 |
 |
 |
 |
 |
|
|
|
|
|
|
|||||||||||||||
 
 NOVI PREGLED PROPISA Ugovori Banke Biljno zdravstvo Zdravstveno osiguranje Državne potpore Državni službenici Elektronička isprava Elektronička trgovina Elektronički mediji Financijsko osiguranje Gradnja Hrana Informacijska sigurnost Investicijski fondovi Izmjera i katastar Kazneni postupak Kazneni zakon Kemikalije Kreditne unije Kvaliteta zdravstvene zaštite Lijekovi Nasljeđivanje Obavljanje djelatnosti Obiteljski zakon Obrazovanje odraslih Obrt Obvezni odnosi (ZOO) Obvezno zdravstveno osiguranje Opći upravni postupak Oružje Osiguranje Osiguranje u prometu Ovrha - Ovršni zakon Parnični postupak Primjeri ugovora Porez na dobit Porez na dohodak Porez na kavu Posredovanje u prometu nekretnina Poticanje ulaganja Predmeti opće uporabe Prekršajni zakon Prijevoz - linijski Prijevoz opasnih tvari Prostorno uređenje i gradnja Rad - Zakon o radu Računovodstvo Revizija Stranci Sudovi Šport Šume Tajnost podataka Trgovačka društva Udomiteljstvo Udžbenici za školu Ugostiteljska djelatnost Umirovljenički fond Usluge u turizmu Veterinarstvo Volonterstvo Zabrane u zakonima Zakon o leasingu Zaštita bilja Zakon o radu Zaštita na radu Zaštita okoliša Zaštita potrošača Zaštita prirode Zaštita pučanstva Zaštita životinja Javna nabava NOVI PREGLED PROPISA 
|
 |
 Odredbe za provođenje prostornog plana Koprivničko-križevačke županije 1. Uvjeti razgraničenja prostora prema obilježju, korištenju i namjeni 1.1. Opće odredbe Korištenje i namjena prostora uvjetovani su osnovnim obilježjima prostora i podjelom na izgrađena (i namijenjena gradnji), kultivirana i prirodna područja. Osnovna namjena, korištenje i zaštita prostora prikazani su u grafičkom dijelu PPŽ, a s obzirom na karakter plana i mjerilo (1:100.000) očitavaju se i tumače kao načelne planske kategorije usmjeravajućeg značenja. Razgraničenje površina po namjeni i korištenju dalje se nedvojbeno vrši: u planovima užeg područja temeljem stručnih podloga i kriterija iz posebnih propisa, odluka, rješenja i drugih akata, te aktima o proglašenju zaštitnih šuma i šuma posebne namjene, zaštićenih dijelova prirode i kulturne baštine, zaštite izvorišta, područja i dijelova ugroženog okoliša. Razgraničenje treba provesti rubom katastarske čestice ili granicom primjene određenog režima korištenja, odnosno prostornim djelnicama formiranih i prirodnih cjelina. Unutar razgraničenih prostora/površina koje su određene ovim Planom, mogu se planirati manji prostori izdvojene namjene prema kriterijima Zakona o prostornom uređenju, posebnih Zakona i ovim Odredbama za provođenje. 1.2. Razgraničenja prostora naselja Razgraničenje površina naselja utvrđuje se PPUO/G određivanjem građevinskog područja, a prema kriterijima iz poglavlja 5. ovih Odredbi za provođenje. Unutar građevinskog područja naselja moraju se razgraničiti izgrađeni i neizgrađeni dio, te prostor/površine infrastrukturnih koridora i građevina državnog i županijskog značaja. Prostor prema namjeni određen je kao građevinsko područje koje obuhvaća prostor za izgradnju u funkciji stanovanja i svih drugih spojivih funkcija sukladnih važnosti i značenju naselja kao što su radne zone, trgovina, zdravstvo, prosvjeta, kultura, šport, uprava, servisi i slično. Drugi dio 1.3. Razgraničenja prostora izvan građevinskog područja 1.3.1. Prostori/površine izvan građevinskog područja prema namjeni za razvoj i uređenje dijele se na: - površine infrastrukturnih sustava, - površine za gospodarsku namjenu, - površine za zdravstvenu i športsko-rekreativnu namjenu, - površine za poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene, - površine za šume isključivo osnovne namjene, - ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište, - vodne površine, - površine posebne namjene (potrebe obrane i dr.). 1.3.1. Prostornim planovima uređenja općina i gradova potrebno je utvrditi uvjete za izgradnju pojedinih vrsta objekata izvan građevinskih područja i to na temelju slijedećih odredbi: - građevine koje se grade izvan građevinskog područja moraju se locirati, projektirati, graditi i koristiti na način da ne ometaju poljoprivrednu i šumarsku proizvodnju, te korištenje drugih objekata i sadržaja, kao i da ne ugrožavaju vrijednosti prirodne i graditeljske baštine te okoliša, - za stupove globalne mobilne telekomunikacijske mreže (GSM) mogu se osigurati parcele i izvan građevinskih područja u skladu s racionalnim korištenjem i zaštitom prostora, uz uvjet da se na jedan stup postavljaju sve mreže (Mobitel, Cronet, VIP i sl.), - utvrditi način postupanja s postojećim objektima koji se nalaze izvan građevinskih područja, - utvrditi takve uvjete kojima će se onemogućiti neprikladna izgradnja na kontaktu šume i nižih brežuljaka, krajobrazno istaknutim područjima, u blizini vodotoka i vodnih površina i sl. 1.3.2. Prostor za sve vrste zgrada koje se grade izvan građevinskog područja odredit će se stručnom podlogom za izdavanje lokacijske dozvole, osim za manje pojedinačne pomoćne zgrade (vinogradarske kućice u vinogradima, spremišta voća u voćnjacima, spremišta alata, staklenike, plastenike i sl. zgrade). 1.3.3. U prostorima za zdravstvenu i športsko-rekreativnu namjenu mogu se planirati športsko-rekreativne građevine te manji ugostiteljski objekti. U prostorima posebne namjene mogu se planirati građevine za potrebe obrane. 1.3.4. Koridori za infrastrukturne sustave utvrđeni ovim planom smatraju se načelno određenim trasama, te prostorom širine 2000 m unutar kojeg se može u daljnjoj izradi vršiti usaglašavanje trase i drugih korisnika prostora. 1.4. Razgraničenja obradivog tla Prema osnovnim namjenama kultivirana područja (poljoprivredno tlo osnovne namjene) u Županiji dijele se na: 1. Osobito vrijedno obradivo tlo obuhvaća područja s naročitom sposobnošću agrarne proizvodnje u kojima je namjena strogo određena (isključiva). Ova namjena obuhvaća tla najvišeg razreda na području Županije i moguće ju je mijenjati samo u slučajevima predviđenim Zakonom o poljoprivrednom zemljištu i Zakonom o prostornom uređenju. Izuzetak su područja ove namjene uz rijeku Dravu čija se namjena može mijenjati ovisno o konačnom stavu vezanom uz planiranje eventualne izgradnje vodnih stepenica, koji treba utvrditi na državnoj razini. 2. Vrijedno obradivo tlo obuhvaća poljoprivredno zemljište od I. do V. razreda čija je namjena također strogo određena (isključiva). Izuzeci u kojima se omogućava korištenje zemljišta od I. do V. razreda za nepoljoprivredne svrhe određeni su Zakonom o poljoprivrednom zemljištu (NN br. 5/94, 48/95 i 105/99) te Zakonom o prostornom uređenju (NN br. 30/94 i 68/98). 3. Ostala obradiva tla predstavljaju mozaik poljoprivrednih zemljišta nižih od V. razreda uključujući i različite izgrađene površine kao što su: - naselja čija je površina manja od 25 ha; - zone povremenog stanovanja čija građevinska područja nisu utvrđena u važećim prostornim planovima bivših općina; - zone povremenog stanovanja čija su građevinska područja ucrtana u važećim prostornim planovima bivših općina, ali im je površina manja od 25 ha; -različiti prostori za djelatnosti izvan naselja. 1.5. Razgraničenje šumskog i vodnog prostora Šumski prostor podijeljen je na: - šume gospodarske namjene (proizvodne šumske površine koje su pretežito gospodarske namjene), - zaštitne šume (manje površine za proizvodnju sastojina za proizvodnju sjemena), - šumske površine posebne namjene (šume namijenjene znanstvenom istraživanju, šume za odmor i rekreaciju i šume posebne vrijednosti i ljepote - park šume i sl.). U šumama i šumskom zemljištu unutar navedenih namjena moguća je izgradnja na način utvrđen u Zakonu o šumama Vodni prostor podijeljen je na vodotoke, kanale, ribnjake i brdske akumulacije. Namjena vodnog prostora je određena i ne može se mijenjati u prostornim planovima užeg područja. Izuzetak je tok rijeke Drave čija će namjena ovisiti o konačnom stavu vezanom uz eventualnu izgradnju vodnih stepenica, koji treba utvrditi na državnoj razini. Do trenutka privođenja ovog prostora konačnoj namjeni, moguće je njegovo korištenje, sukladno utvrđenim namjenama uz zabranu izgradnje čvrstih objekata na prostoru koji bi bio poplavljen eventualnom izgradnjom vodnih stepenica. Za precizno utvrđivanje prostornog položaja, oblika i granica brdskih akumulacija nužna su dodatna istraživanja i izrada Studije utjecaja na okoliš sa posebnim naglaskom na zaštitu od bujica i poplava te na navodnjavanje. Mogući načini korištenja voda utvrđeni su Zakonom o vodama. Prostornim planom županije dozvoljava se mogućnost korištenja i u rekreacijske te slične svrhe, ako je to spojivo s osnovnim načinima korištenja. Studija utjecaja na okoliš mora potvrditi da to korištenje neće utjecati na osnovno korištenje. Za korištenje voda u druge namjene osim utvrđenih Zakonom o vodama, obvezna je izrada UPU-a. 1.6. Razine dopustivosti građenja u odnosu na zaštitu prostora U odnosu na osjetljivost prostora, njegovu podobnost i prihvatljivost za određene aktivnosti glede prirodnih obilježja i sustava, utvrđuju se tri razine dopustivosti: a) I razina - područje zabrane U ovom području zabranjuje se gradnja ili rekonstrukcija: a1) u I i II zaštitnoj zoni vodocrpilišta. Iznimno, zabrana se ne odnosi na priključnu infrastrukturu i građevine u funkciji vodocrpilišta, ali uz izvođenje posebnih mjera zaštite. a2) na poljoprivrednom tlu I i II razreda, a3) na prostoru prirodnih inundacijskih područja, odnosno 20 m od nožice nasipa, a4) u zaštićenim dijelovima prirode: posebni rezervati – Mali Kalnik, Dugačko Brdo, Hrastovi u Repašu, Đurđevački pijesci, Crni Jarki, park šuma Župetnica, zaštićeni krajolik Kalnik i spomenici parkovne arhitekture (ukoliko se propisanim mjerama zaštite ne dozvoljavaju izuzeci). Iznimno, zabrana se ne odnosi na infrastrukturu, ali uz izvođenje posebnih mjera zaštite i to samo u slučaju ako je zamjensko rješenje neopravdano skupo. a5) Nije dozvoljena prenamjena najvrjednijeg (obradivog) poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredno zemljište iz bilo kojeg razloga (građevinski zahvati i sl.), a zapuštene poljoprivredne površine potrebno je privesti poljoprivrednoj namjeni ili ih treba pošumiti. b) II razina - područje ograničene gradnje i regulative U ovom području dopuštena je gradnja uvažavajući posebne zakone i propise, te posebne uvjete koja određuju nadležna tijela: b1) III A i B zaštitne zone vodocrpilišta, (prema Mjerama zaštite vodocrpilišta), b2) poljoprivredna tla III do V razreda (Zakon o poljoprivrednom zemljištu), b3) predjeli planirani za stavljanje pod zaštitu prema Zakonu o zaštiti prirode i predjeli definirani u PPŽ kao osobito vrijedan krajobraz (Mjere zaštite krajobraznih vrijednosti sadržane su u točki 7. ovih odredbi za provođenje i u točki 10. mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš), b4) pojas do 50 m od ruba šume (Zakon o šumama), b5) područja posebnih obilježja do izrade prostornog plana područja posebnih obilježja. c) III razina - ostalo područje Odnosi se na dijelove prostora u kojima je planirana gradnja bez posebnih ograničenja, odnosno dozvoljena je gradnja uz uvjete iz ovih Odredbi. 2. Uvjeti određivanja prostora građevina od važnosti za Državu i Županiju 2.1. Uvjeti određivanja prostora za građevine od važnosti za Državu i Županiju se u PPŽ s obzirom na značenje i ulogu plana i mjerilo kartografskih prikaza očitavaju i tumače kao plansko-usmjeravajući, načelni uvjeti globalnog značenja. 2.2. Na temelju Srategije i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske, Uredbe o određivanju građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku („Narodne novine”,br.6/00.), te interesa i potreba Županije, PPŽ planira dijelove prostora Županije izvan građevinskih područja naselja za: - prometne, energetske i vodne građevine (obrađeno u točki 6. ovih Odredbi za provođenje), - građevine za postupanje s otpadom (obrađeno u točki 9. ovih Odredbi za provođenje), - športske, turističke i ugostiteljske građevine (obrađeno u točki 3.7. ovih Odredbi za provođenje), - građevine za eksploataciju mineralnih sirovina (obrađeno u točki 2.9. ovih Odredbi za provođenje), - prostor posebne namjene, odnosno prostor za potrebe obrane ( obrađeno u točki 5.4. ovih Odredbi za provođenje). 2.3. Građevine od važnosti za Državu i Županiju koje se grade ili rekonstruiraju unutar građevinskih područja (infrastruktura u naselju, proizvodne građevine, slobodna bescarinska zona i robno-transportno središte, športske, turističke i ugostiteljske građevine) planiraju se PPUO/G, te drugim dokumentima prostornog uređenja ukoliko se takvi dokumenti izrađuju. 2.4. Prometne građevine Planirane prometne građevine od važnosti za Državu na temelju Uredbe o određivanju građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku („Narodne novine”,br.6/00.) na prostoru županije su: 2.4.1. Cestovne građevine - brza cesta: Vrbovec – Križevci – Koprivnica – R. Madžarska, - Podravska brza cesta: GP D. Križovljanska – Varaždin – Koprivnica – Osijek – GP Ilok, - cesta Bjelovar – Đurđevac (sanacija kritičnih dionica i podizanje tehničkih karakteristika do razine brze ceste), - stalni međunarodni granični prijelaz I kategorije Botovo – Gyékényes. 2.4.2. Željezničke građevine - izgradnja drugog kolosijeka na dijelu željezničke magistralne glavne pruge I reda Gyékényes – Botovo – Koprivnica – Dugo Selo, - željeznička pruga Gradec - Sv. Ivan Žabno, - željeznička pruga Koprivnica - Kotoriba. 2.4.3. Riječni promet - pristanište Karaš kod Ferdinandivca i II kategorija plovnog puta rijeke Drave od Terezinog Polja do Ždalice. 2.4.4. Zrakoplovne građevine - uzletno-slijetna staza moguće zračne luke kategorije 1A (max. 2C). 2.5. Prometne građevine od važnosti za županiju su sve one građevine koje su u funkciji dvije ili više jedinica lokalne samouprave. 2.6. Elektroenergetske građevine - moguća je gradnja HE “Novo Virje” instalirane snage 138 MW, - moguća je gradnja manjih HE pod uvjetom da se sukladno točki 6.2.3. ovih Odredbi za provođenje provedu svi propisani postupci i mjere, - dalekovod Žerjavinec – Mađarska 2x400 kV, - dalekovodi i transformatorska postrojenja napona 110 i 220 kV. - mogućnost gradnje plinske termoelektrane na području Grada Đurđevca 2.7. Vodne građevine 2.7.1. Vodne građevine od važnosti za Državu na području Županije su: - akumulacija i građevina hidroelektrane Novo Virje, - objekti obrane od poplava na gorskim dijelovima pritoka rijeke Drave, - objekti obrane od poplava na pritocima rijeke Glogovnice. 2.7.2. Plan dozvoljava, u tijeku izgradnje vodne stepenice, dislokaciju, spajanje formiranje novih tokova vodotoka koji utječu u akumulacijsko jezero ukoliko se ti zahvati pokažu potrebnim za pravilnije otjecanje vodotoka, pritoka rijeke Drave. 2.7.3. Do izgradnje akumulacija i vodnih stepenica dozvoljeni su radovi na zaštiti priobalnih dijelova od poplava i radovi na uređenju vodnih tokova kao i izgradnja regulacijskih građevina. 2.7.4. Prostornim planom se utvrđuju vodne građevine od važnosti za Županiju: - građevine za obranu od poplava na unutarnjim vodotocima, a prema Republičkom planu obrane od poplava, - građevine za zaštitu glavnih magistralnih cesta i magistralnih željezničkih pruga, - retencije i akumulacije za obranu od poplava, - magistralni vodoopskrbni sustav, - postojeća izvorišta pitke vode Ivanščak, Trstenik, Vratno, Đurđevac, Delovi te potencijalna izvorišta Lipovac , Osijek Vojakovački i Apatovac. 2.8. Športske građevine - igralište za golf (točka 3.7. - g ovih Odredbi za provođenje), - športske dvorane u općinskim centrima. 2.9. Građevine eksploatacije mineralnih sirovina - eksploatacija geotermalne vode na području Kutnjaka, Ferdinandovca i Križevaca (Ratarna) - eksploatacija mineralnih sirovina: eksploatacija pijeska i šljunka (Žljebic, Keter, Prosenica, Inzula, Draganci, Gat, Hruštik i Šarje), opekarska glina (Ribnjak Reka, Gušćerovec) i eksploatacija kamena (Vojnovec), - druge vrste eksploatacija pod uvjetom da se mogu osnovati kao odobrena eksploatacijska polja. 2.10. Građevine od važnosti za Državu i Županiju koje se grade ili rekonstruiraju unutar građevinskih područja (infrastruktura u naselju, proizvodne građevine, športske, turističke i ugostiteljske građevine, te građevine unutar povijesne urbanističke cjeline grada Koprivnice i Križevaca) planira se PPUO/G; te drugim dokumentima prostornog uređenja ukoliko se takvi dokumenti izrađuju. 3. Uvjeti smještaja gospodarskih sadržaja u prostoru 3.1. U okviru prostornog razmještaja gospodarskih sadržaja PPŽ utvrđuje osnovna usmjerenja za: - smještaj industrije, poduzetništva i obrtništva, - rudarstvo i eksploataciju mineralnih sirovina, - poljoprivredu, - šumarstvo, - turizam. Uređenje i izgradnja odgovarajućih sadržaja za gospodarsku namjenu provodi se tako da se maksimalno očuva izvorna vrijednost prirodnog i kulturno-povijesnog okruženja poštivajući gradnju danog područja, tj. lokalnog ambijenta. Zona gospodarske namjene sadrži industrijske građevine, skladišta, servise, zanatsku proizvodnju, odnosno građevine čiste industrije i druge proizvodnje te skladišta i servise koji svojim postojanjem i radom podržavaju razvitak naselja. Hidroenergetska postrojenja, postrojenja za eksploataciju mineralnih sirovina i druga postrojenja i djelatnosti, koja su vezana na iskorištenje prirodnih resursa lociraju se izvan građevinskog područja. 3.2. Industrijski sadržaji 3.2.1. Zone malog gospodarstva i poduzetništva te obrtničke djelatnosti smještavaju se u građevinska područja. Postojeće industrijske i poduzetničke zone treba što bolje iskoristiti, s ciljem da se što bolje iskoristi prostor i infrastruktura u njima te spriječi neopravdano zauzimanje novih površina. 3.2.2. Poželjno je poticati disperziju djelatnosti u lokalne centre s ciljem aktiviranja neiskorištenih potencijala i u skladu s policentričnim razvitkom prostora. U tom cilju nužno je ubrzati razvoj gospodarstva u gradskim naseljima kako bi jačanjem njihovih funkcija u prostoru i stvaranjem pretpostavki za postupno poprimanje obilježja gradova srednje veličine zauzeli svoje važno mjesto i ulogu žarišta i nositelja razvitka okolnog prostora u policentričnoj mreži gradova Županije. U skladu s tim treba poticati razvoj malog i srednjeg poduzetništva te obrtništva naročito u općinskom središtima i naseljima s više od 1000 stanovnika kako bi ta naselja ostvarila svoju ulogu žarišta i podžarišta razvitka u prostoru. 3.2.3. Planiranje novih zona treba imati realnu osnovu i na temelju analize isplativosti u odnosu na troškove pripreme, opremanja i uređenja zemljišta. 3.2.4. Bolje iskorištavanje postojećih industrijskih i poduzetničkih zona, te disperziju istih u lokalne centre treba uskladiti sa mogućnostima zaštite od požara, to jest sa procjenom ugroženosti (posebna pozornost na poduzeća i tvornice kemijske industrije, te mogućnosti akcidenta glede prijevoza opasnih tvari kroz određeno područje). 3.3. Djelatnosti rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina smještavaju se uz ležišta sirovina prema geološko-rudarskoj osnovi i programu razvoja te djelatnosti. 3.3.1. Postojeća polja: - Eksploatacija mineralnih sirovina ima izravan utjecaj na prostor, a osnovna karakteristika eksploatacije mineralnih sirovina jest njihova fizička ograničenost, te se zbog toga traži racionalno korištenje i zaštita neiskorištenih rezervi. - Postojeća eksploatacijska polja dozvoljeno je proširivati uz uvjete propisane zakonom. Nakon završetka eksploatacije polje je potrebno sanirati, revitalizirati ili prenamjeniti u skladu s izrađenom dokumentacijom na načelima zaštite okoliša. - Da bi se prostor nakon eksploatiranja lakše priveo svrsi tijekom same eksploatacije potrebno je u fazama provoditi sanaciju. Svako eksploatacijsko polje mora imati definiranu namjenu površina nakon sanacije te postupke sanacije polja nakon njegovog zatvaranja što je određeno Rudarskim projektom u skladu sa Zakonom o rudarstvu (NN 35/95). - Eksploatacija nafte i plina je djelatnost od državnog interesa, te je ova problematika određena na državnom novou. 3.3.2. Nova ekploatacijska polja - Eksploatacija građevinskih mineralnih sirovina se može vršiti na neplodnom zemljištu i poljoprivrednom zemljištu 6 do 8 bonitetne klase i u koritu rijeke Drave. - Perspektivni istraživački prostor izvan postojećih eksploatacijskih polja nafte i plina proteže se u pojasu cca 15 km zu rijeku Dravu i to od krajnjeg jugoistoka prema sjeverozapadu Županije i tu je moguće očekivati nova istraživanja. - Predviđa se iskorištavanje postojećih (Ratarna-Križevci) i prenamjena starih naftno-plinskih bušotina u geotermalne (Lunjkovec-Kutnjak, Ferdinandovac, Gola, Gotalovo, Legrad i ostale potencijalne lokacije na području đurđevačke Podravine), a mogući su razni oblici korištenja resursa (energetske, gospodarske, rekreacijske svrhe), ali tek nakon izrade studija o tehničkoj i ekonomskoj opravdanosti navedenih zahvata, studije utjecaja na okoliš te detaljne razrade načina korištenja prostora. - Eksploatacija bilo koje mineralne sirovine bez obzira na količinu eksploatirane sirovine, mora biti evidentirana i odobrena od nadležnog županijskog ureda. Zatečena eksploatacijska polja koja trenutno nisu u eksploataciji ili u postupku pokretanja ponovne eksploatacije nužno je sanirati. - Zabranjuje se otvaranje novih eksploatacionih polja i proširivanje postojećih u zaštićenim dijelovima prirode. Za otvaranje i eksploataciju polja u području planiranih zaštićenih područja nužno je ishoditi uvjete i suglasnost Javne ustanove za upravljanje zaštićenih dijelovima prirode Koprivničko-križevačke županije i Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okoliša. 3.4. Poljoprivreda Razvoj poljodjelstva treba temeljiti na tržišnim načelima i obiteljskom poljodjelskom gospodarstvu, uključujući i farmerski tip gospodarstva. U PPUO/G potrebno je odrediti: - uvjete za sprječavanje usitnjavanja zemljišnog posjeda, - uvjete za stimuliranje povećanja zemljišnog posjeda. 3.4.1. Izgradnju ribnjaka i pratećih objekata za uzgoj ribe moguća je isključivo na poljoprivrednom zemljištu katastarskih kultura: močvara, trstika, napuštenih korita i rukavaca rijeka te neplodnog tla. Ribnjak mora biti u vezi s protočnom vodom. odgovarajuće kvalitete koje mora biti dovoljno za sve potrebe ribnjaka u svim fazama uzgoja riba. Udaljenost ribnjaka od susjednih parcela mora biti takva da ne utječe na vodni režim susjednog obradivog zemljišta, ovisno o strukturi tla. Na ostalom poljoprivrednom zemljištu, izuzev zemljišta koje se ne može prenamijeniti, izgradnja ribnjaka moguća je samo uz dozvolu Ureda za gospodarstvo o prenamjeni poljoprivrednog zemljišta i elaborat o ekonomskoj opravdanosti. 3.5. Objekti u funkciji poljoprivrede 3.5.1. Potrebno je zaustaviti svako daljnje usitnjavanje i stimulirati povećanje zemljišnog posjeda, a poželjno je pristupiti novom utvrđivanju boniteta tla i djelotvornijoj zaštiti kvalitetnog plodnog zemljišta. 3.5.2. Pošto je dio poljoprivrednih tala smješten na vodonosniku podzemne vode, potrebno je mijenjati strukturu i uvoditi specijalizaciju poljoprivredne proizvodnje s orijentacijom na smanjenje i takvoj uporabi koja neće povećati koncentraciju štetnih tvari u tlu i vodi. Izgradnja objekata izvan građevinskog područja u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti izvan građevinskog područja dopuštena je samo na primjerenoj veličini posjeda, uz ispunjenje svih propisanih uvjeta zaštite okoliša i očuvanja krajobraza. 3.5.3. Poljoprivredne djelatnosti: Farme su funkcionalno povezana grupa zgrada s pripadajućim poljoprivrednim zemljištem. Minimalna površina poljoprivrednog zemljišta temeljem koje se može osnovati farma ne može biti manja od 0,6 ha u funkcionalnoj cjelini, a poljoprivredno zemljište ne može se parcelirati na manje dijelove. Opravdanost izgradnje farme temelji se na programu o namjeravanim ulaganjima u kojem je minimalno potrebno prikazati: - površinu poljoprivrednog zemljišta predviđenu za korištenje - vrste poljoprivredne proizvodnje koje će se organizirati na zemljištu - broj i okvirna veličina potrebnih građevina ovisno o vrsti i količini namjeravane poljoprivredne proizvodnje i obrade - područje namjeravane izgradnje građevina s predviđenim razmještajem farmi - pristup na javne ceste - potreba za komunalnom i prometnom infrastrukturom - moguču turističku ponudu domačinstva, ako se predviđa - zaštitu okoliša Zgrade koje se mogu graditi u sklopu farme su: - stambene za potrebe stanovanja vlasnika ili korisnika farme i uposlenih djelatnika na farmi - gospodarske za potrebe biljne i stočarske proizvodnje na farmi - poslovno-turističke za potrebe seoskog turizma - proizvodno-obrtničke za potrebe prerade i pakiranja poljoprivrednih proizvoda proizvedenih pretežito na farmi Građevine farme ne mogu se graditi na katastarskoj čestici koja nema osiguran pristup s javne ceste. Zgrade farme moraju od građevinskog područja naselja biti udaljene najmanje 100 m, a od kategoriziranih javnih cesta najmanje 50 m. Pod intenzivnom stočarskom i peradarskom djelatnošču podrazumijeva se uzgoj preko 30 uvjetnih grla. Minimalne udaljenosti gospodarskih zgrada za intenzivnu stočarsku i peradarsku proizvodnju od građevinskog područja naselja su slijedeće: Broj uvjetnih grla Min. udaljenost (m) od građ. područja državne i žup. ceste lokalne ceste 30 - 300 100 100 50 300 - 1000 200 100 50 preko 1000 300 200 100 Uvjetnim grlom podrazumjeva se grlo težine 500 kg i obilježava koeficijentom 1. Sve vrste stoke svode se na uvjetna grla primjenom slijedećih koeficijanata: Vrsta stoke: Koeficijent - krava, steona junica 1,00 - bik 1,50 - vol 1,20 - junad 1-2 god. 0,70 - junad 6-12 mjeseci 0,50 - telad 0,25 - krmača + prasad 0,30 - tovne svinje do 6 mjeseci 0,25 - mlade svinje 2-6 mjeseci 0,13 - prasad do 2 mjeseca 0,02 - teški konji 1,20 - srednje teški konji 1,00 - laki konji 0,80 - ždrebad 0,75 - ovce i ovnovi 0,10 - janjad 0,05 - perad 0,01 Minimalne udaljenosti gospodarskih zgrada namijenjenih intenzivnoj poljoprivrednoj djelatnosti od javnih cesta iznose 100 m od državnih, 50 m od županijskih i 30 m od lokalnih cesta. 3.5.4. Vinogradarstvo, voćarstvo i povrtlarstvo potrebno je razvijati kao obiteljsko gospodarstvo. Moguće su i kombinacije sa stočarskom, odnosno ratarskom proizvodnjom. U voćnjacima, vinogradima i povrtnjacima koji su formirani kao obiteljska gospodarstva moguće je postaviti nadstrešnice za potrebe privremenog skladištenja poljoprivrednih proizvoda. Minimalna veličina vinograda da se može izgraditi građevina unutar koje su smješteni svi potrebni i mogući sadržaji je 500 m2. - Za klijeti u vinogradima razvijena neto površina podruma i prizemlja ne može biti veća od 40 m2 kada se gradi u vinogradu minimalne površine od 500 do 2000 m2, odnosno ne veća od 60 m2 za vinograde površine veće od 2000 m2. - Spremište voća može se graditi samo u voćnjacima čija površina nije manja od 2000 m2, a uvjeti za klijeti odnose se i na spremišta voća. Sve građevine čija je gradnja moguća za vinograd, voćnjak ili povrtnjak potrebno je u prostoru smjestiti i oblikovati na način da ne narušavaju krajobrazne i prirodne vrijednosti. 3.5.5. U PPUO/G definirat će se gradnja sljedećih gospodarskih sadržaja izvan građevinskog područja: - prostori za sajmove stoke i prateći sadržaji, - gradnja staklenika i plastenika, - uvjeti gradnje «uglenica» za proizvodnju drvenog uglja i pratećih građevina, - parkirališta kamiona, - skladišta građevnog materijala, betonare i autootpad. 3.6. Razvoj šumarstva - Razvoj šumarstva kao gospodarske djelatnosti potrebno je temeljiti na načelu održivog gospodarenja. Pridavati jednako značenje svim funkcijama šuma i težiti skladnosti i koordinaciji u korištenju svih funkcija šuma. - Osnovama gospodarenja propisan je godišnji etat ili ukupna godišnja sječa u svim šumama na temelju načela potrajnosti i obnovljivosti šumskog resursa. Projekcija razvoja šumskog gospodarenja do godine 2025. pokazuje dugoročno osiguranu trajnost prihoda, uz poboljšanje postojećeg stanja šuma i šumskog fonda. Prilikom ostvarivanja godišnjeg etata treba smanjiti otpad, poboljšati odnos između tehničkog i ogrjevnog drva u korist tehničkog drva, te poboljšati zdravstveno stanje šuma. - Treba jačati ekološku komponentu održivog gospodarenja šumama. Gospodarenje šumama (naročito privatnima) s gledišta korištenja i zaštite prostora treba unaprijediti prema stručnim kriterijima i principima šumarske struke u cilju naglašavanja općekorisnih funkcija šuma i održanja ekološke ravnoteže u prostoru. - Izraditi i obnoviti Programe za gospodarenje privatnim šumama prema odredbama Zakona o šumama. - Kontinuirano pratiti stanje šuma te ih kartirati. - Gospodarenje šumama unutar zaštićenih i posebno vrijednih područja potrebno je uskladiti s stupnjem zaštite pridržavajući se osnovnih šumarskih načela. U pravilu ne prenamjenjivati šume s vrlo naglašenom ekološkom i socijalnom funkcijom, a posebno zaštićene šume. - Poticati razvoj urbanog šumarstva radi ozelenjavanja gradskih, rubnih gradskih, seoskih naselja, turističkih područja namijenjenih uljepšavanju izgleda krajolika, rekreaciji i proizvodnji. - Pružiti planerima, gospodarstvenicima, donositeljima odluka i lokalnim zajednicama prihvatljive i nove informacije o šumama i bogatstvima šumskih područja. 3.7. Razvoj turizma temelji se na dokumentu “Strateški marketinški plan turizma Koprivničko-križevačke županije”, a s gledišta korištenja prostora i planiranja sadržaja u prostoru vezan je uz: - rijeku Dravu i njezino zaobalje, - kulturno-povijesni lokaliteti i manifestacije na području cijele Županije, - seoski turizam: ruralna područja prema interesu privatnih poduzetnika, - vjerski turizam s naglaskom na razvoj u Križevcima i Molvama, - lovni turizam sa središtem na Peskima, Repašu i Kalniku, - područja pogodna za šport i rekreaciju: o športsko-rekreacijsko područje Šoderica, o izletnička destinacija Kalnik s planinarskim domom, o šuma za šport i rekreaciju Borik – Đurđevac, o ergela konja i hipodrom – Križevci, o PRC – Starigrad - Koprivnica, o kupalište Čingi Lingi – Općina Molve, o geotermalne vode: Ferdinandovac, Kutnjak-Lunjkovec, o mineralno vrelo Apatovac, o ribolovna područja uz rijeku Dravu i jezera, o rekreacijsko jezero Gat – Đurđevac, o Park šuma Župetnica. Kod gradnje novih objekata dati prednost gradnji na područjima gdje je potrebna sanacija terena svake vrste, a ne na atraktivnim lokacijama pogodnim za druge namjene. Objekte treba uklapati u principe gradnje lokalnog ambijenta. 3.8. U PPUO/G potrebno je detaljnije utvrditi prostore za razvoj navedenih lokaliteta od županijskog značaja te lokaliteta od važnosti za područje jedne ili više općina/gradova. 4. Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti u prostoru 4.1. Sustav i mreže društvenih djelatnosti vezani su na naselja, a hijerarhijsko ustrojstvo u uskoj je svezi s daljnjim razvitkom sustava središnjih naselja određenih u PPŽ. Mreža društvenih djelatnosti u smislu minimalnih sadržaja koji moraju biti zastupljeni u pojedinim kategorijama središnjih naselja je: Demografski pokazatelji i temeljne skupine središnjih funkcija KATEGORIJE SREDIŠNJIH NASELJA Srednje razvojno središte (regionalno središte) KOPRIVNICA Manje razvojno središte (manje regionalno središte jače razvijenosti) KRIŽEVCI Manje razvojno središte (manje regionalno slabije razvijenosti) ĐURĐEVAC Malo razvojno središte (područno središte) VIRJE NOVIGRAD PODRAVSKI FERDINAN-DOVAC Malo razvojno središte (veće lokalno) KLOŠTAR P. MOLVE GOLA DRNJE LEGRAD SV. I. ŽABNO Poticajno razvojno središte (manje lokalno sred.) 12 OPĆINSKIH SREDIŠTA Inicijalno razvojno središte (manje lok.sred. – nerazvijeno) (odredit će se u PPUO/G) 1. Broj st. utjecajnog i gravitacijskog područja > 100.000 2. Broj st. središnjeg naselja > 20.000 10.000 – 15.000 7.000 – 10.000 2.000 – 6.000 1.500 – 2.000 500 – 1.500 3. Orijentac. radijus utjecaja središnjeg naselja u km do 60 do 30 do 20 do 15 do 10 do 8 4. Uprava, sudstvo - Ispostave žup. ureda - Općin. sud - Župan. Sud - Ispostave županijskih. ureda -Općinski sud - Ispostave županijskih ureda - Općinski sud - Općinske službe - Općinske službe - Općinske službe 5. Školstvo -Viša škola -Veći broj sred. škola -Učenički dom - Viša škola -Srednje šk. - Srednja škola - Osnovna škola - Osnovna škola - Osnovna škola Područna škola 6. Kultura - Kazalište - Tjedne novine - TV studio - Muzej - Radio postaja - Knjižnica - kino - Društveni dom - Društveni dom - Društveni dom - Društveni dom 7. Zdravstvo - Opća bolnica - Dom zdravlja - Dom zdravlja - Ambulanta - Ljekarna -Vet.ambulan - Polj.ljekarna - Ambulanta - Ljekarna - Vet.ambulant - Polj.ljekarna - Ambulanta - Ljekarna - Vet.ambulan - Polj.ljekarna 8. Socijalna zaštita - Dječji vrtići - Dom umirovljenika - Dječji vrtići - Dječji vrtić - Dječji vrtić - Dječji vrtić 9. Ostalo - Centar pošta - Veći broj banaka - Centar pošta (operativna jedinica) - Veći broj banaka - Pošta - Veći broj banaka - Pošta - Banka - Pošta - Banka - Pošta 10. Trgovina - Robne kuće - Robna kuća - Manja robna kuća -Specijalizirane prodavaonice Specijaliziran prodavaonice Specijalizirane prodavaonice Specijalizirana prodavaonica Prodavaonica mješovite robe 11. Sport - Sportske dvorane - Bazen - Sportske dvorane - Bazen - Sportska dvorana - Bazen - Mala dvorana - Mala dvorana - Mala dvorana 4.2. Prostori za razvitak sustava društvene infrastrukture i građevine u kojima su smješteni pojedini sadržaji nalaze se unutar građevinskog područja u odgovarajućoj zoni namjene, tako da je u PPUO/G i drugoj detaljnijoj dokumentaciji prostora potrebno te prostore analizirati i u skladu s potrebama i mogućnostima odgovarajuće dimenzionirati. 4.3. Građevine namijenjene za zdravstveni sadržaj mogu se graditi izvan građevinskih područja na lokacijama koje pružaju prirodne pogodnosti za njihov razvitak (termalni izvori, područja kvalitetnog zraka i sl.). 4.4.1. Prostori za športske djelatnosti mogu se planirati i izvan naselja, u okviru zdravstvenih i rekreacijskih sadržaja. 4.5. Prilikom utvrđivanja uvjeta za prostore zdravstvenog, športskog i rekreativnog sadržaja izvan granica građevinskog područja potrebno je voditi računa o zaštiti poljoprivrednog i šumskog zemljišta, te vodotoka i vodoprivrednih objekata odnosno drugih funkcionalnih uvjeta, te odrediti mjere zaštite. 4.6. Kod izgradnje javnih objekata potrebno je voditi računa o invalidima. 5. Uvjeti određivanja građevinskih područja i korištenja izgrađena i neizgrađena dijela područja 5.1. Ovim Planom, u kartografskom prikazu br. 1, načelno su određene površine postojećeg naselja te površine za razvoj naselja. Kod utvrđivanja građevinskih područja u PPUO/G, potrebno je izraditi analizu izgrađenosti naseljenog područja te potrebe i mogućnosti širenja naselja na neizgrađene površine kao podlogu formiranja građevinskog područja. 5.1.1. Izgrađenim dijelom smatraju se sve površine uređene za određenu namjenu prema važećem prostornom planu (građevinske parcele, parcele komunalne infrastrukture, športskih igrališta, javnih površina, groblja, vodotoka, vodenih površina, i sl.). 5.1.2. Izgrađeni dio utvrđuje se na način da se iz ukupnog građevinskog područja izuzme: - svaka neizgrađena površina veća od 3000 m2, - svaka neizgrađena površina bez pristupa na javnu prometnicu, - svaka dijelom izgrađena površina veća od 3000 m2, ako je koeficijent izgrađenosti manji od 3% planiranog, - svaka neizgrađena površina veća od 3000 m2, ako se građevine izgrađene na njoj ne koriste više od 10 godina ili su im konstruktivni dijelovi toliko oštećeni da ih je nerentabilno sanirati. 5.1.3. Neizgrađenim dijelom smatraju se sve neizgrađene parcele koje se koriste (poljoprivredne,šumske i sl. površine koje nisu dijelovi građevinskih parcela i koje su u građevinskom smislu podobne za izgradnju). 5.1.4. Građevinskom parcelom smatra se, kod vrlo dubokih parcela, zemljište dubine 50 – 100 m od regulacijske linije ovisno o tipologiji naselja (max. 50 m kod brdskih naselja do max. 100 m kod ravničarskih naselja). U slučajevima kad je postojeća izgradnja na većoj dubini, građevinskom parcelom smatra se zemljište do dubine 10 m iza zadnje izgrađene zgrade Zgradom se smatra svaki objekt za čiju je izgradnju potrebna građevna dozvola. 5.1.5. Kvalitetnom procjenom i provjerom na terenu, za svako naselje treba utvrditi stvarne granice zaposjednutosti prostora te objektivno sagledati potrebu za prostorom uz uvažavanje postojećih demografskih kretanja, procjenu budućih demografskih procesa, procjenu gospodarskih potencijala i potreba, te drugih obilježja ili posebnosti kao i: - sadržaj i planirani položaj u sustavu naselja, - pravce preobrazbe i razvoja, - sadašnje i planirane demografske i razvojne pokazatelje, - gospodarske pokazatelje, - sadašnju i planiranu gustoću stanovanja, - stanje postojećeg građevinskog fonda, - izgrađenost postojećeg građevinskog područja (po namjenama i sumarno), - eventualnu obvezu izrade prostornih planova užeg područja te načine usmjeravanja izgradnje u pojedina područja. 5.1.6. Izdvojena građevinska područja mogu se planirati samo izuzetno zbog smještaja sadržaja koji se ne mogu graditi izvan građevinskog područja, a nespojivi su sa funkcijom stanovanja ili su vezani za datosti prostora. U izdvojenim građevinskim područjima, osim u postojećim aktivnim zonama, ne mogu se planirati: - sadržaji koji se mogu graditi izvan građevinskog područja, - mješovita namjena, - stambena namjena i povremena namjena. Prilikom određivanja optimalne lokacije, veličine i oblika građevinskih područja treba utvrditi: - topografske i reljefno-klimatske činitelje, - eventualne posebne uvjete korištenja, posebna ograničenja u korištenju i posebne mjere uređenja i zaštite, - gospodarske pokazatelje, - stanje postojećeg građevinskog fonda, - izgrađenost postojećeg građevinskog područja, - pokrivenost infrastrukturom, - eventualnu obvezu izrade prostornih planova užeg područja, načine usmjeravanja izgradnje u pojedina područja, pripreme i uređenja zemljišta za izgradnju. Izdvojena građevinska područja ne mogu se planirati: - na područjima gdje je dozvoljena izgradnja sadržaja koji se mogu graditi izvan građevinskog područja, - na vizualno izloženim lokacijama. 5.2. Uvjeti određivanja građevinskog područja 5.2.1. Utvrđivanje veličine građevinskih područja vrši se temeljem slijedećih kriterija: 1. Građevinsko područje mora sadržavati podatke o iskorištenosti postojećeg s obrazloženjem o razlozima neiskorištenja i poduzetim mjerama za iskorištenje, a kada neizgrađena površina prelazi 10% ukupne (u Županiji u gotovo svim naseljima) i podatke o razvojnim potrebama (stanovanja, gospodarstva, javnog standarda). 2. Posebno se mora obrazložiti zauzetost prostora po stanovniku ako ona prelazi 300 m2/st. pri čemu se uzima u obzir izgrađena cjelina i kompaktni dijelovi naselja unutar građevinskog područja, bez poljoprivrednih, te šumskih i vodnih površina koje nisu u funkciji naselja. Novom stambenom gradnjom prvenstveno popunjavati prostor interpolacijama i nedovoljno ili neracionalno izgrađene dijelove gradova i naselja. 3. Osigurati prostor za razvoj naselja s tim da neizgrađeni dio bude manji od građevinskog područja i to: a) za gradove Koprivnicu, Križevce i Đurđevac 20% do 30%, b) za područna i veća lokalna središta (općinska središta i ostala naselja sa 1000 do 7000 stanovnika) 5% do 20%, c) za potencijalna središta (naselja s 500 do 1000 stanovnika) građevinska područja dimenzionirati tek temeljem detaljnih analiza obzirom da je za sada pravce preobrazbe i razvoja gotovo nemoguće predvidjeti, ali neizgrađeni dio ne bi trebao prelaziti 5 do 10%, d) za prigradska naselja Koprivnice i Križevaca te ostala manja naselja sa uravnoteženim razvojem i stagnacijom procesa osigurati prostor za razvoj naselja s tim da neizgrađeni dio bude 5% do 20%, e) za naselja sa 201 do 500 stanovnika i procesima nazadovanja i izrazitog nazadovanja u razvitku, te naselja sa 101 do 200 stanovnika sa procesima stagnacije procesa i zaostajanja u razvitku građevinska područja treba minimalizirati tako da obuhvati samo izgrađeni dio, a planira neizgrađeni dio ne veći od 5% izgrađenog, f) za naselja sa 001 do 100 stanovnika i procesima zaostajanja, nazadovanja i izrazitog nazadovanja u razvitku, te naselja sa 101 do 200 stanovnika sa procesima nazadovanja i izrazitog nazadovanja u razvitku građevinska područja treba minimalizirati, a pojedine rubne izgrađene površine treba tretirati kao više građevinskih područja između kojih je slobodni prostor. 4. Osobito pozorno treba preispitati: a) mogućnost povećanja gustoće stanovanja (GUP-ovima i UPU-ima obvezno planirati i čuvati područja za stanovanje viših i srednjih gustoća), b) mogućnosti minimaliziranja građevinskog područja uz državne ceste (samo izgrađeni dijelovi) te mogućnost razvoja u širinu za naselja koja se već nalaze uz državne i županijske ceste, a čije se trase ne planiraju izmještati, c) mogućnosti grupiranja poslovne, javne i društvene, te mješovite namjene i formiranja centra naselja, d) sadašnje i planirane karakteristike i odnose gradske jezgre, gradskih i jače urbaniziranih dijelova grada i prigradskih naselja, e) veličinu i lokaciju zona planiranih za gospodarsku namjenu, f) veličinu i raspored postojećih i planiranih javnih i zaštitnih zelenih površina, g) potrebu i načine izgradnje manjih gospodarskih objekata u rubnim dijelovima grada, h) potrebu i dinamiku izrade planova užeg područja, opremanja pojedinih zona infrastrukturom i aktiviranja (etape plana), i) potrebe i načine planiranja zona stambene namjene srednjih gustoća stanovanja, j) potrebne veličine i moguće lokacije posebnih manjih zona gospodarske namjene, k) potrebu i načine izgradnje manjih gospodarskih objekata u zonama mješovite i stambene namjene. 5.2.2. Oblik i prostor na kojem se može odrediti građevinsko područje utvrđeni su slijedećim: 1. Građevinska područja susjednih naselja ne smiju biti u dodiru. 2. Nije dozvoljeno planirati građevinsko područje uz državne i županijske ceste. 3. Uz koridore javnih kategoriziranih cesta, unutar, kao i izvan građevinskih područja moguće je graditi sadržaje za pružanje usluga sudionicima u prometu (benzinske postaje). Gradnja navedenih sadržaja mora biti u skladu sa Zakonom o javnim cestama, Zakonom o sigurnosti prometa na cestama, te ni u kom slučaju ne smije ugroziti postojeći nivo prometne usluge. 4. Postojeća Romska naselja urbanizirati i uklopiti u građevinska područja. 5. Građevinska područja moraju se odrediti izvan koridora državne i regionalne infrastrukture, poljoprivrednih zemljišta razreda propisanim Zakonom, nestabilnih terena (klizišta, tektonski rasjedi), zaštitnih i sigurnosnih zona voda i izvan površina od posebnog značaja za obranu. 6. Prilikom određivanja građevinskog područja raštrkanih naselja, osobito Kalnika i Pridravlja, treba izbjegavati formiranje dugačkih građevinskih područja uz ceste, te već uz centralno građevinsko područje odrediti više manjih sa slobodnim međuprostorom (zelene površine, neizgrađene površine i sl.). 5.2.3. Prilikom određivanja optimalne veličine i oblika građevinskog područja za svako naselje treba utvrditi i: - morfologiju naselja, - topografske i reljefno-klimatske činitelje, - moguće pravce i načine širenja (razvoja) naselja, - sadašnji i planirani stupanj urbanizacije, - eventualne posebne uvjete korištenja, posebna ograničenja u korištenju i posebne mjere uređenja i zaštite, - pokrivenost infrastrukturom, - pružanje uz državne i županijske ceste čije se trase neće izmještati, - eventualnu obvezu izrade prostornih planova užeg područja, načine usmjeravanja izgradnje u pojedina područja, pripreme i uređenja zemljišta za izgradnju. 5.2.4. U provedbenim odredbama PPUO/G treba ograničiti miješanje namjena (stambene, javne i društvene, športsko-rekreacijske sa proizvodnom i komunalno servisnom), te osobito pažljivo definirati sadržaje i maksimalne kapacitete (veličine) koji se mogu graditi unutar građevinskog područja kojem nije utvrđena proizvodna ili komunalno-servisna namjena. 5.3. Uvjeti korištenja građevinskog područja 5.3.1. PPUO/G moraju definirati kategorije uređenosti te utvrditi minimalno uređenje građevinskog područja. 5.3.2. Unutar građevinskog područja, planovima užeg područja odrediti i prikazati osnovne funkcije, namjene i režime korištenja prostora uz primjenjujući slijedeće kriterije: a) stambena namjena niska stambena izgradnja* višestambena slobodnostojeći objekti dvojni objekti niz izgradnja max. izgrađenost 50% 50% 60% 70% max. visina Po + P + 1 + K Po + P + 4 + K *mogućnost prisustva tihe i slične djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije: krojačke, frizerske, postolarske, fotografske radionice, prodavaonice mješovite robe, kafe-i, bufeti i slično. b) mješovita namjena pretežito stambena* pretežito poslovna** max. izgrađenost 60% 80% max. visina Po + P + 4 + K Po + P + 2 + K * mogućnost prisustva tihe i slične djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije: krojačke, frizerske, postolarske, fotografske radionice, prodavaonice mješovite robe, kafe-i, bufeti i slično. ** mogućnost prisustva: automehaničarske radionice, limarije, lakirnice, bravarije, kovačnice, stolarije, ugostiteljski objekti s glazbom i slično. c) gospodarska namjena proizvodna, poslovna, ugostiteljsko-turistička max. izgrađenost 80% max. visina P + 2 + K d) ostale osnovne namjene prostora: športsko-rekreacijska namjena, javne zelene površine, zaštitne zelene površine, vikend i hobi zone, površine posebne namjene, površine infrastrukturnih sustava, groblja i slično, koje se pojavljuju unutar naselja svrhovito je planirati u onoj mjeri koja je primjerena i potrebna normalnom razvoju, oblikovanju i funkcijama naselja. 5.4. Građevine obrane Prostor od interesa za obranu određuje se granicama vojnog kompleksa i građevinama, u suradnji s nadležnim tijelom obrane. Razgraničenjem treba odrediti vojni kompleks i građevine, i zaštitni pojas oko vojnih kompleksa. Zaštitni pojas je dio vojnog kompleksa koji se određuje ovisno o vrsti, namjeni i položaju građevina u prostoru. Nužno je uskladiti s potrebama obrane uvjete korištenja prostora: šumskih, poljoprivrednih i vodnih površina, površina za razvoj naselja, površina izvan naselja za izdvojene namjene i zaštićenih područja. Osnovna usmjerenja prostornog razvitka i uređenja prostora radi određivanja interesa obrane su: - usmjeriti prostorno-razvojne prioritete, - uskladiti potrebe osiguranja prostora od interesa za obranu s drugim korisnicima, - odrediti prostorne elemente, smjernice i kriterije za utvrđivanje prostora i sustava od interesa za obranu. Postojeće lokacije prostora od interesa obrane (zone posebne namjene): GRAD/OPĆINA KOMPLEKSI I GRAĐEVINE Koprivnica Ban Krsto Frankopan Koprivnica Crna Gora Koprivnica Dubrovački breg Križevci Ban Stjepan Lacković Križevci Brezje Križevci Vojakovečke Sesvete Križevci Čret-Kalvarija U tablici su navedene postojeće lokacije. Pojedine lokacije mogu se prenamijeniti u površine naselja, površine izvan naselja za izdvojene namjene ili druge namjene, uz suglasnost nadležnog tijela obrane. U postupku definiranja građevinskih prostora u planovima nižeg reda definirat će se zaštitne i pirotehničke zone vojnih kompleksa. U postupku donošenja prostornog plana uređenja općine i grada mora se dokumentaciju dostaviti Ministarstvu obrane na prethodnu suglasnost. Odredbe za provođenje prostornog plana Koprivničko-križevačke županije - drugi dio
|
|||||||||||||||
