 |
 |
 |
 |
 |
|
|
|
|
|
|
|||||||||||||||
 
 NOVI PREGLED PROPISA Ugovori Banke Biljno zdravstvo Zdravstveno osiguranje Državne potpore Državni službenici Elektronička isprava Elektronička trgovina Elektronički mediji Financijsko osiguranje Gradnja Hrana Informacijska sigurnost Investicijski fondovi Izmjera i katastar Kazneni postupak Kazneni zakon Kemikalije Kreditne unije Kvaliteta zdravstvene zaštite Lijekovi Nasljeđivanje Obavljanje djelatnosti Obiteljski zakon Obrazovanje odraslih Obrt Obvezni odnosi (ZOO) Obvezno zdravstveno osiguranje Opći upravni postupak Oružje Osiguranje Osiguranje u prometu Ovrha - Ovršni zakon Parnični postupak Primjeri ugovora Porez na dobit Porez na dohodak Porez na kavu Posredovanje u prometu nekretnina Poticanje ulaganja Predmeti opće uporabe Prekršajni zakon Prijevoz - linijski Prijevoz opasnih tvari Prostorno uređenje i gradnja Rad - Zakon o radu Računovodstvo Revizija Stranci Sudovi Šport Šume Tajnost podataka Trgovačka društva Udomiteljstvo Udžbenici za školu Ugostiteljska djelatnost Umirovljenički fond Usluge u turizmu Veterinarstvo Volonterstvo Zabrane u zakonima Zakon o leasingu Zaštita bilja Zakon o radu Zaštita na radu Zaštita okoliša Zaštita potrošača Zaštita prirode Zaštita pučanstva Zaštita životinja Javna nabava NOVI PREGLED PROPISA 
|
 |
 Odredbe za provođenje prostornog plana Krapinsko - zagorske županije I. OPĆE ODREDBE Članak 1. Donosi se Prostorni plan Krapinsko - zagorske županije (u nastavku teksta: PPŽ). Prostorni plan sadrži prostornu i gospodarsku strukturu Županije, sustav središnjih naselja regionalnog značenja, sustav razvojne regionalne infrastrukture, osnove za uređenje i zaštitu prostora, prostornih mjerila, smjernice za gospodarski razvoj, za očuvanje i unapređenje prirodnih kulturno – povijesnih i krajobraznih vrijednosti, mjere za unapređenje i zaštitu okoliša, te druge elemente od važnosti za Županiju. Članak 2. Prostorni plan obuhvaća područje Županije utvrđenu Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (“Narodne novine” br. 10/97, 124/97, 68/98, 22/99, 117/99 i 128/99) površine 1224,22 km2 sa 25 općina i 7 gradova. Članak 3. PPŽ iz članka 1. ove Odluke sadržan je u elaboratu “Prostorni plan Krapinsko - zagorske županije “ koji se sastoji od tekstualnog i grafičkog dijela: a) Sadržaj tekstualnog dijela: I. Uvod 1. Polazišta 1.1. Položaj, značaj i posebnosti županijskog područja u odnosu na prostor i sustave Države 1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru 1.1.1.1. Površina, stanovništvo i naseljenost 1.1.1.2. Naselja 1.1.1.3. Područja uz državnu granicu 1.1.1.4. Tablični iskaz osnovnih podataka o stanju u prostoru Krapinsko-zagorske županije Drugi dio 1.1.2. Prostorno – razvojne i resursne značajke 1.1.2.1. Zemljopisna obilježja 1.1.2.2. Osnovne kategorije korištenja zemljišta 1.1.2.3. Područja pretežitih djelatnosti u odnosu na prirodne i druge resurse 1.1.2.4. Komunalna infrastruktura 1.1.2.5. Društvena infrastruktura 1.1.2.6. Graditeljska i prirodna baština 1.1.3. Obveze iz Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske i ocjena postojećih prostornih planova 1.1.3.1. Obveze iz Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske 1.1.3.2. Ocjena postojećih prostornih planova 1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje Prilog: Osnovni podaci po gradovima, općinama i naseljima Krapinsko - zagorske županije 2. Ciljevi prostornog razvoja i uređenja 2.1. Ciljevi prostornog razvoja regionalnog, državnog i međunarodnog značaja 2.1.1. Razvoj gradova i značajnih infrastrukturnih sustava 2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora 2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša 2.2. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja 2.2.1. Demografski razvoj 2.2.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture 2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i ostale infrastrukture 2.2.3.1. Razvoj naselja 2.2.3.2. Razvoj društvene infrastrukture 2.2.3.3. Razvoj prometne i ostale infrastrukture 2.2.4. Zaštita krajobraznih vrijednosti 2.2.5. Zaštita prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina Nastavak 2.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području Županije 2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora 2.3.2. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture 3. Plan prostornog uređenja 3.1. Prikaz prostornih struktura Županije u odnosu na stanje i razvojna opredjeljenja Županije i Države 3.2. Organizacija i osnovna namjena i korištenje prostora 3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina 3.3. Sustav središnjih naselja i razvojnih središta 3.3.1. Gravitacioni odnosi i centralitet naselja 3.3.2. Razvojna žarišta 3.4. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti od značaja za Županiju i Državu 3.4.1. Gospodarstvo 3.4.2. Društvene djelatnosti 3.5. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora 3.5.1. Iskaz površina za posebno vrijedna i/ili osjetljiva područja i cjeline 3.6. Razvoj infrastrukturnih sustava 3.6.1. Prometni infrastrukturni sustav 3.6.2. Vodnogospodarski sustav 3.6.3. Energetski sustav 3.7. Postupanje s otpadom 3.8. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš II. Odredbe za provođenje 1. Uvjeti razgraničenja prostora prema obilježju, korištenju i namjeni 2. Uvjeti određivanja prostora građevina od važnosti za Državu i Županiju 3. Uvjeti smještaja gospodarskih sadržaja u prostoru 4. Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti u prostoru 5. Uvjeti određivanja građevinskih područja i korištenja izgrađena i neizgrađena dijela područja 6. Uvjeti (funkcionalni, prostorni, ekološki) utvrđivanja prometnih i drugih infrastrukturnih sustava u prostoru 7. Mjere očuvanja krajobraznih vrijednosti 8. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno – povijesnih cjelina 9. Postupanje s otpadom 10. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš 11. Mjere provedbe 11.1. Obveza izrade dokumenata prostornog uređenja 11.2. Područja primjene posebnih razvojnih i drugih mjera 11.3. Područja i lokaliteti za istraživanje i praćenje pojava i procesa u prostoru 11.4. Građevine obrane Dokumentacija i suradnja a) Pregled korištenih relevantnih dokumenata b) Suradnja tijela, ustanova i subjekata b) Sadržaj grafičkog dijela: Kartografski prikazi u mjerilu 1:100 000 Kartografski prikaz 1. Korištenje i namjena prostora Kartografski prikaz 2. Infrastrukturni sustavi Kartografski prikaz 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora Kartografski prikaz 3.1. Prirodna i kulturna baština Grafički prilozi – kartogrami u mjerilu 1:200 000 Kartogram 1. Teritorijalno – politički ustroj Kartogram 2. Administrativna sjedišta i razvrstaj državnih i županijskih cesta Kartogram 3. Sustav središnjih naselja i razvojnih središta Kartogram 4.1. Vodoopskrba Kartogram 4.2. Elektroopskrba Kartogram 4.3. Plinoopskrba Kartogram 4.4. Pošta i telekomunikacije Kartogram 5. Odvodnja, uređenje vodotoka i voda, postupanje s otpadom II. Odredbe za provođenje 1. Uvjeti razgraničenja prostora prema obilježju, korištenju i namjeni članak 4. Prostornim planom Krapinsko - zagorske županije (u daljnjem tekstu: PPŽ) uvažavanjem društveno gospodarskih, prirodnih, kulturno - povijesnih i krajobraznih vrijednosti razrađuju se načela prostornog uređenja i utvrđuju ciljevi prostornog razvoja, te organizacija, zaštita, korištenje i namjena prostora Županije. Razvoj u prostoru potrebno je provoditi racionalnim gospodarenjem u cilju njegove zaštite i očuvanja. Korištenje i namjena prostora uvjetovana je osnovnim obilježjima prostora i podjelom na građevinska (izgrađena i neizgrađena), kultivirana i prirodna područja. članak 5. Građevinska područja obuhvaćaju ona područja u Županiji na kojima su izvršeni ili se planiraju izvršiti zahvati u prostoru kojima se trajno mijenja stanje u prirodnom okruženju. Aktivnosti kojima se mijenja stanje u prostoru (gradnja, eksploatacija, sanacija i drugo) izvodi se: - u naseljima na građevinskim područjima (izgrađeno i neizgrađeno područje) - izvan građevinskih područja naselja (izdvojene funkcije i infrastruktura) Građevinska područja za razvoj naselja utvrđuju se prostornim planom općine/grada (u daljnjem tekstu: PPUO/G) sukladno zakonskim propisima, za zadovoljavanje funkcija stanovanja i svih drugih spojivih funkcija sukladnih važnosti i značenju naselja kao što su radne zone, trgovine, zdravstvo, prosvjeta, kultura, šport, uprava, servisi i slično. članak 6. Izvan građevinskog područja može se pod određenim uvjetima planirati gradnja: - građevine infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd.), - stambene i gospodarske zgrade za vlastite potrebe i potrebe seoskog turizma ako su u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti, - građevine za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina, - zdravstvene i športsko-rekreacijske građevine, - građevine za potrebe obrane, - ostale građevine sukladne važećim Zakonskim propisima. članak 7. Kultivirani (ruralni poljodjelski) predjeli su ona područja u kojima se ljudske aktivnosti odvijaju bez većih promjena stanja prirodnog okruženja kroz djelatnosti kao što su poljoprivreda, voćarstvo, vinogradarstvo i stočarstvo. Prema osnovnim namjenama kultivirana područja u Županiji dijele se na: - manje poljoprivredne površine isprepletene šumskim zemljištem i dijelovima građevinskih područja, - ostala obradiva poljoprivredna tla članak 8. Prirodni predjeli su područja u kojima se ljudske aktivnosti odvijaju isključivo u funkciji zaštite i očuvanja relativno stabilnih eko sustava ili u funkciji ograničenog i kontroliranog gospodarskog iskorištavanja prirodnih resursa kao što je šumarstvo, vodno gospodarstvo, lovstvo, rekreacija i turizam. Prema namjeni prirodna područja mogu biti: - šumske površine koje se po svojoj namjeni dijele na gospodarske, zaštitne i šume posebne namjene, - vodne površine koje se u pogledu namjene, korištenja i zaštite na području Županije dijele na tekućice i umjetna jezera (retencije i bajeri), U odnosu na osjetljivost prostora, njegovu podobnost i prihvatnost za određene aktivnosti glede prirodnih obilježja i sustava, utvrđuju se tri razine ograničenja. a) I razina ograničenja – to su dijelovi prostora izvan građevinskih područja naselja u kojima je zabranjena svaka nova gradnja: a1 - I i II zona zaštite izvorišta osim priključne infrastrukture uz izvođenje sa posebnim mjerama zaštite. a2 - prostori prirodnih inundacijskih područja, odnosno 20 m od nožice nasipa, a3 - zaštićeni dijelovi prirodne i kulturne baštine (ukoliko se propisanim mjerama zaštite ne dozvoljavaju izuzeci). Iznimno, zabrana se ne odnosi na infrastrukturu u područjima navedenim pod a2 i a3 ali uz izvođenje posebnih mjera zaštite i to samo u slučaju ako je zamjensko rješenje neopravdano skupo. b) II razina ograničenja – to su dijelovi prostora ograničene gradnje i regulative, u kojima se može planirati gradnja uvažavajući posebne zaštitne mjere i uvjete uređenja prostora: b1 - III zona zaštite izvorišta, b2 - poljoprivredno zemljište u skladu sa propisima o poljoprivrednom zemljištu (u PPŽ-u označeno kao “Ostala obradiva poljoprivredna tla”), b3 - predjeli planirani za stavljanje pod zaštitu prema Zakonu o zaštiti prirode i predjeli definirani u PPŽ kao prirodni krajobraz, b4 – pojas do 50 m od ruba šume. c) III razina ograničenja – to su ostali dijelovi prostora u kojima je planirana gradnja bez posebnih ograničenja. članak 9. Način korištenja prostora za određenu namjenu utvrđuje se prema vrsti i opsegu propisane zaštite i očuvanja prostora: a) zaštita prirodnih predjela, odnosno prirodnih resursa: vode, šume, biljni i životinjski svijet, krajobraz, biološka raznolikost i dr. u cilju zadržavanja prevladavajuće biofizičke strukture i daljnjeg razvoja relativno stabilnih ekosustava, b) zaštita kultiviranih predjela u cilju racionalnog korištenja i zauzimanja prostora i očuvanja identiteta ruralnog krajolika, c) zaštita okoliša unutar izgrađenih (urbanih) područja u cilju zaštite zdravlja i unapređenja života ljudi (tlo, voda, zrak, buka, otpad i dr.). članak 10. Osnovna namjena, korištenje i zaštita prostora prikazani su u grafičkom dijelu PPŽ eksplicitno, a obzirom na mjerilo kartografskog prikaza (1:100 000), prostorni položaj i razmještaj pojedinih namjena (elemenata) očitavaju se kao načelne planske kategorije. Detaljnije razgraničenje površina određuje se PPUO/G-om i drugom prostorno planskom dokumentacijom. 2. Uvjeti određivanja prostora građevina od važnosti za Državu i Županiju članak 11. Prostorni položaj, razmještaj i dimenzioniranje površina za građevine od važnosti za Državu i Županiju se u grafičkom dijelu PPŽ s obzirom na značenje i ulogu Plana i mjerilo kartografskih prikaza očitavaju i tumače kao plansko – usmjeravajući, načelni elementi koji će se razraditi i konkretizirati dokumentima prostornog uređenja niže razine te drugim dokumentima. članak 12. Na temelju Strategije i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske, te posebnih propisa određuju se građevine od posebnog interesa za Državu i Županiju za koje se do donošenja PPUO/G-a, izdavanje lokacijske dozvole može temeljiti na PPŽ-e uz uvjet da se prethodno izradi stručna podloga za izdavanje lokacijske dozvole: A. Prometne građevine A.1. Cestovne građevine s pripadajućim građevinama i uređajima A.1.1. Građevine od važnosti za Državu - autocesta: Macelj – Zagreb – Split – međunarodni cestovni pravac E – 59 (dio Pyhrnske autoceste). Postojeća je dionica iz pravca Zagreba do Velike Vesi i planirana (izrada tehničke dokumentacije) dionica od Velike Vesi do graničnog prijelaza Macelj. Koridor se dimenzionira u istoj širini kao i u izvedenom dijelu. - brza cesta - zagorska transverzala; planirana dionica; Krapina – Đurmanec (čvor autoceste E-59) –Lepoglava- Ivanec - Varaždin – Čakovec, odnosno pravac Krapina (čvor na autocesti Sv. Križ Začretje)-Lepoglava – Ivanec-Varaždin-Čakovec kao moguće varijantno rješenje. Širina koridora mora omogućiti izgradnju u punom profilu u krajnjoj fazi za četiri vozne trake. - brza cesta - zagrebački prsten; planirana dionica; Popovec- tunel ispod Laza – Marija Bistrica– Zlatar Bistrica- Mokrice (čvor autoceste E – 59; Oroslavje; Zabok) sa spojem na Breznički Hum (Zlatar Bistrica – Konjščina – Hraščina – Breznički Hum (čvor na autocesti E-65)). Širina koridora mora omogućiti izgradnju u punom profilu u krajnjoj fazi za četiri vozne trake. - javne ceste razvrstane u državne ceste - međunarodni granični cestovni prijelaz I kategorije Macelj - Gruškovje - međunarodni granični cestovni prijelazi II kategorije: Razvor – Bistrica ob Sotli i Lupinjak - Dobovec - međudržavni granični cestovni prijelazi II kategorije: Mihanović Dol – Orešje, Miljana – Imeno i Hum na Sutli – Rogatec. A.1.2. Građevine od važnosti za Županiju - javne ceste razvrstane u županijske ceste - koridori za istraživanje mogućih ostalih trasa cesta (brze ceste, zamjenske ceste, obilaznice, pogranične i turističke) navedene u poglavlju 6. ovih Odredbi za provođenje - granični prijelazi za pogranični promet Postojeće državne i županijske ceste su u ovom planu razvrstane na osnovu postojećih posebnih propisa, temeljem kojih su moguće promjene u razvrstavanju bez izmjene ovog plana. Za sve postojeće ceste širina koridora treba osigurati nužna proširenja za ublažavanje zavoja, rekonstrukciju kritičnih dionica, po potrebi, prvenstveno kroz naselja izgradnjom pješačkih i biciklištičkih staza, na ključnim križanjima omogućenje izgradnje dodatnih traka za skretanje, na pružnim prijelazima omogućiti izgradnju potrebnih postrojenja za unapređenje sigurnosti prometa uz osiguranje prostora za preglednost. Za sve nove ceste prvenstveno voditi trase izbjegavajući građevinska područja naselja, broj križanja sa sporednim cestama svesti na najnižu razinu uz provedbu svih prometno – tehničkih i sigurnosnih mjera primjerenih kategoriji ceste, trase maksimalno uklapati u prostor vodeći računa o krajobraznim i kulturno - povijesnim vrijednostima prostora kroz koji prolaze, elemente ceste (uzdužne i poprečne) dimenzionirati na bazi prometnih projekata. Za sve granične cestovne prijelaze osigurati potrebne prostorne uvjete na temelju posebnih potreba koje proizlaze iz kategorije prijelaza i zahtjeva nadležnih službi, uz nastojanje da se zauzimanje novih prostora maksimalno racionalizira i po mogućnosti, objedini u zajedničke interese s odgovarajućim službama susjedne Države. A.2. Željezničke građevine s pripadajućim građevinama, postrojenjima i uređajima A.2.1. Građevine od važnosti za Državu - planirana brza željeznička pruga Zagreb (Zaprešić) – Zabok – Krapina – granica R. Slovenije (Pragersko – Maribor) – Beč (R. Austrija), koja će većim dijelom iz pravca Zagreba do Krapine koristiti trase postojećih pruga uz eventualno potrebna prometno – tehnička unapređenja koja će se utvrditi odgovarajućim studijama i projektima. - planirana brza željeznička pruga Krapina –Lepoglava – Ivanec – Varaždin – Čakovec – R. Mađarska. Dijelove trase nastojati maksimalno moguće objediniti u zajednički cestovno – željeznički koridor. - željeznička pruga I reda Zagreb – Zabok – Varaždin - željezničke pruge II reda Zabok – Gornja Stubica, Zabok – Krapina – Đurmanec – R. Slovenija, Savski Marof – Kumrovec – R.Slovenija i Novi Golubovec – Varaždin Za postojeće željezničke pruge I i II reda u cilju unapređenja prometno – tehničkih i sigurnosnih karakteristika ovih pruga, potrebno je predvidjeti osiguranje prostora za ublažavanje zavoja a dijelom i za poboljšanje vertikalnih elemenata trase. A.2.2. Građevine od važnosti za Županiju - koridori za istraživanje mogućih željezničkih pruga: Stubičke Toplice (spoj na postojeću prugu II reda Zabok – Donja Stubica) - tunel Gračani - Zagreb i Konjščina (veza na postojeću prugu Zagreb – Zabok – Varaždin) – Komin – Sesvete za zatvaranje zagrebačkog prstena željeznicom. Ovi koridori moraju zadovoljiti zahtjeve za uklapanjem u okolni prostor koji će proizaći iz procjene utjecaja na okoliš, a dimenzioniranje prometno – tehničkih elemenata provest će se na temelju prethodnih prometnih projekata. A.3. Zrakoplovne građevine A.3.1. Građevine od važnosti za Državu - zračna luka (pristanište) 2 C/1A kod/klasa/kategorija za postupak istraživanja predložene su četiri lokacije: na području općine Sv.Križ Začretje, općine Petrovsko, općine Marija Bistrica i grada Zaboka. Osiguranje i dimenzioniranje prostora za zrakoplovnu građevinu provest će se na temelju međunarodnih propisa za kategoriju zrakoplovne luke (pristaništa), uvažavajući zahtjeve iz procjene utjecaja na okoliš, posebno vodeći računa o ograničenjima i uvjetima koji se postavljaju u zračnom prostoru oko i iznad zrakoplovne luke (pristaništa) i na doletno – odletnim površinama. B. Energetske građevine B.1. Elektroenergetske građevine B.1.1. Građevine od važnosti za Državu - TE “Jertovec” kombi elektrana na prirodni plin (instalirano 88 MW, predviđena za rekonstrukciju i proširenje na 240 MW) - sve elektrane koje ulaze u javni elektroopskrbni sustav - dalekovodi, transformatorska postrojenja i rasklopna postrojenja napona 110 kV i više, postojeće i planirane B.1.2. Građevine od važnosti za Županiju - male elektrane koje ne ulaze u javni elektroopskrbni sustav - dalekovodi, TS postrojenja i rasklopna postrojenja napona 35 kV i 20 kV, postojeće i planirane Prilikom daljnjeg utvrđivanja trase novih dalekovoda, iste je potrebno objedinjavati u zajedničke koridore s postojećima, odnosno nastojati gdje je god to moguće formirati zajedničke infrastrukturne koridore. B.2. Građevine za transport nafte i plina s pripadajućim objektima, odnosno uređajima i postrojenjima B.2.1. Građevine od važnosti za Državu - magistralni plinovod Rogatec – Zabok f 500 mm - magistralni plinovod Zabok – Ivanja Reka f 500 mm - magistralni plinovod Zabok – Ludbreg f 500 mm - primopredajna plinska mjerna stanica Rogatec - planirana - građevine za skladištenje naftnih proizvoda Zabok B.2.2. Građevine od važnosti za Županiju - glavni plinovodi za distributivna područja: Zabok – Dubrovčan – Kumrovec, Zabok – Oroslavje, Zlatar Bistrica – Zlatar, MRS Zabok, MRS Bedekovčina, MRS Zlatar Bistrica, MRS Konjščina, MRS Tuheljske Toplice, MRS Dubrovčan, MRS Klanjec i MRS Oroslavje B.3. Građevine za eksploataciju mineralnih sirovina B.3.1. Građevine od važnosti za Državu - građevine za eksploataciju geotermalnih voda - građevine za eksploataciju ugljena B.3.2. Građevine od važnosti za Županiju - građevine za eksploataciju kamena, opekarske gline, pijeska i druge vrste eksploatacije pod uvjetom da se mogu osnovati kao odobrena eksploatacijska polja (sukladno članku 16. stavak 3. ovih Odredbi za provođenje). C. Vodne građevine C.1. Zaštitne i regulacijske C.1.1. Građevine od važnosti za Državu - građevine na slivu međudržavne rijeke Sutle - građevine na dijelu toka rijeke Krapine označene kao državni vodotok - građevine akumulacije Sutlansko jezero - građevine za sanaciju bujica Macelja i bujica sjevernih obronaka Medvednice označenih kao državne vode - retencije i akumulacije za obranu od poplava i višenamjenske akumulacije s prostorom za prihvat poplavnog vala zapremine 1 x 106 m3 i više - građevine za zaštitu državnih i županijskih cesta - građevine za zaštitu magistralnih željezničkih pruga - građevine za zaštitu od erozija i bujica kojima se utječe na režim voda na području dviju ili više županija C.1.2. Građevine od važnosti za Županiju - retencije i akumulacije za obranu od poplava i višenamjenske akumulacije s prostorom za prihvaćanje vodnog vala zapremine manje od 1x106 m3 - građevine za zaštitu većih naselja i gospodarskih zona - građevine na ostalim lokalnim vodama kojima se utječe na provođenje jedinstvenog plana upravljanja na slivnom području C.2. Građevine za korištenje voda C.2.1. Građevine od važnosti za Državu - vodoopskrbni sustav kapaciteta 100 l/s i više, postojeći i planirani - regionalni vodoopskrbni sustav čije se izvorište nalazi na području dviju ili više županija - ribnjak površine veće od 5 ha - zahvati za korištenje voda na međudržavnoj rijeci Sutli, na Sutlanskom jezeru i na dionici rijeke Krapine označene kao državni vodotok - vodozahvat, odnosno crpna stanica za korištenje mineralnih i termalnih voda, koje se koriste u ljekovite i rekreativne svrhe ili kao voda za piće C.2.2. Građevine od važnosti za Županiju - vodoopskrbni sustav sa kapitalnim objektima kapaciteta 20 - 100 l/s - ribnjak površine 1 – 5 ha C.3. Građevine za zaštitu voda C.3.1. Građevine od važnosti za Državu - sustavi i uređaji za pročišćavanje otpadnih voda kapaciteta većeg od 25000 ES (ekvivalentnih stanovnika, sukladno globalnom koncepcijskom rješenju odvodnje otpadnih voda Krapinsko - zagorske županije koje je u izradi) C.3.2. Građevine od važnosti za Županiju - sustavi i uređaji za pročišćavanje otpadnih voda kapaciteta od 5000 – 25000 ES koji će se graditi prema globalnom koncepcijskom rješenju odvodnje otpadnih voda Krapinsko - zagorske županije koji je u izradi (članak 36. ovih Odredbi za provođenje) D. Građevine društvenih djelatnosti D.1. Građevine od važnosti za Državu - Visoka i viša ekonomska škola u Zaboku - igralište za golf s pratećim sadržajima (članak 27. ovih Odredbi za provođenje) - športski i rekreacijski centar površine 5 ha i više D.2. Građevine od važnosti za Županiju - Srednje škole u Krapini, Zaboku, Pregradi, Oroslavju, Zlataru, Bedekovčini i Konjščini - Bolnica za kardiovaskularnu kirurgiju Krapinske Toplice - Opća bolnica Zabok, Specijalne bolnice za liječenje reumatskih bolesti i rehabilitaciju Krapinske Toplice i Stubičke Toplice - planirana Županijska bolnica Bračak - termalno – rekreacioni centri Tuheljske Toplice, Sutinske Toplice i Šemničke Toplice E. Proizvodne građevine E.1. Građevine od važnosti za Državu - proizvodnja obojenih metala, nemetalnih minerala, keramike, papira, tekstila, kože i stakla E.2. Građevine od važnosti za Županiju - zone malog gospodarstva i poduzetništva te obrtničkih djelatnosti koje se smještavaju u građevinska područja sukladno članku 31. ovih Odredbi za provođenje F. Građevine za postupanje s otpadom F.1. Građevine od važnosti za Državu - građevine za obradu, skladištenje i odlaganje opasnog otpada sukladno članku 58. ovih Odredbi za provođenje F.2. Građevine od važnosti za Županiju - građevine za obradu, skladištenje i odlaganje komunalnog i neopasnog tehnološkog otpada sukladno članku 55. 56. i 57. ovih Odredbi za provođenje G. Prirodna i kulturna baština G.1. Baština od važnosti za Državu - Park prirode Medvednica - Arheološko nalazište Hušnjakovo, Krapina - Etnološki muzej na otvorenom, Kumrovec - Dvorac Ratkaj (Veliki Tabor), Desinić - Crkva B. D. Marije Snježne, Belec, Zlatar - Zavjetna crkva Majke Božje Jeruzalemske, Trški Vrh, Krapina - Marijansko svetište Marija Bistrica G.2. Baština od važnosti za Županiju - zaštićena prirodna baština i predviđena za zaštitu, sukladno članku 47. i 48. ovih Odredbi za provođenje - zaštićena kulturna baština i predviđena za zaštitu, sukladno članku 52. ovih Odredbi za provođenje H. Građevine posebne namjene H.1. Građevine od važnosti za Državu - vojne građevine i građevine od posebnog značaja za obranu države, sukladno posebnim propisima i članku 77. ovih Odredbi za provođenje H.2. Građevine od važnosti za Županiju - slobodne zone - trgovački centri površine 5 ha i više - građevine za sklanjanje ljudi i materijalnih dobara (sukladno članku 74. ovih Odredbi za provođenje) članak 13. Prilikom određivanja uvjeta za građevine od važnosti za Državu i Županiju, potrebno je na odgovarajući način primjeniti uvjete utvrđivanja prometnih i drugih infrastrukturnih sustava sadržanih u poglavlju 6, te drugih posebnih uvjeta sadržanih u poglavlju 7, poglavlju 8, poglavlju 10, kao i mjere koje proizlaze iz drugih dokumenata koji će se izraditi sukladno poglavlju 11 ovih Odredbi za provođenje. Građevine od važnosti za Državu i Županiju koje se grade ili rekonstruiraju unutar građevinskih područja (infrastruktura u naselju, proizvodne građevine, bescarinska zona i robno-transportno središte, športske, turističke i ugostiteljske građevine, građevine unutar povijesnih, gradskih i gradsko-seoskih cjelina planiraju se PPUO/G, te drugim dokumentima prostornog uređenja ukoliko se takvi dokumenti izrađuju. Prilikom gradnje ili rekonstrukcije, odnosno izrade PPUO/G potrebno je uvažavati: - kriterije zaštite lokalne kulturne baštine, ako cesta prolazi u području naselja koje se štiti kao kulturno dobro - pravilo da se priključak na javnu cestu objedinjava za više građevina - da se lokacija građevine uz cestovnu prometnicu utvrđuje uvažavajući potrebu rekonstrukcije ili proširenja te prometnice prema propisanim tehničkim uvjetima ukoliko postoje. 3. Uvjeti smještaja gospodarskih sadržaja u prostoru članak 14. Od gospodarskih sadržaja utvrđuju se osnovna usmjerenja i uvjeti za smještaj: - industrije, malog gospodarstva, poduzetništva i obrtništva, - rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, - poljodjelstva - šumarstva - turizma članak 15. Industrijski sadržaji, zone malog gospodarstva i poduzetništva te obrtničke djelatnosti, smještavaju se u građevinska područja naselja, osim hidroenergetskih postrojenja (ako će biti malih hidroelektrana) postrojenja za eksploataciju mineralnih sirovina i drugih postrojenja i djelatnosti, koja su vezana na iskorištenje prirodnih resursa. Potrebno je prvenstveno težiti boljem iskorištenju i popunjavanju postojećih industrijskih i drugih zona namjenjenih ovim djelatnostima, s ciljem da se potpunije iskoristi prostor i infrastruktura u njima i spriječi neopravdano zauzimanje novih površina. Poželjno je poticati disperziju djelatnosti u lokalne centre s ciljem aktiviranja neiskorištenih potencijala i jačanja policentrične strukture gradova i naselja. U tom cilju predlaže se poticati ubrzani razvoj gospodarstva u gradskim naseljima kako bi ojačanjem njihovih funkcija u prostoru i stvaranjem pretpostavki za postupno poprimanje obilježja gradova srednje veličine, zauzeli svoje važno mjesto i ulogu žarišta i nositelja razvitka okolnog prostora u policentričnoj mreži gradova Županije. Potrebno je poticati razvoj malog i srednjeg gospodarstva, poduzetništva i obrtništva, posebice u općinskim središtima i naseljima s više od 1 000 stanovnika, s ciljem da ta naselja unapređuju svoja razvojna i urbana obilježja i ostvare svoje planirano mjesto i ulogu u mreži naselja i mreži žarišta i podžarišta razvitka u prostoru. Planiranje novih radnih zona treba temeljiti na realnom programu i analizi isplativosti u odnosu na troškove pripreme, opremanja i uređenja zemljišta. članak 16. Rudarstvo i eksploatacija mineralnih sirovina vezana je na iskorištenje prirodnih resursa i te se djelatnosti smještavaju uz ležišta sirovina. Postojeća eksploatacijska polja moguće je koristiti (proširivati) uz uvjete propisane zakonom, a dijelove i cjeline koji se napuštaju i zatvaraju potrebno je sanirati, revitalizirati ili prenamjeniti u skladu s izrađenom dokumentacijom na načelima zaštite okoliša. Na području Županije moguće je formirati nova eksploatacijska polja, pod uvjetom da se planiraju u općinskim i gradskim prostornim planovima uvažavajući osnovne smjernice i preporuke iz PPŽ-a o zaštiti okoliša i očuvanja krajobraznih dijelova prostora te da na temelju prethodnih istraživanja zadovolje propise o rudarstvu. članak 17. Izgradnja ribnjaka i pratećih građevina za uzgoj ribe moguća je isključivo na poljoprivrednom zemljištu katastarskih kultura močvara, trstik, napuštene eksploatacije gliništa, koritima i rukavcima rijeka te na neplodnom tlu. Minimalna površina ribnjaka za uzgoj konzumne ribe je 1 ha. Posebne uvjete za gradnju i uređenje ribnjaka izdaju državna tijela nadležna za vode i poljoprivredu. Maksimalni iskop za ribnjak je na dubini do 2,5 m (osim postojećih ribnjaka). Udaljenost ribnjaka od susjednih parcela mora biti takva da ne utječe na vodni režim susjednog obradivog zemljišta, a ovisno o strukturi tla. U brdskim predjelima, na protočnim vodama ili uz njih, moguća je izgradnja ribnjaka i pratećih građevina i na manjim površinama od navedenih, pod uvjetom da je njihova isplativost dokazana odgovarajućim programom o namjeravanim ulaganjima. Materijal koji nastaje prilikom iskopa ribnjaka potrebno je, u pravilu, deponirati uz lokaciju ribnjaka, odnosno iskoristiti za uređenje okolnog prostora, kako bi se po prestanku njegovog korištenja iskopani materijal iskoristio za sanaciju iskopa. Gradovi/općine će svojim planovima detaljnije propisati način postupanja s iskopanim materijalom prilikom formiranja ribnjaka. članak 18. Razvoj poljoprivrede treba temeljiti na tržišnim načelima i obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, uključujući i farmerski tip gospodarstva. Prvenstveno je potrebno zaustaviti svako daljnje usitnjavanje i stimulirati povećanje zemljišnog posjeda, a poželjno je i pristupiti novom utvrđivanju vrijednosti (razreda) tla i djelotvornijoj zaštiti plodnog zemljišta. Potrebno je mijenjati strukturu i uvoditi specijalizaciju poljoprivredne proizvodnje s orijentacijom na smanjenje i prestanak uporabe sredstava koja doprinose povećanju koncentracije štetnih tvari u tlu i vodi. članak 19. Izvan naselja može se planirati izgradnja stambenih i gospodarskih građevina za vlastite potrebe i potrebe seoskog turizma, sve u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti, na temelju kriterija PPUO/G-a, uvažavajući težnju prema okrupnjavanju zemljišta u cilju zaštite prostora i sprečavanju neprimjerene izgradnje izvan naselja, te smjernica i preporuka ovih Odredbi za provođenje. članak 20. Izvan naselja, u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti, moguća je izgradnja: - montažnih i montažno-demontažnih građevina, - polumontažnih građevina i - čvrstih građevina. Dopustivu izgradnju građevina izvan naselja u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti, moguće je planirati: - na posjedu primjerene veličine, a - za stočarsku i peradarsku proizvodnju iznad minimalnog broja uvjetnih grla. U slučaju da nije ispunjen uvjet o primjerenoj veličini posjeda ili minimalnom broju uvjetnih grla, izgradnju izvan naselja u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti moguće je dozvoliti na temelju programa o namjeravanim ulaganjima kojim se dokazuje opravdanost izgradnje. Prilikom izgradnje potrebno je ispuniti sve propisane uvjete zaštite okoliša i očuvanja krajobraza. članak 21. Preporuke za primjerenu veličinu posjeda na kojem se planira izgradnja građevina izvan naselja u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti, ovisno o vrsti i intenzitetu poljoprivredne djelatnosti, su: - građevina/građevine za intenzivnu ratarsku djelatnost na posjedu minimalne veličine od 5 ha, - građevina/građevine za uzgoj voća ili voća i povrća na posjedu minimalne veličine od 2 ha, - građevina/građevine za uzgoj povrća na posjedu minimalne veličine od 1 ha, - građevina/građevine za uzgoj vinove loze na posjedu minimalne veličine od 1 ha, - građevina/građevine za uzgoj cvijeća na posjedu minimalne veličine od 0,5 ha. članak 22. Preporuke za minimalni broj uvjetnih grla temeljem kojeg se može planirati izgradnja građevina (farme) za uzgoj stoke i peradi iznosi 10 uvjetnih grla. Uvjetnim grlom podrazumjeva se grlo težine 500 kg i obilježava koeficijentom 1. Sve vrste stoke i peradi svode se na uvjetna grla primjenom slijedećih koeficijenata: Vrsta stoke Koeficijent Broj uvjetnih grla - krava, steona junica 1,00 10 - bik 1,50 7 - vol 1,20 8 - junad 1 – 2 god. 0,70 14 - junad 6 – 12 mjeseci 0,50 20 - telad 0,25 40 - krmača + prasad 0,055 182 - tovne svinje do 6 mjeseci 0,25 40 - mlade svinje 2 – 6 mjeseci 0,13 77 - teški konji 1,20 8 - srednje teški konji 1,00 10 - laki konji 0,80 13 - ždrebad 0,75 13 - ovce, ovnovi, koze i jarci 0,10 100 - janjad i jarad 0,05 200 - tovna perad 0,00055 18 000 - konzumne nesilice 0,002 5 000 - rasplodne nesilice 0,0033 3 000 - za druge životinjske vrste (krznaši, kunići i sl.) minimalni broj uvjetnih grla utvrđuje se Programom o namjeravanim ulaganjima iz članka 23. ovih Odredbi za provođenje. članak 23. Programom o namjeravanim ulaganjima temeljem kojeg se može planirati izgradnja potrebno je minimalno prikazati: - površinu poljoprivrednog zemljišta predviđenu za korištenje, - vrstu/vrste poljoprivredne proizvodnje koja će se organizirati na zemljištu, - broj i okvirnu veličinu potrebne građevine/građevina sa predviđenim razmještajem, ovisno o vrsti i količini namjeravane poljoprivredne proizvodnje i obrade, - pristup na javne ceste, - potrebu za prometnom i komunalnom infrastrukturom, - moguću turističku ponudu seljačkog domaćinstva (seoski turizam), ako se predviđa, - mjere zaštite okoliša, - ekonomsku opravdanost ulaganja - opskrbu vodom - pročišćavanje otpadnih voda članak 24. Građevine (farme) za intenzivnu stočarsku i peradarsku proizvodnju mogu se planirati na odgovarajućoj udaljenosti od ruba građevinskog područja naselja kako bi se spriječili možebitni negativni utjecaji. Minimalne udaljenosti utvrđuju se u PPUO/G-u, a mogu biti veće ili manje od navedenih (što zahtijeva obrazloženje u planu), ali se preporučuje da ne budu manje od: Broj uvjetnih grla Min. udaljenost (m) 10 – 20 100 21 – 100 150 101 – 300 300 301 – 800 i više 500 Gospodarske građevine za obavljanje intenzivne ratarske djelatnosti planiraju se na udaljenosti od najmanje 100 m od ruba građevinskog područja naselja. Udaljenost gospodarskih zgrada namijenjenih intenzivnoj poljoprivrednoj djelatnosti od prometnih koridora također se utvrđuju u PPUO/G-u, a preporučuju se minimalne udaljenosti: 100 m od državnih, 50 m od županijskih i 30 m od lokalnih cesta. Preporuča se grupiranje građevina iz ovog članka, u jednom dijelu posjeda radi izbjegavanja raštrkane izgradnje odnosno zaštite poljoprivrednog zemljišta. članak 25. Poljoprivredna proizvodnja i uzgoj stoke u seoskom domaćinstvu za individualne potrebe te izgradnja na površinama manjim od preporučenih za voćnjake, vinograde, povrtnjake, cvjetnjake i slično, može se planirati unutar naselja u skladu s odredbama PPUO/G-a. članak 26. Šumarstvo kao gospodarska djelatnost u prostoru Županije ima posebno značenje radi očuvanja i pojačane zaštite šumskog fonda. Razvoj šumarstva kao gospodarske djelatnosti potrebno je temeljiti na načelu održivog gospodarenja. Gospodarenje šumama (naročito privatnim) s gledišta korištenja i zaštite prostora treba unaprijediti prema stručnim kriterijima i principima šumarske struke u cilju naglašavanja općekorisnih funkcija šuma i održavanja ekološke ravnoteže u prostoru. Nizinskim šumama potrebno je gospodariti na poseban način uvažavajući osjetljivost prostora i raznolikost zahtjeva koji se tu pojavljuju, te činjenicu da te šume u gospodarskom smislu nemaju veću važnost, ali su izuzetno bitne u svojoj zaštitnoj funkciji i očuvanju ekološke stabilnosti okoliša, pa je njihove površine poželjno povećavati. Gospodarenje šumama unutar zaštićenih i posebno vrijednih područja potrebno je uskladiti sa mjerama zaštite i drugim smjernicama koje su načelno propisane u poglavljima 7. i 8. ovih Odredbi za provođenje. članak 27. Razvoj turizma sa gledišta korištenja prostora i planiranja sadržaja u prostoru vezan je uz: a) područja koja obilježava visoka kvaliteta termalne vode (Županija s najvećom koncentracijom toplica u Hrvatskoj), te duga tradicija i kvaliteta zdravstvenih (pretežito lječilišno – rehabilitacijskih) usluga koja bi trebalo u prvom redu proširiti hoteljerskom i rekreacijskom ponudom, u Krapinskim, Stubičkim, Tuheljskim, Sutinskim i Šemničkim Toplicama. b) kulturno-povijesne lokalitete međunarodnog, nacionalnog i regionalnog značaja na području cijele Županije c) vjerski turizam sa naglaskom na razvoj u nacionalnom svetištu Marija Bistrica i uz manja prošteništa (Trški Vrh, Belec, Vinagora, Lobor, Pregrada, Taborsko ), d) lovna područja sa središtem u Macelju te Ivančici e) seoski turizam: ruralna područja prema interesu privatnih poduzetnika, f) poslovni turizam za održavanje skupova, seminara, konferencija i manjih kongresa u Stubičkim, Krapinskim i Tuheljskim Toplicama, dvorcu Mihanović, dvorcu Bežanec i u Kumrovcu, g) cijeli niz raznovrsnih atraktivnih šumskih, brdskih i brežuljkastih predjela, voda tekućica i jezera pogodnih za šport, rekreaciju i izlete. Planiranje turističkih i športsko-rekreacijskih sadržaja u prostoru moguće je određivati i u Prostornim planovima uređenja gradova i općina na temelju Programa o namjeravanim zahvatima te prema mogućnostima i potrebama lokalne sredine. 4. Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti u prostoru članak 28. Sustav i mreža društvenih djelatnosti vezani su na naselja, a hijerarhijsko ustrojstvo u uskoj je svezi s daljnjim razvitkom sustava središnjih naselja planiranim u PPŽ-u. Postojeći sustav i mreža društvenih djelatnosti koji je uspostavljen na razini Županije u skladu je s postavkama PPŽ-a o strukturi naselja i ne planira se mijenjati, osim ukoliko nova sistematizacija pojedinih skupina društvenih djelatnosti utvrđena prema posebnim planovima razvitka i odgovarajućim standardima odredi drugačije. Prostori za razvitak sustava društvene infrastrukture i građevine u kojima su smješteni pojedini sadržaji nalaze se unutar naselja u odgovarajućoj zoni namjene,pa je u PPUO/G-u i drugoj detaljnijoj dokumentaciji prostora potrebno te prostore analizirati i u skladu sa potrebama i mogućnostima odgovarajuće dimenzionirati. Prostori za športske djelatnosti mogu se planirati i izvan naselja, u okviru zdravstvenih, turističkih i rekreacijskih sadržaja. Odredbe za provođenje prostornog plana Krapinsko-zagorske županije - Drugi dio
|
|||||||||||||||
