IZRADA WEB STRANICA

Naručite izradu modernih web stranica. U svega nekoliko minuta, kreirajte vrhunsku web stranicu uz pomoć naših CMS web stranica. Moderni dizajni za Vaše web stranice. Korištenje CMS web stranica slično je kao korištenje Facebooka, ne zahtjeva znanje kodiranja i programiranja. Započnite pisati, dodajte nekoliko fotografija i imate brzo svoju prvu web stranicu. Mijenjajte dizajn svoje stranice s lakoćom. Kreirajte web stranicu svoje tvrtke, web stranicu obrta, web stranicu udruge, započnite pisati blog...

Mobilna responzivnost web stranica je prilagođavanje web stranice svim preglednicima (mobitel, tablet, računalo) i mora se implementirati na sve web stranice. Besplatna optimizacija za tražilice; SEO optimizacija omogućava vašoj web stranici da se prikazuje u prvih deset rezultata na tražilicama za pojmove koje pretražuju vaši budući kupci.

Dizajn responzivnih web stranica, registracija domene, izrada CMS stranica, ugradnja web shopa, implementacija plaćanja karticama, ugradnja Google analyticsa, siguran hosting, prijava na tražilice, reklama na društvenim mrežama, ugradnja kontakt formulara za upite sa web stranica...

Iskoristite ponudu: izrada web stranica i hosting po najnižim cijenama. Besplatna prijava na tražilice, besplatni e-mail, besplatna .hr domena, besplatna podrška za internet marketing...

>> Link na ponudu za izradu web stranica >>

Kontakt:
Poslovni Forum d.o.o.
Link - Kontakt informacije

Napomena: Ne dajemo besplatne pravne savjete!




Ažurirano: 24. 11. 2024.

POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE Link na brzi pregled poslovnih i internet usluga

5. Uvjeti određivanja građevinskih područja i korištenja izgrađena i neizgrađena dijela

područja

članak 29.

Ovim planom daju se osnovne preporuke za određivanje i oblikovanje naselja (prostor za razvoj naselja), koje treba primjeniti u PPUO/G, ali selektivno i u funkciji optimizacije odnosa: razvoj naselja – zaštita prostora , uz uvažavanje slijedećeg:

- kvalitetnom procjenom i provjerom na terenu utvrditi stvarne granice izgrađenog dijela građevinskog područja (površine angažirane za određenu namjenu - građevinske parcele, parcele komunalne infrastrukture, sportske i javne površine, groblja, vodotoci i ostale površine privedene namjeni i koje se određuju kao dovršene, djelomično dovršene i predviđene za rekonstrukciju iz kojih je potrebno izuzeti: neizgrađene površine veće od 2000 m2, površine bez pristupa na javnu prometnicu i sve neizgrađene rubne prostore koji imaju širinu veću od 30 m, mjereći 3-10 m iza zadnje izgrađene zgrade), te objektivno sagledati potrebu za prostorom za svako naselje uz uvažavanje postojećih demografskih kretanja, procjenu budućih demografskih procesa, procjenu gospodarskih potencijala i potreba, te drugih obilježja ili posebnosti značajnih za svako naselje,

- valorizirati kvalitetu prostora i okoliša s ciljem očuvanja temeljnih resursa i njihove prostorne kompozicije u okruženju,

- što racionalnije koristiti postojeće izgrađeno (zaposjednuto) područje, osigurati višenamjensko i optimalno korištenje njegovog najvrijednijeg dijela i ukloniti neracionalnosti, te spriječiti svako daljnje neopravdano širenje naselja,

- sprječavati svako daljnje spajanje naselja i formiranje naseljskih kontinuuma na pravcima pružanja kapitalne prometne infrastrukture,

- kada je nužno omogućiti razvoj proširenjem područja naselja, potrebno je primjeniti takav planski pristup kojim će se maksimalno čuvati prirodni predjeli u prostoru predviđenom za razvoj naselja, štititi javni interes, te izbjeći sukobe sa planiranim infrastrukturnim koridorima,

- prilikom definiranja građevinskih područja te njihovog korištenja i oblikovanja naselja potrebno je pridržavati se mjera očuvanja krajobraznih vrijednosti sukladno poglavlju 7. i mjera zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno povijesnih cjelina sukladno poglavlju 8. ovih Odredbi za provođenje.

- u procesu planiranja sagledati realne troškove uređivanja građevinskog zemljišta i planski koncept temeljiti na njihovoj racionalizaciji,

- novom stambenom gradnjom prvenstveno popunjavati prostor interpolacijama i nedovoljno ili neracionalno izgrađenih dijelova gradova i naselja,

- pojedine zone namjene sukcesivno popunjavati uz etapnost u korištenju,

- voditi računa o optimalnom iskorištenju postojećih zona, a tek onda otvarati, uređivati i opremati nove

- aktivnostima očuvanja i obnove postojećeg stambenog fonda, kao i dogradnjama ili nadogradnjama postojećih građevina davati isto značenje kao novim stambenim gradnjama, te ih razvijati kao kontinuiranu i programiranu djelatnost,

- usmjeravati novu stambenu i drugu gradnju u prostorne cjeline gradova i naselja koje su već opremljene komunalnom infrastrukturom i građevinama društvenog standarda, uz osiguravanje prostornih preduvjeta za gradnju pretežito obiteljskih kuća sa racionalnim gustoćama naseljenosti i primjerene tipovima naselja i regionalnim značajkama,

- usmjeravati stambenu i drugu primjerenu gradnju u povijesne graditeljske cjeline radi njihove obnove i zaštite,

- jači zahvati za povećanje građevinskog područja u smislu potreba za gospodarskim zonama moraju biti argumentirani programom poticanja, odnosno programom zajedničkog ulaganja u takve zone i slično.



članak 30.

Temeljna polazišta za pojedine grupe naselja u PPŽ-u su slijedeća:

a) grupa gradova i naselja preko 1 000 stanovnika te gradska i općinska središta bez obzira na broj stanovnika

- za ta naselja procjenjuje se opravdanim planirati prostor za razvoj,

- predlaže se za gradove Oroslavje i Donja Stubica objedinjavanje susjednih naselja sa centralnim naseljima u svrhu planskog oblikovanja jedinstvenog urbanog područja,

b) grupa naselja od 500 – 1000 stanovnika

- tim naseljima moguće je osigurati prostor za razvoj uz prethodnu provjeru kriterija iz članka 29. ovih Odredbi za provođenje,

c) grupa naselja do 500 stanovnika

- kod tih naselja, u pravilu, nije opravdano planirati prostore za širenje. Nužna i opravdana proširenja potrebno je posebno obrazložiti.

članak 31.

Unutar naselja, za koja PPUO/G – om nije utvrđena obveza izrade detaljnijeg dokumenta prostornog uređenja, svrhovito je planirati i prikazati osnovne funkcije, namjene i režime korištenja prostora uz uvažavanje slijedećih preporuka:

a) stambena namjena


niska stambena izgradnja*
višestambena izgradnja


slobodnostojeća građevina
dvojna građevina
niz
³ 3 stambene jedinice

max. izgrađenost parcele
40%
40%
50%
30%

max etažnost
Po + P + 1 + PK
Po + P + 3 + PK


* mogućnost prisustva tihe i slične djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije: obrt manjeg obima (krojačke, frizerske, postolarske, fotografske radionice i slično), manji uredi, prodavaonice mješovite robe, caffei, buffeti i slično.

b) mješovita namjena


pretežito stambena*
pretežito poslovna**

max. izgrađenost parcele
40%
40%

max. etažnost
Po + P + 1 + PK
Po + P + 1 + PK


* mogućnost prisustva tihe i slične djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije: krojačke, frizerske, postolarske, fotografske radionice, prodavaonice mješovite robe, caffei, buffeti i slično,

** mogućnost prisustva bučne djelatnosti: automehaničarske radionice, limarije, lakirnice, bravarije, kovačnice, stolarije, ugostiteljske građevine sa glazbom i slično.

c) gospodarska namjena


proizvodna, poslovna, ugostiteljsko-turistička

max. izgrađenost parcele
40%

max. etažnost
Po + P + 1 + PK


Po = podrum

P = prizemlje

1, 2, 3 = kat

PK = potkrovlje

Zona gospodarske namjene sadrži industrijske građevine, skladišta, servise, zanatsku proizvodnju, odnosno građevine čiste industrije i druge proizvodnje te skladišta i servise koji svojim postojanjem i radom ne otežavaju i ne ugrožavaju život u naselju.

d) Pri interopolacijama u urbanim naseljima te jezgrama naselja moguće je utvrđivanje većeg postotka izgrađenosti parcela od ovdje preporučenih koje treba obrazložiti u provedbenim odredbama PPUO/G te drugim prostorno-planskim dokumentima niže razine.

e) Ostale osnovne namjene prostora: športsko-rekreacijska namjena, javne zelene površine, površine posebne namjene, površine infrastrukturnih sustava, groblja kao i zone gradnje građevina za povremeni boravak i hobi aktivnosti (vinogradarstvo, voćarstvo i sl.), koje se pojavljuju unutar naselja svrhovito je planirati u onoj mjeri koja je primjerena i potrebna normalnom razvoju, oblikovanju i funkcijama naselja.

6. Uvjeti (funkcionalni, prostorni, ekološki) utvrđivanja prometnih i drugih infrastrukturnih

sustava u prostoru

6.1. Prometni sustavi

članak 32.

U PPŽ-u se na razini planski-usmjeravajućeg značenja planira osnovni položaj prometnih sustava u prostoru Županije u odnosu na prometnu ulogu, razmještaj naselja, vrijednosti i zaštitu prostora za:

- glavne cestovne prometne pravce,

- cestovne granične prijelaze,

- željezničke prometne pravce,

- željezničke granične prijelaze,

- zračne luke (postupak istraživanja),

- poštu i telekomunikacije.





Osnove cestovnog, željezničkog i zračnog prometnog sustava označene su u kartografskom prikazu 1: “Korištenje i namjena prostora”, a osnove razmještaja poštanskog i telekomunikacijskog sustava u kartografskom prikazu 2: “Infrastrukturni sustavi”.

Glavni cestovni prometni pravci:

Okosnicu cestovne prometne mreže u Županiji čine:

- autocesta: Macelj – Zagreb – Split,

- planirana brza cesta: zagorska transverzala: Krapina – Đurmanec (autocesta: Krapina – Macelj) – Lepoglava – Ivanec – Varaždin – Čakovec (autocesta: Zagreb – Goričan), odnosno varijantni pravac Krapina (čvor na autocesti Sv. Križ Začretje) – Lepoglava – Ivanec – Varaždin – Čakovec

- planirana brza cesta: zagrebački prsten: Popovec – Marija Bistrica – Zlatar Bistrica – Mokrice (Zabok, Oroslavje) sa spojem na Breznički Hum (Zlatar Bistrica – Konjščina – Hraščina – Breznički Hum: čvor na autocesti Zagreb – Goričan),

- ostale državne i županijske ceste,

- koridori za istraživanje ostalih trasa cesta (brze ceste, zamjenske (obilaznice), pogranične, turističke)

Autocesta: Macelj – Zagreb – Split (dionica Krapina (Velika Ves) – Macelj)

Brza cesta: zagorska transverzala: Krapina – Đurmanec (do čvora Đurmanec na autocesti) – Lepoglava – Ivanec – Varaždin – spoj na autocestu Zagreb – Goričan

- načelno je planiran poželjan koridor u cilju osiguranja prostora za tu infrastrukturnu

namjenu,

- u narednom razdoblju potrebno je detaljnije razraditi trasu, optimalan broj i položaj križanja (prijelaza i prolaza) te definirati dinamiku realizacije,

- izgradnjom autoceste, dionica od Krapine do Đurmanca koristila bi trasu sadašnje državne ceste D1.

Varijantno rješenje: Krapina (čvor na autocesti Sv. Križ Začretje) – Lepoglava – Ivanec –

Varaždin – Čakovec

- zbog kompleksnosti ovoga prostora, obvezna su daljnja istraživanja i predlaganja najpovoljnijeg koridora, koji može imati i veća odstupanja od predložene trase u grafičkom dijelu plana kao varijanta “B”.

Brza cesta: zagrebački prsten: Popovec – Marija Bistrica – Zlatar Bistrica – Mokrice (spoj na Zabok i Oroslavje) sa spojem na Breznički Hum (Zlatar Bistrica – Konjščina – Hraščina – Breznički Hum (spoj na autocestu Zagreb – Goričan))

- na razini plansko – usmjeravajućeg značenja planiran je poželjan koridor i načelna dispozicija raskrižja

U cilju provedbe potrebno je:

- detaljnije razraditi položaj koridora u prostoru, optimalan broj i položaj križanja (prijelaza i prolaza) te izraditi potrebnu dokumentaciju uvažavajući temeljna planska usmjerenja o položaju koridora vođenjem izvan naselja za postupnu faznu i etapnu izgradnju.

Kod postojećih državnih i županijskih cesta utvrđenih PPŽ-om temeljem propisa o razvrstavanju, moguće su određene promjene, funkcionalne (promjena kategorije) i prostorne (promjena trase) kod preuređenja postojećih prometnica, te izgradnje zamjenskih ili novih pravaca.

U PPŽ-u predviđaju se slijedeći koridori za istraživanje:

- izgradnja brze ceste na trasi: Konjščina – Bedenica – Komin (čvor na autocesti E-65), koju je potrebno uskladiti s interesom Zagrebačke županije.

1. Izgradnja turističkih cesta:

- izgradnja podsljemenske ceste na trasi: spoj na autocestu (D1) u Mokricama – Strmec Stubički - Stubički Matej – spoj na brzu cestu u gradu Zagrebu.

- izgradnja ceste južna Ivančica na trasi: grad Krapina – Radoboj – Novi Golubovec – Lobor – Belec - Budinščina koja bi dijelom koristila postojeće prometnice uz njihovu rekonstrukciju

2. Izgradnja zamjenskih cesta na pojedinim dionicama državnih ili županijskih cesta koje u budućnosti neće moći prihvatiti nastali promet zbog opterećenosti postojećom izgradnjom:

- izgradnja ceste na trasi: Tuheljske Toplice (veza na postojeću državnu cestu D 205) – Sopot – Hum na Sutli – Republika Slovenija (Rogaška Slatina) uz uređenje graničnog prijelaza. Ovaj ogranak prolazi sredinom područja zapadnog dijela Županije koje je uvijek, namjerno ili slučajno, ostalo po strani izvan tijekova kapitala, privrede, prometa i razvitka.

- izgradnja ceste na trasi: Zlatar Bistrica (spoj na brzu cestu) – Zlatar – Mače – Novi Golubovec (D 35)

- izgradnja ceste na trasi: rekonstrukcija županijske ceste Ž 2197 (sa spojem na brzu cestu), te dalje kao obilaznica Stubičkih Toplica i Donje Stubice sa nastavkom na trasi županijske ceste Ž 2221 uz ispravljanje trase na pojedinim dionicama

- izgradnja ceste (paralelne autocesti) na trasi Zabok (spoj na D 24) – Sv. Križ Začretje – Velika Ves – Krapina (D 1), te na pojedinim dionicama od Đurmanca do Maclja na kojima će autocesta zauzeti prostor današnje državne ceste D1.

- izgradnja ceste na trasi Hrašćina (spoj na brzu cestu) – Budinščina – veza na Varaždinsku županiju (E 65)

- uređenje cesta i kritičnih dionica (čvor Sv. Križ Začretje na autocesti) – Švaljkovec – Novi Golubovec – veza na turističku cestu Ivančica – Lepoglava (Varaždinska županija) i dijelove državne ceste D 206.

- izgradnja ceste na dionici Krapinske Toplice – Čret

- izgradnja obilaznice grada Pregrade

- izgradnja ceste na trasi Strmec Stubički – Pila – tunel Medvednica (Gračani) – Zagreb, koju je potrebno uskladiti s interesom Grada Zagreba i Zagrebačke županije

- izgradnja ceste na trasi Tuhelj (spoj na cestu – koridor za istraživanje Tuheljske Toplice – Hum na Sutli) - Pristava – Zelenjak (D 205)

- izgradnja spojne ceste od novoplanirane trase ceste D 29 do postojeće ceste D 29 za grad Zlatar.

3. Izgradnja pograničnih cesta:

- izgradnja ceste uz granicu Republike Slovenije na trasi: Hum na Sutli – te dalje trasa uz granicu koristeći većim dijelom postojeće nekategorizirane prometnice, lokalne prometnice do županijske prometnice u Miljani (Ž 2152).

4. Proširiti mrežu državnih cesta na trase županijskih cesta (dio Ž 2221 i Ž 2224 kao produžetak D 307 do D 29 i Ž 2171 Hrašćina – Breznički Hum).

Cestovni granični prijelazi:

-postojeći granični prijelazi mogu se razvijati prema procjenjenim potrebama bez posebnih prostornih ograničenja

-na trasi planirane ceste Tuheljske Toplice (D 205) – Sopot – Hum na Sutli – R.Slov. (Rogaška Slatina) postojeći granični prijelaz Mali Tabor – Rajnkovec, podići na razinu međudržavnog (međunarodnog) graničnog cestovnog prijelaza II kategorije u skladu sa međudržavnim dogovorom.

Do izrade stručne podloge iz članka 12. ovih Odredbi za provođenje, potrebno je u PPUO/G-u planirati prostorne rezervate za prolaz cestovnih prometnih pravaca prema planiranim trasama u PPŽ-u.



Koridori autoceste i brzih cesta vode se izvan područja naselja i obuhvaćaju prostorni rezervat potreban za izgradnju normalnog punog poprečnog presjeka auto ceste odnosno brze ceste i križanja u više razina, uključujući i zakonom propisan zaštitni pojas unutar kojeg se može planirati i druga izgradnja u skladu s posebnim propisima.

Širine koridora državnih, županijskih i lokalnih cesta izvan naselja u pravilu se ne povećavaju u odnosu na postojeće a potrebna proširenja kao i prostorni rezervati unutar naselja utvrdit će se u PPUO/G.

U slučaju potrebe moguće je provođenje prometno – tehničkih poboljšanja na mreži autocesta i brzih cesta u funkciji optimalizacije razvitka i boljeg prometnog povezivanja područja uz koja te ceste prolaze.

Željeznički prometni pravci zadržavaju svoj postojeći položaj u prostoru osim dijela planiranih trasa brzih željezničkih pruga: Zagreb – Zabok – Krapina – Pragersko – Maribor – Graz i Krapina – Lepoglava – Varaždin (ispravljanje postojeće trase između Luke i Velikog Trgovišća, na izlazu iz Zaboka, te izgradnja novih trasa od Krapine (Krapina Nova) prema Mariboru i Varaždinu), te koridora za istraživanje željezničkih pruga: Stubičke Toplice – tunel Gračani – Zagreb; Konjščina – Komin – Sesvete.

Do realizacije brzih pruga potrebno je posebnu pažnju posvetiti rekonstrukciji postojeće pruge Zabok - Varaždin.

Brza dvokolosječna željeznička pruga Zagreb (Zaprešić) – Zabok – Krapina – Pragersko – Maribor – Graz:

- rezerviran je koridor koji je potrebno razraditi detaljnijom dokumentacijom uz zadržavanje postojeće trase osim na dijelu između Luke i Velikog Trgovišća i izlazu iz Zaboka (ispravljanje postojeće trase), te izgradnja nove trase od Krapine (Krapina Nova) do granice s R. Slovenijom.

Brza željeznička pruga Krapina (Krapina Nova – spoj na pravac Zagreb – Graz) – Lepoglava – Varaždin – Čakovec:

- rezerviran je koridor koji je potrebno razraditi detaljnijom dokumentacijom uz mogućnost povezivanja sa postojećom prugom iza grada Krapine, te izgradnju novog kolodvora Jesenje.

Željeznička pruga za gradski i prigradski promet Stubičke Toplice – Zagreb:

- rezerviran je koridor od Stubičkih Toplica (spoj na postojeću prugu Zabok – Gornja Stubica) koja tunelom “Gračani” prolazi kroz Medvednicu prema Zagrebu koji je potrebno još istražiti te razraditi detaljnijom dokumentacijom. U PPŽ-u predviđena je mogućnost kombinirano cestovno – željezničkog tunela, a u svemu treba postići dogovor sa Gradom Zagrebom i Zagrebačkom županijom.

Željeznička pruga Konjščina – Komin – Sesvete:

- rezerviran je koridor od Konjščine (veza na postojeću prugu Zagreb – Varaždin) prema Kominu (Zagrebačka županija) koju je potrebno razraditi detaljnom dokumentacijom i postići dogovor sa Gradom Zagrebom i Zagrebačkom županijom.

Širine koridora željezničkih pruga do detaljne razrade određuju se prema propisima o zaštitnom pojasu željezničke pruge.

Željeznički granični prijelazi:

- postojeći granični prijelazi mogu se razvijati prema procjenjenim potrebama bez posebnih prostornih ograničenja

- na trasi planirane brze dvokolosječne pruge Zagreb – Maribor – Graz potrebna je izgradnja novog međunarodnog graničnog željezničkog prijelaza prve kategorije u skladu sa međudržavnim dogovorom.

Planirane lokacije koje bi se uklopile u postupak istraživanja moguće zračne luke (pristaništa) 2C/1A kategorije:

- područje općine Sv. Križ Začretje na kojem bi bila poletno – sletna staza a koridor bi ovisno o detaljnom pozicioniranju zahvatio i područje grada Zaboka.

- područje općine Petrovsko uz vodotok Svedružu

- područje općine Marija Bistrica u naselju Tugonica

- područje grada Zaboka uz vodotok Horvatsku.

Za predloženu lokaciju potrebno je izraditi prethodnu studiju lokacije, s aspekta zrakoplovnih propisa, zaštite okoliša i dr., te odrediti priključak potrebnih građevina, uređaja i opreme na osnovnu infrastrukturu.

Razvoj poštanskog prometa i telekomunikacija u dijelu koji se odnosi na izgradnju poslovnih građevina usmjeren je na područja unutar naselja, te se PPUO/G-om i detaljnim planovima uređenja moraju planirati prostorne pretpostavke za nesmetan razvoj.

U dijelu koji se odnosi na izgradnju telekomunikacijskih vodova i mreža, PPŽ-om se ne predviđa osiguranje novih koridora izgradnje kapitalnih vodova, a za proširenje kapaciteta prvenstveno je potrebno koristiti postojeće infrastrukturne koridore i težiti njihovom objedinjavanju u cilju zaštite i očuvanja prostora i sprečavanju nepotrebnog zauzimanja novih površina.

Predvidjeti mogućnost zajedničkog lociranja građevina telekomunikacija i mobilne telefonije, a posebno za stupove osnovne mobilne telefonije (GSM), gdje se mogu osigurati lokacije i izvan građevinskog područja.

6.2. Energetski sustav

članak 33.

Sustav opskrbe električnom energijom na razini PPŽ-a obuhvaća proizvodna postrojenja te prijenosna i transformatorska postrojenja od 110 kV i više.

Za kapitalna proizvodna postrojenja (TE Jertovec – izgrađena i planirana) u PPŽ-u se ne predviđaju nove potrebe za prostorom.

U PPŽ-u se ne sprječava mogućnost izgradnje malih elektroproizvodnih građevina (male hidrocentrale i sl.), ali njihove potencijalne lokacije određivat će se u postupku izrade i donošenja prostornih planova niže razine. Ukoliko se iskaže interes za takvu izgradnju, potrebno je provesti odgovarajuće postupke, u pogledu usaglašavanja sa svim drugim korisnicima prostora i zadovoljiti kriterije zaštite prostora i okoliša. Takove lokacije potrebno je ugraditi u PPUO/G.

Od prijenosnih postrojenja od međunarodnog značaja prema razvoju HEP-a načelno se planira transportni dalekovod 2x400 kV čija trasa prolazi kroz krajnji južni dio Županije. Ovim dalekovodom transportirala bi se električna energija od čvora Žerjavinec prema slovenskoj granici. Ovu trasu potrebno je naknadno analizirati vodeći računa o zaštićenom području Parka prirode Medvednica.

Unapređenje i razvoj ostalih prijenosnih kapaciteta i transformatorskih postrojenja razine 110 kV i više, uglavnom se predviđa u okviru postojećih koridora i prostora uz minimalna potrebna proširenja radi zaštite i racionalnog korištenja prostora.

Prilikom daljnjeg utvrđivanja trase novih dalekovoda iste je potrebno objedinjavati u zajedničke koridore s postojećima, odnosno nastojati gdje je god moguće formirati zajedničke infrastrukturne koridore. Osiguranje prostora za planirani dalekovod 2x400 kV koji se načelno predviđa sjevernim obroncima Medvednice konkretno će se provesti nakon istraživanja više varijanti i postupka procjene utjecaja na okoliš.

Unapređenje sustava opskrbe plinom u smislu izgradnje kapitalnih građevina predviđa se izgraditi primopredajnu stanicu Rogatec (Slovenija – Hrvatska) na magistralnom plinovodu Rogatec – Zabok.

Općine i gradovi na području Županije opskrbljene su dovoljnim količinama plina zadovoljavajućom plinskom mrežom. Distributivne mreže na tim područjima razvijati će se dalje na temelju razvojnih programa distributera plina, a definirati će se PPUO/G.



6.3. Vodnogospodarski sustav

6.3.1. Zaštitne i regulacijske građevine

članak 34.

Srednji i gornji dio toka rijeke Krapine i Sutle nije još uređen u pogledu zaštite od velikih voda.

Na rijeci Krapini prioritetno se predviđaju radovi na čišćenju i regulaciji pojedinih dionica korita u cilju povećanja protjecajnog profila. Rijeka Sutla je najvećim dijelom svoga toka državna granica između Republike Slovenije i Republike Hrvatske. Vodnogospodarski interesi Republike Hrvatske ne podudaraju se sa vodnogospodarskim interesima Republike Slovenije, što je razlog da do danas nije definirano zajedničko rješenje uređenja čitavog sliva.

Veći dio sliva rijeke Krapine je brdskog karaktera (cca 70%) što ukazuje na neujednačen režim vode. Stoga se predviđa izgradnja vodnih građevina na brdskim bujičnim tokovima u Maclju i Medvednici.

Ove zahvate treba provoditi uz maksimalno uvažavanje prirodnih i krajobraznih obilježja naročito na zaštićenom području Medvednice (park prirode).

6.3.2. Građevine za korištenje voda

članak 35.

Izgradnja regionalnog vodovoda Krapinsko - zagorske županije do 2021. god. definirana je Integralnom studijom dugoročnog razvoja regionalnog vodovoda Krapinsko - zagorske županije i Novelacijom studije vodoopskrbe Krapinsko - zagorske županije, IGH, prosinac 1999.

Potrebno je definirati vodozaštitne zone za vodonosnike pronađene vodoistražnim radovima kao i za postojeća izvorišta:

- lokacija Harina Žlaka, lokacija Desinić

- lokacija Kostel – Kuna Gora, lokacija Radoboj

- lokacija Mihovljan – Golubovec, izvorište “Vinagora”

- izvorište Belec, izvorište Gotalovec i Marija Bistrica.

Ovime bi se preventivno zaštitile podzemne vode koje bi se koristile u daljnjem razvoju regionalnog vodovoda.

Posebnu pažnju treba posvetiti zaštiti termalno – mineralnih izvorišta.

Na kartografskom prikazu infrastrukturnih sustava prikazani su vodoopskrbni kapitalni objekti sadašnjeg vodoopskrbnog sustava i vodoopskrbni objekti razvoja regionalnog vodoopskrbnog sustava do 2011. godine (I faza).

U sadašnjem vodoopskrbnom sustavu mogu se izdvojiti četiri vodoopskrbna područja koje je u budućnosti neophodno povezati u zajednički regionalni sustav:

- područje vodoopskrbe koje pokriva “Zagorski vodovod” Zabok (južni, središnji, zapadni i istočni dio Županije)

- područje vodoopskrbe koje pokriva “Krakom” Krapina i vodovod “Radoboj” (sjeverni dio Županije)

- područje vodoopskrbe koje pokriva “Niskogradnja” Pregrada (sjeverozapadni dio Županije)

- područje vodoopskrbe koje pokriva vodovod “Marija Bistrica” (jugoistočni dio Županije)

U I fazi izgradnje regionalnog vodovoda (do 2011.g.) neophodno je pristupiti izvedbi objekata na navedenim područjima kako bi se današnje stanje opskrbljenosti poboljšalo.

U konačnoj fazi izgradnje regionalnog vodovoda (do 2021.g.) neophodno je težiti međusobnom povezivanju tih područja u zajednički vodoopskrbni sustav.

Za sva proširenja i rekonstrukcije na postojećim sustavima potrebno je u što većoj mjeri koristiti postojeće koridore i prostore uvažavajući načela racionalnog korištenja vode i prostora.

Na temelju vodoistražnih radova na većim vodonosnicima potrebno je izvršiti vrednovanje utjecaja namjeravanog zahvata većeg od 100 l/s na okoliš, odnosno dijelove okoliša, i predvidjeti mjere zaštite okoliša, kako bi se nepovoljni utjecaji sveli na najmanju moguću mjeru i postigla najveća moguća očuvanost kvalitete okoliša. Vodopravnom dozvolom kao i koncesijom mogu se odrediti i posebni uvjeti kojima se u skladu sa Zakonom o vodama osiguravaju opća uporaba voda i zaštita javnih interesa na vodama.

6.3.3. Građevine za zaštitu voda

članak 36.

Potrebno je donjeti Županijski plan za zaštitu voda usklađen sa Državnim planom za zaštitu voda.

Potrebno je definirati cjelovit plan odvodnje otpadnih voda na području Županije, prema kojem će se utvrditi etapna izgradnja kanalskih sustava prema prioritetima sa zajedničkim uređajima za pročišćavanje zagađenih voda, zbrinjavanjem mulja i ispustima u recipijent, uvažavajući kategorizaciju vodotoka.

Nakon sporazuma između Republike Hrvatske i Republike Slovenije o konačnoj namjeni Sutlanskog jezera (pregovori su u toku), odrediti će se način korištenja toga jezera, a u vezi zaštite voda toga jezera definirati će se izgradnja odvodnog sustava sa uređajem za pročišćavanje.

Do stupanja na snagu toga sporazuma rijeka Sutla i Sutlansko jezero koristiti će se prema dosadašnjim važećim propisima i dokumentima.

6.4. Dodatni uvjeti za gradnju infrastrukturnih sustava

članak 37.

Za utvrđivanje trasa i lokacija planiranih (mogućih) infrastrukturnih sustava potrebna su dodatna istraživanja i izrada odgovarajuće dokumentacije, u ovisnosti o vrsti građevina, na državnoj, županijskoj ili općinskoj (gradskoj) razini.

Prostornim planovima uređenja općina/gradova potrebno je detaljnije odrediti uvjete za gradnju ili rekonstrukciju pojedinih infrastrukturnih koridora (npr. osiguranje dovoljne širine koridora, objedinjavanje više korisnika u istom koridoru, utvrditi elemente zaštite prostora i sl. u skladu s važećim zakonima i propisima).

Prostor u kojem se planira izgradnja infrastrukturnih sustava, ne može se razmatrati na temelju pojedinačnih sastavnica pojedinog sustava, već kao prostorno-ekološka, gospodarska, kulturna i prirodna cjelina. Potrebno je osigurati uravnoteženost i skladnost između svih korisnika prostora s težištem na zaštiti prirode i okoliša.

Na planiranim (mogućim) koridorima infrastrukture od važnosti za Državu i Županiju označenim u planu zabranjuje se svaka gradnja pa i ona koju je moguće graditi izvan građevinskih područja (osim određene infrastrukture koja u odnosu na koridor mora prolaziti što okomitije), da se čuva trasa dok se ne realizira odabrana nova trasa.



7. Mjere očuvanja krajobraznih vrijednosti

članak 38.

Vodotoci s pripadajućim vegetacijskim pojasom i dolinom u kojoj se nalaze i kroz koju protječu, u krajobraznom vrednovanju smatraju se jednom prostornom i strukturnom cjelinom, te je u takvim prostorima potrebno namjeravane zahvate usklađivati i provoditi uz uvažavanje krajobraznih vrijednosti i obilježja.

U prirodnim inundacijama ne preporuča se planirati izgradnju radi zaštite ljudi i imovine. U slučaju planirane izgradnje potrebno je razraditi mjere zaštite ljudi i imovine i mjere za očuvanje sklada i cjelovitosti prirodnog vodnog krajolika.

Prije izvođenja hidrotehničkih radova i prenamjenu zemljišta (isušivanje vlažnih livada, pretvaranje u oranice) potrebno je provjeriti svrhovitost zahvata u odnosu na narušavanje ili umanjivanje krajobraznih vrijednosti i ekonomsku isplativost, a opravdane zahvate izvoditi uz maksimalno očuvanje izvornih obilježja prostora. Unutar zona zaštite prirodnog ili kulturnog krajolika preporuča se, u cilju očuvanja najvrjednijih prostornih cjelina, zadržavanje tradicionalne parcelacije i poljodjelskih kultura.

Prirodne vodne krajolike i vodne ekosustave potrebno je sačuvati u najvećoj mogućoj mjeri kao izuzetno vrijedne i kao nositelje prepoznatljivosti i identiteta Županije.

članak 39.

Šume su kao visoka vegetacija od posebnog značaja i vrijednosti za krajolik, te ih je u najvećoj mogućoj mjeri potrebno sačuvati kao jedan od najbitnijih i vizualno dominantnih dijelova krajobraza.

Brdske šume predstavljaju prirodni krajolik, pa se u cilju očuvanja izvorne slike krajobraza ne preporuča krčenje velikih šumskih površina.

Postojeće nizinske šume treba maksimalno zaštititi i očuvati pa se ne može planirati njihova prenamjena i krčenje.

Šumarke i živice u nizinskim (posebice uz vodotoke) i brežnim predjelima (voćarsko-vinogradarska područja) potrebno je sačuvati u najvećoj mogućoj mjeri kao nositelje bogatstva i raznolikosti kulturnog krajolika.

Poželjno je pošumljavati nekvalitetno poljoprivredno zemljište i područja unutar zaštitnih zona vodocrpilišta te područja postojećih i potencijalnih klizišta.

članak 40.

Sve nadzemne infrastrukturne koridore potrebno je racionalizirati i sektorski usuglašeno objedinjavati, a posebice prometne koridore koji za sobom nužno povlače izgradnju građevina odnosno širenje naselja. Unutar prirodnih i kulturnih krajolika potrebno je izbjegavati provođenje velikih infrastrukturnih sustava te namjena koje nisu kompatibilne vrijednostima prostora, a njihovo eventualno smještavanje u prostoru predvidjeti na način koji ne narušava vrijednosti povijesne građevine, sklopa, naselja ili dijela naselja.

Kod izgradnje svih cestovnih pravaca, a posebno autocesta, brzih cesta i županijskih cesta (rezerviranih za motorni promet) riješiti sve probleme oko presjecanja postojećih puteva za potrebe poljoprivrede (svođenje na prijelaze ili prolaze na prihvatljivim udaljenostima, te vođenje usporedno kako već zahtjevaju terenske prilike).

članak 41.

U zonama A i B kulturnog krajolika, potrebno je izbjegavati gradnju velikih građevina, koje izgledom i oblikovanjem mijenjaju sliku prostora. Za postojeće zone gospodarske namjene i građevine potrebno je urbanističko-planskim mjerama PPUO/G te drugom prostorno-planskom dokumentacijom ispitati opravdanost njihovog zadržavanja i eventualnog proširenja te smanjiti nepovoljne učinke na prostor koji izazivaju umanjenje temeljnih vrijednosti krajolika.



članak 42.

Nove površinske kopove kamenoloma, pješčara i glinokopa prvenstveno je potrebno planirati neposredno uz postojeće lokacije u cilju zaštite krajobraznih vrijednosti prostora.

Odobreni projekti eksploatacije moraju sadržavati i mjere sanacije kojim se definira daljnja namjena napuštenih eksploatacijskih polja (biološka rekultivacija ili prenamjena u svrhu rekreacije, ribolova i sl.).

članak 43.

Identitet ruralnog krajolika potrebno je očuvati na način da se zadrži prepoznatljiva slika sela i zaselaka koji se prepliću i stapaju s prirodnom pozadinom.

Potrebno je izbjegavati planiranje izgradnje u ruralnim predjelima na vizualno vrijednim, značajnim ili eksponiranim lokacijama i na kontaktu sa šumom i vodom. Nove intervencije u prostoru moraju biti odmjerene i ne smiju odudarati od ambijentalnih obilježja u kojima nastaju. U tom je smislu potrebno oblikovati naselja i građevine tako da se lokacijom i arhitekturom usklade s tradicionalnim graditeljstvom.

članak 44.

U cilju očuvanja slike naseljenih predjela Županije i postojećeg sklada unutar naselja i u širem prostoru, potrebno je poštivati preporuke sadržane u članku 31.ovih Odredbi za provođenje, koje se odnose na etažnost izgradnje. Unutar zaštićenih prirodnih i kulturnih krajolika potrebno je izbjegavanje gradnje velikih građevina koje svojim volumenima narušavaju sliku krajolika.

članak 45.

U PPUO/G–u potrebno je uvažavati, vrednovati i sačuvati strukturne značajke prostora (unutrašnja raščlanjenost, raznolikost, komplementarnost, fizionomija, identitet, ambijentalne značajke, tradicijski čimbenici) na način da se za svaku konkretnu općinu/grad primjene oni modeli prostornih struktura koji neće narušiti, već naglasiti temeljne vrijednosti i osobitosti područja.

U planu nižeg reda u slučaju posebno naglašene potrebe, odnosno postojećeg zatečenog stanja izgrađenosti u većim potezima, odnosno grupama građevina preporuča se planirati zone gradnje građevina za povremeni boravak i hobi aktivnosti (vinogradarstvo, voćarstvo i sl.).

Potrebno je stimulirati ozelenjavanje gradskih i rubnih dijelova naselja i kapitalnih građevina infrastrukture.



8. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina

članak 46.

Park prirode Medvednica prirodna je baština od državnog značaja za koju je zakonom utvrđena obveza izrade Prostornog plana područja posebnih obilježja (u daljnjem tekstu PPPPO).

Granice područja parka prirode označene u PPŽ-u određene su aktom o proglašenju, a eventualne promjene odredit će se također aktom o proglašenju, uz koordiniranu suradnju sa svim županijama, gradovima i općinama na čijem području se eventualne promjene izvode.

Prostornim planom potrebno je točno definirati prostor obuhvata, zaštitu, korištenje i uređenje prostora u nekoliko zona sa stupnjevanim zaštitnim režimima:

-izdvojena uža područja pod strožom zaštitom,

-prijelazna područja u kojima su dopustive aktivnosti u funkciji unapređenja i zaštite,

-područja u kojima su dozvoljene i poželjne aktivnosti u funkciji razvoja i stvaranja materijalnih preduvjeta za još kvalitetniju zaštitu najvrednijih područja.

Mjere zaštite svrhovito je pobliže uskladiti s programima gospodarenja šumama, jer se park prirode nalazi u pretežito šumskom području.

Uz naglašenu pažnju prema prirodnim vrijednostima posebnu pažnju treba pridati graditeljskom nasljeđu, tradicijskim oblicima gospodarstva i zaštiti ruralnog krajolika.

članak 47.

U PPŽ-u načelno su planirane lokacije za zaštitu prema Zakonu o zaštiti prirode:

a) U kategoriji park šume: šuma Josipovac iznad Hušnjakovog u Krapini te područje oko starog grada u Krapini

b) U kategoriji zaštićenog krajolika:

- krajolik Brezovice

- krajolik Strahinjčice

- krajolik oko crkve Sv.Jakoba na Strahinjčici ( Gorjani Sutinski ),

- vršni dio Ivančice te južni obronci i vrhovi sa starim gradovima uključujući i klanac Sv. Antuna i crkvu Marije Gorske u Loboru.

- Strogača, vršni dio sa krajolikom oko crkve Sv.Vida te klanac Sutinskih Toplica

- Cesargradska Gora, vršni dio sa starim gradom te krajolikom oko kapele Majke Božje u Risvici .

- Kuna Gora, vršni dio sa starim gradom Kostelom te krajolik oko crkve Sv. Lenarda i Sv. Emerika

- područje naselja Vinagora

- Hum Košnički, krajolik oko Velikog Tabora te kapele Sv. Marije Magdalene

- Taborsko, krajolik oko crkve B.D.Marije

- Lenišće, krajolik oko kapele Sv.Margarete

- Završje Začretsko, krajolik oko kapele Sv.Ane

- Jezero Klanječko, krajolik oko kapele Sv. Jurja

- Velika Erpenja, krajolik oko kapele Sv. Tri Kralja

- borova šuma kod Mača

- doline svih potoka i rijeka sa njihovim ekosustavima, posebno u gornjim tokovima uključujući njihova izvorišta

c) U kategoriji spomenika parkovne arhitekture:

drvored divljeg kestena i stabla kestena i lipe na Trškom Vrhu, drvored divljeg kestena u Maču, stabla divljeg kestena oko crkve Sv. Petra u Petrovskom, drvored divljeg kestena u Klanjcu, stabla lipe u Zajezdi, stabla lipe u Belcu, lipa u Završju Začretskom;

parkovi uz dvorce i kurije: Bračak, Oroslavje Gornje, Poznanovec, Zajezda, Završje Belečko, Gorica, Donja Bedekovčina, Sv. Križ Začretje, Loborgrad, Velika Horvatska, Trnovec, Novi Dvori Klanječki, Šćrbinec, Maretić, Zagorska Sela.

Granice obuhvata zaštićenih dijelova prirodne baštine određuju se na osnovu Odluke o proglašenju zaštićenog dijela prirode i granicama utvrđenim u Prostornim planovima uređenja gradova i općina na osnovi načelno predloženih lokacija ovim Planom.

Prostornim planovima uređenja gradova i općina moguće je predvidjeti zaštitu i drugih vrijednih dijelova prirode te predložiti razinu zaštite tih dijelova, kao i za područja definirana ovim planom.

članak 48.

Rješenjima o zaštiti zaštićeni su slijedeći dijelovi prirode:

Park prirode Medvednica,

Zaštićeni krajolik Zelenjak,

Paleontološki spomenik prirode Hušnjakovo

Spomenik prirode: Gupčeva lipa u Gornjoj Stubici, Horvatove stube-tisa na Medvednici, hrast Galženjak kod Stubičkih Toplica

Spomenici parkovne arhitekture: Oroslavje, Marija Bistrica, Donja Stubica (Stubički Golubovec), Miljana, Bežanec, Gornja Bedekovčina, Klokovec, Mirkovec, Selnica i za te objekte potrebno je propisati mjere zaštite prirode.

članak 49.

U svrhu očuvanja, revitalizacije i obnove zaštićenih i predloženih za zaštitu spomenika parkovne arhitekture potrebno je razriješiti imovinsko-pravne odnose te osigurati stručne kadrove za održavanje i nadzor prilikom revitalizacije istih.

članak 50.

Ukoliko naknadne spoznaje i istraživanja ukažu na nužnost promjene kategorije zaštite , ista se može provesti u postupku proglašenja zaštite određenog dijela prirodne baštine, a prema Zakonu o zaštiti prirode.

članak 51.

Zaštićene biljne i životinjske vrste imaju zaštitu na području Države, te je potrebna inventarizacija tih vrsta u PPUO/G i planiranje mjera zaštite na lokalnoj razini.

članak 52.

Kulturna baština prikazana je na grafičkom prilogu 3.1. ( Prirodna i kulturna baština ) te mora biti prikazana u svim dokumentima prostornog uređenja niže razine. U prostorno-planskoj dokumentaciji općina i gradova mogu se naznačiti i drugi dijelovi kulturne baštine od lokalnog značaja.

Na grafičkim prikazima građevinskih područja u Prostornim planovima uređenja općina i gradova, potrebno je ucrtati zone zaštite naselja, dijelova naselja, građevina i sklopova, dijelova krajolika te arheoloških zona i lokaliteta.

Za područje Krapinsko - zagorske županije potrebno je izraditi Konzervatorsku studiju. U okviru izrade potrebno je provesti valorizaciju kulturno-povijesnih vrijednosti nacionalnog značaja te za kulturna dobra međunarodnog i nacionalnog značaja izraditi program zaštite, obnove, prezentacije i načina korištenja.

Za naselja i dijelove naselja naznačene na kartografskom prikazu 3. ( Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora ) kao gradske i gradsko-seoske cjeline obvezna je izrada urbanističkog plana uređenja - za registrirana zaštićena naselja: Donja Stubica, Klanjec, Krapina i Pregrada te poželjna i moguća uz obveznu prethodno izrađenu konzervatorsku dokumentaciju za naselja: Zlatar, Desinić, Gornja Stubica, Krapinske Toplice, Lobor, Marija Bistrica, Sv. Križ Začretje, Trgovišće, Hrašćina, Vinagora, Zagorska Sela.

Obvezna je izrada konzervatorske studije za Prostorne planove uređenja gradova i općina, u kojoj je potrebno detaljno inventarizirati i vrednovati sve kulturno-povijesne vrijednosti u prostoru ( povijesna naselja, građevine i sklopove, dijelove kultiviranog krajolika, arheološke zone i lokalitete ) te odrediti sustav mjera zaštite i revitalizacije.

Prilikom interpolacija unutar zaštićenih povijesnih cjelina iz stavka 4.ovog članka, poželjno je provođenje javnog natječaja za izradu idejnog rješenja namjeravane gradnje. Potrebu javnog natječaja utvrđuje Prostorni plan uređenja općine/grada odnosno ostali prostorno-planski dokumenti općina i gradova.



9. Postupanje s otpadom

članak 53.

Potrebno je da se zajednički utvrdi konačno rješenje zbrinjavanja otpada na nivou Županije koju bi prihvatili sve općine i gradovi i kao zajednički program ga realizirali.

članak 54.

U “Programu zaštite okoliša – Sažetak izmjene i dopune – Revizija 1” u pogledu postupanja s otpadom predlažu se mjere unapređenja i zaštite okoliša, a prema operativnom planu iz toga Programa do 2002.g. potrebno je izvršiti:

- optimiranje programa zbrinjavanja komunalnog otpada

- pripremne radove za odlagališta otpada

- program sanacije divljih deponija

- projektiranje sustava skupljanja tehnološkog i glomaznog otpada

- urediti imovinsko – pravne odnose

- izgraditi nova odlagališta

- sanacija i proširenje postojećih odlagališta

- izgradnja reciklažnih dvorišta

- kompostiranje zelenog otpada

članak 55.

Skladištenje (privremeno odlaganje) bezopasnog, komunalnog i tehnološkog otpada moguće je organizirati na više lokacija u Županiji koristeći prostore postojećih odlagališta uz prethodno propisano uređenje. Na takovim skladištima moguće je organizirati sortiranje i primarnu obradu otpada (reciklaža, smanjenje količine i volumena), ukoliko su one dopustive s obzirom na okolni prostor.

članak 56.

Dok se na nivou Županije ne usvoji konačno rješenje za odlaganje bezopasnog komunalnog i tehnološkog otpada, u prijelaznom razdoblju do 2002.g. koristiti će se postojeća odlagališta za koje se sveobuhvatnim analizama, dokaže da za to imaju uvjete. To su na području Županije slijedeće deponije: Tugonica, Pustodol, Medvedov Jarek kod Lučelnice, Hum na Sutli i Gorjaki (Kraljev Vrh je izvan granica Županije).

članak 57.

Što prije usvojiti opredjeljenje o temeljnom principu rješavanja problematike zbrinjavanja bezopasnog komunalnog i tehnološkog otpada na temelju kojega će se detaljno razraditi koncept i etapna realizacija, jer pojedine lokalne sredine rješavaju vlastite probleme zbrinjavanja otpada na nedozvoljen način, ne uvažavajući dugoročne principe zaštite okoliša i suvremenog gospodarenja otpadom.

Općine i gradovi mogu predlagati i nove lokacije za odlagalište komunalnog otpada za koje dokažu da mogu zadovoljiti sve uvjete za općinska ili županijska odlagališta.

članak 58.

U sustavu zbrinjavanja opasnog otpada na području Županije predviđaju se prikupljališta i privremena skladištenja (prema Strategiji prostornog uređenja Hrvatske) na lokacijama gdje taj otpad i nastaje, a gdje već postoje izvjesni uvjeti za njegovo privremeno skladištenje.

Za skladištenje opasnog otpada predviđa se jedna lokacija i to na području Krapine.

Za prikupljanje opasnog otpada predviđaju se dvije lokacije i to jedna na području Zlatar Bistrice i jedna na području Zaboka.

Ostavlja se mogućnost da se za preciznije definiranje lokacija za prikupljanje i privremeno skladištenje opasnog otpada jednim elaboratom obradi ova problematika i u javnom postupku, uz suglasnost Republičkih mjerodavnih institucija riješi ova problematika uz propisane mjere zaštite.

Prema rezultatima takovih istraživanja mogu se predlagati i druge lokacije za prikupljanje i privremeno skladištenje opasnog otpada.





10. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

10.1. Izvješće o stanju okoliša i Program zaštite okoliša

članak 59.

Izrađeni Program zaštite okoliša Krapinsko-zagorske županije daje postojeće stanje okoliša te popis potrebnih aktivnosti za unapređenje kvalitete okoliša, prioritetne mjere zaštite okoliša po sastavnim dijelovima za Krapinsko-zagorsku županiju pri čemu se poseban naglasak daje problemima otpada, voda, tla i zraka.

Preporuča se općinama i gradovima da koristeći zakonsku mogućnost, izrade programe zaštite okoliša za pojedina uža područja ( obzirom na značajke i resurse svoje sredine ).

Prilikom izrade PPUO/G potrebno je detaljno inventarizirati osnovne elemente okoliša, analizirati i vrednovati postojeće stanje s obzirom na klasifikaciju, kvalitetu i kvantitetu poremećaja, na osnovi čega će se propisati mjere zaštite okoliša.

10.2. Vode

članak 60.

Donijeti odluku o sanitarnoj zaštiti novih izvorišta i nalazišta vodonosnika pitke vode interesantne za uključivanje u vodoopskrbni sustav Županije: Harina Žlaka, Desinić, Vinagora, Pregrada-Kostel, Radoboj-Jazvine, Lepajci, Mihovljan-Golubovec, Belec, Budinščina, Gotalovec-Pece, Marija Bistrica.

Ove vode zaštićuju se prema rezultatima vodoistražnih radova, prema Pravilniku o zaštitnim mjerama i uvjetima za određivanje zona sanitarne zaštite izvorišta vode za piće i prema Zakonu o vodama.

Potrebno je donijeti Županijski plan za zaštitu voda kojim će se zaustaviti trend pogoršanja kvalitete voda u vodotocima, sačuvati kvaliteta voda koje još nisu zagađene, uvesti mjere sprječavanja onečišćenja voda, sanacija i dovođenje kvalitete voda na nivo propisane kategorije vodotoka.

Kod bilo kojeg zahvata i izgradnje vodograđevina u smislu korištenja voda, uređenja režima voda ili zaštita od štetnog djelovanja voda, potrebno je maksimalno poštivati očuvanje prirodne ravnoteže vodnih ekosustava u smislu osiguranja ili poboljšanja malih voda i biološkog minimuma.

U PPUO/G potrebno je utvrditi sve divlje deponije ili privremene lokacije-prikupljališta komunalnog otpada, te dati smjernice njihovog daljnjeg korištenja, sanacije, zatvaranja i slično.

Na županijskom nivou donijeti rješenje za jedinstveni sustav odvodnje otpadnih voda i njihovog pročišćavanja za čitavo područje Županije, uvažavajući kategorije recipijenta i pristupiti izgradnji kanalskog sustava prema prioritetima ekološke ugroženosti područja. Na pograničnom području općine Hum na Sutli predvidjeti mogućnost korištenja uređaja za pročišćavanje na području Rogaške Slatine, koji je već djelomično realiziran.

10.3. Šume
članak 61.

Šume i šumska zemljišta kao dobra od općeg interesa posebno se štite, a uvjeti i način korištenja propisani su Zakonom o šumama kojim je određena i namjena šuma.

U cilju zadržavanja površina pod šumom, potrebno je spriječiti širenje poljoprivrednih i drugih površina na štetu šumskih površina, a u slučaju opravdanog krčenja (infrastrukturni koridori) potrebno je voditi računa o primjerenoj sanaciji i oplemenjivanju devastiranog šumskog područja.

Šumsko područje koje se nalazi u parku prirode cjeloviti pristup dobit će preko prostornog plana područja posebnih obilježja u kojem će se valorizirati prirodne vrijednosti i odrediti mogući intenzitet zadiranja u prirodni ekosustav te mjere na područjima koja zahtijevaju sanaciju.

Poželjno je da se u jedinstveno stručno gospodarenje uključe privatne šume u parkovima prirode i u kontaktnim zonama (čuvanje, zaštita, njega i obnova šuma).

Prilikom izrade PPUO/G preporuča se propisivanje mjera u smislu očuvanja šumaraka, živica, pojedinačnih stabala koji se isprepliću s površinama druge namjene pri čemu se čuva stabilnost, raznolikost i međusobna povezanost staništa (biotopa) te predvidjeti rekultivaciju devastiranih područja.

Oko industrijskih zona, kamenoloma i sličnih postrojenja te prometne infrastrukture preporuča se predvidjeti osnivanje zaštitnih pojaseva, drvoreda i sličnih zelenih oaza kao zaštitu od buke, dima, prašine i ostalog zagađenja te kao vizualno oplemenjivanje prostora.

Kod pošumljavanja treba poticati procese prirodnog pomlađivanja šuma i autohtone šumske zajednice i težiti staništu prilagođenom pošumljavanju.

10. 4. Tlo
članak 62.

U slučaju predvidivih opasnosti za važne funkcije tla, prednost treba dati zaštiti istih ispred korisničkih interesa.U svrhu preventivne zaštite funkcija tla potrebno je iskazati prioritetna područja za određena korištenja. Pored toga, odgovarajućim mjerama treba osigurati vrijedna tla i lokacije uključujući njihovo korištenje.

Potrebno je smanjiti korištenje kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe, a zapuštena poljoprivredna tla potrebno je privesti poljoprivrednoj namjeni ili ih pošumiti, odnosno u svrhu zaštite vodnih ekosustava zadržati kao vlažne livade.

Smanjenje utroška površina osigurati na način da se usmjerava razvoj naselja na postojeće dijelove naselja ( stručnim “zgušćivanjem” naseljenosti uz poboljšanje stambenog fonda, očuvanje sadržaja unutar općina i gradova i obnova zgrada i objekata, prenamjena površina koje su ranije korištene za industriju, obrt, vojne svrhe i sl.).

Potrebna je novelacija i izrada osnovne pedološke karte za područje Krapinsko - zagorske županije.

Potrebno je izraditi i donijeti rudarsku osnovu za područje Županije kao podlogu za racionalno korištenje mineralnih sirovina.

Potrebno je provoditi mjere za sprječavanje erozije tla (podizanje protuerozijskih nasada ) te mjere za održanje i poboljšanje stanja humizacije uz nadzor agrotehnike. Površine oštećene erozijom i klizanjem potrebno je što je više moguće obnoviti.

10.5. Zrak

članak 63.

Za područje Krapinsko - zagorske županije potrebno je uspostaviti područnu mrežu mjerenja kakvoće zraka.

Radi poboljšanja kakvoće zraka potrebno je: provjera sigurnosti kritičkih postrojenja, omogućavanje priključenje ložišta domaćinstava i kotlovnica na prirodni plin te preorjentacija korisnika tekućeg goriva na gorivo s manje od 1 % sumpora te provođenje mjera i aktivnosti za smanjenje onečišćenja zraka za mobilne izvore: učestalije obavljanje inspekcije onečišćenja zraka za vozila javnog prometa, dostavna teretna vozila, te sva vozila starija od 5 godina, te edukacija vozača po ekološkim kriterijima.

Unutar naselja, odnosno u blizini stambenih i javnih zona moguće je smještavanje proizvodnih sadržaja koji u obavljanju svoje djelatnosti ne prelaze preporučene vrijednosti (PV), a proizvodne sadržaje koji ne prelaze granične vrijednosti (GV) mogu se smještavati unutar izdvojenih radnih zona.

10.6. Zaštita od buke

članak 64.

Djelatnosti koje su izvor prekomjerne buke potrebno je planirati i smještavati na odgovarajućoj udaljenosti od stambenih, turističkih i rekreacijskih zona te ostalih zona javne namjene koje nisu kompatibilne sa izvorima prekomjerne buke, a u izuzetnim slučajevima i izvan naselja.

Predviđene razine buke u urbanim područjima potrebno je, u skladu sa zakonskim propisima, odrediti na grafičkom prikazu u planovima nižeg reda.

Građevinska područja naselja u pravilu ne treba širiti u područja ugrožena bukom, a prilikom prolaska cesta (autoceste, brze ceste, ceste rezervirane za promet motornim vozilima) neposredno uz naselja potrebno je predvidjeti odgovarajuće mjere zaštite.





10.7. Plan intervencija

članak 65.

U skladu s Planom intervencija u zaštiti okoliša izraditi kvalitetan županijski plan intervencija koji će na temelju količine i svojstva opasnih tvari predvidjeti raspon i težinu nastalih posljedica za ljude i okoliš uzimajući u obzir broj i rasprostranjenost ljudi u zoni opasnosti kao i učinkovite mjere za smanjenje vjerojatnosti proširenja štetnog djelovanja.

10.8. Krajolik

članak 66.

Mjere zaštite krajobraznih vrijednosti obrađene su u poglavlju 7. ovih Odredbi za provođenje.

10.9. Biljne i životinjske vrste

članak 67.

Prilikom izrade PPUO/G potrebno je utvrditi postojanje zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta na području obuhvata te za iste planirati mjere zaštite u skladu s podacima nadležne službe za zaštitu prirode i okoliša.

10.10. Oblikovanje naselja i kulturne vrijednosti

članak 68.

Prilikom svake nove gradnje unutar već postojećeg naselja potrebno je voditi računa o izvornim obilježjima naselja i okolnog područja uvažavajući mjere sadržane u člancima 31, 42, 43 i 52 ovih Odredbi za provođenje.

Mjere zaštite kulturno-povijesnih cjelina i građevina obrađene su u članku 52. ovih Odredbi za provođenje.

10.11. Zaštićeni dijelovi prirode

članak 69.

Mjere zaštite prirodnih vrijednosti obrađene su u poglavlju 8. ovih Odredbi za provođenje.

10.12. Postupanje s otpadom

članak 70.

Mjere postupanja s otpadom obrađene su u poglavlju 9. ovih Odredbi za provođenje.

10.13. Procjena utjecaja na okoliš

članak 71.

U PPŽ se osim zahvata navedenih u Pravilniku o procjeni utjecaja na okoliš (NN br. 59/00) utvrđuju i drugi zahvati za koje je potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš (PUO). Mogu se predlagati i druge lokacije zahvata koje nisu predviđene ovim Planom, a Studijom procjene utjecaja na okoliš mora se ocijeniti prihvatljivost takovih lokacija u pogledu zona rizika i područja utjecaja zahvata.

U slučaju da se na relativno malom prostoru planira više istovrsnih zahvata (niz) čije su pojedinačne veličine tj. kapaciteti ispod, no ukupni iznad granica propisanih Popisom zahvata koji čini sastavni dio Pravilnika o procjeni utjecaja na okoliš, za iste je obavezna provedba postupka procjene utjecaja na okoliš, a prema odredbama Zakona o zaštiti okoliša (NN br. 82/94 i 128/99) i gore navedenog Pravilnika, a u skladu s uvjetima nadležnog tijela.

Obveza provedbe postupka procjene utjecaja na okoliš propisuje se još za slijedeće građevine i zahvate:

- skladište nafte i naftnih proizvoda kao samostalne građevine kapaciteta 10 000 t i više

- građevine za iskorištavanje gline, šljunka i pijeska s ukupnim rezervama 100 000 m3 i više

- građevine za istraživanje i korištenje geotermalnih i termomineralnih voda u energetske, ljekovite, turističko – rekreativne i ugostiteljske svrhe

- zahvati i građevine na izvorištima za eksploataciju vode za piće kapaciteta 100 l/s i više

- groblja za potrebe naselja od 10 000 stanovnika i više

- sustavi javne odvodnje izlaznog kapaciteta većeg od 5 000 ES (ekvivalent stanovnika)

- za proizvodnju i preradu kože kapaciteta 10 t godišnje i većeg

- građevine za biološku obradu otpada i proizvodnju humusa kapaciteta 1 000 t godišnje i više

10.14. Ekonomski poticaji

članak 72.

Uporišta za utvrđivanje izvora sredstava za zaštitu okoliša postoje u Zakonu o zaštiti okoliša, Zakonu o financiranju jedinica lokalne samouprave i uprave, Zakonu o otpadu, Zakonu o prostornom uređenju, Zakonu o komunalnim djelatnostima i drugim relevantnim zakonima, uredbama i odlukama, a preporuča se na razini Županije razraditi posebni program poticajnih ali i ograničavajućih mjera koje će doprinijeti unapređenju zaštite okoliša.

10.14. Suglasnost na mjere zaštite okoliša

članak 73.

PPŽ određuje pribavljanje suglasnosti od nadležnog tijela državne uprave na mjere zaštite okoliša utvrđene PPUO/G onih općina i gradova na čijem se području nalazi Park prirode Medvednica. Prema kartografskom prikazu 3. to su slijedeće općine/gradovi: Donja Stubica, Stubičke Toplice, Gornja Stubica.







11. Mjere provedbe

11.1. Obveza izrade dokumenata prostornog uređenja

članak 74.

Na temelju Zakona o prostornom uređenju, Strategije i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske te planskih usmjerenja i određenja u PPŽ-u, utvrđuje se potreba izrade slijedećih prostornih planova:

a) Prostornog plana područja posebnih obilježja (PPPPO) za:

- Park prirode Medvednica

b) Prostornog plana uređenja općine/grada (PPUO/G) za:

- 7 gradova: Krapina, Donja Stubica, Klanjec, Oroslavje, Pregrada, Zabok i Zlatar

- 25 općina: Bedekovčina, Budinščina, Desinić, Đurmanec, Gornja Stubica, Hum na Sutli, Hrašćina, Jesenje, Konjščina, Kraljevec na Sutli, Krapinske Toplice, Kumrovec, Lobor, Mače, Marija Bistrica, Mihovljan, Novi Golubovec, Petrovsko, Radoboj, Stubičke Toplice, Sv. Križ Začretje, Tuhelj, Veliko Trgovišće, Zagorska Sela i Zlatar Bistrica.

c) Generalnog urbanističkog plana (GUP) za Krapinu kao sjedište Županije.

d) Urbanističkog plana uređenja (UPU) za sjedišta gradova: Donja Stubica, Klanjec, Oroslavje, Pregrada, Zabok i Zlatar te naselja iz članka 52. ovih Odredbi za provođenje i za neizgrađeno područje planirano izvan naselja površine veće od 25 ha. Granice UPU-a odredit će se PPUO/G.

Obveza izrade detaljnog plana uređenja (DPU) ne utvrđuje se u PPŽ-u već će se ona utvrditi prostornim planovima iz stavka 1. ovog članka i Programima mjera za unapređenje stanja u prostoru.

Iznimno se detektiraju termalna izvorišta kao lječilišta i vjerska svetišta kao turističke destinacije od posebne vrijednosti za Državu i Županiju, za koje je potrebno izraditi DPU, a to su Krapinske Toplice, Stubičke Toplice, Tuheljske Toplice, Sutinske Toplice, Šemničke Toplice, nacionalno svetište Marija Bistrica i etno selo Kumrovec. Potreba izrade i granice obuhvata izrade DPU-a odredit će se Programom mjera i prostorno-planskom dokumentacijom niže razine.

Prostorni planovi područja bivših općina Donja Stubica, Klanjec, Krapina, Pregrada, Zabok i Zlatar Bistrica, koji sukladno odredbama Zakona o prostornom uređenju ostaju na snazi do donošenja svih PPUO/G-a s područja bivše općine, a ne primjenjuju se u dijelu u kojem su protivni PPŽ-u.

Prostorni planovi bivših općina kao i njihove izmjene i dopune, ostaju na snazi do donošenja PPUO/G sukladno odredbama Zakona o prostornom uređenju i ne primjenjuju se u dijelu u kojem su protivni PPŽ-e, a stavljaju se izvan snage u dijelu koji se odnosi na jedinice lokalne samouprave koje su donijele svoje PPUO/G do stupanja na snagu PPŽ-e.

Provedbene odredbe PPUO/G koje se odnose na izgradnju izvan građevinskog područja u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti u dijelu u kojem su protivne odredbama PPŽ-a prestaju važiti donošenjem PPŽ-a.

Po donošenju PPUO/G-a prestaje važiti dio prostornog plana bivše općine za to područje.

Do donošenja novih propisa o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti potrebno je kod izrade planova nižeg reda u suradnji s nadležnim državnim tijelom primjenjivati Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (“Narodne novine” br. 29/83, 36/85 i 42/86), te osobito uvažavati činjenice da se pretežiti dio prostora Krapinsko - zagorske županije ubraja u VII° seizmičnosti (po MCS), a krajnji južni dio u VIII° MCS (što se isčitava i iz kartografskog prikaza 3: “Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora”).

Do donošenja Zakona o civilnoj zaštiti kojim će se detaljnije riješiti problematika zaštite i sklanjanja ljudi i materijalnih dobara potrebno je primjeniti slijedeće mjere:

a) Za sklanjanje ljudi i materijalnih dobara potrebno je osigurati skloništa po opsegu zaštite:

- dopunske zaštite otpornosti 50 kPa,

- osnovne zaštite otpornosti 100 do 300 kPa.

b) Sva skloništa moraju biti projektirana i izvedena u skladu s propisima o tehničkim normativima za skloništa:

- skloništa planirati ispod građevina kao najniže etaže,

- osigurati potreban opseg zaštite (50 do 300 kPa),

- osigurati rezervne izlaze iz skloništa,

- osigurati lokacije za javna skloništa,odrediti seizmičnost.

Sva skloništa osnovne zaštite moraju biti dvonamjenska i trebaju se koristiti u mirnodopske svrhe u suglasnosti s Ministarstvom unutarnjih poslova, a u slučaju ratnih opasnosti trebaju se u roku od 24 sata osposobiti za potrebe sklanjanja.

Broj sklonišnih mjesta u skloništima treba odrediti prema vrsti:

- za porodična skloništa za najmanje tri osobe,

- za kućna skloništa i skloništa za stambeni blok prema veličini zgrade odnosno skupine zgrada, računajući da se na 50 m2 razvijene građevinske (bruto) površine zgrade osigura sklonišni prostor najmanje za jednog stanovnika,

- za skloništa pravnih osoba za dvije trećine ukupnog broja djelatnika, a pri radu u više smjena za dvije trećine broja djelatnika u najvećoj smjeni u vrijeme rada,

- za javna skloništa prema procjenjenom broju stanovnika koji se mogu zateći na javnom mjestu i broju stanovnika za koje nije osigurano kućno sklonište za stambeni blok u polumjeru gravitacije tog skloništa (250 m).

- obveza izgradnje skloništa utvrđuje se u naseljima određenima Planom zaštite i spašavanja odnosno Procjenom ugroženosti.





11.2. Područja primjene posebnih razvojnih i drugih mjera

članak 75.

Pogranično područje obuhvaća sva naselja u općini Đurmanec, općini Hum na Sutli, gradu Klanjcu, općini Kraljevec na Sutli, općini Kumrovec, općini Zagorska Sela, općini Desinić, općini Tuhelj, općini Jesenje, gradu Pregradi.

Za ovo područje predviđaju se poticajne mjere na razini nacionalnog programa obnove i razvoja uz razrađenu osnovnu plansku koncepciju razvitka na županijskoj i lokalnoj razini, a u cilju postupnog smanjivanja nesrazmjera i zaostajanja u odnosu na druga područja i daljnjeg ravnomjernijeg razvitka (revitalizacija naselja i gospodarstva, a osobito poljodjelstva), te stvaranje pretpostavki za standard življenja primjeren vremenu.

Rubna i manje razvijena područja obuhvaćaju općine Budinščina i Hrašćina te se za ove općine predviđa revitalizacija naselja, gospodarstva i poljodjelstva s ciljem smanjivanja razlika u razvoju u odnosu na druga područja i stvaranje realnih pretpostavki za razvoj i poticanje djelatnosti koje će osigurati primjerene uvjete za život ( stimulativne mjere: sufinanciranje, kreditiranje, porezne olakšice i slično ).

Mreža gradskih naselja s Krapinom kao centrom Županije i Zabokom, koji ulaze u grupu srednjih gradova te Oroslavjem, Zlatarom, Donjom Stubicom, Pregradom, Klanjcem, Bedekovčinom, Humom na Sutli, Krapinskim Toplicama, Konjščinom i Marijom Bistricom kao planiranim manjim gradovima, predstavljaju okosnicu policentričnog razvoja Krapinsko-zagorske županije.

PPŽ daje mogućnost formiranja gradskih urbanih zona objedinjavanjem svih kontaktnih prostora u zajedničko područje za razvoj naselja koja su se međusobno spojila ( primjena za Krapinu, Zabok, potez Oroslavje-Stubičke Toplice-Donja Stubica-Gornja Stubica ).

Navedena područna središta treba poticati i razvojnim mjerama s državne razine osigurati mogućnost jačanja manjih gradova kako bi postali stvarna žarišta vlastitog razvitka i razvitka okolnog područja.

11.3. Područja i lokaliteti za istraživanje i praćenje pojava i procesa u prostoru

članak 76.

Zone izvorišta pitke vode – potrebno je praćenje kvalitete, stanja zaštite, potencijalnog ugrožavanja i onečišćenja.

Izvorišta geotermalne vode – potrebno je provoditi daljnja istraživanja i mogućnosti korištenja.

Značajne kulturne i prirodne vrijednosti:

- područje Parka prirode Medvednica

- područje Maceljskog Gorja, Strahinjčice, Ivančice, Medvednice kao vrijedan prirodni krajolik

- područje evidentiranih zaštićenih krajolika

- područje evidentiranih povijesnih naselja, građevina i sklopova, kulturnih krajolika te arheoloških zona i lokaliteta

- šumski predjeli na području cijele Županije

- gornji tokovi rijeka i potoka sa njihovim izvorištima na području cijele Županije

Za ova područja potrebno je pratiti stanje, način korištenja te potencijalno ugrožavanje i onečišćenje.

Eksploatacijska polja – planirana, postojeća, napuštena – pratiti korištenje postojećih i sanaciju napuštenih eksploatacijskih polja s ciljem pravodobnog interveniranja u slučaju narušavanja vrijednosti prostora.

Poplavna područja – pratiti promjene s ciljem zaštite prostora u slučaju potencijalnog ugrožavanja ljudi i okoliša.

Na osnovi prethodno izrađene Agroekološke osnove poljoprivrede županije izvršiti agroekološko vrednovanje, zaštitu i optimalno korištenje tla na prostoru Županije.

Demografska kretanja – pratiti demografske promjene i kretanja uz predlaganje mjera za uspostavljanje ravnoteže.

Pogranična, rubna i manje razvijena područja – pratiti stanje, pojave i procese u cilju praćenja učinaka provedbenih mjera.

Racionalno dimenzioniranje i korištenje građevinskog područja – pratiti korištenje i predlagati eventualne promjene.

Izgradnja kapitalne infrastrukture i objekata od važnosti za Državu i Županiju – pratiti realizaciju izgradnje radi ravnomjernijeg povezivanja i razvoja područja.

Zaštita i očuvanje prirodnih i kulturno-povijesnih obilježja i vrijednosti – pratiti stanje, pojave i procese radi pravodobnog interveniranja u slučaju narušavanja tih vrijednosti.

U postupku izrade prostornih planova uređenja gradova i općina potrebno je izvršiti snimanje stanja bespravne izgradnje. U svrhu sanacije postojeće nelegalne izgradnje potrebno je razmotriti mogućnost uklapanja iste u prostorne planove te predvidjeti ostale oblike intervencija u prostoru.

Izvješćima o stanju u prostoru obuhvatiti stanje i praćenje pojava, naročito detektirati i pratiti pojavu bespravne izgradnje, a Programima mjera za unapređenje stanja u prostoru predlagati mjere sprječavanja bespravne izgradnje i izradu stručnih i znanstvenih podloga te programa, studija, projekata i ostalih stručnih elaboracija.

11.4. Građevine obrane

članak 77.

Prostor od interesa za obranu određuje se granicama vojnog kompleksa i građevinama, u suradnji s nadležnim tijelom obrane. Razgraničenjem treba odrediti vojni kompleks i građevine i zaštitni pojas oko vojnih kompleksa. Zaštitni pojas je dio vojnog kompleksa koji se određuje ovisno o vrsti, namjeni i položaju građevina u prostoru. Nužno je uskladiti s potrebama obrane uvjete korištenja prostora: šumskih, poljoprivrednih i vodnih površina, površina za razvoj naselja, površina izvan naselja za izdvojene namjene i zaštićenih područja.

Osnovna usmjerenja prostornog razvitka i uređenja prostora radi određivanja interesa obrane su:

- usmjeriti prostorno-razvojne prioritete za zaštitu interesa obrane,

- uskladiti potrebe osiguranja prostora od interesa za obranu s drugim korisnicima prostora

- odrediti prostorne elemente, smjernice i kriterije za utvrđivanje prostora i sustava od interesa za obranu

U postupku donošenja PPUO/G mora se pribaviti mišljenje nadležnog tijela obrane.





III PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

članak 78.

Plan je izrađen u 5 izvornika ovjerenih pečatom Županijske skupštine Krapinsko - zagorske županije i potpisom predsjednika Županijske skupštine Krapinsko - zagorske županije.

Izvornici plana čuvaju se u:

1. Upravnom odjelu za prostorno planiranje, zaštitu okoliša i graditeljstvo u Krapini – 1 primjerak

2. Zavodu za prostorno uređenje u Zaboku – 1 primjerak

3. Uredu za prostorno uređenje, stambeno – komunalne poslove, graditeljstvo i zaštitu okoliša Krapinsko - zagorske županije u Krapini – 1 primjerak

4. Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog uređenja Republike Hrvatske u Zagrebu – 1 primjerak

5. Pismohrani Krapinsko - zagorske županije - 1 primjerak

članak 79.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u “Službenom glasniku Krapinsko - zagorske županije".



Klasa:

Urbroj:

Krapina:


Krapinsko - zagorska županija

Županijska skupština




Predsjednik Županijske skupštine: