 |
 |
 |
 |
 |
|
|
|
|
|
|
|||||||||||||||
 
 NOVI PREGLED PROPISA Ugovori Banke Biljno zdravstvo Zdravstveno osiguranje Državne potpore Državni službenici Elektronička isprava Elektronička trgovina Elektronički mediji Financijsko osiguranje Gradnja Hrana Informacijska sigurnost Investicijski fondovi Izmjera i katastar Kazneni postupak Kazneni zakon Kemikalije Kreditne unije Kvaliteta zdravstvene zaštite Lijekovi Nasljeđivanje Obavljanje djelatnosti Obiteljski zakon Obrazovanje odraslih Obrt Obvezni odnosi (ZOO) Obvezno zdravstveno osiguranje Opći upravni postupak Oružje Osiguranje Osiguranje u prometu Ovrha - Ovršni zakon Parnični postupak Primjeri ugovora Porez na dobit Porez na dohodak Porez na kavu Posredovanje u prometu nekretnina Poticanje ulaganja Predmeti opće uporabe Prekršajni zakon Prijevoz - linijski Prijevoz opasnih tvari Prostorno uređenje i gradnja Rad - Zakon o radu Računovodstvo Revizija Stranci Sudovi Šport Šume Tajnost podataka Trgovačka društva Udomiteljstvo Udžbenici za školu Ugostiteljska djelatnost Umirovljenički fond Usluge u turizmu Veterinarstvo Volonterstvo Zabrane u zakonima Zakon o leasingu Zaštita bilja Zakon o radu Zaštita na radu Zaštita okoliša Zaštita potrošača Zaštita prirode Zaštita pučanstva Zaštita životinja Javna nabava NOVI PREGLED PROPISA 
|
 |
 Odredbe za provođenje prostornog plana Koprivničko-križevačke županije 6. Uvjeti (funkcionalni, prostorni, ekološki) utvrđivanja prometnih i drugih infrastrukturnih sustava u prostoru Ekološki uvjeti utvrđivanja prometnih i drugih infrastrukturnih sustava u prostoru: - Radi zaštite prirodnih obilježja osobito vrijednih i zaštićenih dijelova prostora osjetljivih na buku i vibracije, potrebno je isključiti ili ograničiti promet u takvim područjima, (npr. dislocirati parkirne površine izvan granica zaštićenih područja prirode). - Potrebno je provoditi mjerenje emisije i imisije buke i vibracija, procjenu njihova utjecaja na okoliš, izvesti prognozu intenziteta prometa te predvidjeti tehnička rješenja zaštite od prekomjerne buke i vibracija (izvedbom “tiše” kolničke površine odnosno gornjeg stroja prometnice, smanjenjem brzine vožnje, postavljanjem barijera, zaštitnih nasada i sl.) na čitavom prostoru Županije. - Izgradnjom zaobilaznica isključiti tranzitni, osobito teški motorni promet iz većih naselja radi smanjenja intenziteta emisije onečišćavajućih tvari te buke i vibracija. - Jedan od osnovnih problema je naknadna provedba postupka PUO namjeravanog zahvata (prije izdavanja lokacijske dozvole, kad su stateške odluke o lokaciji/trasi objekata prometne infrastrukture već donijete). - Prometna infrastruktura ne smije utjecati na odvajanje i razdjeljivanje biotopa kao ni biti moguća smetnja migracijama životinja. Kvalitetni zemljišni resursi ne smiju se neplanski razdjeljivati i koristiti za izgradnju cesta i servisnih postaja. - Nužno je unaprijediti infrastrukturu za provedbu postupka PUO namjeravanih zahvata u prometnom i drugim sektorima. - Nužno je provesti, odnosno izraditi studiju PUO kao jednu od bitnih podloga za strateške planove gospodarstva i uređenja prostora, uključivo i prometni sektor. 6.1. Prometni sustavi 6.1.1. U svrhu daljnjeg planiranja i usmjeravanja razvoja prometa u PPŽ utvrđuje se osnovni položaj prometnih sustava u prostoru Županije, njegova uloga, položaj u odnosu na naselja, vrijednosti i utjecaj na okoliš za: - cestovne prometne pravce, - cestovne granične prijelaze, - željezničke prometne pravce, - zračnu luku, - riječni promet, - poštu i telekomunikacije. Osnove cestovnog i željezničkog prometnog sustava označene su u kartografskom prikazu 1. „Korištenje i namjena prostora”, a osnove razmještaja poštanskog i telekomunikacijskog sustava u kartografskom prikazu 2.„ Infrastrukturni sustavi”. 6.1.2. Cestovni prometni pravci od važnosti za Državu: a) planirane brze ceste: - Vrbovec – Križevci – Koprivnica – R. Madžarska, - R. Slovenija – Varaždin – Koprivnica – Osijek – GP Ilok, tzv. Podravska magistrala, - Bjelovar – Đurđevac, b) postojeće državne ceste: - D-2 GP Dubrava Križovljanska – Varaždin – Ludbreg – Koprivnica – Virovitica – Našice – Osijek – Vukovar - GP Ilok, - D-20 Hodošan (D3) – Prelog - D. Dubrava – Đelekovec - Drnje (D41), - D-22 Novi Marof (D3) – Križevci - Sv. Ivan Žabno, - D-28 Vrbovec (D26) – Bjelovar - Vel. Zdenci, - D-41 GP Gola – Koprivnica – Križevci - Sesvete (D3), - D-43 Đurđevac – Bjelovar – Čazma - Ivanić Grad (D4), - D-210 Virje (D2) - GP Gola. Svi postojeći pravci županijskih cesta su pravci od važnosti za županiju. 6.1.3. Trase planiranih brzih cesta i križanja na njima ucrtani su načelno. Za trase planiranih brzih cesta potrebno je do izrade detaljne projektne dokumentacije u PPUO/G osigurati prostor za njihov prolaz prema trasama ovoga plana. Širine prostornih rezervata koje treba osigurati iznose širinu normalnog punog poprečnog presjeka brzih cesta i križanja u više razina, uključujući i zakonom propisan zaštitni pojas unutar kojeg se može planirati i druga izgradnja u skladu s posebnim propisima. Prema Zakonu o javnim cestama zaštitni pojas za državne ceste mjeren od vanjskog ruba zemljišnog pojasa sa svake strane je 25 m. Unutar građevinskog područja naselja, gdje se detaljnije može odrediti trasa planirane brze ceste i širine prostornih rezervata, širine zaštitnih pojasa mogu biti i manje, ali ne smiju biti manja od 10 m sa svake strane ceste. 6.1.4. Prilikom izrade PPUO/G i Studije utjecaja na okoliš moguća su odstupanja od koridora utvrđenih ovim planom, ako su unutar prostora širine 2000 m, s tim da se dodirne točke između općina/gradova moraju usuglasiti. 6.1.5. Postojeći koridori državnih, županijskih i lokalnih cesta se zadržavaju. Na kritičnim dionicama postojećih trasa državnih cesta moraju se osigurati prostori u PPUO/G minimalne širine 10 m sa svake strane ceste, radi korekcija. Unutar građevinskog područja naselja širina ovog prostora za korekcije može biti i manja, ali ne manja od 5 m sa svake strane ceste. 6.1.6. U planiranim koridorima ne mogu se graditi građevine koje su dozvoljene čl. 42 Zakona o prostornom uređenju. Objekti infrastrukture koji se budu gradili prije planiranih cesta trebaju se graditi što je moguće više okomito na planirane koridore. 6.1.7. U Prostornom planu Koprivničko-križevačke županije ucrtane su postojeće ceste državne, županijske i lokalne, razvrstane temeljem Zakona o javnim cestama („Narodne novine” 100/96.), Odluke o razvrstavanju cesta u državne ceste („Narodne novine” 51/97.) i Odluke o mjerilima za razvrstavanje javnih cesta („Narodne novine” 19/97.). 6.1.8. Moguće su promjene na cestama u funkcionalnom smislu (promjena kategorije) temeljem odluke nadležnog tijela (nadležno Ministarstvo, Hrvatska uprava za ceste i Županijska uprava za ceste) bez obveze izmjene županijskog Prostornog plana. Promjene u prostornom smislu na postojećim cestama, rekonstrukcije dionice ispravkom ili ublažavanjem prometno-tehničkih elemenata, izgradnja obilaznica i zamjenskih pravaca, ne smatraju se promjenom trase. 6.1.9. Cestovni granični prijelazi: a) postojeći prema Republici Madžarskoj na području Koprivničko-križevačke županije (prema Uredbi o graničnim prijelazima Republike Hrvatske, „Narodne novine” br. 97/96. i 7/98) su: - stalni međunarodni granični cestovni prijelaz II. kategorije Gola - Berzence, - stalni granični prijelazi za pogranični cestovni promet Legrad – Ertiloš, - stalni granični prijelazi za pogranični cestovni promet Ferdinandovac - Vizvar. b) planirani: - cestovni granični prijelaz Botovo – Gyékényes. 6.1.10. Postojeći granični prijelazi mogu se razvijati bez posebnih prostornih ograničenja. Ovisno o odabiru trase brze ceste i općenito potrebama za novim graničnim prijelazima, moguća je izgradnja novih međunarodnih cestovnih graničnih prijelaza bez posebnih prostornih ograničenja. Rekonstrukcija i gradnja cestovnih graničnih prijelaza mora biti u skladu s njihovom kategorijom. 6.1.11. Osnove željezničkog prometnog sustava označene su u kartografskom prikazu broj 1. „Korištenje i namjena prostora”. Željeznički prometni pravci utvrđeni u PPŽ-u zadržavaju svoj postojeći položaj u prostoru, a koridore je potrebno štititi u skladu s odredbama Zakona o sigurnosti u željezničkom prometu. Rekonstrukcija dionice ispravkom ili ublažavanjem prometno-tehničkih elemenata postojeće željezničke pruge ne smatra se promjenom trase. 6.1.12. U cestovnom zemljištu željeznice nije dozvoljena nikakva izgradnja osim željezničkih građevina i prolaza ispod, iznad i u razini s prugom prometnih i drugih infrastrukturnih sustava. Izuzetak je željezničko zemljište u građevinskom području, gdje se za planirani zahvat treba ishoditi posebne uvjete i odobrenje od nadležnog tijela. 6.1.13. Za izgradnju novih koridora željezničkih pruga i dogradnju drugog kolosijeka na dijelu pruge R. Madžarska-Botovo-Koprivnica-Križevci-Dugo Selo potrebno je razraditi detaljniju dokumentaciju uvažavajući opredjeljenje da se što manje zauzima novi prostor. Do detaljne razrade dokumentacije potrebno je osigurati prostor kojim će prolaziti novi koridori Širina rezerviranog prostora određuje se prema propisima o zaštitnom pojasu željezničke pruge. 6.1.14. Ovisno o potrebama i interesima županije postoji mogućnost da se postojeće športsko zračno pristanište „Danica” na lokaciji Banovica, sjeverno od Koprivnice, razvije u regionalnu zračnu luku 1A ili 2C kategorije ili će doći do izgradnje regionalne zračne luke na jednoj od lokacija: - Čret, između Križevaca i Majurca, - Grabanka, kod Đurđevca. 6.1.15. Rijeka Drava, njen plovni put i pristaništa na njoj su građevine od interesa za Državu. Potrebno je urediti plovni puta rijeke Drave od Terezinog Polja do Ždalice u II klasu plovnosti radi uspostave riječnog prometa u Koprivničko-križevačkoj županiji. 6.1.16. Buduće pristanište Karaš razvijati u skladu s Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske kako bi se omogućilo korištenje pristaništa u malim gospodarskim sustavima i turističkim aktivnostima u sklopu razvoja riječnog prometa. 6.1.17. Za potrebe uređenja planirane kategorije riječnog plovnog puta na rijeci Dravi moguće su korekcije postojećeg korita uz maksimalnu zaštitu okolnog krajolika.Buduće pristanište Karaš mora se razvijati i oblikovati tako da što manje naruši krajolik. 6.1.18. Osnove razmještaja poštanskog i telekomunikacijskog sustava označene su u kartografskom prikazu 2. „Infrastrukturni sustavi”. U dijelu koji se odnosi na izgradnju telekomunikacijskih vodova i mreža, PPŽ-om nije predviđeno osiguranje novih koridora kapitalnih vodova, nego samo promjena funkcije prijenosnog voda. Za proširenje kapaciteta prvenstveno je potrebno koristiti postojeće infrastrukturne koridore i težiti njihovom objedinjavanju u cilju zaštite i očuvanja prostora i sprječavanja nepotrebnog zauzimanja novih površina. Za stupove globalne mobilne telekomunikacijske mreže (GSM) mogu se osigurati parcele i izvan građevinskog područja u skladu s racionalnim korištenjem i zaštitom prostora, te uz uvjete da se na jedan stup postavljaju sve mreže (Mobitel, Cronet, VIP i sl.). 6.1.19. U postavljanju telekomunikacijskih vodova minimalne udaljenosti iznose: - 5,00 m od ruba cestovnog pojasa državnih, županijskih i lokalnih cesta i temelja zgrada izvan naselja, - 2,00 m od stupa zračnih TT mreža, - 2,00 m od vodovodnih cijevi promjera preko 200 mm, - 1,00 m od cijevi gradske kanalizacije, slivnika, toplovoda, vodovodnih cijevi promjera do 200 mm, plinovoda s tlakom do 3 bara, - 10,00 m od plinovoda s tlakom od 3 do 10 bara, te od instalacija i rezervoara sa zapaljivim ili eksplozivnim gorivom, - 30,00 m od plinovoda s tlakom preko 10 bara izvan gradskog naselja. 6.2. Plinoopskrba 6.2.1. Plinofikacija naselja na području županije razvijat će se prema postavkama iz Prostornog plana koje su donesene na osnovi Studije plinofikacije Koprivničko-Križevačke Županije, a razrađivati će se planovima nižeg reda. 6.2.2. Osnove razvitka plinoopskrbne mreže Županije naznačene su u kartografskom prikazu br. 2. "Infrastrukturni sustavi i mreže". 6.2.3. Za magistralne plinovode obavezna je izrada Studije utjecaja na okoliš. 6.2.4. Prilikom određivanja trasa magistralnog plinovoda nužno je da on što manje prolazi područjima pod šumama. 6.2.5. Koridor magistralnog cjevovoda je širine 60m (30m lijevo i desno od osi cjevovoda). 6.2.6. Unutar koridora od 60 m zabranjena je bilo kakova gradnja bez suglasnosti vlasnika cjevovoda. 6.2.7. Naftovodi i plinovodi međunarodnog i magistralnog karaktera moraju biti udaljeni od drugih objekata kod paralelnog vođenja najmanje: - 5m od ruba cestovnog pojasa županijskih i lokalnih cesta, - 10m od ruba cestovnog pojasa državnih cesta, - 20m od ruba cestovnog pojasa autoputa i željeznica, - 10m od nožice nasipa reguliranog vodotoka i kanala. 6.2.8. Uz Jadranski naftovod planira se izgradnja još jednog cjevovoda u sklopu postojećeg koridora JANAF-a: - uz cjevovod naftovoda zaštitna zona je 100 m lijevo i desno od osi cjevovoda, - zona opasnosti, unutar koje je zabranjena izgradnja objekata, iznosi 20 m lijevo i desno od osi cjevovoda. 6.2.9. Pri projektiranju i izvođenju treba primjenjivati odredbe Pravilnika o tehničkim uvjetima i normativima za siguran transport tekućih i plinovitih ugljikohidrata magistralnim naftovodima i plinovodima te naftovodima i plinovodima za međunarodni transport (Sl. list, br. 26/85. NN, br. 53/91.). 6.2.10. Distribucijska mreža Županije je srednjetlačna, određena na tlak P=1-4 bar. 6.2..11.Plinoopskrbni sustav županije podijeljen je na distribucijska područja locirana na postojećim mjerno-redukcijskim stanicama. 6.2.12. Ekološki i funkcionalni aspekti te prostorni standardi koridora jedinstveni su na području Županije odnosno vrijede na svakom distribucijskom području. 6.2.13. Plinofikacija naselja na području općina i gradova razvijat će se na temelju osnovnih postavki u Prostornom planu i Studiji plinofikacije Koprivničko-Križevačke županije te odgovarajućom stručnom dokumentacijom. Vodovi distribucijske mreže križaju se i paralelno vode uz ostale infrastrukturne vodove i objekte prema uvjetima lokalnih distributera. 6.3. Vodogospodarski sustav 6.3.1. Osnovni dokument uređivanja vodnog gospodarstva je vodnogospodarska osnova te je taj dokument potrebno što prije revidirati i usvojiti. 6.3.2. Građevine za korištenje voda: - izgradnja i proširenje vodnogospodarskog sustava županije u osnovi je utvrđena na temelju Studije koncepcije razvoja vodoopskrbe, - kako bi se osigurale rezerve pitke vode za vodoopskrbu stanovništva i gospodarstvo uz postojeća vodocrpilišta i izvorišta planiraju se i nova koja će upotpuniti vodoopskrbni sustav županije, - pri postavljanju mreže cjevovoda potrebno je da to bude u koridore postojeće infrastrukture uvažavajući načela racionalnog korištenja prostora, - lokacije građevina vodoopskrbnog sustava i trase vodova ucrtane u grafičkom dijelu Plana imaju usmjeravajuće značenje te su dozvoljene odgovarajuće prostorne prilagodbe koje ne odstupaju od koncepcije rješenja, - sustav postojećih i planiranih vodoopskrbnih objekata načelno je prikazan u kartografskom prikazu 2." Infrastrukturni sustavi i mreže". 6.3.2.1. Zaštitne i regulacijske građevine Na onim vodotocima na kojima je to potrebno dozvoljeni su regulacijski zahvati i korekcije korita radi zaštite od štetnog djelovanja koji se moraju provoditi pod uvjetima definiranim u Prostornom planu. Sve zahvate treba provoditi uz uvažavanje prirodnih i krajobraznih obilježja. 6.3.2.2.Opasnost od poplava od pritoka rijeke Drave na području Županije trebaju se riješiti kompleksnim zahvatima na slivu, a prije svega na zaštiti od štetnog djelovanja erozijskih procesa i bujica, radovima na regulaciji vodotoka i uređenjem rijeke Drave kao glavnog odvodnika. 6.3.2.3. Na područjima djelovanja erozijskih procesa i bujica trebaju se provoditi aktivnosti za sprečavanje i sanaciju tih procesa. Pri tome između ostalog treba: - načiniti katastar i utvrditi granice područja djelovanja erozijskih procesa i bujica, - u zajednici sa šumarstvom i poljodjelstvom treba provoditi aktivnosti na sanaciji i sprečavanju tih procesa, - nastaviti započete ili izvoditi nove biološke radove (pošumljavanje, resekcijska sječa, melioracija), - nastaviti sa izgradnjom retencija i akumulacija što Županija treba poticati. 6.3.2.4. Zbog očuvanja i održavanja vodnog režima nije dozvoljeno: - obavljati radnje kojima se može ugroziti stabilnost nasipa i drugih vodnogospodarskih objekata, - u inundacijskom području i na udaljenosti manjoj od 20 m od nožice nasipa podizati zgrade, ograde i druge građevine osim zaštitnih vodnih građevina, - obavljati ostale aktivnosti iz članka 106 zakona o vodama te ostalih članaka koji određuju režim korištenja prostora vodnih građevina. Na kartografskom prikazu ucrtane su akumulacije, retencije i brdske akumulacije čiji je položaj usmjeravajući. Za svaku od planiranih, nužno je izraditi potrebnu dokumentaciju. Te u dogovoru sa sadašnjim korisnicima prostora pronaći pravo rješenje. Brdske akumulacije i retencije trebaju imati prednost u odnosu na ostalu namjenu izuzev šumskih površina i visoko vrijednih poljoprivrednih površina gdje se treba pronaći rješenje komparirajući prednosti i nedostatke svake od namjena. Pri rješavanju melioracijske problematike potrebno je sagledati sve utjecaje koji su u svom djelovanju ovisni jedni o drugima, a krajnji im je cilj povećanje ili smanjenje produktivnosti tla. Nakon provedenih radova na zaštiti od stranih voda ili istovremeno s njima potrebno je prići uređenju primarnih i glavnih recipijenata, a zatim i sustava detaljne odvodnje. 6.3.2.5. Za sve zahvate nužno je izraditi odgovarajuću dokumentaciju. 6.3.2.6.Komasacija, kao mjera poboljšanja tla preporučljiva je na svim prostorima gdje nije provedena, bilo da se radi o suhoj komasaciji ili sveobuhvatnoj. 6.3.2.7.Sve vodnogospodarske građevine i zahvate treba graditi i provoditi uz maksimalno uvažavanje prirodnih i krajobraznih obilježja. 6.3.3. Rješenje vodoopskrbe u Županiji treba temeljiti na principu uspostave cjelovitog sustava koji će distribucijom vode sa sigurnih izvorišta osigurati potrebne količine kvalitetne vode za cijelo stanovništvo. Potrebno je razvijati sustav koji će povećavati strategijsku i pogonsku sigurnost vodoopskrbe. Vodonosnike i izvorišta vode treba zaštititi od mogućih zagađenja te je oko svih utvrđenih izvorišta vode (postojećih i planiranih) nužno postojanje zona sanitarne zaštite. Za izvorišta kod kojih zone još nisu utvrđene treba ih što prije utvrditi temeljem elaborata i istraživanja. 6.3.4. Formiranje vodoopskrbnog sustava treba prolaziti kroz dvije do tri faze. U prvoj fazi razvijali bi se lokalni ili grupni vodoopskrbni sustavi, a zatim bi, njihovim spajanjem došlo do formiranja većih sustava i na kraju regionalnog sustava. Regionalni sustav će se temeljiti na magistralnom vodovodu Đurđevac-Koprivnica-Križevci. 6.3.5. Građevine za zaštitu voda: U svim naseljima na području Županije potrebno je definirati i planirati sustav odvodnje pa je stoga prioritetan zadatak (na razini Županije) izraditi dokumentaciju kojom bi se odredio temeljni koncept odvodnje (naselja obuhvaćena pojedinim sustavom), utvrđivanjem koridora kolektora, lokacije uređaja za čišćenje te uvjete prihvata pročišćenih voda u odnosu na osobitosti recipijenta. 6.3.6. Realizaciju sustava odvodnje treba provoditi postupno, sukladno količini otpadnih voda, osobitostima recipijenta te zagađivanjem korištenih voda koje nisu obuhvaćene sustavima za odvodnju i pročišćavanje voda naselja moraju izraditi vlastite sustave odvodnje i uređaje za pročišćavanje. 6.3.7. Za sve zagađene otpadne vode koje ne odgovaraju uvjetima za upuštanje u odvodni sustav prije priključka na odvodni sustav moraju se izgraditi uređaji za pročišćavanje. 7. Mjere očuvanja krajobraznih vrijednosti PPŽ ističe nekoliko osobito vrijednih predjela – prirodnih krajobraza: područje planine Kalnik, šire područje rijeke Drave uključujući Veliki Pažut, ušće Mure u Dravu, šumu Repaš i sve okolne mrtvice, bare i jezera, šumsko područje Kolačke i Rasinje, bilogorsko područje, pješčarske površine đurđevačkog područja i okolne vrijedne šumske predjele, te pojedinačne manje lokalitete (livade uz potok Salnik i dolina Glogovnice u potkalničkom području, okoliš dvorca u Gornjoj Rijeci, pojedinačni parkovi u mjestima Sv. Ivan Žabno, Rasinji, Đurđevcu, područje Podravkinom rekreacionog centra, Crne Gore, Raciljnjaka, livade u Zovju kod Đelekovca, rukavac i otok Stružice, rukavac Virki i ušće Glibokog, jezera Sekuline, područje Telek u šumi Repaš, Separacija kod Đurđevca – Gat, rukavac Karaš i Fratrovac). Degradiranjem ovih područja negativnim zahvatima (nekontrolirana eksploatacija mineralnih sirovina, uništavanje flore i faune, prekomjerna uporaba zaštitnih sredstava i sl.) ili pak, izostankom neophodnih i poželjnih zahvata, kvalitativno bi se umanjile osobitosti biološke raznolikosti ovog područja, stoga im valja pristupati s određenom mjerom dodatne pažnje i opreza prilikom izvođenja različitih zahvata. Pored ovih područja ne treba zaboraviti važnost i vitalni značaj postojećih i planiranih vodocrpilišnih područja, odnosno njihovih zaštitnih zona prema kojima se valja odnositi kao prema naročito vrijednim dijelovima okoliša osobite osjetljivosti. 7.1. Prirodni krajolik Potrebno je poduzimati integralne mjere zaštite vodotoka s okolnim vegetacijskim pojasom i dolinom u kojoj se nalaze, osobito rijeke Drave i njenog priobalja koji su ocjenjeni kao krajolik koji ima vrijednosti visoke kategorije kao i gorskih vodotoka Bilogorskog i Kalničkog područja. Prije izvođenja hidrotehničkih radova i prenamjene zemljišta (isušivanje vlažnih livada, pretvaranje u oranice) potrebno je dokazati opravadanost zahvata u odnosu na narušavanje krajobraznih vrijednosti i ekonomsku isplativost, a opravdane zahvate izvoditi uz maksimalno očuvanje izvornih obilježja prostora. Vodene površine i vodne ekosustave potrebno je sačuvati u najvećoj mogućoj mjeri kao izuzetno vrijedne i kao nositelje prepoznatljivosti i identiteta prostora. Šumske površine imaju poseban značaj za krajolik, kao jedan od njegovih vizualno najdominantnijih dijelova pa je potrebno poduzeti osobite mjere za njihovo očuvanje. Gorske šume su jedan od najznačajnijih elemenata prirodnog krajolika pa se zbog toga treba pažljivo kontrolirati njihovo uređenje i eventualno krčenje. Nizinske su šume osobito ugrožene pa ih se posebno treba štiti i nedozvoliti krčenje. Pošumljavanje je potrebno provoditi na zemljištu koje je nekvalitetno za poljoprivredu, a u svrhu zaštite od formiranja prostora koji nije kompatibilan sa tradicionalnim korištenjem prostora. Nadzemne infrastrukturne koridore je potrebno racionalizirati i adekvatno namjeni objedinjavati, što se posebno odnosi na prometne koridore te zahtijevati da uz svaki projekat eksploatacije bude izrađen i projekat sanacije. Veliki broj nesaniranih kopova šljunka i pijeska te kamenolome i glinokope je potrebno urediti, a pri planiranju novih voditi računa o njihovoj lokaciji kako ne bi nastajala nova oštećenja krajolika. Za eksploatacijska polja plina i nafte također trebaju postojati projekti sanacije sa osmišljenom daljnjom namjenom nakon njihova presahnuća. U prirodnom se krajoliku moraju isključiti mogućnosti poduzimanja značajnih intervencija u prostoru kao što su: - izgradnja novih prometnih sustava, - gradnja infrastrukturnih sustava koji značajno utječu na vrijednost krajolika, - organiziranje odlagališta otpada, - gradnja industrijskih pogona kao i ostalih građevina većih volumena , - provođenje hidromeliorativnih radova i pravocrtna regulacija preostalih potoka. 7.2. Kultivirani krajolik Potrebno je sačuvati identitet ruralnih i ruralno-urbanih naselja sa naročitim naglaskom na njihovu povezanost sa okolnim prirodnim krajolikom. Tradicionalnu sliku naselja treba čuvati što je više moguće, a to će se postići adekvatnom zaštitom preostalih objekata sa tradicionalnim obilježjima te oblikovanjem novih objekata u duhu autohtone arhitekture. Potrebno je spriječiti daljnju neplansku izgradnju objekata na krajobrazno izloženim mjestima, osobito onih čije estetske i druge karakteristike nisu zadovoljavajuće. U kultiviranom krajoliku je potrebno u najvećoj mogućoj mjeri sačuvati preostale šumarke i živice. Potrebno je obustaviti praksu reguliranja vodotoka u obliku pravocrtnih kanala, a duž postojećih regulacija i agromeliorativnih površina zaštititi i omogućiti obnovu vlažnih biotopa i ambijenata. 7.3. Izgrađeni krajolik U svim naseljima se pri izgradnji novih stambenih i poslovnih objekata treba poštivati mjerilo kako bi se izbjegla izgradnja objekata koji nisu usklađeni sa okolnom izgradnjom. U seoskim, polu-urbanim naseljima ne preporuča se gradnja objekata viših od jednog kata i tlocrtnih dimenzija primjerenih postojećoj parcelaciji. U gradovima Koprivnici, Đurđevcu i Križevcima visina objekata ne treba prelaziti četvrti kat. Potrebno je spriječiti daljnju neplansku izgradnju objekata na krajobrazno izloženim mjestima, osobito onih čije estetske i druge karakteristike nisu zadovoljavajuće. Pri projektiranju industrijskih objekata i zona potrebno je voditi računa o volumenima kako oni ne bi bili prenaglašeni, naročito u vertikalnom smislu, odnosno dimenzije tih objekata trebaju biti usklađene sa proporcijama naselja i prirodnog krajolika u sklopu kojih se nalaze. Potrebno je poticati ozelenjavanje unutar i na rubnim dijelovima naselja te zaštitnog zelenila oko kapitalnih objekata infrastrukture. Pri izradi Prostornih planova nižeg reda trebaju se uvažavati, vrednovati i sačuvati strukturalne značajke prostora, odnosno, za svako se pojedino naselje i administrativnu jedinicu moraju odrediti oni modeli prostornih struktura koji neće narušiti, već doprinijeti krajobraznim vrijednostima i specifičnostima tih prostora. 8. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno - povijesnih cjelina 8.1. Zaštita prirodne baštine i osobito vrijednih predjela (prirodnih i kultiviranih krajobraza · Potrebno je pristupiti hitnoj realizaciji akcijskih planova zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti predloženih NSAP-om koji su označeni kao prioritetni, a među kojima Plan osobito ističe one vezane za područja predviđena za izradu Prostornog plana područja posebnih obilježja (PPPPO): - Zaštita prirodnih obala rijeke Drave, - Zaštita pjeskovitih travnjaka Podravine, - Zaštita Đurđevačkih i Kalinovačkih (Kloštarskih) pijesaka. · Među prioritetne planove s čijom provedbom je potrebno započeti odmah Plan uključuje i ove prijedloge: - Izrada akcijskih planova zaštite za kritično ugrožene tipove staništa, - Izrada akcijskih planova za zaštitu ugroženih biljnih svojti, - Ugrađivanje mjera biološke sigurnosti u biotehnologiju, - Izrada programa institucionalnog i organizacijskog jačanja službi ovlaštenih za zaštitu biološke i krajobrazne raznolikosti na županijskoj razini, uključujući inspekcijske službe u djelatnosti zaštite prirode i okoliša, - Plan kontinuiranog istraživanja i nadgledanja populacija ugroženih vrsta, uz predlaganje potrebnih mjera zaštite, prema popisu prioriteta, - Akcijski plan za obavješćivanje javnosti o pitanjima prirode i okoliša kroz sve medije. · Rješenjima o zaštiti prirodnih područja prema Zakonu o zaštiti prirode zaštićeni su slijedeći predjeli: 1. u kategoriji posebni rezervat: - Đurđevački pijesci – botanički rezervat, 19,5 ha, (reg. br. 87-1963.), - Mali Kalnik – botanički rezervat, 5,35 ha, (reg.br. 799-1985.), - Dugačko brdo – šumski rezervat, 10,5 ha (reg. br. 680-1973.), - Crni jarki – šumski rezervat, 72,23 ha, - Veliki Pažut – zoološki rezervat, 1000 ha, 2. u kategoriji park šuma: Župetnica, 62,3 ha (reg.br. 783-1983.), 3. u kategoriji zaštićeni krajolik: - Kalnik, 4200 ha, (798-1985.), - Čambina, 50 ha, 4. u kategoriji spomenik prirode: - Sedam stabala hrasta lužnjaka u parku šumarije Repaš (k.č.2219), - Livade u Zovju kod Đelekovca, 1 ha, 2000. god., 5. u kategoriji spomenik parkovne arhitekture: - Park u Križevcima (kod Poljoprivrednog učilišta), 1,41 (reg.br. 651), - Park u Križevcima (kod o.š. "Vladimir Nazor"), 1,33 (reg. br. 652). · U PPŽ su načelno planirana područja za zaštitu prema Zakonu o zaštiti prirode: 1. u kategoriji zaštićeni krajolik: područje uz tok rijeke Drave, 2. u kategoriji spomenika prirode: Šoderica, Jegeniš, Čingilingi, mrtvica Osredek, Ješkovo, mrtvica kod Đelekovca, Bakovci, Lepa Greda, Danica, Kloštarski (Kalinovački) pijesci, Peteranske livade, 3. u kategoriji spomenika parkovne arhitekture: park u centru Koprivnice. Prijedloge za zaštitu prirode kao i područja osobito vrijednih predjela-prirodnih i kultiviranih krajobraza potrebno je pobliže valorizirati i usvojiti konačnu ocjnu o razini njihove zaštite u sklopu PPUO/G. · Granice predloženog zaštićenog krajolika rijeke Drave na kartografskom prikazu označene su orijentacijski, a konačnu granicu potrebno je utvrditi u tijeku provođenja postupka zaštite u suradnji s nadležnim državnim i županijskim tijelima. Do donošenja konačnih odluka na državnoj i međudržavnoj razini o načinu korištenja rijeke Drave i izrade PPPPO-a potrebno je: - čuvati sve rukavce, močvarna i barska područja uz riječni tok, - čuvati vlažne livade, šumarke i šikare kao bitne dijelove zaštitne zone - spriječiti degradiranje vlažnih i poplavnih šuma koje treba uključiti u područje zaštitne zone jer čine prirodno jedinstvo s tokom rijeke · Planom se predlaže da područja zaštitnih šuma Borik i Kolačka zadrže svoj status zaštite prema Zakonu o šumama uz mogućnost korištenja istih u turističko-rekreativne svrhe. Predlaže se proširenje šume s posebnom namjenom za odmor i rekreaciju Borik na cjelokupno područje šume sa statusom šume za znanstvena istraživanja u svom proširenom dijelu. · Mjere zaštite za sva područja prirode koja još nemaju status zaštićenih utvrdit će se u PPUO/G poštujući pravila šumarske struke gdje je to potrebno (na područjima gospodarenja "Hrvatskih šuma"). Za sva novozaštićena područja mjere zaštite propisat će Županijsko poglavarstvo. · Planom se predviđa izrada triju prostornih planova područja posebnih obilježja: - PPPPO za područje rijeke Drave - PPPPO za područje Kalnika - PPPPO za područje pješčarskih i okolnih vrijednih površina đurđevačkog područja. Prijedlog njihovih granica obuhvata koje su označene u PPŽ-u potrebno je tumačiti, kao usmjeravajući podatak kojeg je potrebno doraditi i dodatno uskladiti adekvatno sadržaju PPPPO-a. q Za područje Kalnika koji predstavlja prirodnu baštinu od šireg značaja, Planom se predlaže izrada PPPPO-a i uklađivanje mjera zaštite u kategoriji zaštićenog krajolika sa susjednom Varaždinskom županijom na čijem području se nalazi dio planinskog područja. Isto vrijedi i za područje rijeke Drave, osim što se usklađivanje mora provesti i sa Virovitičko-podravskom, Međimurskom županijom te Republikom Mađarskom. q U zaštićenim područjima, na najznačajnijim lokalitetima, detaljnije sadržajno određenim kroz Županijske akcijske planove, potrebno je provesti kontinuirana istraživanja i nadgledanje (monitoring) statusa biljnih i životinjskih zajednica (rasprostranjenost, gustoća naseljenosti pojedinih biljnih i životinjskih vrsta, kretanje brojnosti, ugrožena staništa, izrada mjera zaštite itd.) q U aktivnostima bavljenja zaštitom biološke i krajobrazne raznolikosti na lokalnoj razini (naročito na razini općina i gradova) potrebno je izraditi program uključivanja NVU kao dodatnih snaga. Isto tako, potrebno je izraditi program obrazovanja predstavnika lokalne uprave i samouprave, turističkih zajednica, djelatnika državne uprave (carina, policija) i drugih o pitanjima zaštite prirode i okoliša. q Organiziranje županijskih ureda za prosvjetu i kulturu kao mjesta koordinacije aktivnosti oko projekata odgoja i obrazovanja za očuvanje biološke raznolikosti jedan je od kratkoročnih, odnosno srednjoročnih akcijskih planova predloženih NASP-om koji treba doprinijeti zaštiti prirodnih vrijednosti na lokalnoj razini. 8.2. Zaštita prostora kulturno-povijesnog nasljeđa Planom su odeđena područja i lokaliteti zaštite nepokretnih kulturno-povijesnih dobara. Područja posebno vrijedna zbog prirodnog okruženja su kulturni krajolici I. i II. kategorije (krajobrazne cjeline) prikazane na kartogramu br. 6. Mjere zaštite i očuvanja etnološkog krajolika Prostor Obreža s kalničkim klijetima održavati kao prirodni krajolik s očuvanom graditeljskom baštinom i tradicionalnom kulturom vinograda, uz poduzimanje potrebnih mjera konzervacije tradicijskih drvenih klijeti. Krajolik 1. kategorije Mjere zaštite i unapređenja ovih prostora polaze s stanovišta očuvanja i poboljšanja današnje organizacije i načina korištenja prostora. Predlaže se razvoj i unapređenje načina života na temelju postojećih kvaliteta, kao nositelja prostornog identiteta. To znači zadržavanje postojeće mreže naselja, prometnih komunikacija, šumskih i poljodjelskih površina koje okružuju naselja, prirodnih vodotoka i ostalih vrijednosti u prostoru. U naseljima treba očuvati, održavati i prilagoditi suvremenim potrebama tradicijsku arhitekturu, a novu gradnju oblikovati na načelu očuvanja karakteristične slike prostora. Eventualne zone širenja seoskih naselja planirati na način uspostave jedinstvenog prostornog koncepta naselja, vrednovane matrice linijskog sela jednostrane izgradnje u područjima uz Dravu, odnosno zbijenog sela sa zaselcima na Kalniku. Prihvatljiv je razvoj ekološkog, kulturnog i seoskog turizma, uz uvođenje kulturnih i društvenih sadržaja, vezanih na tradicionalne običaje tog kraja, proizvodnju zdrave hrane i sl. Takav pristup razvoju prostora koji se temelji na održavanju i unapređenju zatečenih vrijednosti, u načelu isključuje mogućnost: - provođenja novih prometnih sustava (cesta, željeznica, zračne ili riječne luke, produktovoda), - gradnju infrastrukturnih sustava (hidroelektrana, termoelektrana, dalekovoda i energetskih postrojenja) koji mijenjaju izgled krajolika (šumski prosjeci), - lociranja odlagališta otpada, - uvođenja industrijskih pogona kao i izgradnju ostalih glomaznih volumena kojima se bitno mijenja dosadašnji način korištenja i slika prostora, - provođenja hidromeliorativnih zahvata i pravocrtne regulacije preostalih potoka, te uklanjanje potočne vegetacije (stabala i grmova vrba). Krajolik 2. kategorije Tijekom izrade Prostornih planova uređenja općina koje ulaze u zonu krajolika 2. kategorije potrebno je provesti detaljniju valorizaciju naselja, izgrađenog i pejzažnog prostora, a planove širenja građevinskih područja i oblike intervencija uskladiti s naprijed iznesenim preporukama. Krajolik 3. kategorije Urbanističkim i planskim mjerama poboljšati stanje u prostoru, uz očuvanje prirodnih i pejzažnih vrijednosti. Nepokretna kulturna dobra obuhvaćaju slijedeće građevine i komplekse [sukladno poglavlju 1.1.2.6. a) ovog plana]: a) Povijesna naselja i dijelovi povijesnih naselja (gradska, gradsko-seoska i seoska) b) Građevina, sklop ili dio građevine s okolišem c) Elementi povijesne opreme prostora, inženjerske i tenhičke građevine s uređajima d) Područje, mjesto, spomenik ili obilježje vezano uz povijesne događaje i osobe e) Arheološka nalazišta i zone Zaštitu nepokretnih kulturnih dobara treba provoditi planovima nižeg reda. U okviru izrade niže razine prostornih planova, potrebno je izraditi konzervatorske podloge za slijedeće prostore i cjeline: 1. Studija vrednovanja kulturno povijesnih i prirodnih obilježja kulturnih krajolika Podravine i kalničkog podgorja u svrhu donošenja akta o proglašenju zaštićenog kulturnog krajolika 2. Konzervatorska studija za Prostorni plan uređenja Grada: Đurđevca, Koprivnice, Križevaca, 3. Konzervatorska studija za Prostorni plan uređenja općine: Drnje, Đelekovec, Gola, Hlebine, Kalinovac, Kalnik, Kloštar Podravski, Legrad, Novigrad Podravski, Rasinja Peteranec, Sv. Petar Orehovec, Sokolovac, Sv. Ivan Žabno 4. Revizija konzervatorske dokumentacije za Generalni plan uređenja grada: Koprivnica, Križevci, Đurđevac 5. Konzervatorska studija (revizija postojeće Konzervatorsko urbanističke dokumentacije) za Detaljni plan uređenja (odnosno Urbanistički plan) povijesne jezgre slijedećih gradova: Koprivnice, Križevaca, Đurđevca Obvezatna konzervatorska dokumentacija mora biti izrađena na način i prema usvojenoj stručnoj metodologiji Uprave za zaštitu kulturne baštine, a mjere zaštite kulturne baštine, imaju biti uključene u provedbene odredbe Prostornog plana. Za naseobinsku baštinu, povijesne cjeline i dijelove povijesnih cjelina gradskog, gradsko seoskog i seoskog karaktera treba provesti reviziju postojećih, ili uspostavu novih zona zaštite na temelju usvojene metodologije[1]: - A zonu najstrože zaštite, koja uključuje zaštitu i očuvanje svih vrijednosti u prostoru, prostornu organizaciju i potpunu zaštitu građevne strukture - B zonu stroge zaštite, koja podrazumijeva zaštitu prostorne organizacije, svih oblika povijesne matrice i zaštitu povijesne građevne strukture - kontaktne zone, odnosno tampon zone, koje su u fizičkoj vezi sa strogim zonama i povijesnim središtem, imaju ulogu uspostave prostornih odnosa kojima se ne bi narušila njihova povezanost. - zone ekspozicije naselja (povijesnog središta) imaju velik utjecaj na formiranje slike prostora i uspostavu vizura na temeljne vrijednosti. Važne su radi održavanja vizualnih dominanti u prostoru. Mjere zaštite povijesnih građevina i sklopova Opće mjere zaštite i očuvanja povijesnih građevina proizlaze iz njihove spomeničke valorizacije, kao i iz osnovnog načela zaštite, koje se temelji na integralnom sagledavanju spomenika i njegove neposredne okoline. Zahtjeva se neprekidno istraživanje, dokumentiranje i vrednovanje graditeljske baštine s ciljem kvalitetnog dokumentiranja i praćenja stanja radi određivanja potrebnih mjera zaštite i očuvanja građevine i njenog neposrednog okoliša. Za sve povijesne građevine i sklopove koji se nalaze u naseljima koja nemaju svojstva kulturnog dobra, ili izvan njih, treba odrediti granicu i zonu zaštite, koja svakako mora obuhvatiti i kontaktnu zonu, kao o zonu ekspozicije građevine. Postupak provesti na razini Prostornih planova općina, te ucrtati zone zaštite na karte građevinskih područja. Unutar tih granica obavezno je sve zahvate provoditi uz posebne uvjete, odnosno prethodno odobrenje nadležne Uprave za zaštitu kulturne baštine. Mjere zaštite arheoloških lokaliteta i nalazišta Brojnost potencijalnih arheoloških lokaliteta upućuje na potrebu za rekognisciranjem i istraživanjem. Na svakoj razini prostornog plana potrebno je uklopiti i davati akcent arheološkim lokalitetima te štititi zone oko navedenih lokaliteta. Svaka intervencija u blizini navedenih lokaliteta zahtijeva prethodna reviziona rekognosciranja i eventualna pokusna istraživanja, da bi se odredila uža zona lokaliteta. U slučaju građevinskog zahvata u užoj zoni lokaliteta potrebno je izvršiti prethodna zaštitna istraživanja te odlučiti o tretmanu lokaliteta ili eventualnoj promjeni projekta građevinskog zahvata. Posebnu pažnju treba obratiti na mrežu antičkih prometnica te ih do maksimuma štiti do devastacije. 9. Postupanje s otpadom q Na području Županije potrebno je uspostaviti Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom te što prije usvojiti opredjeljenje o temeljnom principu zbrinjavanja komunalnog i tehnološkog otpada. Osnovni preduvjet za to je potreba što točnijeg utvrđivanja količine i sastava proizvedenog otpada na području Županije. q Prije uspostavljanja Cjelovitog sustava gospodarenja otpadom sve jedinice lokalne samouprave nastojat će odrediti najviše jednu privremenu lokaciju[2] na svom prostoru namijenjenu odlaganju komunalnog (i neopasnog tehnološkog) otpada kako bi se nepovoljan utjecaj nekontroliranih deponija (prvenstveno utjecaj na podzemne vode) sveo na što manju mjeru. Lokacije privremenih odlagališta moraju biti određene sukladno kriterijima navedenim u trećem poglavlju Plana. Ovu odluku mora slijediti i obveza organizacije odvoza otpada od domaćinstava koja treba težiti`100 %-tnoj obuhvatnosti. q Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom integrira suvremene metode zbrinjavanja otpada, a realizira se dugoročno i etapno u dvije osnovne etape. Prva etapa podrazumijeva razdoblje od početka sanacije postojećih deponija do 2005. godine. Obuhvaća obveznu primjenu osnovnih sanacijskih mjera na postojećim “službenim” i “divljim” odlagalištima, kao i postupnu redukciju broja odlagališta u uporabi na svega tri, odnosno četiri odlagališta na prostoru Županije od kojih bi jedno bilo centralno, a preostale lokalne deponije s prilagođenim sadržajima. q Druga etapa predstavlja razradu i proširenje svih segmenata započetog Cjelovitog sustava zbrinjavanja otpada u razdoblju od 2005. do 2010. godine. Uključuje uspostavu jednog Županijskog centra za gospodarenje otpadom (reciklažni centar s pratećim objektima) na lokaciji Koprivnički Ivanec i, paralelno s tim, djelomičnu prenamjenu uloge preostalih odlagališta. q Pogodnost lokacije Koprivnički Ivanec za izgradnju Županijskog centra za gospodarenje otpadom treba preispitati detaljnim postupkom procjene utjecaja na okoliš (izradom studije utjecaja na okoliš). q Za izgradnju Županijskog centra za gospodarenje otpadom (reciklažnog centra) na prostoru lokacije današnjeg odlagališta u Koprivničkom Ivancu procjena potrebnih ulaganja iznosi blizu 50.000.000,00 kn, s napomenom da je u navedenoj sumi uključena i sanacija postojećeg odlagališta. Ukoliko bi se pristupilo izgradnji novog odlagališta, tada se cijena izgradnje povećava za još oko 24.000.000,00 kn. q Obim transporta za izbor centralne županijske lokacije u Koprivničkom Ivancu je najpovoljniji (u odnosu na lokacije u križevačkom i đurđevačkom području) i iznosi 537 km*tona. q Transport otpada do županijskog centra predviđa se na slijedeći način: -otpad iz ruralnih centara odvozi se do pretovarne stanice koje bi bile izgrađene na lokacijama sanitarnih odlagališta oko područnih urbanih centara. U pretovarnoj stanici otpad se prebacuje u press kontejnere većeg volumena, komprimira i specijalnim vozilom odvozi do županijskog centra. q U PPUO/G potrebno je odrediti lokacije pretovarnih stanica za otpad kao i reciklažnih dvorišta. q Ulaganja u odlagalište mogu biti etapna, što znači da je u prvoj etapi potrebno uložiti nešto više radi ulaganja u prateće sadržaje dok ostale etape mogu biti niže po potrebnim ulaganjima. Obzirom da se predviđa rad odlagališta krozu 20 godina, etape mogu imati trajanje od oko dvije godine ili više, ovisno od mogućnosti ulaganja. q Postojeća odlagališta do 01. 01. 2002. godine treba sanirati u skladu sa važećim zakonskim propisima. q Po obavljenoj sanaciji, potrebno je zadržati sve sanirane lokacije za koje postoje mogućnosti daljnje uporabe, sve do popunjavanja njihovog kapaciteta radom po principu sanitarnog (kontroliranog) odlagališta, a po mogućnosti do otvaranja i početka rada Županijskog centra za gospodarenje otpadom. Odlagalište “Legrad” i sva ostala manja nekontrolirana odlagališta (“divlje” deponije) na prostoru Županije moraju se što prije zatvoriti i napustiti, a teren sanirati. q Županijski centar za gospodarenje otpadom (za obradu i odlaganje otpada) treba predstavljati središte cjelovitog zbrinjavanja otpada i uključivati postojanje sortirnice, odlagališta neiskorištenog dijela otpada, kompostane i drugih objekata suvremenog gospodarenja otpadom. q Skladištenje (privremeno odlaganje) kao i sabirna mjesta otpada moguće je organizirati na više lokacija u Županiji koristeći prostore postojećih odlagališta uz dodatno propisano uređenje. q U PPŽ se utvrđuju slijedeće potencijalne lokacije odlagališta otpada: - Odlagalište u Koprivničkom Ivancu – prijedlog centralne deponije - Odlagalište u Đurđevcu – lokalna deponija - Odlagalište «Ivančino brdo» blizu Križevaca – lokalna deponija - «Gaić» – Molve - «Mekote» – uz cestu Križevci – Sv. Helena q U sklopu prve etape, PPŽ ocjenjuje potrebnim uvođenje primarne reciklaže i izdvojenog sakupljanja otpada, te izgradnju reciklažnih dvorišta na području Županije. q Način obrade i zbrinjavanja opasnog otpada je u nadležnosti države. Svi objekti koji se odnose na ovo područje uvrstit će se u PPŽ putem Izmjena i dopuna PPŽ, a nakon definiranja potrebnih objekata i lokacija od strane mjerodavnih institucija. Lokacije predložene ovim Planom samo su načelno rješenje. U suglasju s postavkama Strategije prostornog uređanja Republike Hrvatske, na prostoru Županije se predlažu lokacije za prikupljanje opasnog otpada u zoni Koprivnice, Križevaca, Đurđevca, Molvi, lokacije Mekote i Lipovica-Sesvečka. q Do trenutka uređenja lokacije namijenjene zbrinjavanju opasnog otpada, njegovo prikupljanje, privremeno skladištenje se mora zbrinjavati na mjestima njegovog nastajanja, uz provedbu zakonom propisanih mjera zaštite. 10. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš Dokumenti zaštite okoliša q Izvješće o stanju okoliša Koprivničko-križevačke županije posebnu pažnju treba posvetiti ocjeni kvalitete okoliša vezanog uz područja njegovih vitalnih sastavnica praćenih kroz četverogodišnje razdoblje (zrak, tlo, vodonosnici, vodotoci, stanje šumskih ekosistema i sl.), a čije su osnovne smjernice predložene ovim Prostornim planom. Izvješćem je potrebno naglasiti i stupanj ugroženosti pojedinih vrijednih resursa te obuhvatiti sve onečišćivače koji vrše pritisak na pojedine segmente okoliša koristeći podatke prikupljene instrumentom katastra emisija u okoliš. q Postojeće stanje pojedinih elemenata okoliša potrebno je detaljnije valorizirati u PPUO/G s naglaskom na intenzitet, obim i lokaciju postojećih nepovoljnih utjecaja na okoliš radi preciznijeg određivanja potrebnih mjera zaštite. q Županijski program zaštite okoliša treba istaknuti osnovne ciljeve i uvjete zaštite okoliša u cjelini te, uz ostali zakonom propisani sadržaj, osobit naglasak treba posvetiti pregledu sanacionih mjera za konkretna ugrožena područja, kao i preventivnim mjerama zaštite okoliša u cjelini i po pojedinačnim prostornim cjelinama. q Radi očuvanja posebnih vrijednosti krajolika određenog užeg područja, gradovi, odnosno općine mogu izraditi program zaštite okoliša koji će se odnositi na lokalne posebnosti i obilježja. q Na županijskom nivou poželjno je propisati odgovarajuće poticajne mjere namijenjene unaprjeđenju zaštite prirode i okoliša (posebne naknade, doprinosi i sl.). Vode q Zbog definiranja ciljeva i provedbe mjera zaštite voda županijskog značaja, potrebno je izraditi Županijski plan zaštite voda usklađen sa Državnim planom. q Županijskim planom zaštite voda planira se građenje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, određuje se odgovorna osoba za izvršenje plana građenja i planira se osiguranje potrebnih financijskih sredstava za izvršenje plana građenja. q Pored administrativnih mjera zaštite voda (planske osnove upravljanja vodama za vodna slivna područja, izmjene i dopune izdanih vodopravnih dozvola, izrada katastra zaštite voda, uspostava sustava informiranja o stanju kakvoće vode i učinkovitosti poduzetih mjera i dr.) potrebno je poduzeti mjere za očuvanje i poboljšanje kakvoće voda koje podrazumijevaju: - zabranu izgradnje na područjima gdje se ugrožava kakvoća vode izvorišta - zabranu izgradnje ili ograničenje izgradnje na posebno zaštićenim područjima - ograničenje izgradnje na malim vodotocima - zabrana i ograničenje ispuštanja opasnih tvari iz Uredbe o opasnim tvarima u vodama - povećanje kapaciteta prijemnika izgradnjom dodatnih vodnih građevina - hitno sanirati onečišćenja potoka Bistra koprivnička i drugih ugroženih vodotoka. q Mjere za sprječavanje i smanjenje onečišćenja voda koje je potrebno poduzeti: - planiranje i izgradnja sustava javne odvodnje - planiranje, rekonstrukcija i izgradnja uređaja za pročišćavanje - smanjenje opterećenja iz tehnoloških procesa - zamjena postojećih tehnologija s čišćim tehnologijama - uvođenje agrotehničkih mjera za smanjenje onečišćenja - uređenje erozijskih područja - gradnja i opremanje odlagališta otpada - saniranje neuređenih odlagališta q Mjere za slučajeve izvanrednih zagađenja voda primjenjuju se u slučajevima nepovoljnih hidroloških prilika, a mjere kod iznenadnog zagađenja voda provode se radi sprječavanja širenja, odnosno uklanjanja nastalog zagađenja q Za I i II stupanj ugroženosti primjenjuju se mjere utvrđene županijskim planom zaštite voda, a za III stupanj ugroženosti primjenjuju se mjere utvrđene Državnim planom. q U pročišćavanju otpadnih voda nastojati primjenjivati što jednostavnije sustave kompatibilne sa prirodnim procesima, građene fazno, za sadašnje potrebe i količine otpadnih voda, a ne one koje se očekuju u nekoj neizvjesnoj budućnosti. q Naselja ili objekti koji neće moći biti uključeni u sustav odvodnje ili do njihovog uključivanja u sustav obvezna je izgradnja trodijelnih nepropusnih septičkih jama. q Sukladno smjernicama cjelovitog sustava zbrinjavanja otpada na području Županije jedinice lokalne samouprave moraju donijeti odluku o tome da li se uključuju u sustav te prihvaćaju upute o daljnjim organiziranim aktivnostima ili će samostalno rješavati problem otpada. Odlagališta koja kroz određeno vrijeme preuzimaju ulogu službenih, kontroliranih ne predstavljaju dugoročno rješenje i samo su privremeni doprinos smanjenju onečišćenja vode i tla većih razmjera. q Potrebno je uspostaviti trajnu kontrolu korištenja zaštitnih sredstava u poljoprivredi na području vodonosnika radi očuvanja podzemne pitke vode od opterećenja nitratima i ostalim onečišćavajućim tvarima. q Ukoliko se registriraju negativni utjecaji na kvalitetu podzemne pitke vode postojećih i potencijalnih vodocrpilišta uzrokovani intenzivnom poljoprivrednom djelatnosti (umjetna gnojiva, herbicidi, pesticidi), u zoni prihranjivanja crpilišta hitno treba ustanoviti posebni režim obrade tla (ukoliko već nije ustanovljen) jer je sanacija jednom onečišćenog podzemlja dugotrajna, a često i nemoguća. q Za potencijalna vodocrpilišta još prije redovne uporabe definirati i sankcionirati zaštitne zone kao da je crpilište u pogonu. q Stimulativnim mjerama i odlukama potrebno stvoriti uvjete da se što veći broj potrošača priključi na kanalizacijsku mrežu tamo gdje je ona izgrađena. q Na nivou županije potrebno izraditi Županijski plan zaštite voda usklađen sa Državnim planom. Procjena utjecaja na okoliš q Eksploataciju mineralnih sirovina nije dozvoljeno obavljati na zaštićenim područjima prirode. Za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina u neposrednoj blizini zaštićenih područja potrebno je ishoditi suglasnost nadležnih službi, među kojima i Županijskog zavoda za prostorno uređenje. q Na područjima predloženim za zaštitu ovim Planom, a prema Zakonu o zaštiti prirode, nije dozvoljeno vršiti istraživanja ni površinsku eksploataciju mineralnih sirovina bez suglasnosti nadležnih službi, među kojima i Županijskog zavoda za prostorno uređenje. q Ovim PPŽ-om ne predlažu se dodatni zahvati za koje je potrebno provoditi postupak procjene utjecaja na okoliš pored zahvata utvrđenihPopisom zahvata i Pravilnikom o procjeni utjecaja na okoliš (NN br. 59/2000.) već će tijela državne uprave nadlažna za izdavanje lokacijske dozvole obzirom na vrstu zahvata i namjenu građevine procijeniti potrebu provođenja PUO za zahvate koji nisu obuhvaćeni postojećim zakonskim odredbama (Popis zahvata u okviru Uredbe o procjeni utjecaja na okoliš) a naročito ako se planiraju u područjima: - područje rijeke Drave predloženo ovim Planom kao područje posebnih obilježja (PPPPO rijeke Drave), - područje posebnih obilježja pješčara i okolnih vrijednih područja đurđevačkog prostora (PPPPO đurđevačkih pješčara i okolnih vrijednih područja), - područje posebnih obilježja planine Kalnik (PPPPO Kalnika), - sva područja prirodne i kulturne baštine predložena ovim Planom za zaštitu u nekoj od kategorija zaštite prema važećim zakonskim odredbama, - sva već zaštićena područja prirodne i kulturne baštine prema važećim zakonima, - osobito osjetljive prostorne cjeline (područja vodonosnika, vodocrpilišta, vodotoka, šumske zajednice zaobalja rijeke Drave, ruralni krajolici s istaknutom tradicionalnom arhitekturom, potencijalna vrijedna arheološka nalazišta i drugi vrijedni predjeli). q Detaljnija inventarizacija i vrednovanje prostora te određenje uvjeta i mjera zaštite prirode i okoliša na temelju kojih će tijela državne uprave utvrditi potrebu provođenja procjene utjecaja na okoliš, zadaća je PPUO/G. Krajobrazne vrijednosti q Mjere zaštite krajobraznih vrijednosti sadržane su u točki 7. ovih Odredbi za provođenje. Prirodna i kulturna baština q Mjere zaštite prirodne i kulturne baštine obrađene su u točki 8. Odredbi za provođenje. Postupanje s otpadom q Mjere postupanja s otpadom sadržane su u točki 9. ovih Odredbi za provođenje. Tlo q Da bi se suprotstavilo biološkom i krajobraznom osiromašenju, cilj je promicanje biološke obrade tla koja uvažava krajobraznu i biološku raznolikost, a time i ekološku ravnotežu, potiče manju potrošnju energije, mineralnih gnojiva i sredstava za zaštitu bilja, manje opterećenje okoliša i proizvodnju zdravije i visokovrijedne hrane. q Ne može se planirati prenamjena osobito vrijednog i vrijednog obradivog zemljišta u nepoljoprivredne, a posebice u građevinske svrhe osim ako nema zemljišta nižih razreda, a vrijedna i ostala obradiva poljoprivredna tla koja nisu obrađena potrebno je privesti poljoprivrednoj namjeni ili ih pošumiti, odnosno u svrhu zaštite vodnih ekosustava zadržati kao vlažne livade. Šume q Potrebno je zaštititi državne šuma na način da se ne dozvoli njihovo prosijecanje, prenamjena ni narušavanje šumskoga ruba. U cilju očuvanja i zadržavanja površina pod šumom preispitati planiranje gradnje HE Novo Virje u obliku kakva je sadašnjom dokumentacijom predložena. Kontrolirati štetne emisije (CPS Molve) i držati ih u dozvoljenim granicama. Odlagališta otpada bilo, divlja ili organizirana, dislocirati iz šume ili njezine blizine (najmanje 200 m od ruba šume). q Spriječiti krčenje i prenamjenu državnih i privatnih šuma. q Postojeće šumsko-gospodarske karte uključiti u zelene zone prostornih planova. q Treba izraditi programe gospodarenja odnosno obnove pojedinih zaštićenih kompleksa uz suradnju s lokalnom samoupravom. Cjelokupne površine zaštićenih šuma ne mogu biti prepuštene isključivo svom prirodnom razvoju, već uz produženje ophodnje treba intenzivirati šumskouzgojne radove na manjim površinama u dugim pomladnim razdobljima. Šumarska struka izradit će detaljne planove uređenja koji će obuhvatiti obnovu i održavanje. U šumama zaštićenim prema Zakonu o zaštiti prirode (park šume, zaštićeni krajolici i drugi objekti) treba biti obvezno stručno gospodarenje šumama. Stupanj zaštite može utjecati na način i intenzitet gospodarenja, ali osnovna šumarska načela (njega i obnova) ostaju isti. Sve šume zaštićene Zakonom o zaštiti prirode prema Zakonu o šumama čl. 8. su šume s posebnom namjenom. Stoga se već u propisu načina gospodarenja u šumsko-gospodarskim osnovama uvažava njihova specifična namjena propisom načina i intenziteta gospodarenja. q Osigurati čuvanje privatnih šuma, jedinstveno i stvarno gospodarenje privatnim šumama uz pomoć stručne organizacije. Predlažemo privatne šume ucrtati kao zaštićene zelene zone u prostorne planove. q Definitivno riješiti pitanje otvorenih kopova i nedovršenih ostalih zahvata u prostor šuma (kamenolomi, šljunčare, naftne i plinske bušotine i drugo) s obaveznim prijedlozima njihove konačne biološke sanacije i rekultivacije. q Vodni režim i održavanje vodotoka, potoka i ostalih vodnih objekata unutar šuma – gospodarskih jedinica trebalo bi jasno planirati. q U planovima nižeg reda preporuča se propisivanje konkretnih mjera zaštite u smislu zabrane krčenja i zadržavanje šumaraka i živica koji se sporadično prepliću s površinama druge namjene (uglavnom poljoprivredne). Zaštita zraka i zaštita od buke q Osnovni cilj je što hitnija provedba zakonskih odredbi iz područja zaštite zraka od onečišćenja kao i zaštite od buke. To se prvenstveno odnosi na osiguranje uvjeta za kontinuirano mjerenje emisije i imisije onečišćujućih tvari u zraku, kao i buke i vibracija. q Građevine i postrojenja koja mogu biti izvor prekomjerne buke potrebno je planirati na odgovarajućoj udaljenosti od stambenih i rekreacijskih zona te drugih djelatnosti, ali i izvan naselja ukoliko je potrebno. q Oko postojećih i planiranih izvora onečišćavanja zraka potrebno je planirati podizanje nasada zaštitnog zelenila. q U Prostornim planovima uređenja općina i gradova, Generalnim urbanističkim planovima i, po potrebi, Detaljnim planovima uređenja, potrebno je predvidjeti razine buke koje ne smiju prijeći najviše dopuštene razine prema našim propisima i međunarodnim standardima. Isto tako, potrebno je i izraditi karte buke za područja općina i gradova kao sastavni dio dokumentacije prostora (čl. 5. Zakona o zaštiti od buke). 11. Mjere provedbe 11.1. Obveza izrade dokumenata prostornog uređenja 11.1.2. Na temelju zakona o prostornom uređenju, Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske i planskih usmjerenja i određenja u PPŽ utvrđena je potreba izrade slijedećih prostornih planova: a) Prostorni plan područja posebnih obilježja (PPPPO) za za Kalnik, Đurđevačke peske i rijeku Dravu b) Prostornog plana uređenja općine ili grada (PPUO/G) za 3 grada: Đurđevac, Koprivnica i Križevci 22 općine: Drnje, Đelekovec, Ferdinandovac, Gola, Gornja Rijeka, Hlebine, Kalinovac, Kalnik, Kloštar Podravski, Koprivnički Bregi, Koprivnički Ivanec, Legrad, Molve, Novigrad Podravski, Novo Virje, Peteranec, Podravske Sesvete, Rasinja, Sokolovac, Sveti Ivan Žabno, Sveti Petar Orehovec, Virje. c) Generalni urbanistički plan (GUP) za: Grad Koprivnicu i Grad Križevce d) Urbanističkog plana uređenja (UPU) za gradove: Grad Đurđevac i Virje 11.1.3. Obveza izrade DPU ne utvrđuje se u PPŽ već će se ona utvrditi prostornim planovima iz točke 11.1.1. i Programima mjera za unapređenje stanja u prostoru. 11.1.4. Prostorni planovi (bivših) Općina Koprivnica, Đurđevac i Križevci, koji su sukladno odredbama zakona o prostornom uređenju, ostaju na snazi do donošenja svih PPUO/G s područja bivše općine, ne mogu se mijenjati i dopunjavati nakon donošenja PPŽ. 11.1.5. Županijska skupština donijet će odluku o prestanku važenja dijela prostornog plana područja (bivše) općine za teritorij općine/grada za koji je donesen PPUO/G na temelju obavijesti općine/grada o njenom donošenju. 11.1.6. Do donošenja novih propisa o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti potrebno je kod izrade planova nižeg reda u suradnji s nadležnim državnim tijelom primjenjivati Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora ("Narodne novine" br. 29/83., 36/85. i 42/86., u dijelu koji nije u suprotnosti sa važećim odredbama Zakona o unutarnjim poslovima), te osobito uvažavati činjenicu da se pretežiti dio prostora Koprivničko-križevačke županije ubraja u VIIo i VIIIo seizmičnosti po MCS (što se iščitava i iz kartografskog prikaza 3: "Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora"). 11.1.7. Do donošenja Zakona o civilnoj zaštiti kojim će se detaljnije riješiti problematika zaštite i sklanjanja ljudi i materijalnih dobara, u slučaju izgradnje skloništa u skladu s prostornim planovima zaštite i spašavanja jedinica lokalne samouprave i uprave, potrebno je primijeniti slijedeće mjere: a) Za sklanjanje ljudi i materijalnih dobara potrebno je osigurati skloništa po opsegu zaštite: - dopunske zaštite otpornosti 50 kPa, - osnovne zaštite otpornosti 100 do 300 kPa. b)Sva skloništa moraju biti projektirana i izvedena u skladu s propisom o tehničkim normativima za skloništa: - skloništa planirati ispod građevina kao najniže etaže, - osigurati potreban opseg zaštite (50 do 300 kPa), - osigurati rezervne izlaze iz skloništa, - osigurati lokacije za javna skloništa, - odrediti seizmičnost. Sva skloništa osnovne zaštite moraju biti dvonamjenska i trebaju se koristiti u mirnodopske svrhe u suglasnosti s Ministarstvom unutarnjih poslova a u slučaju ratnih opasnosti trebaju se u roku od 24 sata osposobiti za potrebe sklanjanja. Broj sklonišnih mjesta u skloništima treba odrediti prema vrsti: - za porodična skloništa za najmanje tri osobe, - za kućna skloništa i skloništa za stambeni blok prema veličini zgrade odnosno skupine zgrada, računajući da se na 50 m2 razvijene građevinske (bruto) površine zgrade osigura sklonišni prostor najmanje za jednog stanovnika, - za skloništa pravnih osoba za dvije trećine ukupnog broja djelatnika, a pri radu u više smjena za dvije trećine broja djelatnika u najvećoj smjeni u vrijeme rada, - za javna skloništa prema procijenjenom broju stanovnika koji se mogu zateći na javnom mjestu i broju stanovnika za koje nije osigurano kućno sklonište za stambeni blok u polumjeru gravitacije tog skloništa (250 m). 11.2. Područja primjene posebnih razvojnih i drugih mjera 11.2.1. Pogranično područje obuhvaća sljedeće općine: Legrad, Đelekovec, Drnje, Peteranec, Gola, Hlebine, Molve, Novo Vrije, Ferdinandovac i Podravske Sesvete. Za ovo područje predviđaju se poticajne mjere na razini nacionalnog programa obnove i razvoja uz razrađenu osnovnu plansku koncepciju razvitka na županijskoj i lokalnoj razini, a u cilju postupnog smanjivanja nesrazmjera i zaostajanja u odnosu na druga područja i daljnjeg ravnomjernijeg razvitka (poticajne mjere, usmjerena ulaganja, gospodarski programi i infrastruktura). Glavna razvojna usmjerenja odnose se na razvoj pograničnog gospodarstva te uspostavljanje zajedničkih ekoloških kriterija korištenja i zaštite graničnih resursa (rijeka Drava). 11.2.2. Prostorni plan područja posebnih obilježja donijet će se za Kalnik i Đurđevačke Peske. To su područja specifičnih prirodnih obilježja. U tim dokumentima odredit će se organizacija prostora, mjere korištenja, uređenja i zaštite tog područja s aktivnostima koje imaju prednost, mjere za unapređenje i zaštitu okoliša. 11.2.3. Rubna i manje razvijena područja obuhvaćaju općine Kalnik, Gornja Rijeka, Sveti Petar Orehovec, Sokolovac i Rasinja..U ovim prostorima potrebna je: - revitalizacija naselja, gospodarstva i poljodjelstva na realnim osnovama s ciljem postupnog smanjivanja razlika u razvoju u odnosu na druga područja, - provedba stimulativnih mjera (sufinanciranje, kreditiranje, porezne olakšice i slično) za ostanak stanovništva u područjima u kojima je moguće stvoriti realne perspektive za razvoj i poticanje onih djelatnosti koje će osigurati primjerene uvjete za život. 11.2.4. Mreža gradskih naselja s županijskim središtem Koprivnicom, Križevci i Đurđevac te ostala razvojna središta trebaju poticaj i razvojne mjere s državne razine prvenstveno za jačanje funkcija kako bi dosegli onu razinu na kojoj postaju stvarna žarišta vlastitog razvitka i razvitka okolnog područja. 11.2.5. Zaštita vodonosnika kao najvažnijeg prirodnog resursa na području Županije zahtijeva primjenu slijedećih mjera: - osmišljavanje i usmjeravanje poljoprivredne proizvodnje na način primjeren zaštiti vodonosnika i tla (ograničena i kontrolirana upotreba zaštitnih sredstava), uz obavezno unapređenje stočarske i peradarske proizvodnje rješavanjem zbrinjavanja otpada i otpadnih voda na farmama, - sustavno rješavanje problema zbrinjavanja otpada i odvodnje otpadnih voda prioritetno za naselja i infrastrukturu koja se nalazi na vodonosniku. 11.3. Područja i lokaliteti za istraživanje i praćenje pojava i procesa u prostoru Područja i lokaliteti za istraživanje te mjere praćenja pojava i procesa u prostoru odredit će se PPUO/G uz primjenu slijedećih odredbi: 11.3.1. Za vodonosnike, vodocrpilišta i izvorišta voda treba utvrditi zaštitne zone i mjere zaštite te kontrolu njihovih provođenja. 11.3.2. Nalazišta (ležišta) geotermalne vode – potrebno je provođenje daljnjih istraživanja i mogućnosti korištenja. 11.3.3. Za planirana, postojeća i napuštena eksploatacijska polja odrediti mjere praćenja i korištenja postojećih i sanaciju napuštenih polja s ciljem pravodobnog interveniranja u slučaju narušavanja vrijednosti prostora. Za planirana polja obvezna je izrada Studije o utjecaju na okoliš (NN br. 59/2000.), kao i za ostale građevine od županijskog značaja. 11.3.4. Za značajne prirodne vrijednosti označene na karti br. 3. “Uvjeti korištenja i zaštite prostora” pratiti stanje, način korištenja te potencijalno ugrožavanje i onečišćenje. Različite vrste istraživalačke djelatnosti neophodne su za cjelovitu prosudbu vrijednosti i značaja pojedinog dijela prirodne baštine. Raznolika biološka i ekološka istraživanja za veći dio zaštićenih dijelova priorde, kao i onih koji se predlažu za zaštitu, nisu još do danas izvršene. Glavni razlog takvog stanja je nedostatak motiviranih istraživača. Više podataka o Strategiji i akcijskom planu zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske (NSAP), navedeno je u poglavlju 2.2.5. g) Bioraznolikost. Što se tiče istraživalačkih djelatnosti, prioritetni strateški ciljevi u okviru NSAP-a s čijom provedbom je potrebno započeti odmah su: q istraživanja i nadgledanja u zaštićenim područjima, q Plan kontinuiranog istraživanja i nadgledanja populacija ugroženih vrsta, uz predlaganje potrebnih mjera zaštite, prema popisu prioriteta. Kratkoročni i srednjoročni (s provedbom je potrebno započeti u roku od narednih 5, odnosno 5-10 godina) strateški ciljevi su: q Istraživanje korištenja određenih pesticida u šumi, q Izrada regionalnih inventarnih lista dobro istraženih područja s ciljem praćenja biološke raznolikosti, q Kontinuirana istraživanja biljnih i životinjskih zajednica močvarnih i vodenih ekosistema, uz nadgledanje na najznačajnijim lokalitetima, q Praćenje stanja biološke raznolikosti u šumama na pokusnim plohama znanstvenih institucija, q Istraživanja rasprostranjenosti i statusa ugroženih biljnih i životinjskih vrsta vezanih za močvarna i vodena staništa, q Inventarizacija i utvrđivanje areala pojedinih vrsta slatkovodnih riba radi dobivanja opće slike rasprostranjenosti slatkovodnih zajednica riba, vodozemaca i gmazova, q Praćenje brojnosti vrsta i održanje prehrambene piramide u šumama, q Praćenje promjena u flori i vegetaciji kao posljedice prirodnih promjena i antropogenih utjecaja, q Inventarizacija stanja populacija ugroženih sisavaca Podravine (ali i ostalih životinjskih skupina), q Akcijski plan istraživanja i zaštite faune pjeskara, leptira vlažnih livada, q Inventarizacija mikroorganizama. Prostornim planom se, kao prioriteti, predlaže provođenje sljedećih istraživanja u pojedinim zaštićenim dijelovima prirode: Đurđevački pijesci Botanička i fitocenološka istraživanja temeljito su izvedena još ranih 40-tih godina te bi bilo neophodno učiniti recentnu inventarizaciju biljnog fonda, posebno s osvrtom na tipične predstavnike psamofilne flore, pridolazak nitrofilnih vrsta kao i niza neofita. Poseban znanstveni zadatak je istraživanje kompletne faune Đurđevačkih pijesaka. To se u najvećoj mjeri odnosi na faunu kukaca kojih je na ovim biotopima najviše od sveg ostalog životinjskog svijeta. Isto tako, urgentan zadatak je istraživnje faune malih sisavaca i njihovih predatora, značajnih i karakterističnih za ova staništa. Mali Kalnik Sustavno istraživanje flore Malog Kalnika značajno je i za njegovu faunu koja nam je skoro nepoznata. Posebno su zanimljiva entomološka istraživanja najviših stjenovitih biotopa. Stari podaci o flori i fauni Kalnika još iz prošlog stoljeća (Schlosser-Vukotinović, 1869.) često se nekritički prenose bez temeljitije provjere podataka na licu mjesta. Cjelokupan rad trebalo bi popratiti odgovarajućim kolekcijama i fotodokumentacijom, a rezultate istraživanja objaviti. Dugačko brdo U području rezervata bilo bi za znanost i šumarsku praksu značajno istražiti kompletnu entomofaunu. Također nedostaju kompletna fitocenološka istraživanja koja bi također trebalo što skorije učiniti. Crni jarci Premda je flora i vegetacija područja Crni jarci temeljito istražena (Glavač, 1960.) programom gospodarenja iz 1993. godine, predlaže se, prilikom redovitih revizija gospodarske osnove izvršiti detaljno fitocenološko kartiranje u svim odjelima. Radi istraživanja promjena i praćenja sukcesija crne johe, kao i u zajednici crne johe i poljskog jasena sa sremzom (Pruno-Fraxinetum Ob.), predlaže se osnivanje pokusnih ploha veličine 1 ha u odsjecima: 92 c (jedna ploha), 99 a (dvije plohe) i 100 a (jedna ploha). Na plohama se predviđa i postavljanje pijezometarskih bunara radi praćenja razine podzemnih voda. Osim djelomično istražene faune, i to, faune makrolepidoptera (Kranjčev, 1981.), bilo bi neophodno istražiti i ostale dijelove faune šumskih sastojina Crni jarci, jer je riječ o osebujnim biocenozama značajnim u europskim razmjerima. Veliki Pažut Primarni zadatak je istražiti ornitofaunu zaštićenog područja, ali i nastaviti fitocenološka istraživanja legradskih nizinskih šuma. Kalnik Pored relativno dobre fitocenološke istraženosti zaštićenog područja, ostaju praznine u poznavanju recentne flore koja nije sustavno istražena, kao što nisu niti provjereni nalazi ranijih istraživača. U najvećoj mjeri se to odnosi na kalnički greben, predjel Velikog Kalnika, njegovih “Zubi” te livadnu vegetaciju. Istraženost faune je neznatna i postavlja se pitanje što skorijih istraživanja entomofaune i faune paučnjaka, kalničkih gmazova te malih sisavaca. Nužno je publicirati i sve dosadašnje radove vezane uz istraživanje paleontoloških nalaza te opisati sva fosiliferna nalazišta. Šoderica Obzirom da se na sjevernom dijelu jezera tijekom ljeta odvija značajna turistička djelatnost s velikom koncentracijom turista, bilo bi od značaja istražiti u dva navrata, u rano proljeće i ljeti, osnovne biotičke i ekološke parametre jezera s posebnim osvrtom na mikrobiologiju te primarnu produkciju biomase. Rezultati ovih istraživanja bili bi važni za oblikovanje novih dijelova jezera i biopolja budućeg prirodno oblikovanog hidroekosustava. Mrtvice i bare Biološki procesi u ovim starim vodenim ekosustavima Podravine imaju kao posljedicu nastanak debljeg ili tanjeg sloja detritusa. U njemu se razvija bogat i zanimljiv živi svijet koji nam nije u cjelosti poznat. Bilo bi od značaja otpočeti biološka istraživanja ovog živog naselja te načiniti komparativan prikaz faune u mrtvici kod Đelekovca, mrtvici Osredek kod Gabajeve Grede, Ješkovu i Čambini. Kloštarski pijesci Osebujnost sadašnjeg živog naselja na ovom dijelu podravskih Pijesaka sa znanstvenog stajališta nalaže pto hitniju inventarizaciju i istraživanje. Jednako su od značaja svi dijelovi, kako biljnog, tako i životinjskog naselja. Peteranske livade Čitav niz biološko-ekoloških pojedinosti i suptilnih međuzavisnosti nije nam do danas poznat. Naročito su to odnosi vezani uz gusjenice velikih livadnih plavaca i odgovarajuće vrste livadnih mrava na lokalitetima u Podravini. Ova višegodišnja istaživanja mogla bi se provesti na livadnim biotopima velikog livadnog plavca i biljke velike krvare kod Peteranca. Pored zaštićenih dijelova prirodne baštine, kao i onih koji se predlažu za zaštitu, ukazuje se potreba za daljnjim biološkim i ekološkim vrednovanjem još nekolicine lokalnosti na razini Županije i njihovom evidentiranju kao potencijalnih vrijednosti za buduće postupke zaštite. 11.3.5. Poplavna područja zahtijevaju praćenje promjena s ciljem zaštite prostora u slučaju potencijalnog ugrožavanja ljudi i okoliša. 11.3.6. Za ribnjačka područja pratiti stanje u prostoru i održivosti ekosustava te intervenirati u slučaju njegovog narušavanja. 11.3.7. Demografska kretanja zahtijevaju praćenje trendova radi ravnoteže i predlaganja mjera za uspostavu ravnoteže. Prema dobivenim podacima iz popisa stanovništva 2001. godine moći će se u PPUO/G korigirati mjesto naselja u planiranom sustav naselja i razvojnih središta. 11.3.8. Pogranična, rubna i manje razvijena područja zahtijevaju praćenje stanja, pojava i procesa u cilju praćenja učinaka provedenih mjera. 11.3.9. Racionalno dimenzioniranje i korištenje građevinskih područja zahtijevaju primjenu mjera praćenja korištenja i predlaganja eventualnih promjena. 11.3.10.Zaštita i očuvanje prirodnih i kulturno-povijesnih obilježja i vrijednosti zahtijeva praćenje stanja, pojava i procesa radi pravodobnog interveniranja u slučaju narušavanja tih vrijednosti. 11.3.11.Izgradnja kapitalne infrastrukture i objekata od važnosti za Državu i Županiju zahtijeva primjenu mjera praćenja realizacije izgradnje radi ravnomjernijeg povezivanja i razvoja područja. Za poljoprivredne površine Županije utvrditi mogućnosti korištenja natapanja, prostore obuhvata, izvorišta vode i sustave natapanja 11.3.12.Za poljoprivredne povšine Županije utvrditi mogučnosti korištenja natapanja, prostore obuhvata, izvorišta vode i sustave natapanja. 11.3.13.Izvješćima o stanju u prostoru (stalnim monitoringom) pratiti stanja i pojave, a Programima mjera za unapređenje stanja u prostoru predlagati izradu potrebne prostorno-planske dokumentacije, interventnih studija za sanaciju narušenih stanja prostora, stručnih i znanstvenih podloga te programa, studija, projekata i drugih elaborata, a u svrhu racionalnog korištenja prostora u okviru održivog razvoja i rasta .
|
|||||||||||||||
