena do 5%. Središnje građevinsko područje naselja unutar urbanih aglomeracija može biti povećano za najviše 30% u odnosu na proračunsku vrijednost dobivenu iz bruto gustoće od 33 stanovnika/ha, dok se za ostala izdvojena građevinska područja unutar urbanih aglomeracija građevinsko područje utvrđuje na osnovu broja stanovnika utvrđenom u prostornim planovima gradova, uz primjenu odredbi članaka 82. i 83. ovih odredbi. Smjernice za određivanje obuhvata naselja gradskih osobina Članak 77. Naselja gradskih osobina urbane su cjeline s uglavnom provedenom raspodjelom prostora po osnovnim namjenama stanovanja, rada, odmora i prometa. Kategoriziranje unutar svake namjene nije nužno, ali je kod pojedinih namjena moguće i preporučljivo. U pravilu zahvaćaju površine središnjeg građevinskog područja iznad 100 ha i manji postotni udio građevinskih područja naselja ili dijelova naselja van središnjeg građevinskog područja. Ovim se Planom utvrđuju slijedeća naselja gradskih osobina: Grad Buzet (statistička naselja: Buzet, Juričići, Mala Huba, Sv.Ivan, Sv.Martin), Grad Buje (statističko naselje: dio Buje), Grad Novigrad (statistička naselja: dio Novigrad, dio Antenal), Gradsko naselje Raša (statistička naselja: Raša, Krapan), Gradsko naselje Vodnjan (statističko naselje: dio Vodnjan), Gradsko naselje Fažana - Valbandon (statističko naselje: dio Fažana) kao i lokalne konurbacije s obilježjima naselja gradskog karaktera: - Medulin - Ližnjan (statistička naselja: dio Medulin, dio Ližnjan) Kriterij za utvrđivanje veličine središnjeg građevinskog područja unutar područja naselja gradskih osobina je slijedeći: - bruto gustoća od 33 stanovnika/ha Na području naselja gradskih osobina preporučuju se slijedeći odnosi namjena: stanovanje 40 - 50%; radne zone, turizam 20 - 25%; promet 10 - 15%; zelene površine, rekreacija, ostale javne površine, poljoprivreda 20 - 30%; centri svih vrsta do 5%. Središnje građevinsko područje naselja gradskih osobina može biti povećano za najviše 25% u odnosu na proračunsku vrijednost dobivenu iz bruto gustoće od 33 stanovnika/ha, dok se za ostala izdvojena građevinska područja unutar urbanih aglomeracija građevinsko područje utvrđuje na osnovu broja stanovnika utvrđenom u prostornim planovima gradova i općina, uz primjenu odredbi članaka 82. i 83. ovih odredbi. Na području naselja gradskih osobina obvezna je izrada urbanističkog plana uređenja za cijelo područje naselja. Smjernice za određivanje obuhvata ostalih naselja sa više od 100 stanovnika Članak 78. Za ostala naselja s više od 100 stanovnika primjenjuju se slijedeći normativi za utvrđivanje veličine građevinskog područja: - bruto gustoća od najmanje 10 stanovnika/ha, a od tako izračunate površine najviše 50% može se odnositi na neizgrađeni dio građevinskog područja. Smjernice za izgradnju i uređivanje područja naselja i dijelova naselja ispod 100 stanovnika Članak 79. Za naselja ili izdvojene dijelove naselja manje od 100 stanovnika primjenjuju se slijedeći normativi za utvrđivanje građevinskog područja: - bruto gustoća od 5 stanovnika/ha, a od tako izračunate površine najviše 66% može se odnositi na neizgrađeni dio građevinskog područja. 5.2. Kriteriji za korištenje izgrađena i neizgrađena dijela područja Članak 80. Građevinsko područje se sastoji iz izgrađenog i neizgrađenog dijela. Razgraničenje izgrađenog dijela obavlja se rubom građevinskih parcela. Izgrađeni dio građevinskog područja određuje se na način da se izuzima: - svaka neizgrađena površina veća od 2 000 m2, - svi neizgrađeni rubni prostori koji imaju širinu veću od 30 metara. Izgrađenim područjem smatra se uređeno građevinsko zemljište na kojem su izgrađene građevinske parcele, izgrađene infrastrukturne građevine i površine, te privedene namjeni ostale površine (parkovi, igrališta, uređene plaže, i sl.). U slobodni prostor izgrađenog dijela građevinskog područja naselja prioritetno treba smjestiti građevine ili površine društvenih djelatnosti i infrastrukturu. Neizgrađeni dio građevinskog područja je samostalna površina ili proširenje izgrađenog dijela, koji je: - neuređen, - uređen, bez postojeće izgradnje, - uređen, na kojem je djelomična postojeća gradnja. Koristiti se može samo uređeno građevinsko područje. Ukupna površina građevinskih područja svih naselja na području općine i grada ne može biti manja od ukupne površine izgrađenog dijela građevinskog područja svih naselja uvećanog za 20 %. 5.3. Uređenje građevinskog područja Članak 81. Uređenje građevinskog područja podrazumijeva pripremu (pripremu zemljišta, izradu prostornih planova, idejna rješenja i rješavanje imovinsko-pravnih poslova) i opremanje. Kategorije uređenosti građevinskog zemljišta su: I. Minimalno uređeno građevinsko zemljište, koje obuhvaća pripremu i pristupni put, II. Optimalno uređeno građevinsko zemljište, obuhvaća osim pripreme i osnovnu infrastrukturu: pristupni put, vodoopskrbnu, elektroenergetsku i telekomunikacijsku mrežu III. Visoko uređeno građevinsko zemljište, koje obuhvaća sve elemente pripreme i opremanja. Sva građevinska područja u Županiji moraju imati I. kategoriju uređenosti, a građevinska područja koja se nalaze unutar II. vodozaštitinih zona III. kategoriju uređenosti. Obvezatni viši nivo uređenosti građevinskog područja odredit će se prostornim planom uređenja općine i grada, odnosno drugim aktima gradova i općina, u skladu sa zakonima i drugim propisima. 5.4. Kriteriji za građenje izvan građevinskog područja Članak 82. Izvan građevinskog područja može se prostornim planovima uređenja gradova i općina planirati izgradnja: - građevina infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd.), - rekreacijskih građevina (osim zatvorenih sportskih građevina), - građevina obrane, - građevina za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina, i - stambeno-gospodarskih građevina poloprivredne namjene i za turizam na seoskim gospodarstvima. Kriteriji građenja izvan građevinskog područja odnose se na gradnju ili uređenje pojedinačnih građevina i zahvata. Pojedinačne građevine ne mogu biti mješovite namjene, a određene su jednom građevinskom parcelom. Stambeno-gospodarske građevine za vlastite potrebe i turizam na seoskim gospodarstvima nisu mješovite namjene, nego iste namjene u funkciji poljoprivrede. Kriteriji kojima se određuje vrsta, veličina i namjena građevine i zahvata u prostoru su: - građevina mora biti u funkciji korištenja prostora (poljoprivredna, šumarska, planinarska, stočarska, podvodna, itd), - građevina koja nema mogućnost neposrednog priključka na vodoopskrbni i elektroenergetski sustav mora imati vlastitu vodoopskrbu (cisternom ili vlasititm vodozahvatom), odvodnju (pročišćavanje otpadnih voda) i energetski sustav (plinski spremnik, električni agregat, ili drugo), - građevine treba graditi sukladno kriterijima zaštite prostora, vrednovanja krajobraznih vrijednosti i autohtonog graditeljstva. Temeljem kriterija iz stavka 3. ovog članka prostornim planom uređenja općine i grada određuju se mogućnosti i eventualni detaljniji uvjeti za svaku vrstu gradnje. 5.4.1. Građevine infrastrukture Članak 83. Pod građevinama infrastrukture podrazumijevaju se vodovi i građevine u funkciji prometnog sustava, sustava veza, sustava vodoopskrbe i odvodnje i sustava energetike, smješteni u infrastrukturne koridore, te komunalne građevine kao što su odlagalište otpada, groblja i sl. Ovim su Planom date načelne odrednice razvoja svih infrastrukturnih sustava (koridora i građevina) u smislu položaja, tehničkih osobina koridora te vrste građevina. Prostornim planovima uređenja gradova i općina pojedini se elementi infrastrukturnih sustava mogu mijenjati ili dopunjavati sukladno novijim tehnološkim rješenjima, uz uvjet očuvanja osnovne razvojne koncepcije. 5.4.2. Rekreacijske građevine Članak 84. Planiranje rekreativnih kapaciteta turizma neposredno je povezano na planiranje smještajnih kapaciteta, njihovu prostornu dispoziciju, specijalizaciju određenih područja za određene oblike turističke usluge, te strukturu gostiju, ali posebno na morfološke, krajobrazne i ekološke značajke prostora u kojima se realiziraju turistički objekti. Detaljni kriteriji razvrstavanja profila korisnika rekreativnih potencijala, tipologija i osnovne prostorne odrednice rekreativnih građevina i zahvata prikazani su u točki 3.4.4. Tekstualnog obrazloženja Plana. Načelne veličine prostora i proporcionalni odnosi koje je potrebno osigurati za planiranje rekreativnih kapaciteta su slijedeći: Tablica 5. NAČELNE VELIČINE PROSTORA ZA PLANIRANJE REKREATIVNIH KAPACITETA Kopneni dio (ha) Akvatorij (ha) Zatvoreni prostor 1.362,0 0 Poluotvoreni prostor 2887,5 6737,5 Otvoreni prostor 3151,5 7353,5 UKUPNO 7401,5 14.091,0 Postotni udio (%) Površina (ha) Tenis 40 545,0 Odbojka, odbojka na pijesku 20 272,0 Košarka, mali nogomet 10 136,0 Kuglanje, boćanje 5 68,0 Ostalo 25 341,0 100 1.362,0 Postotni udio (%) Površina (ha) Golf 25 2.406,2 Plivanje, rekreativno veslanje 20 1.925,0 Rekreativno trčanje, bike, koturaljke, konjički sport 15 1.443,8 Yacht izletišta i sidrišta, aquasport 40 3.850,0 100 9625,0 Postotni udio (%) Površina (ha) Yachting, sportski ribolov 70 7354,0 Slobodno kretanje, planinarenje 10 1051,0 Biciklizam 10 1051,0 Sportsko letenje 9 945,0 Rafting, kanu - kajak, ribolov na vodotocima 1 104,0 100 10.505,0 UKUPNO 21.492,0 Golf igrališta veća od 40 ha (u naravi igrališta s 18 ili 27 rupa) lokacijski su ograničena ovim Planom, a detaljno lociranje, određivanje obuhvata, veličine smještajnih kapaciteta te uvjeta infrastrukturnog priključenja i opskrbe, kao i detaljnih uvjeta zaštite prostora utvrđuje se prostornim planovima uređenja gradova i općina temeljem slijedećih kriterija: · obuhvat golf igrališta s 18 rupa kretati će se između 70 i 120 ha, ovisno o prirodnim uvjetima lokacije, a igrališta s 27 rupa između 100 i 160 ha, također ovisno o prirodnim uvjetima lokacije · potrebno je u najvećoj mogućoj mjeri izbjegavati utvrđivanje obuhvata golf igrališta na prostorima za koje se ovim Planom predviđa zaštita prirode, a posebno na području parka prirode i posebnog rezervata, dok se na području zaštićenog krajolika mogu djelomično utvrđivati, ali samo pod posebnim uvjetima koje određuje nadležno tijelo državne uprave i uz poštivanje temeljnog fenomena krajolika · na potencijalnim lokacijama golf igrališta koje se nalaze u neposrednoj blizini (neposrednom kontaktnom prostoru) II. vodozaštitnih zona izvorišta utvrđenih ovim Planom, uz vodotoke I. kategorije kakvoće voda ili uz samu morsku obalu, moraju se provesti posebne mjere zaštite nadzemnih i/ili podzemnih voda i priobalnog mora, a obvezna je izgradnja zatvorenog sustava odvodnje drenažnih voda kao i ponovna uporaba i pročišćavanje drenažnih voda · na lokacijama koje nemaju mogućnost korištenja dostupnih površinskih ili podzemnih voda obvezna je izgradnja zatvorenog sustava pročišćavanja i odvodnje otpadnih voda kompleksa pratećih smještajnih turističkih sadržaja te ponovna uporaba istih voda radi navodnjavanja · kvalitetni elementi krajobraza (visoke šume listača ili vazdazelene šume, terasaste kulture, suhozidi i kažuni, posebno vrijedni otvoreni vodotoci - krške lokve, bare i slapovi, veći kompleksi vinograda ili maslinika i dr.) moraju se uklopiti u obuhvat i koncepciju golf igrališta bez bitnih i radikalnih izmjena tih elemenata · izbjegavati detaljno lociranje golf igrališta na utvrđenim staništima kvalitetne visoke lovne divljači (jelena, veprova, srndaća) kao i na utvrđenim migratornim putevima visoke divljači, a ako to nije moguće u potpunosti izbjeći, osigurati uvjete za nesmetan prolaz divljači · ukoliko se utvrđivanjem obuhvata golf igrališta na pretežito poljoprivrednom zemljištu mijenjaju uvjeti prometovanja domicilnog stanovništva pri obradi zemlje, osigurati najviši mogući kvalitet zamjenskih poljskih puteva i bez radikalnog povećanja prosječnog putovanja do poljoprivrednih površina koje ostaju u obradi · voda iz vodoopskrbnog sustava ne smije se koristiti u normalnim uvjetima održavanja golf igrališta, osim u izvanrednim uvjetima dugotrajnih suša, i to samo u kratkim vremenskim periodima i kada nije prioritetna vodoopskrba stanovništva (noćni režim korištenja). 5.4.3. Građevine obrane Članak 85. Prostor od interesa za obranu određuje se granicama vojnog kompleksa i građevinama, u suradnji s nadležnim tijelom obrane. Razgraničenjem treba odrediti vojni kompleks i građevine, i zaštitni pojas oko vojnih kompleksa. Zaštitni pojas je dio vojnog kompleksa koji se određuje ovisno o vrsti, namjeni i položaju građevina u prostoru. Nužno je uskladiti s potrebama obrane uvjete korištenja prostora: šumskih, poljoprivrednih i vodnih površina, površina za razvoj naselja, površina izvan naselja za izdvojene namjene i zaštićenih područja. Članak 86. Osnovna usmjerenja prostornog razvoja i uređenja prostora radi određivanja interesa obrane su: - usmjeriti prostorno-razvojne prioritete za zaštitu interesa obrane. - uskladiti potrebe osiguranja prostora od interesa za obranu s drugim korisnicima prostora, - odrediti prostorne elemente, smjernice i kriterije za utvrđivanje prostora i sustava od interesa za obranu. Prometni sustav na području Županije potrebno je prilagoditi interesima obrane, poglavito na državnim cestovnim pravcima i drugim cestovnim pravcima na području gradova Pula i Pazin. U postupku donošenja prostornog plana uređenja općine i grada na području kojih se nalaze ili su ovim Planom predviđene građevine i zahvati od interesa za obranu, mora se ishoditi mišljenje nadležnog ministarstva. Postojeći vojni objekti i kompleksi u Gradu Puli , Gradu Umagu i Gradu Pazinu, te općinama Medulin, Ližnjan, Fažana, Raša, Lupoglav i Lanišće , kao i cjelokupni kompleks Austro-Ugarskih vojnih utvrda koje nisu u funkciji obrane , mogu se, temeljem ovog Plana, prenamijeniti za potrebe razvojnih projekata pripadajućih jedinica lokalne samouprave i druge razvojne projekte, a poglavito za turističko-ugostiteljsku, turističko - nautičku, trgovačku i servisnu namjenu, razvoj infrastrukturnih projekata te za potrebe kulturnih djelatnosti (muzeji, galerije, scenski prostori, biblioteke i arhivi, udruge građana, te sportsko-rekreacijske djelatnosti) ukoliko se temeljem posebnog propisa utvrdi da nisu od važnosti za obranu RH. 5.4.4. Građevine za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina Članak 87. Gospodarska područja za eksploatacije mineralnih sirovina ovim se Planom utvrđuju za namjenu eksploatacije arhitektonsko-građevinskog kamena (jurskih vapnenaca, donjokrednih i gornjokrednih vapnenaca, gornjokrednih breča, eocenskih pješčenjaka), tehničkog kamena (donjokrednih i gornjokrednih vapnenaca, donjokrednih dolomita i dolomitnih vapnenaca), opekarske gline (eocenskog podrijetla), kremenog pijeska, kalcita (gornjokrednih i pleistocenskih vapnenaca), eocenskih lapora i jurskih boksita. Eksploatacijska polja arhitektonsko-građevinskog i tehničkog kamena mogu se u prostornim planovima uređenja gradova i općina odrediti unutar gospodarskih zona poslovno-proizvodne namjene, a posebice ako je utvrđen gospodarski interes za preradu materijala na mjestu eksploatacije kada određivanje takve zone postaje obveza. Gospodarska područja za eksploatacije mineralnih sirovina utvrđena na gore opisani način i prikazane na grafičkom prikazu br. 1 - Plan namjene prostora (oznaka E3), predstavljaju potencijalne lokacije (istražna eksploatacijska polja u postupku ili lokacije s indiciranim rezervama mineralne sirovine) koje se moraju detaljno verificirati i prikazati u prostornim planovima gradova i općina, a sukladno odredbama ovog Plana, ili pak postojeće lokacije (legalna eksploatacijska polja) na kojima se eksploatacija odvija usklađeno s posebnim propisima, a čija se eksploatacijska polja do 2010.g. moraju uskladiti s odredbama ovog Plana. Članak 88. Eksploatacija mineralnih sirovina može se u prostoru obavljati pod slijedećim općim uvjetima: - eksploatacija mineralnih sirovina mora se uskladiti s projekcijama gospodarskog razvoja Županije na taj način da se težište eksploatacije prvenstveno odnosi na kvalitetne sirovine koje mogu čak i u relativno malom obimu eksploatacije postići značajan tržišni rezultat, a prvenstveno se to odnosi na arhitektonsko-građevinski kamen, kredne vapnence s vrlo visokim postotkom ( više od 90%) kalcijeva karbonata za proizvodnju građevinskog materijala, gornjojurske boksite za aditive u keramičkoj i cementnoj industriji, kvarcne naslage za proizvodnju u staklarskoj, kemijskoj, građevinskoj i elektroničkoj industriji, te opekarsku glinu - metode eksploatacija moraju se u najvećoj mjeri prilagoditi ambijentu, a preporučuje se metoda podzemne eksploatacije gdjegod je to tehnički izvodivo i tržišno opravdano - eksploatacije arhitektonsko-građevinskog kamena za potrebe obrtnika (kamenoklesarski obrt, građevinarski obrt) mogu se obavljati na područjima koja su ovim Planom namjenjena za tu djelatnost i u uvjetima dokazanih rezervi od najmanje 5.000 t. - ovim se Planom ne predviđa mogućnost korištenja tzv. pozajmišta materijala (količinski i vremenski ograničena eksploatacija tehničkog kamena za potrebe izgradnje prometnica i drugih većih građevina) pri gradnji prometnica izvan ovim Planom utvrđenog koridora prometnice. - nova eksploatacijska polja svih sirovina, osim arhitektonsko-građevinskog kamena, u kojima se koristi metoda miniranja ne smiju se otvarati, niti se postojeća polja ne smiju širiti u smjeru i na udaljenost manju od 500 m od postojećih građevina, odnosno granica građevinskih područja naselja, turističkih zona, gospodarskih zona, rekreativnih zona i zona posebne namjene, te ovim Planom utvrđenih koridora prometnih sustava i infrastrukture od važnosti za Državu i Županiju. - nova eksploatacijska polja arhitektonsko-građevinskog kamena, u kojima se koristi metoda miniranja samo za uklanjanje pokrivke i jalovine, ne smiju se otvarati, niti se postojeća polja ne smiju širiti u smjeru i na udaljenost manju od 200 m od postojećih građevina, odnosno granica građevinskih područja naselja, turističkih zona, gospodarskih zona, rekreativnih zona i zona posebne namjene, te ovim Planom utvrđenih koridora prometnih sustava i infrastrukture od važnosti za Državu i Županiju. - transport sirovine predvidjeti isključivo izvan područja naselja - nije dopuštena eksploatacija šljunka uz jezera i vodotoke, kao ni šljunka i pijeska u podmorju osim u vanjskom morskom pojasu utvrđenom ovim Planom - ne smiju se ugrožavati krajobrazne vrijednosti na taj način da se eksploatacija vrši potpunim uklanjanjem istaknutih morfoloških elemenata (humaka, brdskih kosa itd.) - nova eksploatacijska polja ne smiju zadirati u područja zaštićenih dijelova prirode odnosno zaštićenih kulturnih dobara u kojima se nalazi temeljni fenomen zaštite - eksploatacijska polja moraju se otvarati i koristiti izvan obalnog područja, osim na lokacijama koje su ovim Planom označene oznakom (E3) u grafičkom prikazu 1., te se postojeća u obalnom području moraju sanirati i prenamjeniti sukladno odredbama ovog Plana do 2010. godine. Rudarski objekti izvode se unutar planiranih eksploatacijskih polja temeljem posebnih propisa o rudarstvu. Unutar eksploatacijskog polja mogu se graditi građevine i postavljati prijenosne građevine i tehnološka oprema isključivo u neposrednoj funkciji rudarske djelatnosti (vađenje i oplemenjivanje sirovine), osim ako samo polje nije PPUO/G-om predviđeno kao gospodarska zona. Sanacija područja iskorištavanja mineralnih sirovina mora biti sastavni dio odobrenja za eksploataciju. Sanacija područja može se provesti kao krajobrazno oplemenjivanje ili kao prenamjena za drugu gospodarsku djelatnost, sukladno grafičkim prikazima 1. i 3.4. Plana. Skladišta eksplozivnih materijala potrebnih za miniranje moraju biti smještena na sigurnoj udaljenosti od naselja i infrastrukturnih koridora. Članak 89. Kriteriji za određivanje lokacije za istraživanje mineralnih sirovina (istražnih prostora) unutar prostora utvrđenih ovim Planom su: - Pokusna eksploatacija tijekom istraživanja mineralnih sirovina ne može se obavljati na mjestima i na način koji ugrožava podzemne vode, naselja i druge gospodarski značajne zone, te zaštićene dijelove prirode i kulturna dobra - lokacija prostora za istraživanje mineralnih sirovina mora biti na sigurnoj udaljenosti od naselja, ugostiteljsko-turističkih, rekreativnih zona i područja posebne namjene, sukladno posebnom propisu, a posebno ako se predviđa pokusna eksploatacija - lokacija prostora za istraživanje mineralnih sirovina mora biti izvan obalnog područja, i izvan obuhvata temeljnih fenomena zaštićenih dijelova prirode i kulturnih dobara - lokacija prostora za istraživanje mineralnih sirovina mora se načelno nalaziti izvan ovih Planom utvrđenih koridora prometnih sustava i infrastrukture od važnosti za Državu i Županiju, ali se istovremeno mora osigurati dovoljna površina istražnog prostora za nova eksploatacijska polja u blizini navedenih građevina, koja će biti nužna tijekom realizacije Ovim su Planom na grafičkom prikazu 3.4. - Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite predviđeni prostori unutar kojih se , temeljem posebnog propisa, može odobriti istraživanje mineralnih sirovina, bilo da se radi o prostorima za koje je djelomično ili u potpunosti proveden istražni postupak po posebnom propisu (odobreni istražni prostori) ili o prostorima na kojima se eksploatacija odvija izvan okvira utvrđenog posebnim propisom, ali ne postoje posebna ograničenja zbog kojih se unutar istih ne bi mogao provesti postupak istražnih radova. Eksploatacijama za koje je odgovarajućom oznakom u grafičkom prikazu 3.4. predviđena sanacija moraju se u prostornim planovima uređenja gradova i općina detaljno utvrditi obuhvat, namjena, uvjeti infrastrukturnog opremanja te drugi uvjeti pod kojima će se postojeća eksploatacija zatvoriti i sanirati. Ovim se Planom predviđa reambulacija novih podataka o mineralnim sirovinama u intervalima koji ne mogu biti duži od 3 godine, i koji će se prikazati u grafičkom prikazu 3.4. ovog Plana. 5.4.5. Stambene i gospodarske građevine Članak 90. U svrhu izgradnje stambeno gospodarskih građevina za vlastite potrebe i za turizam na seoskim domaćinstvima mogu se prostornim planovima gradova i općina utvrditi područja izgradnje na poljoprivrednom zemljištu, i to kao: - područja tradicionalnog načina izgradnje i uređivanja prostora koja se utvrđuju za postojeće izdvojene dijelove naselja, veličine od 1.000 do 2.000 m2/stanovniku, ovisno o morfologiji terena, tipologiji naselja i veličini poljoprivrednih površina unutar izgrađene strukture naselja - područje postojeće izgradnje - područja izgradnje samostalnih stambeno-gospodarskih objekata i kompleksa (stancija), veličine od 2.000 do 5.000 m2/stanovniku na vrijednim i ostalim obradivim tlima utvrđenima ovim Planom, ovisno o morfologiji terena i veličini i strukturi poljoprivrednih površina. Područja takve izgradnje ne planiraju se na obradivim poljoprivrednim površinama I i II klase, a površine III, IV i V klase ne smiju iznositi više od 50% zemljišnog kompleksa stambeno-gospodarske cjeline. Idealni odnos poljodjelskog i stočarskog elementa sadržan je u odnosu jedne stočne jedinice (krava od cca 500 kg) po jednom hektaru obradivog zemljišta. Kako je cilj razvitka poljoprivrede na području Županije utvrđen u razvoju intenzivnog ratarstva sa stočarstvom (a posebno u razvoju povrltlarstva, voćarstva, vinogradarstva i maslinarstva), površina od 2.000 do 5.000 m2/stanovniku (tzv. fiziološka gustoća) uvjetuje poljoprivredni kompleks najmanje površine od 8.000 m2 za pretežito povrtlarski orijentirana domaćinstva, a 20.000 m2 za pretežito stočarski orijentirana domaćinstva. Pored navedenog kompleksa, utvrđuje se potreba osiguranja minimalno 4 ha obradivih površina van samog kompleksa (po formuli 1 stočna jedinica/stanovniku x 4 člana domaćinstva x 1 ha), tj. najmanje 4 ha mješovitih poljoprivrednih površina (obradivog zemljišta, livada, pašnjaka). Za domaćinstva koja se bave i turizmom na seoskim domaćinstvima (agroturizmom), potrebno je minimalne prostorne normative za utvrđivanje samostalnog kompleksa utvrditi na slijedeći način: - najmanje 1000 m2 obradivog zemljišta po prijavljenoj smještajnoj jedinici (postelji) - najmanje 1 stočna jedinica + 1 ha zemljišta van samostalnih stambeno-gospodarskih objekata i kompleksa na 10 prijavljenih smještajnih jedinica (postelji) Stambene jedinice unutar predmetnih kompleksa van građevinskih područja, kao i smještajne jedinice agroturizma smatraju se pratećim građevinama te se ne mogu naknadno izdvajati iz predmetnih kompleksa. 6. UVJETI UTVRĐIVANJA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA U PROSTORU Članak 91. Pod infrastrukturom se podrazumijevaju građevine, instalacije, uređaji i vodovi nužni za privođenje prostora planiranoj namjeni. Položaj i razvrstavanje građevina infrastrukture od državnog i županijskog značenja obavljen je u člancima 33. i 34. ovih odredbi i grafičkim prikazima br. 2.1. - "Promet", br. 2.2. - "Pošta i telekomunikacije", br. 2.3. - "Vodoopskrba i odvodnja" te br. 2.4. - "Energetika". Položaj i razvrstavanje građevina infrastrukture utvrđenih ovim Planom dati su na razini koncepcije sustava, a razradom na razini planova nižeg reda te u neposrednoj realizaciji moguća su i odstupanja, ali samo u cilju postizanja kvalitetnijih tehnoloških rješenja, odnosno rješenja koja će rezultirati manjim utjecajem na okoliš. Varijantna rješenja koridora infrastrukturnih građevina, odnosno koridori u istraživanju, sastavni su dio ovog Plana do izgradnje takve građevine odnosno izmjene i dopune Plana, a na preostalim površinama prostor će se koristiti prema postojećoj namjeni. Svi infrastrukturni zahvati izvoditi će se prema najvišim ekološkim kriterijima zaštite. 6.1. Prometna infrastruktura 6.1.1. Prometni sustav Članak 92. Okosnicu prometnog sustava Županije čini pomorska i kopnena infrastruktura (luke, cestovna i željeznička mreža), te infrastruktura zračnog prometa i telekomunikacija. Sastavni dio prometne infrastrukture čine terminali putničkog i robnog prometa: luke i lučki terminali, autobusni kolodvori, cestovni putnički terminali i željezničke postaje u funkciji odvijanja javnog prijevoza, cestovni robni terminali, željeznički putnički, teretni te ranžirni kolodvori, kao i zračne luke. Organizaciju prometnih tokova mora se provesti uz optimalno korištenje svih raspoloživih prometnih kapaciteta na moru i kopnu, a naročito u uspostavi županijskog javnog putničkog prijevoza. Članak 93. Gospodarski prostori u kojima prevladava prometna funkcija razvijat će se uz veća prometna čvorišta i slobodne zone. Dopunu ovom sustavu čine gospodarske zone uz granične prijelaze. Površine od značenja za prometni sustav područja Županije potrebno je smišljeno razvijati na lokacijama uz: - Servisne i uslužne punktove na autocesti D-3 Pula - Kanfanar - Tunel Učka i Kanfanar - Plovanija/Kaštel (R.Slovenija) - Teretne, putničke i ranžirne kolodvore u Lupoglavu, Puli, Galižani, Pazinu, Buzetu, Kanfanaru i Štalijama (Bršica) - Morske luke javnog prometa Bršica, Pula, Poreč, Rovinj, Umag, Umag - Kravlji rt, Novigrad - Antenal i Plomin - Zračnu luku Pula - Receptivni punkt NP Brijuni u Fažani i/ili Puli Unutar ovih područja razvijat će se i ostale djelatnosti koje su u funkciji pružanja navedenih usluga. 6.1.2. Morske luke Članak 94. Planom se određuje mreža morskih luka otvorenih za javni promet i luka posebne namjene od osobitog državnog (međunarodnog) i županijskog značenja. Luke treba razvijati prvenstveno na postojećim lokacijama radi postizanja učinkovitosti i cjelovitog prometnog i gospodarskog sustava primjenom Programa uređenja prostora Republike Hrvatske. Ostale vrste luka koje nisu utvrđene ovim Planom (ribarske, sportske, pristaništa, privezišta, sidrišta) utvrđuju se prostornim planovima uređenja gradova i općina sukladno odredbama o zaštiti okoliša ovog Plana. Članak 95. Luke je potrebno svrsishodno koristiti unutar postojećih prostora, s tendencijom osuvremenjavanja tehnologije transporta i nuđenja kvalitetnijih i diverzificiranih usluga skladištenja roba (skladišta i hladnjače) i prijevoza putnika (putnički terminali s agencijskim, ugostiteljskim, trgovačkim i drugim sadržajima). Prostori novih luka, odnosno luka u kojima se planiraju znatnije rekonstrukcije (Umag - Kravlji rt, Novigrad - Antenal, Pula, Plomin, Ližnjan-Kuje i Rovinj-Valdibora) radi osiguranja povoljnih uvjeta obavljanja međunarodnog i unutarnjeg trajektnog prijevoza, moraju se obvezno planirati na način da u potpunosti zadovolje prostorne zahtjeve za putnički terminal, parkirališne površine (stajanke), te posebne zahtjeve državnog graničnog prijelaza na moru (pogranična policija i carina). Prostori novoplaniranih luka nautičkog turizma koje se planiraju unutar lučkih područja zajedno s drugim vrstama luka, a posebno suhih marina, moraju zadovoljavati uvjete sigurnosti plovidbe uslijed povećanog prometa plovila što se mora utvrditi posebnim elaboratom o uvjetima obavljanja pomorskog prometa unutar lučkih područja. Prostori postojećih vojnih luka unutar lučkog područja grada Pule, za koje bi se tijekom provedbe ovog Plana ustanovila mogućnost prenamjene u civilne svrhe, moraju se posebno valorizirati obzirom na promjenu uvjeta pomorskog prometa u lučkom akvatoriju, kao i obzirom na pristupne prometnice do navedenih prostora. 6.1.3. Željezničke pruge Članak 96. Željezničke pruge potrebno je osuvremenjavati za uvjete većih brzina željezničkih transportnih sredstava, a sekundarno i za uvjete većih osovinskih pritisaka (intenzivnijeg teretnog prometa). Prostor omeđen planiranim mjestom ulaska u željeznički tunel Učka (dva varijantna rješenja), naseljem Lupoglav i naseljem Borut potrebno je u izradi prostornog plana općine posebno istražiti i valorizirati u cilju pronalaženja kvalitetnijeg rješenja planiranog željezničkog čvora Lupoglav, na način da se naselju Lupoglav omogući barem jedan smjer prostornog razvoja koji neće biti limitiran sustavom željezničke infrastrukture. Prostor uz planirani ranžirni kolodvor Galižana mora zadovoljiti sve prostorne uvjete servisnog dijela pogona željezničkog kolodvora Pula (održavanje željezničkih vozila, posebna oprema za održavanje željezničke pruge, servisne radionice i sl.) na taj način da postojeći kolodvor Pula preuzme samo funkciju zaglavne stanice putničkog prometa i tranzitne stanice teretnog prometa za potrebe industrijske zone u pulskoj luci. Ponovna izgradnja turističke željezničke uskotračne pruge "Parenzane" te revitalizacija pruge normalnog kolosjeka Kanfanar - Rovinj mora se temeljiti na prethodno izrađenoj tehničkoj osnovi koja će ponuditi tehnički i dizajnerski suvremeno rješenje. Na potezu Lupoglav - Buzet - R.Slovenija predviđa se mogućnost uspostave pruge visoke učinkovitosti kao sastavni dio koridora (Trst - Kopar) - Lupoglav - Rijeka - Josipdol - (Karlovac) - Zagreb / Split - Dubrovnik. Pronalaženje najpovoljnije trase uklopiti će se u realizaciju Strategije prometnog razvitka RH, a provesti će se usklađeno s drugim zainteresiranim županijama, kada se ostvare uvjeti željezničkog povezivanja prostora Istarske županije s ostatkom nacionalnog prostora. 6.1.4. Ceste Članak 76. Planom je određena osnovna mreža cesta od osobite važnosti za Županiju, a čine ju: - državne ceste - županijske ceste Mrežu cesta razvijati sukladno Strategiji cestovnog prometa Republike Hrvatske i Programu uređenja prostora Republike Hrvatske. Osim Planom predviđenih županijskih cesta na razini PPUG/O i GUP-ova moguće je planirati i druge županijske ceste u cilju dobijanja kvalitetnijeg rješenja prometnog sustava, a posebno prema planiranim turističkim razvojnim područjima, lukama javnog prometa i lukama nautičkog turizma. Lokalne ceste koje su ovim Planom utvrđene na grafičkim prikazima prikazane su u cilju potpunog pregleda nad mrežom javnih cesta u Županiji, ali se broj i trase istih mogu na razini prostornih planova uređenja gradova i općina mijenjati i dopunjavati, sukladno razvojnim potrebama gradova i općina, odnosno uvjetima kategorizacije javnih cesta temeljem posebnog propisa. Članak 98. Čvorište Pula sa sekundarnim ulaznim pravcima (ostale državne i županijske ceste) i pripadajućim vezama izgraditi istovremeno s izgradnjom dionice Vodnjan - Pula, kao nedjeljivu prometnu cjelovitost pravca. Čvorište Vodnjan jug obavezno izvesti sa svim pristupnim pravcima, a posebno s pristupnim pravcem Magornja - Vodnjan jug i pristupnim pravcem na županijske ceste 5073, 5190 i 5115, i to paralelno s izvedbom prometnice, a najkasnije do 2004.g. Čvorište Bale obvezno izvesti sa spojem na županijske ceste 5073 i 5190 i to paralelno s izvedbom prometnice, a najkasnije do 2004.g. Čvorište Borut izvesti nakon izgradnje željezničkog tunela kroz Učku, pod uvjetom da se odabere i izvede južna varijanta trase s novim kolodvorom Borut. Čvorište Kaštelir (Rogovići) izvesti sa spojem na županijsku cestu 5040 na sjevernom dijelu naselja Tar. Čvorište Pazin potrebno je izvesti na taj način da se postojeće državne ceste Baderna - Tinjan – Pazin (Rogovići) - D48 i Pazin - Lindar - Pićan - Vozilići D-64 povežu u jedan jedinstveni komunikacijski pravac na najpovoljnijem mogućem mjestu uz čvor Rogovići na trasi autoceste Pula - Kanfanar - Tunel Učka ( D 3). Čvorište Umag (Markovac) na trasi autoceste Kanfanar - Plovanija/Kaštel ( D3) potrebno je izvesti tako da istovremeno opslužuje oba državna cestovna granična prelaza, i to paralelno s izvedbom prometnice već u fazi poluautoceste. Ceste ili dionice cesta koje nisu Planom određene kao ceste od županijskog interesa, mogu se razvrstati u mrežu županijskih cesta prekategorizacijom cesta temeljem posebnih propisa, ali samo ukoliko je to predviđeno i prostornim planovima uređenja gradova i općina. 6.1.5. Zračne luke Članak 99. Razvoj zračnog prometa odnosi se na proširenje i rekonstrukciju postojećih kapaciteta zračnih luka i zračnih pristaništa, te moguće otvaranje novih pristaništa na moru i kopnu, a sukladno interesu Županije i Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske. Uz zračnu luku Pula moraju se osigurati uvjeti za formiranje slobodne zone veličine 20 do 50 ha, a u postupku izrade prostornog plana općine. Sportske zračne luke (letilišta) moraju se planirati minimalno kao zaravnate, drenirane i zatravnjene površine veličine 800 x 100 m za 1A/2C kategoriju zračnih luka. Helidromi (sletišta-uzletišta helikoptera) moraju se planirati minimalno kao zaravnate, drenirane i zatravnjene površine, površine sukladne tipu letjelice, s time da u neposrednoj okolini helidroma nema postojećih ili planiranih građevina i nadzemne infrastrukture visine koje bi mogla ugrožavati sigurnost manevra uzlijetanja ili slijetanja, a lociraju se i opremaju u skladu s posebnim propisima o zračnim lukama. Hidrobaze (sletišta-uzletišta i prijamne stanice za hidroavione) mogu se planirati u sigurnim i zaštićenim akvatorijima na moru ili na akumulacijama predviđenima ovim Planom (osim akumulacija s vodozahvatima za javnu vodoopskrbu) na način da je osigurano vodno zrcalo preporučive veličine 1000 x 100 m u smjeru dominantnih vjetrova karakterističnih za pojedini akvatorij, da isto ne presijeca plovne puteve i da ne utječe na drugi način na sigurnost plovidbe, te da u odgovarajućoj luci javnog prometa ili posebne namjene ima osiguran pristan (fiksni ili pontonski) s odgovarajućim sadržajima za prihvat putnika i odgovarajućom infrastrukturom. 6.2. Infrastruktura telekomunikacija i pošta Članak 100. Pri planiranju i izgradnji cestovnih, željezničkih, vodoopskrbnih i energetskih građevina mora se predvidjeti polaganje cijevi za telekomunikacijske kablove, te planirati razmještaj antenske mreže novih telekomunikacijskih tehnologija (GSM mreža), radiorelejnih, televizijskih, radijskih i ostalih stanica. Pri postavljanju antenskih prijemnika/predajnika u GSM mrežama, radiorelejnih, televizijskih, radijskih i ostalih stanica potrebno je osobito voditi računa o usklađenosti lokacija u blizini i unutar postojećih naselja s krajobraznim u stvorenim vrijednostima prostora. Antenski prijemnici/predajnici u GSM mrežama (bazne stanice) te radiorelejne, televizijske, radijske i ostale stanice u pravilu se postavljaju van područja naselja, na izdvojenim lokacijama s osiguranim kolnim pristupom. Isti se ne mogu postavljati u neposrednoj blizini (užoj i široj zaštitnoj zoni) građevina ili kompleksa zaštićene kulturne baštine, a ukoliko nije moguće odrediti lokaciju van naselja koja odgovara tehničkim uvjetima postavljanja, moguće je njihovo postavljanje na rubnim, neizgrađenim dijelovima građevinskih područja naselja, a visine koja nije veća od najviše građevine u naselju tj. dijelu naselja u kojem se postavlja. Najmanja udaljenost između GSM bazne stanice te radiorelejnih, televizijskih, radijskih i ostalih stanica od najbližih postojećih ili planiranih građevina ne smije biti manja od visine samog antenskog stupa stanice. Članak 101. Planom se određuje glavni poštanski centar koji čine Središte pošta i Poštansko središte (za robne pošiljke). Prostornim planom uređenja općine i grada detaljnije će se odrediti mreža poštanskih građevina. 6.3. Infrastruktura vodoopskrbe i odvodnje Članak 102. Opskrba vodom za piće ima prioritet u odnosu na korištenje voda u druge svrhe. Planira se povezati lokalne sustave na županijskoj razini u regionalni vodoopskrbni sustav, temeljem prostorno-planskog dokumenta koji će se odrediti Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Županije. Ti podsustavi vodoopskrbe iz prve etape u prostoru predstavljaju ujedno i koridore za razvoj i izgradnju magistralnih cijevovoda budućeg vodoopskrbnog sustava prema koncepciji prikazanoj u grafičkom prikazu br. 2.2. - "Vodoopskrba i odvodnja". U narednoj planskoj etapi, nakon 2010.g, osigurati će se spajanje na vodoopskrbni sustav Primorsko-goranske županije koje će funkcionirati kao dvosmjerni vodoopskrbni sustav. Članak 103. Odvodnja na prostoru Županije određena je modelom razdjelne kanalizacije, što znači da će se oborinske vode rješavati zasebno prema lokalnim uvjetima, a odvodnja otpadnih voda putem javnih sustava odvodnje. Iznimno se za dijelove starih gradskih jezgri pod zaštitom mogu primijeniti i mješovita rješenja odvodnje. Sustave odvodnje treba dovesti u ravnomjerni odnos s sustavom vodoopskrbe. Utvrđivanje prioriteta izgradnje treba prilagoditi zaštićenim područjima i utvrđenim kriterijima zaštite i to u području zaštite voda za piće i u području zaštite mora. Planom se utvrđuju sustavi javne odvodnje otpadnih voda, odnosno njima pripadajuće građevine i instalacije (kolektori, crpke, uređaji za pročišćavanje i ispusti) od značenja za Državu i Županiju. Dopušta se izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u priobalju po fazama i to: I. faza I. stupanj pročišćavanja u kombinaciji s podmorskim ispustom na dovoljnoj dubini, II. faza viši stupnjevi pročišćavanja izgradit će se kada na to ukažu rezultati sustavnog istraživanja otpadnih voda, rada podmorskih ispusta i kakvoće mora, ali samo u slučajevima kada je postojeća kakvoća recipijenta takva da je moguće provesti fazna izgradnja uređaja za pročišćavanje. U slučajevima kada se planira ispuštanje pročišćenih otpadnih voda u recipijent kojemu je postojeća kategorija lošija od Planom predviđene kategorije, ne može se primjeniti fazni pristup. Za ostale uređaje za pročišćavanje otpadnih voda uz otvorene vodotoke (osim akumulacije Butoniga) primjenjuje se istovjetan kriterij, sukladno odredbama zaštite i korištenja prostora. Za uređaje za pročišćavanje otpadnih voda, kao i za pročišćavanja oborinskih voda unutar II. i III. vodozaštitnih zona, obavezno je planiranje ponovne uporabe pročišćenih voda ili odvođenje istih izvan područja navedenih zona. Industrijski pogoni obvezni su izgraditi vlastite sustave i uređaje odvodnje, ili ih putem predtretmana dovesti u stanje mogućeg prihvata na sustav javne odvodnje. Mulj kao ostatak nakon pročišćavanja otpadnih voda treba prikupljati i organizirati njegovu obradu i doradu u sklopu sustava gospodarenja otpadom (deponija) ili u sklopu pročišćivača. 6.4. Energetska infrastruktura Članak 104. Sustav energetske infrastrukture sastoji se od: - elektroenergetike, - plinoopskrbe i - potencijalnih lokalnih izvora energije. 6.4.1. Elektroenergetika Članak 105. Pogon Pula - u gradu Puli očekuju se problemi s kapacitetom transformacije TS 35/10 kV "Centar", oko 2000. godine; oko 2010. godine očekuju se problemi i kod ostalih TS X/10(20) kV, jer će one biti opterećene blizu gornje granice maksimalno prihvatljivog vršnog opterećenja. Realno je očekivati da će porast potrošnje i tehnički zahtjevi distributivnog sustava uvjetovati izgradnju još jedne gradske TS 110/20 kV (pretvorba sadašnje TS 35/10 kV Gregovica u TS 110/20 kV) te je nužno za nju predvidjeti potreban pristupni koridor za 110 kV priključak. Izvangradske mreže na području Medulina i Fažane tada će se napajati iz budućih trafostanica, TS 110/10(20) kV "Medulin" (konzumno područje sadašnje TS 35/10(20) kV "Banjole") i TS 110/10(20) kV "Vodnjan", koja će biti smještena u sklopu buduće TS 220/110 kV "Vodnjan" (to su konzumna područja sadašnjih TS 35/10(20) kV "Fažana" i TS 35/10(20) kV "Vodnjan". Pogon Poreč - Do 2010. godine ne očekuju se problemi sa kapacitetima transformacije X/10(20) kV. Za eventualni brži porast konzuma (turizam) predviđena je izgradnja TS 110/20 kV Funtana. Pogon Rovinj - Ne očekuju se problemi sa kapacitetom transformacije X/10(20) kV do 2010. godine. Pogon Buzet - Radi osiguravanja rezerve za TS Butoniga, a nakon izgradnje dalekovoda 110 kV Buje - Buzet (2000.g.), potrebna je TS 110/20 kV Buzet, koja će nastati dogradnjom sadašnje TS 35/20 kV Buzet. Pogon Labin - Do 2010. godine ne očekuju se problemi sa kapacitetima transformacije X/10(20) kV. Pogon Buje - Radi napajanja konzuma Umaga, TS 35/10(20) kV Katoro, rekonstrukcijom se pretvara u TS 110/35/10(20) kV, koja će ući u pogon u drugoj polovici 1999. godine, uz izgradnju DV 110 kV Buje - Katoro. Planom se predviđa i DV 110 kV Katoro - Novigrad, s ulazom-izlazom na 110 kV Buje - Poreč. Pogon Pazin - 2000. bit će završena djelomična rekonstrukcija TS 110/35 kV Pazin u TS 110/35/10(20) kV. Što se tiče vodova 35 kV, može se reći da je u njima prisutan dovoljan propusni kapacitet (prema termičkom kriteriju), a planom se predviđa rekonstrukcija dotrajalih dalekovoda. Nakon dovršetka TE Plomin 2, dvostruki nadzemni vod Pehlin - Plomin koji danas radi pod naponom 110 kV, stavit će se pod napon 220 kV. Prethodno će nužno trebati osigurati novu pojnu TS 220/110 kV u Plominu, a zatim dolazi i izgradnja DV 220 kV Plomin - Vodnjan (Guran). Do 2010. također treba predvidjeti izgradnju drugog dalekovoda Plomin - Pazin, kao i mogućnost izgradnje dalekovoda 110 kV Plomin - Buzet. Ukoliko se u periodu do 2010.g. potvrdi opravdanost izgradnje sustava 400 kV dalekovoda i trafostanica 400/110 kV, predviđeni dalekovod Plomin - Guran neće se izvoditi kao 2x220 kV. 6.4.2. Plinoopskrba Članak 106. Opskrba prirodnim plinom određena je spajanjem na mrežu kontinentalnog dijela Hrvatske ili priključkom na planirani magistralni plinovod za međunarodni transport Italija – Hrvatska. Potencijalnu trasu magistralnog plinovoda (koridor u istraživanju), koja je vezana i uz mogućnost dobave ukapljenog zemnog plina, čini podmorska dionica Plomin – Omišalj, a prirodnog plina Sjeverna Italija - Umag, kao i kopnena Republika Slovenija - Buje, i Planom je naznačena kao strateška rezerva. Na trasi kopnenog magistralnog plinovoda Italija – Hrvatska određene su mjerno redukcijske stanice (MRS) kao mjesta priključaka županijske mreže. Lokacije MRS-ova potrebno je posebno istražiti i opravdati, a posebno izlaznu MRS na lokaciji Ližnjemoro, valorizirajući odnos prema postojećim izgrađenim strukturama naselja i krajobraznim vrijednostima. Županijsku prijenosnu mrežu plina do predajnih mjerno redukcijskih stanica na lokalnoj razini utvrđuje se stručnim podlogama na temelju studije tehno-ekonomskih opravdanosti plinofikacije. 6.4.3. Potencijalni lokalni izvori energije Članak 107. Planom se predviđa racionalno korištenje energije iz dopunskih izvora ovisno o energetskim i gospodarskim potencijalima pojedinih područja. Dopunski izvori energije su prirodno obnovljivi izvori energije vode, termalne vode, sunca, vjetra, te prema lokalnim prilikama toplina iz industrije, otpada i okoline. Ovim je Planom predviđeno korištenje hidroenergetskog potencijala unutar vodoopskrbnog sustava "Istarski vodovod Buzet" ( 10 malih hidrolelektrana u sastavu vodosprema na zapadnom priobalju Županije) i 9 na rijeci Mirni od Buzeta do Ponteportona. Iskorištavanje termalnih voda u energetske potrebe posebno će se valorizirati na trasi Kanfanar - Istarske toplica, na kojoj je na više mjesta zabilježena pojava termalnih voda niske temperature, a što se posebno može koristiti u razvoju poljoprivrede (zagrijavanje staklenika) i za rekreativne namjene. Iskorištavanje energije sunca i vjetra, kao i ostalih dopunskih izvora predviđa se u užim lokalnim okvirima na posebno pogodnim mjestima. Prilikom razmatranja energetskog sustava u Prostornom planu uređenja općine ili grada razmotriti i mogućnost korištenja dopunskih izvora energije. 7. MJERE OČUVANJA KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTI Članak 108. Planom su utvrđena područja i lokaliteti osobite vrijednosti, osjetljivosti i ljepote krajolika, kojima treba posvetiti posebnu pažnju pri izradi prostornih planova užih područja. Područje Županije je Strategijom i Programom prostornog uređenja RH tretirano kao jedinstvena krajobrazna cjelina, a ovim se Planom izdvajaju slijedeće osnovne krajobrazne cjeline: 1. Sjeverno vapnenačko područje ("Bijela Istra") 2. Središnje flišno područje ("Siva Istra") 3. Središnji vapnenački ravnjak ("Crvena Istra") 4. Istarsko priobalje Članak 109. U sjevernom vapnenačkom području posebno se izdvajaju slijedeće krajobrazne cjeline: - kanjon rijeke Mirne od Istarskih toplica do Buzetske kotline, s riječnim dolinama s lijeve i desne strane riječnog korita, karakteriziran je dinamičnim reljefom u kojem Mirna i pritoke naglo mijenjaju tok, riječnim klisurama i bogatom šumskom vegetacijom na aluvijalnom tlu, - donji greben Ćićarije, od tektonskog spoja s masivom Učke do granice sa R.Slovenijom, karakteriziran je dominantnim položajem vapnenačkog grebena ispod kojega su nastala mala naselja s pripadajućim konusnim, odnosno trapezoidnim oblicima užeg areala obradivog zemljišta (Gorenja Vas, Semić, Nugla itd.), - gornji greben Ćićarije, od Kastavske šume do granice sa R.Slovenijom, karakteriziran s nizom malih naselja uz rub kraških polja (Lanišće, Prapoće, Podgaće, Račja Vas, Trstenik, Dane, Vodice itd.), a sama kraška polja prebogata su fenomenima (vrtače, ponori, kamenjari) što u cjelini čini područje županije s najizrazitijim krškim obilježjima, - središnji dio masiva planine Učke s Velom dragom kao geomorfološkim fenomenom u podnožju Članak 110. U središnjem flišnom području posebno se izdvajaju slijedeće krajobrazne cjeline: - središnja kotlina oko akumulacije Butoniga, koju karakterizira izrazito izbrazdan flišni reljef, s vegetacijskim pokrovom u kojem se izmijenjuju područja travnjaka s područjima niskih šuma hrasta medunca i bijelograba, te vrlo malim naseljima razasutim po vrhovima ili uz prijevoje flišnih brežuljaka, a velika vodena površina akumulacije doprinosi krajobrazu kao dominantan prostorni akcent, - Cerovljansko polje, koje dijeli sjeverozapadni i jugoistočni prostor fliša na dva dijela, određen tijekom Pazinčice uz rub aluvijalnih polja, te nizom razasutih manjih naselja uz prijevoje i vrhove brežuljaka, - gornji tok rijeke Mirne u području naselja Kotli, sa tektonskom stepenicom i vrijednim sadrenim barijerama, - Boljunsko polje, široki aluvijalni prostor oko Boljunčice i pritoka, koje se pruža od Vranje ispod Učke do brane Letaj, s kompleksima usitnjenih obradivih parcela i rubnim brežuljkastim flišnim područjem izrazite tektonike, s jedne strane, te planinskim grebenom Učke s druge strane. - šire područje između Gračišća i Pićna, s izrazito izbrazdanim flišnim reljefom, uskim aluvijalnim dolinama, te nekoliko tektonskih stepenica sa slapovima, - kontaktno područje fliša i karbonatnih stijena od naselja Marušići do Čepića na gornjoj Bujštini, s nizom kraških fenomena (vrtača, jama i aluvijalnih struktura), - Terasasti kultivirani krajolici na gornjoj Bujštini iznad kanjona Mirne, posebno oko Bijelih zemalja i na potezu Livade - Oprtalj Članak 111. U središnjem vapnenačkom ravnjaku posebno se izdvajaju slijedeće krajobrazne cjeline: - Limska draga, koja od Vrha Lima do Beramskog polja zasijeca područje ravnjaka s kontrastom obradivih polja u udolini i škrte sklerofilne vegetacije na strmim obroncima, unutar koje dominira Dvigrad s impozantnim arheološkim ostacima, - šire područje između Lindara i Žminja, s blagim valovitim reljefom, te nizom malih naselja i malim kompleksima obradivih površina ugniježđenih u šire komplekse šuma hrasta medunca i bjelograba srednje visine, - srednji tok Raše od Šumbera do Most Raše, s uskim aluvijalnim poljima i obroncima obraštenim srednje visokom vegetacijom u potpunosti bez naselja Članak 112. U području Istarskog priobalja posebno se izdvajaju slijedeće krajobrazne cjeline: - Limski zaljev, more, podmorje i strme obale obrasle šumskim zajednicama hrasta crnike na sjevernoj, te hrasta medunca i bjelograba na južnoj strani - Ušće rijeke Mirne aluvijalnim poljima koja završavaju u lagunu, - Porečko - Vrsarsko priobalje s nizom manjih otoka i hridi obraslih mediteranskom vegetacijom, - Rovinjsko priobalje s nizom manjih otoka i hridi obraslih mediteranskom vegetacijom, - Područje močvare Palud s gustom rubnom vegetacijom, koje se u dubinu prostora rastvara u obradiva polja - područje između Bala, Vodnjana i Fažane s izrazitim karakteristikama kultiviranog krajolika na osnovi antičke centurijacije, suhozidima i kažunima, - područje NP Brijuni, s kultiviranom vegetacijom i područjima izvorne šume hrasta crnike - područje poluotoka Kamenjak i Medulinskog arhipelaga, s niskim pločastim obalama, travnjacima i pašnjacima, malim kompleksima obrađenih polja, te šumama alepskog bora kao prostornim i kolorističkim akcentima, - priobalni potez od uvale Kuje ispod Ližnjana do uvale Kalavojna na ulasku u Raški zaljev, s gustim sklopom šume hrasta crnike i niskim i pločastim obalama, - Poluotok Ubaš koji duboko zadire u more, s vrlo gustim sklopom hrasta crnike na blago položenom terenu, - područje između Rapca i Labina, s gustom vegetacijom na strmo položenim padinama, iznad kojih dominira silueta Labina, - područje hridinastih i sipinastih strmih obala između Rapca i Brestove Članak 113. U navedenim krajobraznim cjelinama nužno je potrebno ograničiti širenje građevinskih područja prema temeljnim krajobraznim vrijednostima. Gusti sklopovi vegetacije ne smiju se ispresijecati interpolacijama novih građevinskih područja, a na područjima neizgrađenih kraških ili aluvijalnih polja potrebno je maksimalno ograničiti izgradnju stambeno-gospodarskih objekata van građevinskih područja. Erozivna područja, odnosno područja u kojima je visoka vegetacija oštećena požarima ne smiju se obnavljati alohtonim vrstama, koje bi mogle promijeniti teksturu i specifične kolorističke odnose koje je stvorila priroda. Prostornim planovima općina i gradova posebno je potrebno valorizirati područja kultiviranih krajobraza sa specifičnim graditeljskim oblicima (terase, suhozidi, kažuni), te odrediti mjere sprječavanja devastacije prostora. Bespravnu izgradnju izvan građevnih područja u navedenim je prostorima potrebno radikalno i beskompromisno uklanjati, te prostor povratiti u prijašnje stanje o trošku bespravnih graditelja. Područja krajobraza posebno ugroženog bespravnom izgradnjom izvan građevinskih područja, na kojima se primjenjuju mjere sanacije uklanjanjem bespravnih građevina i rekultivacijom, tj. preoblikovanjem izvornog krajobraza prikazane su na grafičkom prikazu 3.4. ovog Plana. 8. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA 8.1. Zaštita prirodne baštine Članak 114. Zaštićena područja, te područja koja su ovim Planom predviđena za zaštitu kao dijelovi prirode od državnog i županijskog značenja, prikazani su u grafičkom prikazu br. 3.2. “Zaštita prirode”. Područja pod različitim režimima zaštite prirodne baštine, utvrđenima ovim Planom, rasprostiru se na površini od ukupno 56.070 ha, što iznosi 19.86 % područja Županije. Članak 115. Područja prirodne baštine od državnog značaju su: Nacionalni park Brijuni i Park prirode Učka, u veličini obuhvata određenoj Zakonom. Područja prirodne baštine od županijskog značaja, koja se utvrđuju ovim Planom su: u kategoriji posebnih rezervata: - rezervati šumske vegetacije: sastojine bukovih šuma na flišnom dijelu (Šegalini, Motovunski Novaki, Zamaski, Dol, područje između Cerovlja i Boruta, područje između Rogovići i Bertoši, Pazinski Novaki) i lokalitet Bregi, Motovunska šuma, Kontija, poluotok Ubaš, šuma bukve i pitomog kestena kod sela Vranjak, šuma pitomog kestena kod Starog Pazina; - posebni rezervati u moru: more i podmorje Limskog zaljeva, stanište voge u Uvali Polje, stanište voge u Uvali Debeljak, stanište voge između Kamenjaka i otoka Fenolige, stanište voge u dijelu Medulinskog zaljeva, stanište voge od rta Marlera do rta Sv. Stipana, stanište voge od uvale Mezoporat do uvale Mrtvi Puč, stanište voge u uvali Budava; - paleontološki rezervat: Datule – Barbariga; - zoološki-ornitološki rezervati: zaljev Budava, ušće Mirne, Mala i Velika Sestrica, močvara Palud; - botanički rezervati: značajnije površine prirodnih travnjaka u području Rapavel-Škropeti-Karojba, Buje, Bibali, Kremenje, Volpija, područje Lucija-Oprtalj, Gradinje, Šorgi, Vižintini, područje Ćićarije - Dane, Jelovice, Račja Vas, Klenovšćak, Krbavčići, Parci, Gornja Nugla, Slum, Podgaće, Lanišće, područje između Žminja, Tomišića, Benčića, Markoči, Klimani, Orihi, Petehi, Rojnići, Foli, Pustijanci, područje kod Bala, Čabrunića i Cukrića, područje Ripenda Kras, Ripenda Kosi, Rabac, Glušići, Stanišovi, Viškovići, Brovinje, Skitača, Škvaranska, Ravni , Drenje; u kategoriji zaštićenih krajolika: šire područje Učke van parka prirode (sjeverni i južni dio), okolina Istarskih toplica kod Buzeta, sjeverni obronci kanjona rijeke Mirne ispod Nove Vasi , slivno područje Butonige, Limski zaljev i Limska draga, kanjon Raše od Šumbera do Mosta Raše , Pazinski ponor , rovinjski otoci i priobalno područje, porečki i vrsarski otoci , priobalno područje od rta Mulac do Sv.Agneze, područje od Gračišća do Pićna, područje između Labina-Rapca i uvale Prklog , gornji Kamenjak, donji Kamenjak i medulinsko otočje, obalni pojas od uvale Kale do uvale Mezoporat, vapnenački grebeni Ćićarije, šire područje između Lindara i Žminja, Plominski zaljev, flišni dio od Kaštela do Ćepića (Bujski Kras), šuma Kornarija - Marušići, te okoliši slijedećih povijesnih cjelina: Gračišće, Motovun, Draguć, Tinjan, Boljun, Beram, Trviž, Buje, Grožnjan, Lindar, Gologorica, Završje, Buzet, Roč, Kaštel, Kostanjica, Momjan, Kotli, Oprtalj, Hum; u kategoriji park šuma: Sv. Katarina, Zlatni rt , Šijana , Škaraba , Busoler, poluotok Kašteja , brdo Soline kod Vinkurana, pineta na ulazu u Višnjan, Kanedo kod Markovca; u kategoriji spomenika parkovne arhitekture: drvored čempresa na groblju u Rovinju, park u Nedešćini, park u Dajli, Mornarički park u Puli, "M. Horvat"-park bolnice u Rovinju; u kategoriji spomenika prirode: - geomorfološki: Vela Draga pod Učkom, Markova jama, jama Baredine, jama Rašpor, ponor "V. Potleca", Martineška jama kod Filarije, jama Bregi zapadno od sela Marfani, jama kod sela Burići; - geološki; kamenolom Fantazija, rudnik "Minjera"; - botanički: četiri pinije u Karojbi, čempres u Kašćergi, glicinije u Labinu, skupina stabala kod Sv.Ane kraj Červara, zeleni hrast kod Markovca, hrast medunac u Višnjanu - zoološki: Pincinova jama, - paleontološki: Šandalja Članak 116. Za prostor područja prirodne baštine državnog značaja obvezno se donose prostorni planovi područja posebnih obilježja. Navedenim se prostornim planovima detaljno utvrđuje namjena prostora te osnove korištenja i zaštite prostora, sukladno posebnim propisima o sadržaju prostornih planova. O posebnim režimima korištenja prostora (stanovanje, gospodarsko korištenje, promet i sl.) javne ustanove koje upravljaju područjima prirodne baštine donose pravilnike o unutarnjem redu usklađene sa prostornim planovima. Za područje Limskog kanala i drage, područje Donjeg Kamenjaka i Medulinskog arhipelaga, područje sliva akumulacije Butoniga te za priobalno područje od uvale Veštar do rta Barbariga donose se prostorni planovi područja posebnih obilježja. Navedenim se prostornim planovima detaljno utvrđuje namjena prostora te osnove korištenja i zaštite prostora, sukladno posebnim propisima o sadržaju prostornih planova. O posebnim režimima korištenja prostora (stanovanje, gospodarsko korištenje, promet i sl.) javna ustanova koja upravlja područjima prirodne baštine donosi odluke o unutarnjem redu usklađene sa prostornim planovima, za svaki zaštićeni dio prostora. Za sva područja prirodne baštine utvrđena ovim Planom, bilo da su ona zaštićena posebnim aktima sukladno zakonu o zaštiti prirode ili je pokrenut postupak preventivne zaštite, potrebno je izraditi stručne podloge s minimalnim slijedećim sadržajem: - utvrđivanje postojećeg stanja korištenja prostora - utvrđivanje postojećeg stanja temeljnog fenomena - valorizacija temeljnog fenomena obzirom na značaj (međunarodni, nacionalni, regionalni, lokalni) - valorizacija temeljnog fenomena obzirom na planirane djelatnosti koje ga mogu ugroziti - valorizacija temeljnog fenomena obzirom na moguće gospodarsko ili negospodarsko korištenje - prijedlog mjera zaštite temeljnog fenomena Do donošenja planova područja posebnih obilježja, odnosno općih i pojedinačnih upravnih akata sukladno Zakonu o zaštiti prirode, unutar prostora područja prirodne baštine utvrđenih ovim Planom ograničiti će se izgradnja novih objekata izvan područja namijenjenih izgradnji naselja i drugim zonama izgradnje objekata (industrijske, turističke, prometne, energetske i dr.). Prostornim planovima uređenja općine i grada mogu se predvidjeti za zaštitu vrijedni dijelovi prirode lokalnog značenja. I drugi dijelovi prirode koji odredbama ove odluke nisu predviđeni za zaštitu, mogu se naknadno proglasiti zaštićenima ako se za tim ukaže potreba. Ukoliko naknadna istraživanja ili nove spoznaje ukažu na nužnost promjene kategorije zaštite, ona se može provesti u postupku proglašenja zaštite. Granice područja zaštićenog dijela prirode određuju se aktom o proglašenju zaštićenim dijelom prirode, a na osnovi obuhvata predloženim ovim Planom ili prostornim planom uređenja općine i grada. Zaštitu prirode je potrebno uskladiti s zaštitom resursa pitke vode i najvrednijih plodnih poljoprivrednih tala Županije, a kategoriju zaštićenih krajolika s zaštitom kulturne baštine (kultivirani krajolik). Postupak usklađenja provesti će Zakonom utvrđeno nadležno tijelo u postupku izrade i donošenja odluke o proglašenju zaštićenog dijela prirode. Unutar područja predloženih ovom odlukom za zaštitu, prostornim planom uređenja općine i grada ili prostornim planom područja posebnih obilježja, mogu se izdvojiti uži dijelovi prirode s strožom kategorijom zaštite od one određene ovom odlukom. 8.2. Zaštita kulturne baštine Članak 117. Ovim planom utvrđuju se područja, kompleksi i objekti državne i županijske razine značaja, iz čega proizlazi potreba uključivanja istih u nacionalni registar nepokretnih kulturnih dobara, shodno postojećim važećim propisima. Ovim planom ne utvrđuju se posebno područja, kompleksi i objekti od lokalne razine značaja, za koje jedinice lokalne samouprave mogu osnivati posebne fondove za zaštitu kulturne baštine lokalnog karaktera. Za najveći dio pojedinačnih objekata civilne, sakralne, fortifikacijske ili druge namjene, ovim se planom takva obveza ne utvrđuje, ali je, temeljem posebnih konzervatorskih smjernica na razini prostornih planova uređenja gradova i općina potrebno utvrditi komplekse i zahvate lokalne razine značaja. Područja, kompleksi i objekti državne i županijske razine značaja su slijedeći: · Urbane cjeline državne i županijske razine značaja Bale, Beram, Boljun, Buje, Buzet, Draguć, Fažana, Galižana, Gračišće, Grožnjan, Kršan, Hum, Katoro, Labin, Lindar, Motovun, Mutvoran, Novigrad, Oprtalj, Pazin, Pićan, Plomin, Poreč, Pula, Raša, Roč, Rovinj, Sv.Lovreč Pazenatički, Svetvinčenat, Trviž, Umag, Vodnjan, Vrsar i Završje. · Poluurbane i ruralne cjeline državne i županijske razine značaja Višnjan, Žminj, Brtonigla, Rakalj, Marčenegla, Šušnjevica, Vrh, Gologorica, Trstenik, Sovinjska brda, Semić, Prapoće, Rašpor, Sovinjak, Zrenj, Momjan, Krnica, Šalež, Kotli, Baći-Kršan, Katun, Nova Vas, Trdoslavići. · Etnozone državne i županijske razine značaja Šire područje sliva akumulacije Butoniga, Ćićarija, šire područje Šušnjevice, jugoistočni i istočni dio visoravni Labinštine, šire područje općina Žminj i Barban, šire područje općina Bale i Vodnjan, istočni dio Bujštine · Kultivirani agrarni krajolik državne i županijske razine značaja Terasaste kulture kanjona rijeke Mirne od Ponteportona do Istarskih toplica, šire agrarno područje općina Bale i Vodnjan, agrarni krajolik sela pod grebenom Ćićarije, šire područje općina Vižinada, Višnjan i Kaštelir-Labinci, agrarno područje šireg sliva akumulacije Butoniga Kultivirani krajolik humaka akropolskih naselja Barban, Boljun, Buje, Buzet, Draguć, Gračišće, Grožnjan, Hum, Motovun, Mutvoran, Oprtalj, Roč, Tinjan, Beram, Pazin, Trviž, Momjan, Kaštel, Kostanjica, Kotli, Gologorica i Završje. · Arheološke i hidroarheološke zone državne i županijske razine značaja Prostor nacionalnog parka Brijuni, Obalno područje od Valbandona do uvale Veštar, obalno područje od Katora do Savudrije, šire obalno područje grada Novigrada, šire obalno područje grada Poreča od Červara do Zorne, šire agrarno područje općina Bale i Vodnjan i južnog dijela grada Rovinja, šire obalno područje Pomerskog i Medulinskog zaljeva, šire priobalno i zaobalno područje od Ližnjana do uvale Budava, šire agrarno područje od Buja do Brtonigle, kao i šira područja gradova Pula, Buzet, Umag, Rovinj, Labin i Vrsar i naselja Žminj i Vižinada. Sve prethistorijske gradine , koje su smještene na uzvisinama širom cijelog poluotoka i lokaliteti čiji topografski naziv upućuje na postojanje takvih spomenika (kaštelir, castelier, kašteljer, grad, gradina, gradinje, gradišće), a posebno u njegovom južnom dijelu, gdje je zabilježeno više od 300 takovih spomenika, registriranih u Arheološkom muzeju Istre u Puli. · Fortifikacije državne i županijske razine značaja Austrougarski fortifikacijski sustav grada Pule od uvale Bus u Općini Bale do Turtijana i Kaštijuna na istočnoj granici Grada Pule, burgovi Momjan, Pietrapilosa, Kršan, Boljun, Šumber, Pazin, te dvorci Lupoglav, Račice, Belaj, Sv.Ivan od Šterne, kaštel Bembo u Balama, Biskupski dvor u Vrsaru, Puljski kaštel i kaštel Grimani u Svetvinčentu, Dajla, Seget, Kaštel Lazarini u Sv.Martinu, Karpinjan kod Novigrada te građevinska cjelina Dvigrada. Gradski fortifikacijski sustavi Pule, Poreča, Rovinja, Labina, Buzeta, Buja, Umaga, Novigrada, Sv.Lovreča Pazenatičkog, Motovuna, Tinjana, Trviža, Berma, Oprtlja, Gračišća, Barbana, Pićna, Draguća, Roča, Huma, Boljuna, Žminja, Mutvorana, Završja i Plomina sve s pripadajućim gradskim vratima i slavolucima, bedemima, kulama i ložama. · Pojedinačni sakralni i civilni kompleksi državne i županijske razine značaja Samostanski kompleks u Sv.Petru u Šumi , samostanski kompleks Sv.Mihovila nad Limom, katedralni kompleks Eufrazijane u Poreču, katedralni kompleks Katedrale Sv.Marije u Puli, samostanski kompleks Sv.Franje u Puli, kompleks župne crkve Sv.Eufemije u Rovinju, kompleks župne crkve Sv.Blaža u Vodnjanu, kompleks župne crkve Sv.Mihovila u Žminju s fortifikacijom, kompleks župne crkve Majke Božje u Pićnu, kompleks župne crkve Sv.Martina u Sv.Lovreču Pazenatičkom, Franjevački samostan u Pazinu, sve sakralne građevine sa srednjevjekovnim freskama ("Istarske freske"), sve građevine sakralne i civilne namjene s uzidanim glagoljskim spomenicima, sukladno popisu i opisima navedenih kulturnih dobara u evidenciji nadležnog konzervatorskog odjela u Županiji. Civilni kompleksi - kompleks Amfiteatra u Puli, kompleks antičkog kazališta u Puli, civilni kompleks Gradske palače i Augustovog hrama u Puli, palača Lazarini u Labinu, romanička kuća "Due santi" u Poreču, Sabornica u Poreču, sklop palače Vergotini u Poreču, zgrada starog Tribunala u Rovinju, kompleks Dubrova s parkom skulptura, palača Salomon u Gračišću, palača Grisoni u Dajli s perivojem, Vila Cesare u Savudriji, zgrada glavne pošte u Puli, te kolodvorske zgrade u Puli, Pazinu i Vodnjanu . Članak 118. Smjernice za prostorno uređenje donose se posebno za svaku pojedinačnu kategoriju zaštite nepokretnih kulturnih dobara: · Smjernice za prostorno uređenje urbanih cjelina državne i županijske razine značaja Planskim dokumentima niže razine potrebno je u najvećoj mogućoj mjeri zadržati i revitalizirati matricu povijesne jezgre naselja, a izgradnju u neizgrađenim dijelovima jezgre realizirati interpolacijama na načelima tipološke rekonstrukcije. Pod tipološkom rekonstrukcijom podrazumijeva se izgradnja koje je unutarnjom organizacijom prostora, komunikacijom s javnim površinama, gabaritima i namjenom usklađena s postojećim okolnim povijesnim objektima, ne narušavajući siluetu i osnovne vizure te komunikacijske tijekove unutar povijesne jezgre. Ne preporučuje se izmjena strukture i tipologije postojećih objekata radi funkcionalne fuzije u veće prostorne sklopove koje bi mogle dovesti do gubitka prostornog identiteta pojedinih građevina. Neizgrađene dijelove povijesnih jezgri, koji u posljednjih 80 g. nisu znatnije transformirani, ili su korišteni kao gradske zelene površine, potrebno je uređivati kao javne zelene površine s mogućnošću minimalnih intervencija objektima javnog značaja. Izuzetno se može dozvoliti izgradnja dijela gore navedenih neizgrađenih prostora radi rekompozicije i prostornog usklađenja volumena i silueta sklopova izgrađenih nesukladno ambijentu povijesne jezgre, ali tek temeljem detaljnih istraživanja i provedbe postupaka javnih urbanističko arhitektonskih natječaja. Površine unutar povjesnih nastale rušenjem kuća u poslijednjih 80 godina, posebno radi bombardiranja u II svj. ratu, treba rekonstruirati, tj. izgraditi slijedeći princip faksimila ili interpolacije. Održanje stambenog fonda unutar povijesnih jezgri od ključne je važnosti za daljnje funkcioniranje povijesne jezgre, te je stoga potrebno, zbog očekivanog djelovanja tržišta nekretnina u smislu prenamjene stambenog u poslovne prostore, u interpoloranim novim objektima potrebno predviđati više od 50% površine za stambenu namjenu i druge djelatnosti koje se temeljem posebnih propisa mogu obavljati u stambenim prostorima, dok je izgradnju poslovnih prostora opće namjene (trgovina, servisi, obrt, ugostiteljstvo, usluge) potrebno osiguravati u nižim etažama postojećih i novih objekata. Izuzetak od ovog pravila odnosi se na objekte javne namjene (uprava, hoteli, financijske ustanove, ustanove kulture, prosvjete i znanosti). Režim prometa unutar povijesne jezgre potrebno je prilagoditi mjerilu povijesne jezgre te karakteru i obimu poslovnih djelatnosti u jezgri, osiguravajući pritom posebne režime prometa u mirovanju za stanovnike povijesne jezgre s obvezom da se za svaku stambenu jedinicu osigura jedno parkirališno mjesto. U povijesnim jezgrama kojima obuhvat graniči s morem potrebno je osigurati izgradnju i uređenje obale (pomorskog dobra) na način koji je sukladan urbanom ambijentu, a tako nastale površine koristiti isključivo kao javne površine. Za upravljanje graditeljskim nasljeđem u povijesnim jezgrama urbanih naselja potrebno je osnivati specijalizirane ustanove, zaklade ili fondacije koje se financiraju temeljem propisa o zaštiti kulturnih dobara. Detaljne smjernice za uređenje urbanih cjelina date su u kataloškom obliku u Knjizi priloga koja je prateća dokumentacija, ali nije sastavni dio ovog Plana. · Smjernice za prostorno uređenje poluurbanih i ruralnih cjelina državne i županijske razine značaja Planskim dokumentima niže razine potrebno je u najvećoj mogućoj mjeri zadržati i revitalizirati matricu povijesne jezgre naselja, a izgradnju u neizgrađenim dijelovima jezgre realizirati interpolacijama na načelima tipološke rekonstrukcije. Pod tipološkom rekonstrukcijom podrazumijeva se izgradnja koje je unutarnjom organizacijom prostora, komunikacijom s javnim površinama, gabaritima i namjenom usklađena s postojećim okolnim povijesnim objektima, ne narušavajući siluetu i osnovne vizure te komunikacijske tijekove unutar povijesne jezgre, a posebno je potrebno očuvati odnos izgrađenog dijela povijesnih poluurbanih i ruralnih jezgri s neposrednim agrarnim okolišem i poljoprivrednim površinama unutar povijesnih jezgri. Ne preporučuje se izmjena strukture i tipologije postojećih objekata radi funkcionalne fuzije u veće prostorne sklopove koje bi mogle dovesti do gubitka prostornog identiteta pojedinih građevina. Uređivanje svih vanjskih ploha objekata unutar povijesnih poluurbanih i ruralnih cjelina mora se temeljiti na korištenju isključivo lokalnih arhitektonskih izraza i građevinskih materijala. Za upravljanje graditeljskim nasljeđem u povijesnim jezgrama poluurbanih i ruralnih naselja potrebno je osnivati specijalizirane ustanove, zaklade ili fondacije koje se financiraju temeljem propisa o zaštiti kulturnih dobara. · Smjernice za prostorno uređenje etnozona državne i županijske razine značaja Etnozone nacionalne i županijske razine značaja uređuju se stvaranjem mreže naselja u kojima se planskim pristupom revitaliziraju lokalne tradicije. Kako je očuvanje etnoloških vrijednosti neposredno vezano uz očuvanje vitaliteta naselja, potrebno je kroz djelovanje ustanova, zaklada ili fundacija promovirati elemente duhovnosti u kulturnom stvaralaštvu stanovnika etnozona, a razvoj gospodarskih djelatnosti vezati na radne običaje stanovnika (poljoprivredna proizvodnja, obrt, turizam na seoskim domaćinstvima). U prostor etnozona ne mogu biti uključena naselja koja su primarnom ili sekundarnom urbanizacijom bitno izmijenila morfološke, tipološke, strukturalne ili funkcionalne osobine tradicionalnog uređenja ruralnog prostora. Unutar prostora etnozona potrebno je uspostaviti posebne mehanizme nadzora građenja van građevinskih područja ili zona izgradnje u agrarnim područjima, te usmjeravati izgradnju objekata unutar područja tradicionalne izgradnje ruralnih naselja. · Smjernice za prostorno uređenje kultiviranih agrarnih krajolika državne i županijske razine značaja Kultivirani agrarni krajolik potrebno je očuvati od daljnje izgradnje u najvećoj mogućoj mjeri, te usmjeravati izgradnju objekata interpolacijama unutar izgrađene strukture naselja. Izuzetno se dozvoljava izgradnja pojedinačnih stambeno-gospodarskih cjelina u agrarnom prostoru ruralnih naselja, ali na način da izgradnja ne izmjene tradicionalne osobitosti šireg prostora (terase, suhozidi, kažuni, vegetacija). Mjere pošumljavanja u agrarnom krajoliku neautohtonim vrstama dopuštaju se samo u neposrednoj provedbi mjera zaštite od erozije. Kultivirani krajolik humaka akropolskih naselja potrebno je očuvati od bilo kakve daljnje izgradnje, s time da se prethodno detaljno utvrdi područje obuhvata neposrednog okoliša akropolskih naselja. · Smjernice za prostorno uređenje arheoloških i hidroarheoloških zona državne i županijske razine značaja Šire arheološke i hidroarheološke zone utvrđene ovim planom potrebno je detaljno istražiti, te planskim dokumentima nižeg reda utvrditi način korištenja zona. Unutar izgrađenih područja naselja preporuča se detaljno istraživanje do kulturnog sloja te, sukladno rezultatima valorizacije, prezentacija nalaza in situ koja može utjecati na izvedbene projekte planiranih građevina. Izvan izgrađenih područja, kao i u podmorju, preporuča se detaljno istraživanje i konzervacija nalaza uz mogućnost korištenja metode anastiloze a u ekstremnim i temeljito dokumentiranim slučajevima i parcijalne dislokacije, s time da se prethodno na razini prostornih planova općina i gradova detaljno utvrdi obuhvat pojedinih izdvojenih arheoloških nalazišta te režimi zaštite istih. U područjima kojim se ovim planom, kao i prostornim planovima općina i gradova, predviđa izgradnja objekata, a prostor nije izgrađen i priveden namjeni temeljem dosadašnjih prostornih planova, investitor izgradnje na takovom prostoru ima obavezu obaviti arheološka istraživanja ili sondiranja prema uputama nadležne konzervatorske službe i da u slučaju veoma važnog arheološkog nalaza može doći do izmjene projekta ili njegove prilagodbe radi prezentacije. · Smjernice za prostorno uređenje fortifikacija državne i županijske razine značaja Sustavi fortifikacija nacionalnog i županijskog značaja moraju se očuvati i održavati u naslijeđenom obliku, te nisu dozvoljene nikakve intervencije kojima se mijenja svojstvo kulturnog dobra. Pojedinačni dijelovi fortifikacija mogu se, u izuzetnim slučajevima, rekonstruirati po načelu anastiloze (ako je istraženi materijal in situ dovoljan za primjenu navedene metode) ili tipološke rekonstrukcije (ako se temeljem povijesno-prostornih istraživanja može nedvojbeno utvrditi oblik i detalji fortifikacije). Također, navedene smjernice za prostorno uređenje fortifikacija odnose se na i dijelove struktura urbanih ili ruralnih cjelina koje su izrasle na nekadašnjim fortifikacijama, a za koje se može nedvojbeno utvrditi da oblikom i volumenom podražavaju oblik fortifikacije na kojem su nastale. Dijelovi fortifikacija ili fortifikacijskih objekata (kule, bastioni, galerije, cisterne, skladišta) mogu se privesti namjeni (metoda revitalizacije) temeljem gore navedenih metoda rekonstrukcije, ali na način da se novom namjenom ne utječe na svojstvo kulturnog dobra, odnosno da se ne oštećuju izvorni dijelovi konstrukcije fortifikacija. · Smjernice za prostorno uređenje pojedinačnih sakralnih i civilnih kompleksa državne i županijske razine značaja Sakralni i civilni kompleksi nacionalne i županijske razine uređuju se isključivo temeljem detaljne planske dokumentacije i projekata, a metodom i sadržajem utvrđenim ovim planom. Sakralni i civilni kompleksi mogu mijenjati namjenu (metoda revitalizacije) tek temeljem izvršene konzervacije koja može uključivati metodu anastiloze, te izuzetno restauracije i tipološke rekonstrukcije ukoliko se takve metode potvrde kao poželjne u postizanju integriteta kulturnog dobra. Ukoliko se sakralni i civilni kompleksi nacionalne i županijske razine nalaze unutar područja urbanih, poluurbanih ili ruralnih cjelina nacionalnog i županijskog značaja, režime zaštite navedenih kulturnih dobara potrebno je uskladiti na razini detaljnog plana izrađenog metodom i sadržajem utvrđenim ovim planom. 9. POSTUPANJE S OTPADOM Članak 119. Sustav gospodarenja otpadom određen je u grafičkom prikazu br. 2.3. "Vodoopskrba, odvodnja i gospodarenje otpadom", a sačinjava ga : a) centralna zona za gospodarenje otpadom s slijedećim osnovnim sadržajima: - centralno skladištenje, obrađivanje i trajno odlaganje komunalnog otpada, - centralno skladištenje, obrađivanje i trajno odlaganje neopasnog tehnološkog otpada, - prateći sadržaji. b) reciklažna dvorišta s transfer stanicama i kompostanama c) transfer stanice d) deponije građevinskog materijala e) građevine za obradu energetski vrijednog otpada f) građevina za primarnu obradu i privremeno skladištenje opasnog otpada g) sanitarne deponije - odlagališta Reciklažno dvorište je prostor na kojem se odvojeno skupljaju pojedine vrste otpada (papir, staklo, organski otpad, metal, plastične mase). Tako skupljan otpad prerađuje se i plasira kao sekundarna sirovina. Ovim se Planom određuje broj reciklažnih dvorišta i transfer stanica, te općine i gradovi u kojima se predviđa njihov smještaj. Lokacije reciklažnih dvorišta i transfer stanica odredit će se prostornim planom uređenja gradova i općina. Općine i gradovi mogu prostornim planom uređenja općine i grada predvidjeti veći broj lokacija reciklažnih dvorišta i transfer stanica od onih određenih ovim Planom. Kompostana je zahvat u prostoru (građevina) u kojoj se vrši djelomična biološka razgradnja organskog dijela otpada uz proizvodnju korisnog produkta (komposta). Prostornim se planovima gradova i općina određuju lokacije kompostana, a pojedine općine i gradovi mogu planirati izgradnju kompostana i na drugim lokacijama izvan onih određenih ovim Planom, ukoliko se zbog većih lokalnih koncentracija biološki materijal isplati prerađivati na licu mjesta. Transfer stanica je zahvat u prostoru (građevina) u kojoj je komunalni otpad mehanički obrađuje za transport na veću udaljenost, prema centralnoj zoni za gospodarenje otpadom. Lokacija transfer stanica odrediti će se prostornim planovima uređenja gradova i općina. Deponija građevinskog materijala su zatvoreni i nadzirani prostori u koje se odlaže isključivo inertni građevinski materijal (kamen, opeka, drvo, beton, žbuka i sl. materijali od rušenja građevina, rasuti materijal iz iskopa - mješavina zemlje i sitnog kamenja, kao i industrijski ostatak u proizvodnji građevinskog materijala koji se ne može reciklirati unutar industrijskog procesa (krhotine plinobetona, škart iz betonara i sl.) Građevina za obradu energetski vrijednog otpada (automobilske gume, istrošena mineralna ulja, drugi otpad organskog porijekla dobiven kemijskim procesiranjem nafte ili njenih derivata) ovim se Planom predviđa u krugu TC Koromačno, a ukoliko studije opravdanosti i studije o utjecaju na okoliš to potvrde, i na lokaciji središnje zone za gospodarenje otpadom na Kaštijunu. Građevina za primarnu obradu i privremeno skladištenje opasnog otpada ovim se Planom predviđa u području središnje zone za gospodarenje otpadom na Kaštijunu, a izvoditi će se tek nakon realizacije središnjeg zahvata za obradu i trajno skladištenje opasnog otpada na razini Države. Primarna obrada i privremeno skladištenje opasnog otpada može se svoditi samo na preuzimanje opasnog otpada od proizvođača, izmjenu ambalaže u kojoj se otpad drži (uporaba sigurnosnih posuda ili posebnih kontejnera) i skladištenje u zatvorenom, nadziranom i posebno ventiliranom prostoru. Posebni otpad koji sadrži lakozapaljive i eksplozivne tvari, kao i visokotoksični kemijski ili biološki otpad, te bilo koja vrsta otpada s ionizirajućim zračenjem ne smiju se obrađivati ili privremeno skladištiti unutar ove građevine. Sanitarne deponije - odlagališta su ograđeni i nadzirani prostori za deponiranje ostatnog dijela komunalnog i neopasnog tehnološkog otpada, i tehnički predstavljaju pripremljene zemljane konstrukcije s hidroizolirajućim slojem, sustavom otplinjavanja i sustavom pročišćavanja procjednih voda. Ovim se Planom predviđa prerastanje postojećih deponija Donji Picudo (Umag), Košambra (Poreč) i Kaštijun (Pula) u transfer stanice s reciklažnim dvorištima i kompostanama u roku od 10 godina od formalnog početka uspostave sustava gospodarenja otpadom Županije, a novoplaniranih sanitarnih deponija Lokva Vidotto (Rovinj) i Golače (Buzet) i preuređene sanitarne deponije Griža (Buzet) u roku od 15 godina. Ostale postojeće deponije komunalnog otpada - Mondelako (Rovinj), Cere (Sv.Nedelja) i Ciburi (Pazin) - potrebno je preurediti sukladno važećim propisima, te koristiti kao takve do prerastanja u transfer stanice u roku od 15 godina od formalnog početka uspostave sustava gospodarenja otpadom Županije, a u nemogućnosti provedbe preuređenja, sanirati i zatvoriti u posebnim propisom utvrđenom roku. Članak 120. Postojeće sanitarne deponije i odlagališta otpada, čiji se pravni status i uvjeti rada mogu uskladiti s posebnim propisima unutar utvrđenih rokova, nastavljaju funkcionirati kao sanitarne deponije za područja jedinica lokalnih samouprava na kojima se nalaze te druge jedinice lokalne samouprave koje s nadležnim komunalnim poduzećem ugovorom riješe pitanje odlaganja otpada, do isteka rokova iz stavaka 11. i 12. članka 124. ovih odredbi. Odredbe za provođenje prostornog plana Istarske županije - četvrti dio
|
|||||||||||||||
