 |
 |
 |
 |
 |
|
|
|
|
|
|
|||||||||||||||
 
 NOVI PREGLED PROPISA Ugovori Banke Biljno zdravstvo Zdravstveno osiguranje Državne potpore Državni službenici Elektronička isprava Elektronička trgovina Elektronički mediji Financijsko osiguranje Gradnja Hrana Informacijska sigurnost Investicijski fondovi Izmjera i katastar Kazneni postupak Kazneni zakon Kemikalije Kreditne unije Kvaliteta zdravstvene zaštite Lijekovi Nasljeđivanje Obavljanje djelatnosti Obiteljski zakon Obrazovanje odraslih Obrt Obvezni odnosi (ZOO) Obvezno zdravstveno osiguranje Opći upravni postupak Oružje Osiguranje Osiguranje u prometu Ovrha - Ovršni zakon Parnični postupak Primjeri ugovora Porez na dobit Porez na dohodak Porez na kavu Posredovanje u prometu nekretnina Poticanje ulaganja Predmeti opće uporabe Prekršajni zakon Prijevoz - linijski Prijevoz opasnih tvari Prostorno uređenje i gradnja Rad - Zakon o radu Računovodstvo Revizija Stranci Sudovi Šport Šume Tajnost podataka Trgovačka društva Udomiteljstvo Udžbenici za školu Ugostiteljska djelatnost Umirovljenički fond Usluge u turizmu Veterinarstvo Volonterstvo Zabrane u zakonima Zakon o leasingu Zaštita bilja Zakon o radu Zaštita na radu Zaštita okoliša Zaštita potrošača Zaštita prirode Zaštita pučanstva Zaštita životinja Javna nabava NOVI PREGLED PROPISA 
|
 |
 Odredbe za provođenje prostornog plana Ličko-senjske županije 7. MJERE OČUVANJA KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTI Članak 124. Oivm planom određuju se sljedeće mjere za očuvanje krajobraznih vrijednosti Županije · očuvati kontinentalne ambijentalno vrijedne krajolike - krajobrazne jedinice Značajnija krška polja, Visoke šumovite planine (Lička Plješivica i lička strana Velebita), Brdski vijenci Sredogorja i Male Kapele, Vršni pojas Velebita, Područja prelaznih obilježja, te unutar njih osobito dijelove s visokim stupnjem prirodnosti i karakterističnom tradicionalnom kulturnom baštinom; · očuvati obalne ambijentalno vrijedne krajolike: · podvelebitski obalni pojas - krajobrazna jedinica Primorska strana Velebita · dio otoka Paga. - krajobrazna jedinica Otok Pag, te unutar njih osobito dijelove s visokim stupnjem prirodnosti i karakteristično tradicionalnom kulturnom baštinom. U karakterističnim krajobraznim jedinicama treba posebno pažljivo planirati svaki zahvat: · očuvanjem karakterističnih tipologija gradnje i pažljivim odmjeravanjem planiranih građevinskih područja naselja. · manje prostore za gospodarske zone moguće je smještati, u pravilu, uz već postojeće ili u područjima koja je potrebno sanirati od ranijih neprikladnih zadiranja u krajolik. · sanirati krajolike degradirane eksploatacijom mineralnih sirovina, neodgovarajućih gospodarskih intervencija i bespravne gradnje. Gradnja i uređenje prostora u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit i Parku prirode Velebit odredit će se prostornim planovima tih područja te, a do donošemja tihplanova moguće je planirati najnužnije zahvate u skladu s posebnim uvjetima. Posebno treba ograničiti daljnju gradnju a dijelom i isključiti gradnju van postojećih građevinskih područja podvelebitske obale koji su dosad ostali očuvani. Članak 125. Gradnji šumskih i ostalih cesta trebaju prethoditi krajobrazna valorizacija, kao dio sadržaja stručne podloge za ishođenje lokacijske dozvole. Kamenolome locirati izvan dominantih vizura, a rudarski projekti moraju sadržavati i projekte sanacija. Dalekovode postavljati na manje eksponiranim padinama, posebice kad je zbog njih potrebno prosijecati široke šumske koridore. U režimu rada hidroenergetskih akumulacija voditi računa o degradaciji krajolika kod niskih vodostaja, odnosno uspostaviti kompromis između energetskih i pejsažnih, a time i turističko-rekreativnih argumenata. Izbjegavati geometrijske regulacije vodotoka, a prethodno procijeniti njihove pejsažne i bioekološke vrijednosti. Članak 126. Potrebno je potpomagati procese prirodne obnove šuma u prostorima gdje je šuma degradirana ili sasvim uništena (priroritet:oko naselja pod Velebitom i u Paškom zaljevu). Zone značajnijih vrela i ponora treba štititi ne samo kao zone krških fenomena, nego i kao krajobrazno značajne prostore, odnosno prostore mogućeg posjećivanja i razgledavanja. Na otoku Pagu odgovarajućim zoniranjem izdvojiti dijelove obale gdje se isključuje gradnja ladanjskih objekata (prioritet: Paški zaljev). Članak 127. Prostorni planovi trebaju sadržavati i krajobrazne analize i smjernice zaštite krajolika, vodeći računa o identitetu šireg prostora, ambijentalnim vrijednostima i tradicijskim elementima gradnje, te potrebnim poboljšanjima u domeni krajolika. Svaka općina, grad ili lokalna sredina može odrediti predjele (mikrolokacije) potencijalne za stavljanje pod zakonsku zaštitu i način raspolaganja takovim prostorima. Stoga je u PPUO/G potrebno: · inventarizirati područja predviđena za zaštitu · u svrhu zaštite prirode naglasiti i izdvojiti i druge vrijedne dijelove kao što su: * posebno osjetljive i ugrožene cjeline, prirodni predjeli ili objekti (šumska područja, vodotoci, izvori, specifični biotopi, rijetki ili stari primjerci ili skupine stabala i sl.) * predjeli ili objekti koji u sebi sadrže značajke identiteta dotične sredine (ruralni krajolik, ambijentalne cjeline, tradicionalna izgradnja, specifičan način obrade tla i druga obilježja), * utvrditi način, uvjete i mjere korištenja prostora (bilo to zaštitna, razvojna ili kombinirana namjera) na osnovi jasnih programa (ciljeva, projekcija, želja i mogućnosti) lokalne sredine, uz puno uvažavanje ocjena struke. 8. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI I KULTURNO POVIJESNIH CJELINA, TE PODRUČJA POSEBNIH OGRANIČENJA U KORIŠTENJU Članak 128. Ovim planom te posebnim propisima određene su mjere zaštite i obveze primjene posebnih uvjeta korištenja prostora i to za zaštićene i osobito vrijedne dijelove prirode i biološku raznolikost;kulturno-povijesne cjeline, područja posebnih ograničenja u korištenju prostora, područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite prostora. Mjere zaštite prirodnih virjednosti i posebnosti, kulturno-povijesnih cjelina, te područja posebnih ograničenja u korištenju propisane su zakonom, drugim propisima i ovom odlukom. Prirodne vrijednosti i posebnosti, kulturno povijesne cjeline, te područja posebnih ograničenja u korištenju prikazane su na kartografskom prikazu 3. "Uvjeti korištenja, uređenja i zašite prostora". 8.1. Područja posebnih uvjeta korištenja Članak 129. a) Zaštićeni i osobito vrijedni dijelovi prirode U Prostornom planu, radi zaštite prirode, unapređivanja okoliša, očuvanja identiteta, osiguravanja dodatnog kvalitativnog korektiva u definiranju intervencija u prostoru, utvrđeni su zaštićeni i osobito vrijedni dijelovi prirode. Način uređivanja i korištenja zaštićenih dijelova priode i to nacionalnih parkova, parkova prirode, strogih rezervata, posebnih rezervata, park šuma, zaštićenih krajolika, spomenika prirode, spomenika parkovne arhitekture, te pojedinih biljnih i životinjskih vrsta upisanih u Upisnik što se vodi pri nadležnom tijelu određen je zakonom i posebnim propisima. Prostornim planom izdvojeni su osobito vrijedni dijelovi prirode, koji će se na osnovi stručne podloge upisati u Upisnik zaštićenih dijelova prirode ili će se, ukoliko ne zadovoljavaju kriterijima za upis, trajno štititi mjerama propisanim ovom odlukom. Članak 130. Granice i lokacije dijelova prirode označene u ovom Prostornom planu, s obzirom na njegovo mjerilo, očitavaju se i tumače kao plansko-usmjeravajući podatak. Za zaštićene dijelove prirode točne granice opisane su u odlukama o proglašenju zaštićenog dijela prirode, a za osobito vrijedne, predložene ovim planom, granice će se uskladiti u postupku proglašenja i upisa u upisnik zaštićenih dijelova prirode. Pri izradi prostornih planova područja posebnih obilježja, prostornih planova uređenja općina i gradova, te drugih detaljnijih prostornih planova mogu se predložiti za zaštitu i drugi dijelovi prirode koji nisu navedeni u ovom Prostornom planu. Članak 131. Za dijelove prirode koji su zaštićeni temeljem Zakona o zaštiti prirode, ili su ovim Planom određeni za određenu kategoriju zaštite, mjere zaštite propisane su zakonom, odlukom o zaštiti svakog pojedinog dijela prirode, prostornim planovima područja posebnih obilježja i odredbama ovog Plana. Tablica 1. Zaštićena prirodna baština KATEGORIJA ZAŠTITE ZAŠTIĆENI DIJELOVI PRIRODE VRIJEDNI DIJELOVI PRIRODE PREDLOŽENI ZA ZAŠTITU NA KOPNU VRIJEDNI DIJELOVI PRIRODE PREDLOŽENI ZA ZAŠTITU U MORU Nacionalni park 1. Plitvič2. ka jezera 2. Paklenica 4. Sjeverni Velebit Park prirode 1. Velebit 1. Lička Plješivica, 2. Prostor uz rijeku Unu Strogi rezervat Rožanski i Hajdučki kukovi Područja Velebita Posebni rezervat Posebni rezervat Botanički rezervati: A. Floristički rezervati 1. Zavižan-Balinovac-Zavižanska kosa, Senj (unutar PP Velebit i NP Velebit) 2. Nalazište divlje masline, Novalja 3. Visibaba,Senj (unutar PP Velebit I NP Velebit) B. Rezervati šumske vegetacije 1. Štirovača-Klepina duliba, Senj, (unutar PP Velebit i NP Sjeverni Velebit) 2. Velika Plješevica-Drenovača, Donji Lapac 3. Velika Plješevica-Javornik-Tisov vrh, Plitvička Jezera 4. Dubrava Hanzina, Novalja C. Zoološki rezervati: Ornitološki 1. Kolansko blato-Blato rogoza, Novalja 2. Obitavalište velikog tetrijeba, Gospić (unutar PP Velebit) D. Geomorfološki rezervati: 1. Zavratnica, Senj Botanički rezeravati A. Floristički rezervati 1. Vlažne livade na Štirovači 2. Cretne livade Sunđer i Sunđerac 3. Veliki i Mali Kozjak – visokoplaninska flora 4. Šatorina visokoplaninska flora 5. Ljubica – vlažne livade 6. Sadikovac – visokoplaninska flora 7. Velinac – Bačić kuk – Brizovac – Soline – Budakovo brdo – stanište velebitske degenije i hrvatske sibireje 8. Šugarski kraj – stanište velebitske degenije 9. Visočica – visokoplaninska flora i rudina 10. Višerujno – Badanj – Sveto brdo – visokoplaninska flora rudina, točila i stijena 11. Tulove grede, Prosenjak – Duboke jasle – visokoplaninska flora 12. Ozeblin sa Vukosavicom, prkosom, Rudim liscem – šire područje planinskih livada i pašnjaka Ličke Plješivice 13. Kremen – planinska vegetacija – rudina 14. Gola Plješivica-visokoplaninska flora 15. MalaPlješivica–visokoplaninska flora 16. Veliki Grič – Lisina – Bruni vrh – planinske livade 17. Prizna – šuma zelenike Zaštićeni krajolik 1.Bijeli potoci-Kamensko, Donji Lapac 2. Predio Zrče, Novalja 1.Senjska Draga – Francikovac; Grad Senj; 2. Poluotok Lun na otoku Pagu; Grad Novalja - 1.300 ha 3. Šuma “Straško”; Grad Novalja - 12 ha 4. Uvale Veli i Mali Svetojanj na otoku Pagu; Grad Novalja - Rt Glavina, Uvala Veli Svetojanj, Uvala Mali Svetojanj, Uvala Krivača, 230 ha; 5. Poluotok Zaglava – Uvala Slana – Poluotok Furnaža na otoku Pagu; Grad Novalja - cjelokupno područje od naselja Metajna do Rta Krištofer, 825 ha; 6. Paške stijene Velebitskog kanala na otoku Pagu; Grad Novalja - Rt Lun – Uvala Trinčel (Rt Deda – Rt Krištofer) Rt Sv. Nikola – Rt Fortica – Rt Mrtva, ukupno 4.200 ha; 7. Ribnik – Bilaj – Jadova; Grad Gospić - meandri rijeke Like u Ribniku i Ličkom polju; 8. Gacko polje; Grad Otočac - vodotok Gacke od izvorišta do naselja Čovići; 9. Depresija Dabra; Grad Otočac 10. Črnac Polje; Općina Brinje – Stajničko poljwe; 1. Poluotok Lun na otoku Pagu zona zaštite u moru (posebni rezervat u moru) KATEGORIJA ZAŠTITE ZAŠTIĆENI DIJELOVI PRIRODE VRIJEDNI DIJELOVI PRIRODE PREDLOŽENI ZA ZAŠTITU NA KOPNU VRIJEDNI DIJELOVI PRIRODE PREDLOŽENI ZA ZAŠTITU U MORU Posebni rezervat B. Rezervati šumske vegetacije 1. Borov vrh – autohtona šuma crnog bora sjeverozapadno od Zavižana; Grad Senj 2. Rončićev dolac – autohtona šuma crnog bora s dunjaricom u Senjskoj Dragi; Grad Senj; 3. Štirovača - gorska šuma smreke (11,4 ha), predjel Štropi; Grad Senj; 4. Devčić tavani - prašuma bukve i jele u južnom dijelu Senjskog bila; Grad Senj i Grad Otočac; 5. Nadžak bilo - prašuma bukve i jele (17,1 ha) iznad krasna; Grad Senj; 6. Ramino korito - prašuma gorske šume bukve i primorske šume bukve,Općina Karlobag; 7. Ravna gora – Janjče - šuma bukve i jele s hrastom kitnjakom zapadno od Ličkog Lešća; Grad Otočac; 8. Visibaba - šuma smreke na dolomitu i šuma bukve i jele , oko 1,5 ha, sjeveroistočno od Babinog potoka u NP Plitvička jezera; Općina Plitvička jezera; 9. Komarnica - Crni vrh - prijedlog formiranja reprezentativne površine reliktnih borovih sastojina Like - šuma crnog i običnog bora s kukurjekom,sjeverozapano od Vrhovina; Grad Otočac 10. Borje - šuma crnog i običnog bora s kukurjekom, blizu Korenice; Općina Plitvička jezera; 11. Borovci - šuma crnog i običnog bora s kukurjekom iznad Kozje Drage na Ličkoj Plješivici; Općina Plitvička jezera; Zoološki rezervati Ornitološki rezervati: 1. Obitavališta velikog tetrijeba na Velebitu - vršno područje Senjskog bila; Vučjak, Apatišan, Nadžak bilo, Jezera, Lomska duliba, Zavižan, Pivčevac, Veliki i Mali Rajinac, Jelovac na srednjem Velebitu; 2. Obitavališta velikog tetrijeba na Ličkoj Plješivici – Velika Plješivica odjel 6c; Gola Plješivica; Tursko Guvno, Mladenov vrh odjel 15; Javornik – Tisov vrh; Marića draga – Ozeblin 3. Borove šume Male Kapele oko Vrhovina - staništa specifičnih vrsta ptičjeg svijeta: krstokljuni, batokljuni, žune , djetlići i druge posebno rijetke gnjezdarice; 4. Klisura Sokolovača na cesti Farkašić – Bijeli potoci - klisure i gnjezdilišta surog orla i sivog sokola; Općina Donji Lapac; 5. Brdo Metla - stanište zaštićene vrste sove ušare, sjevero zapadno od Otočca; Grad Otočac Ihtiološki rezervati: 1. Potok Stajnička jaruga - uzgojni rezervat za matični fond potočne pastrve; Općina Brinje; 2. Potok Tisovac kraj Pazarišta - potočna pastrva - autohtona ihtiofauna Like; Grad Gospić; Park-šuma 1. Jasikovac, Gospić 2. Vujnović brdo, Gospić 3. Laudonov gaj, Udbina KATEGORIJA ZAŠTITE ZAŠTIĆENI DIJELOVI PRIRODE VRIJEDNI DIJELOVI PRIRODE PREDLOŽENI ZA ZAŠTITU NA KOPNU VRIJEDNI DIJELOVI PRIRODE PREDLOŽENI ZA ZAŠTITU U MORU Spomenik prirode A. Hidrološki 1. Vrela Gacke, Otoč2. ac B. Geomorfološki 1.Spilja Ledenica, Gospić 2. Petrićeva pećina, Gospić 3. Pčelinja pećina, Gospić 4. Spilja Ostrvica, Gospić 5. Samogradska pećina, Perušić 6. Crna pećina, Plitvička Jezera 7. Golubinjača pećina, Plitvička Jezera 8. Šupljra pećina, Plitvička Jezera 9. Amidžina pećina, Perušić 10. Medina. pećina, Perušić C Paleontološki spomenik prirode 1. Velnačka glavica u Brušanima, Gospić 1. Zir – samostojeća stijena kod Lovinca; Općina Lovinac; 2. Kameni most - kod Živih bunara kraj Jablanca; Grad Senj; 3. Turska vrata – Strogir; kod Jablanca; grad Senj; 4. Spilja Potkalj; kraj Otočca; Grad Otočac; 5. Jama Čudinka; 203 m; u NP Plitvička jezera; Općina Plitvička jezera; 6. Jama Markovac; kod Poduma; Grad Otočac; 7. Pećina Zalužnica; Općina Perušić; 8. Pećina Obljajac; kod Brezovca; u NP Plitvička jezera; djelomično hidrološki aktivna; Općina Plitvička jezera; 9. Ponor Perinka; u Švici; ljevak promjera 30 m i dubine 10 m; Grad Otočac; 10. Spiljski sistem Bezdanjača;brdo Vatinovac kod Vrhovina, s jednom od najbogatijih pećinskih nekropola, ukupne dužine svih kanala oko1.100 m i dubinom spilje 201 m; Općina Vrhovine 11. Lukina jama; u strogom rezervatu Hajdučki kukovi; Grad Senj; 12.Patkov gušt; u strogom rezervatu Hajdučki kukovi; Grad Senj; 13.Slovačka jama; ; u strogom rezervatu Hajdučki kukovi; Grad Senj; 14.Dva ponora na Krbavskom polju; uz cestu Pećani – Jošani; Općina Udbina Spomenik parkovne arhitekture A. Botanički vrt 1. Botanič2. ki vrt na Velebitu, Senj unutar botanoč3. kog rezervata Zavižan-Balinovac-Zavižanska kosa B. Skupina stabala 1. Sertić2. Poljana-tise, Plitvič3. ka Jezera A. Parkovi 1. Gradski park u Senju; grad Senj; 2. Gradski park u Otočcu; Grad Otočac; 3. Gradski park u Korenici. B. Pojedinačna stabla 1. Tisa kod mosta u Švici (Prpića kuće); Grad Otočac; 2. Stara lipa uz crkvu Sv Nedjelje u Švici; Grad Otočac Članak 132. Zaštita i mjere zaštite ostalih podmorskih prostora donijet će se nakon provedenih detaljnijih istraživanja kojima će se odrediti vrijedna područja bioraznolikosti, područja posebno vrijednih ekosustava i pojedinačni posebno vrijedni lokaliteti. Istraživanja, zaštitu i mjere zaštite provoditi u suradnji sa Primorsko-goranskom i Zadarskom županijom. b) Biološka raznolikost Ovim Planom određeno je da će se napraviti inventarizacija biološke raznolikosti (flore, fraune i njihovih staništa), kartiranje, vrednovanje i procjena ugroženosti pojedinih sastavnica biološke raznolikosti kao osnove za prostorno planiranje u cilju očuvanja biološke raznolikosti na cijelom području Županije skladu s Nacionalnom strategijom i Akcijskim planom zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti (NSAP). Na ovoj osnovi treba izraditi akcijske planove zaštite ugroženih dijelova biološke raznolikosti na području Županije i to za: · očuvanje krajobraza · zaštitu ekoloških sustava i staništa · zaštitu divljih i udomaćenih svojti · zaštitu kroz sektore · zakonodavni i institucionalni okvir · istraživanja i monitoring · obrazovanje i obavješćivanje javnosti. Biološka raznolikost, osim ovim Planom, štiti se i kroz druge dokumente prostornog uređenja (prostorne planove područja posebnih obilježja, PPUO/G i druge prostorne planove), što se izrađuju temeljem ovog Plana, Programa unapređenja stanja u prostoru te Zakona o prostornom uređenju. Članak 133. e) Kulturno-povijesne cjeline 1. Arheološka baština Kopneni arheološki lokalitet Podvodni arheološki lokalitet 2 Povijesni sklop i građevina Graditeljski sklop Civilne građevine Obrambene građevine Gospodarske građevine Sakralne građevine Grobne građevine Urbana oprema i javna plastika 3 Povijesna graditeljska cjelina Gradsko naselje Gradsko-seosko naselje i seosko naselje 4 Memorijalna baština Memorijalni spomenici 5 Etnološka baština Etnološko područje-etno zone 6 Posebne zone Područja posebne brojnosti kulturnih dobara te spomeničke slojevitosti 7 Krajobraz Osobito vrijedan predjel-kultivirani krajobraz Arheološka baština Kopneni arheološki lokaliteti Naziv lokaliteta Mjesto Vremensko razdoblje Primjedbe Status Grad Senj Antičko naselje s lukom, na poluotoku Pulver Stinica antika R Nekropola u uvali Stinica Stinica R Antička Lopsica(Puplisca) naselje i luka Sv. Juraj antika E Nekoliko prapovijesnih gradina Sv. Juraj prapovijest E Prapovjesna gradina Klisa Lukovo brončano doba E Prapovijesni ambri Štrapovača Lukovo prapovijest E Prapovijesna gradina i lokalni emporij Klada prapovijest E Antički vikus s pristaništem Klada antika E Prapovijesna gradina Starigrad prapovijest E Kasnoantički refugij Panos antika E Prapovijesna gradina Klačenica Jablanac prapovijest E Prapovijesna gradina Prizna željezno doba E Guste zidine Prizna prapovijest E Japodsko autohtono stanište Vratnik antika E Japodsko autohtono stanište Krasno Polje antika E Japodska autohtona općina(Parentium) Štirovača antika E Gradina Kuk Senj Gradina na brdu Panos Stinica Arheološka zona Lasićka pećina Crni Kal prapovijest E Grad Otočac Arupi japodsko središte nekropola Prozor prapovijest Arheološka zona Crkvina i okolni prostor Kompolje prapovijest Crkvina(vjerojatno japodsko-rimski grad Avendo) Brlog Arheološka zona Stari grad, arheološka zona Gusić grad Brlog srednji vijek Arheološka zona Velika Punta Arheološka zona Špilja u Škorićima Arheološka zona Špilja Ljubotina Hrvatsko polje antički i prapovijesni lokalitet Arheološka zona Crkvina Arheološka zona Voznik Arheološka zona Latice Bjeljevine prapovijest Naziv lokaliteta Mjesto Vremensko razdoblje Primjedbe Status Grad Otočac Arheološka zona Crkvina Arheološka zona Šviški vrh Arheološka zona Vršić-kota 564 Arheološka zona Sekizovac- kota 611 Arheološka zona Grozdanić vrh kota-588 Arheološka zona Lumbardenik- kota 637 Švica prapovijest Arheološka zona Stari Grad Arheološka zona Fortiza Otočac srednji vijek Arheološka zona Mala Luka Arheološka zona Vinica Arheološka zona Podina Arheološka zona Humac Arheološka zona Dolina sjeverno od Velikog Vitla Arheološka zona Veliki i Mali Vital Arheološka zona Sjeveroistočne padine Velikog i Malog Vitla s pripadajućom dolinom Arheološka zona Glavica Arheološka zona Stari Grad Prozor prapovijest Arheološka zona Katun-Karin grad Čovići prapovijest Arheološka zona Rajanov Grič Čovići antika Arheološka zona “Pećina”-naselje Arheološka zona “Pećina” špilja i brdo Ličko Lešće (gornje) prapovijest Arheološka zona Sv. Petka Arheološka zona Žegarski Vrščić Glavace prapovijest Arheološka zona Drinovac Škare prapovijest Arheološka zona Zorišnjak Staro Selo prapovijest Arheološka zona Poljanke Arheološka zona Pražinovac Arheološka zona Sv. Marko Podum prapovijest Arheološka zona Oltari-Kraljev stolac Prozor antika Arheološka zona Gradina Um Podum prapovijest Arheološka zona uz desnu obalu Gacke Arheološka zona Gradina Arheološka zona Rudine Sinac prapovijest Arheološka zona Kraljevica Prozor prapovijest Arheološka zona Orehova Gradina Arheološka zona Kalanjuša Gradina Arheološka zona Medića Gradina Arheološka zona Majstorovića Gradina Doljani prapovijest Arheološka zona Macolka Ličko Lešće (Donje) prapovijest Arheološka zona Krčevine Doljani Donji prapovijest Arheološka zona Veliki Umčić Podum prapovijest Arheološka zona Vršić Ponori prapovijest Općina Brinje Humac(vjerojatno japodsko-rimski Moneci Brinje prapovijest Prokike Prokike antika P Žuta Lokva-rimska postaja Žuta Lokva antika E Arheološka zona Maljen Jezerane srednji vijek Arheološka zona Sokolac Brinje srednjovjekovni i prapovijesni lokalitet Arheološka zona Sinčića špilja Brinje prapovijesni i srednjovjekovni lokalitet Arheološka zona Umac Brinje prapovijesni i srednjovjekovni lokalitet Općina Vrhovine Prapovijesna gradina (V.i M. Obljaj) Gornje Vrhovine prapovijest E Prapovijesna gradina Zalužnica prapovijest E Grad Gospić Nekropole pod tulumima Lički Osik rano i srednje brončano doba E Nekropole pod tulumima Pavlovac Vrebački rano i srednje brončano doba E Lipe-nekropola Gospić prapovijest P Široka kula-Čekrk Gospić E Naziv lokaliteta Mjesto Vremensko razdoblje Primjedbe Status Općina Karlobag Drvišica-antičko naselje Drvišica antika E Općina Perušić Begovača Begovača antički lokalitet E G.Kosinj G.Kosinj prapovijest E Kvarte Kvarte antički lokalitet E Grad Novalja Uvala Caska, Sv. Juraj, Kut, Klapavica Caska antika R Caska, ostaci arhitekture antičkog naselja Cissa Caska antika E Gavranišće, ostaci kaštela s crkvicom Sv. Antuna Novalja srednji vijek E Ostaci centralne apside kompleksa ranokršćanske bazilike Novalja rano kršćanstvo R “Poljice”-Lun Lun prapovijest E Rt Svetojašnica Stara Novalja antika E Talijanova Buža,Košlja gromača Novalja antika E Dabovi stani Novalja prapovijest E Vidasovi stani Novalja prapovijest E Sankovi stani Novalja antika E Škovodarica Novalja prapovijest E Borovićevi i Šonjini stani Novalja antika E Novalja-područje naselja Novalja antika E Škopalj-Novalja, ostaci antičkog vodovoda Novalja antika E Trinćel, ostaci starohrvatske crkvice Sv. Križa, crkve Sv. Marije i naselja Kessa Novalja srednji vijek E Mirić, ostaci crkvice s apsidom i samostana Novalja srednji vijek E “Sakatura”, ostaci jednobrodne crkvice posvećene Sv. Katarini Novalja srednji vijek E Gaj, ostaci starokršćanske bazilike Novalja srednji vijek E Jaz, ostaci starokršćanske bazilike Novalja srednji vijek E Petrika, ostaci samostana i crkve Novalja srednji vijek Gračišće, ostaci starohrvatske utvrde Novalja srednji vijek Gozdenica, ostaci vojne utvrde Novalja srednji vijek Općina Udbina Bunić-ruševine burga Bunić prapovijest E Bunić-prapovijesna gradina Bunić prapovijest E Gradina Mekinjari prapovijest E Prapovijesni i srednjovjekovni lokalitet Udbina prapovijest i srednji vijek E Arheološka zona Gradina Grabušić prapovijest E Arheološka zona Gradina Arheološka zona Stari grad Debelo brdo prapovijest E Arheološka zona Svilareva gradina Arheološka zona Masnikosina gradina Arheološka zona Vijenci Pećane prapovijest Općina Plitvička Jezera Prapovijesna gradina i spilja Plitvička Jezera prapovijest E Krbavica Plitvička Jezera prapovjesna lokacija E Prapovijesna gradina Rečani prapovijest E Arheološka zona Korenica antika E Općina Donji Lapac Crkvina Boričevac prapovijest E Stari grad Donji Lapac/Gornji Lapac(Obljaj) prapovijest i antika E Gradina Mišljenovac prapovijest E Crkvina Nebljusi prapovijest E Karlovića dvori Mazin E Općina Lovinac S. Rok-antički lokalitet S. Rok antički lokalitet Podvodni arheološki lokaliteti Naziv lokaliteta Mjesto Vremensko razdoblje Primjedbe Status Grad Senj Senj-gradska luka Senj R Mala Stinica, Krivača, Stara straža Stinica R Lučica Jablanac Jablanac R Lučica Sv. Juraj Sv. Juraj, između naselja Sv. Juraj I otočića Lisac R Klada-u uvali Velika draga ispod prapovijesne gradine Klada R Starigrad Starigrad R Kalić Kalić Lukovo Lukovo Antička antropomorfma plastika na otočiću Lisac Sv. Juraj antika E Općina Karlobag Podmorsko arheološko nalazište-Stari porat Karlobag antika R Grad Novalja Uvala Caska Caska antika R Povijesni sklop i građevina Povijesni sklop i građevina gs graditeljski sklop c civilna građevina o obrambena građevina g gospodarska građevina s sakralna građevina gr grobna građevina u Urbana oprema i javna plastika Naziv lokaliteta Mjesto Vremensko razdoblje Povijesni sklop /građevina/ Status Grad Senj Kuća Petrovski Senj 15.stoljeće c R Rodna kuća VI. Čovića Senj c R Tvrđava Nehaj Senj 1558.godina o R Srednjovjekovni kastrum Murula Stinica srednji vijek o R Romanička katedrala, barokizirana B.D. Marije Senj romanika s E Franjevačka crkva sa zvonikom Senj s E Kapela Sv. Ambroz Senj s E Kapela Sv. Vid Senj s E Kapela Sv. Martin Senj s E Pavlinski samostan s crkvom Sv. Jelena Senj s E Benediktinska opatija Sv. Jurja Senj s E Župna crkva Sv. Juraj Mučenik Sv. Juraj srednji vijek s E Kapela Sv .Nikole Sv. Juraj s E Barokizirana gotička kapela Sv. Filipa i Jakova/ruševine/ Sv. Juraj gotika s E Grobljanska gotička kapela Sv. Jakova Starigrad gotika s E Kapela Sv. Jelene Starigrad s E Barokizirana gotička crkva Sv. Nikole Jablanac gotika s E Grobljanska kapela Sv. Stjepana Jablanac s E Kasnogotička kapela Sv. Ivana i Sv. Ante Padovanskog Prizna gotika s E Župna crkva /svetište/ Sv. Mihovil Vratnik srednji vijek s E Crkva Sv. Marije Krasno s E Palača “Lavlji dvori” Senj 16.stoljeće c E Zidine s kulama: Leonova,Lipica i Šabac Senj o E Ranosrednjovjekovni kastrum Stara straža Stinica rani srednji vijek o E Naziv lokaliteta Mjesto Vremensko razdoblje Povijesni sklop /građevina/ Status Grad Senj Fortifikacija na brdu gradina Sv. Juraj o E Ostaci fortifikacije Lukovo o E Kasnosrednjovjekovna gradina Starigrad kasni srednji vijek o E Fortifikacijski trakt/limes/ Panos o E Kaštel Jablanac sredina 13. stoljeća o E Fortifikacijski emporij /trajektorij Pag,Novalja/ Prizna kasna antika i rani srednji vijek o E Župna crkva Sv. Antun Padovanski Krasno 18. stoljeće s Župna crkva Sv. Marija Sniježna Krivi put 1856. godina s Župna crkva Sv. Luka Evanđelist Lukovo 1843. godina s Župna crkva Uzvišenje Sv. Križa Sv. Križ 1700. godina Grad Otočac Kompleks pivovare Otočac 19. stoljeće g P Kompleks pivovare sa skladištima Otočac 19.stoljeće g P Stambena zgrada Ante Starčevića 01 Otočac 19.stoljeće c P Stambena zgrada, Boškovićeva 04 Otočac 19. stoljeće c R Fortička ulica br: 02,03,05,07,09,33 Otočac 19.stoljeće c P Župna crkva Sv. Trojstva Otočac 1774. godina. s R Parohijska crkva Sv. Georgija Otočac 1861.godina s E Kapela Sv. Josipa (na groblju) Otočac 1908.godina s E Kapela Sedam žalosti Blažene Djevice Marije(“Kalvarija”) Otočac 1725. godina E Fortica Otočac 1619.godina o R Kameni most preko Gacke Otočac 1876.godina g E Pravoslavna kapela Sv. Nikole (na groblju) Otočac 1910. godina s E Parohijska crkva Sv. Save Brlog 1740.godina s P Župna crkva Pohođenja Marijina Brlog 1885. godina s P Zidine kaštela Lenković Brlog prva pol.16. stoljeća o E Stari grad Brlog Brlog 13. stoljeće gs R Župni dvor Brlog 19. stoljeće s E Zgrada etnografskog muzeja Brlog 19. stoljeće c E Ruševine crkve Sv. Ilije Brlog srednji vijek s E Crkva Sv. Nedjelje Bukovje s Parohijska crkva”Uznesenja Bogorodice” Područje Dabra s Župna crkva Sv. Mihovila Područje Dabra 1730. godina s Ruševine utvrde “Šimšanovka” Drenov Klanac77 17. stoljeće o R Pravoslavna crkva Sv. Petke Područje Glavace 1784. godina s E Župna crkva Sv. Stjepana Prvomućenika Kompolje 1802. godina s R Župna crkva B.D. Marije od Karmela Kuterevo 1724. godina s E Župna crkva B.D. Marije od Rozarije Ličko Lešće 1780. godina s R Zgrada Ličko Lešće c R Crkvina-pravoslavna crkva /izgorjela/ Lučane s Crkva Sv. Marka /ruševine/ Podum 13. stoljeće s R Župna crkva Uzvišenja Sv. Križa Prozor 1704. godina s P Srednjovjekovna utvrda Prozor srednji vijek o Župna crkva Sv Mihovila Ramljani 1730. godina s Drveni mlin kašikar Čovići g P Drvena jednokatna stambena kuća Matasići 29 Čovići c P Župna crkva Sv. Ilije Proroka Sinac 1841. godine s P Mlin vodenica, Sinac 16, Sinac 25 Sinac 19. stoljeće g P Parohijska crkva Sv. Nikole Škare 1772.godina s E Zgrada škole Škare c R Stari pranger Škare antika E Župna crkva Sv. Ivana Krstitelja Švica 1786. godina s P Pravoslavna kapela Sv. Nedjelje Švica s Most na Gackoj Švica 19. stoljeće g E Pravoslavna kapela Sv. Nedjelje Švica s Most na Gackoj Švica 19. stoljeće g E Naziv lokaliteta Mjesto Vremensko razdoblje Povijesni sklop /građevina/ Status Grad Otočac Ostaci mlinica na slapovima Gacke Švica g E Pravoslavna crkva Mlade Nedjelje Ponori 19. stoljeće s E Ruševine pravoslavne crkve Tužević s Općina Brinje Kapela Sv. Fabijana i Sebastijana Brinje pol 16. stoljeća s R Stari grad Sokolac Brinje 14 stoljeće gs R Župna crkva Sv. Marije Brinje 1476. godina s P Kapela Sv. Vida /groblje/ Brinje 14.stoljeće s R Kameni most Brinje 1801. godina g P Kapela Sv. Stjepana Brinje (Holjevci) 1894. godina s E Kapela Sv. Križa Brinje poč. 20. stoljeća s E Pravoslavna crkva Preobraženja Gospodnjeg Brinje poč. 19. stoljeća s E Stambena kuća br. 44 Brinje c E Stambena kuća br. 52 Brinje c E Rodna kuća narodnog heroja Ivice Lovinčića Brinje c R Rodna kuća Srđana Uzelca Brinje c R Poklonac Sv. Antuna Vučetići 1924. godina P Župna crkva Sv. Jurja Mučenika Jezerane 1821. godina s E Kameni most Jezerane g E Ostatak Jozefinske ceste Razvala 1775-1779 godine gs E Župna crkva Našašća Sv. Križa Križpolje 1821. godina s E Kapela Sv. Nedjeljice Brinjska Kamenica s E Župna crkva Sv. Ivana Krstitelja Lipice s E Pravoslavna kapela Sv. Duha Prokike 1758. godina s E Ruševine pravoslavne crkve Sv. Mihajla Vodoteč s Župna crkva Sv. Antun Padovanski Letinac 1907. godina s Kapela Sv. Duha Radjeni-Letinac s Župna crkva Sv. Nikola Blaženi Stajnica 1792. godina s Kapela Sv. Petra Područje Draženovića s Općina Vrhovine Župna crkva Sv. Petra i Pavla Rudopolje 1748. godina s E Parohijska crkva Sv. Petra i Pavla Zalužnica 17. stoljeće s E Parohijska crkva Sv. Mihovila I Gavrila /ruševine/ Vrhovine s E Ruševine Pavlinske crkve Turjanski s E Stari grad Turjanski gs E Grad Gospić Kapela Sv. Marije Magdalene Gospić 19. stoljeće s P Župna crkva Navještenja B. D. Marije Gospić 1783. godina s Kapela Sv. Ivana Nepomuka Gospić 20. stoljeće s P Most na rijeci Bogdanici Gospić 1845. godina gs P Zgrada Muzeja Like Gospić 18. stoljeće c P Dio fortifikacije Gospić Senković kula Gospić o E Župna crkva Sv. Antuna Padovanskog Lički Novi 1690. godina s P Ruševine srednjovjekovnog grada Lički Novi srednji vijek gs E Župna Crkva Sv. Josipa Lički Osik 1836-1842. godine s P Župni dvor Lički Osik s P Župna crkva Sv. Petra i Pavla Lički Ribnik 1878. godine s P Most na rijeci Lici Lički Ribnik 19-20. stoljeće g P Mlin–kašikar na rijeci Lici Lički Ribnik druga pol. 17. stoljeća g P Crkva Sv. Ivana Krstitelja-ruševine Barlete romanika s R Župna crkva crkva Sv. Jakova Apostola Bilaj 1848. godina s P Bilaj grad-ruševine srednjovjekovnog grada Bilaj gs E Župna crkva Gospa Karmenska Smiljan 1864. godine Crkva Sv. Petra i Pavla Smiljan s P Rodna kuća N. Tesle Smiljan c E Župna crkva Sv. Nikole Trnovac 1860. godina s P Naziv lokaliteta Mjesto Vremensko razdoblje Povijesni sklop /građevina/ Status Grad Gospić Župna crkva Sv. Matej Apostol Široka kula 1734. godina s Crkva Sv. Marije Široka kula 1776. godine s R Crkva Sv. Trojice Široka kula 1771. godine s R Župna crkva Sv. Martina Brušane 1854. godina s E Crkva-Budak Budak 1711. godine s E Budak grad /Bešina kula/ Budak, kraj Mašaluka srednji vijek o E Župna crkva Sv. Terezije Bužim s E Župna crkva Sv. Jakova Apostola sagrađena Na temeljima crkve Sv.Marije Donje Pazarište “ 1700. godina 1341.godine. s E Ruševine samostana Pavlina Donje Pazarište s E Parohijska crkva Roždenija Sv. Jovana Preteče Medak s E Ruševine parohijske crkve Sv. Nikole Mogorić s E Crkva Sv. Duha Mušaluk s E Crkva Mlade Nedeljice Mlakva s E Župna crkva Sv. Ivan Krstitelj Aleksinca 1696. godina s Općina Perušić Crkva Sv. Roka Perušić 1905. godine s P Turska kula Perušić 15. stoljeće o R Crkva Sv. Križa Perušić 1615-1698 godine s R Kurija župnog dvora Perušić s Ruševina srednjevjekovnog grada Perušić gs E Srednjovjekovni grad Mlakva gs E Crkva Svetog Vida Bakovac Kosinjski srednji vijek s R Župna crkva Sv. Ivana Krstitelja Donji Kosinj 1650. godina s R Crkva Sv. Petra /pregrađena/ Donji Kosinj 17. stoljeće s R Kameni most na rijeci Lici Donji Kosinj 1935. godine gs P Župna crkva Sv. Antuna Padovanskog Gornji Kosinj 1692. godine s P Crkva Svete trojice Konjsko brda s R Zgrada Konjsko brdo 52/53 c R Župna crkva Sv.Nikole Blaženog Kaluđerovac 1807. godine s Općina Karlobag Crkva Sv. Josipa sa kapucinskim samostanom Karlobag 18-19 stoljeće s R Župna crkva Sv. Karla Boromejskog Karlobag 1615. godine s Crkva Gospe Žalosne Karlobag s Crkva Sv. Josipa Karlobag s Crkva Pohođenja Blažene Djevice Marije Baške Oštarije s Stari grad Karlobag gs E Župna crkva Sv. Luke Evangeliste Lukovo Šugarje 19. stoljeće s Župna crkva Sv. Jelene Cesarica 19. stoljeće s Grad Novalja Kula zvana “Kaštel” Stara Novalja 1-5,. te 15 stoljeće o R Područje koncetracijskog logora “Slana”–II svjetski rat Barbati 1941. godine c R Etnografska zona Lun Lun 14-20. stoljeće gs R Apsida starokršćanske bazilike Novalja antika s R Gaj, ostaci starokršćanske bazilike Novalja antika s E Jaz, ostaci starokršćanske bazilike Novalja antika s E Gavranišće, ostaci kaštela s crkvicom Sv. Antuna Novalja srednji vijek s E Ostaci crkve Sv. Marije i Sv. Križa, Trinćel Novalja srednji vijek s E “Sakatura”, ostaci jednobrodne crkvice posvećene Sv Katarini Novalja srednji vijek s E Mirić, ostaci crkvice s apsidom i samostana Novalja srednji vijek s E “Talijanova buža”, ostaci antičkog vodovoda Škopalj-Novalja antika gs E Ostaci antičkog kamenoloma Novalja antika g Župna crkva Sv. Katarine Novalja s E Crkva Majke Božje Novalja s Naziv lokaliteta Mjesto Vremensko razdoblje Povijesni sklop /građevina/ Status Grad Novalja Župna crkva Sv. Jeronima Lun s E Ostaci starokršćanske crkve Sv. Juraja Caska antika s Gračišće, ostaci starohrvatske utvrde Novalja srednji vijek o Gozdenica, ostaci vojne utvrde Novalja srednji vijek o Ostaci rimske utvrde Košljan Novalja antika o Petrika, ostaci samostana i crkve Novalja srednji vijek s Svetojanj- crkva Sv. Agneze Novalja s Rt Svetojašnica, ostaci antičke utvrde Stara Novalja antika o E Dabovi stani, prethistorijski grob Novalja prapovijest gr E Vidasovi stani, prethistorijski grobovi Novalja prapovijest gr E Škovodarica,ostaci prethistorijskog naselj Novalja prapovijest gs E Borovićevi i Šonjini stani, ostaci arhitektura antičke vile Novalja antika c E Dabovi stani, ostaci arhitektura antičke vile Novalja antika c E Caska, ostaci arhitekture antičkog naselja Cissa Caska antika gs E Općina Udbina Župna crkva Sv. Nikole Udbina 1791. godine s E Katedrala Sv. Jakova Udbina s E Župna crkva Blažene Djevice Marije Bunić 1807. godine s E Srednjvjekovni grad Bunić srednji vijek gs E Parohijska crkva Roždenja Bogorodice Debelo Brdo 1762. godine s E Kapela Sv. Ivana /Jovana/ Jošani s R Ruševine crkve Sv. Augustina Mutilić s E Ruševine crkve Sv. Marka Podudbina s E Župna crkva Svetog Jurja Podlapac 1906. godine s E Ruševine srednjovjekopvnog grada “Karlovića dvori” Komić srednji vijek gs E Ruševine srednjovjekovnog grada Kurjak srednji vijek gs E Ruševine srednjovjekovnog grada Udbina srednji vijek gs E Općina Plitvička jezera Župna crkva Svetog Petra i Pavla Prijeboj 1847. godine s P Zgrada bivše osnovne škole Trnavac c P Kapela Sv. Ivana Krstitelja Smoljanac 19. stoljeće s E Ruševine srednjovjekovnog grada Mrsinj grad srednji vijek gs E Župna crkva Presvete krunice Čanak 1728. godina s Župna crkva Sv. Juraj Korenica 1780. godina s Župna crkva Presvete Krunice Čanal 1728. godina s Župna crkva Uzvišenje Sv. Križa Vaganac 1962. godina s Općina Donji Lapac Spomen područje Bijeli Potoci-Kamensko Donji Lapac gs R Ostaci srednjovjekovne crkvice Sv. Ivana Krstitelja Donji Lapac s Stari grad Boričevac gs E Stari grad Donji Lapac gs E Gradina Mišljenovac gs E Župna crkva B.D.. Marije Boričevac 1844. godina s E Općina Lovinac Župna crkva Sv. Mihovila Arhanđela-srednjovjekovna župa Lovinac 1704. godina s E Župna crkva Sv. Marija Magdalena Ričice 1811. godina s Župna crkva Sv. Rok Isposnik Sv. Rok 1763. godina s E Štulić kula-stari grad Ploča 16-17. stoljeće o R Povijesna graditeljska cjelina Gradsko naselje Grad/Općina Cjelina Naselje Status Grad Senj Povijesna jezgra Senj R Grad Senj Povijesna jezgra Jablanac-srednjovjekovno naselje na mjestu antičkog naselja Ablana E Općina Brinje Povijesna cjelina naselja Jezerane E Grad Otočac Povijesna jezgra Otočac R Grad Gospić Povijesna urbanistička cjelina Gospić P Općina Karlobag Povijesna cjelina Karlobag E Općina Perušić Povijesna cjelina Perušić E Grad Novalja Povijesna jezgra Novalja E Seosko naselje Grad/Općina Cjelina Naselje Primjedbe Grad Senj Krasno polje Sačuvane seoske cjeline Općina Plitvička Jezera Končarev kraj Povijesna ruralna cjelina u Končarevom kraju E Općina Plitvička Jezera Korana Povijesna ruralna cjelina Donja Korana i Gornja Korana E Općina Plitvička Jezera Korenica Povijesna ruralna cjelina u Rijeci Drakulić E Općina Plitvička Jezera Plitvica selo Povijesne ruralne cjeline na području Nacionalnog parka E Općina Plitvička Jezera Plitvički Ljeskovac Povijesna ruralna cjelina dijela naselja E Općina Plitvička Jezera Plitvički Ljeskovac Povijesna ruralna cjelina u naselju Bijela Rijeka E Općina Plitvička Jezera Plitvički Ljeskovac Povijesna ruralna cjelina u naselju Uvalica E Općina Plitvička Jezera Sertić Poljana Povijesna ruralna cjelina u naselju uvalica E Grad Otočac Ponori (Gajići) Povijesna ruralna cjelina Gajići E Memorijalna baština Naziv lokaliteta Mjesto Vremensko razdoblje Status Područje konc. Logora II svj. rata “Slana” Barbati-Grad Novalja 1941. godina R Spomen područje Bijeli Potoci-Kamensko Donji Lapac R Etnološka baština Naziv lokaliteta Mjesto Vremensko razdoblje Status Etnografska zona Lun Lun R Očuvanje, obnovu, revitalizaciju i afirmaciju kulturno-povijesnog naslijeđa treba definirati u PPUO/G, a razraditi u slijedećoj dokumentaciji prostora: · za djelove naselja koji su registrirani (zaštićeni) ili preventivno zaštićeni (evidentirani) kao povijesne urbanističke cjeline (Gospić, Otočac, Senj, Novalja, Karlobag, Perušić, Brinje, Jablanac) obvezna je izrada urbanističkog plana uređenja ili detaljnog plana uređenja, na temelju prethodno izrađene konzervatorske dokumentacije. · za preventivno zaštićene (evidentirane) seoske cjeline (Kosinjski Bakovac, Donji Kosinj, Krasno) obvezna je izrada konzervatorske dokumentacije uz preporuku da se u PPUO/G za te djelove naselja propiše izrada detaljnih planova uređenja. · za ostalu zaštićenu i značajniju evidentiranu graditeljsku baštinu obvezna je izrada konzervatorske dokumentacije i u slučaju kad za šire područje postoji detaljni plan uređenja. · 8.2. Područja posebnih ograničenja u korištenju Članak 134. 8.2.1. Geološko-litološka uvjetovanost korištenja prostora i tlo a) Područja najvećeg intenziteta potresa i seizmotektonski aktivna područja i pretežito inestabilna područja Protupotresno projektiranje i građenje građevina provodi se sukaldno Zakonu o građenju i postojećim tehničkim propisima. Prostornim planom je određeno da će se izraditi nova seizmička karta Županije u mjerilu 1:100.000. Do njene izrade protupotresno projektiranje i građenje provodit će se u ksladu s postojećim seizmičkim kartama, uzakonima i propisima. Prostornim planom, budući da za to ne postoje odgovarajući podaci, nisu određenja nestabilna područja, već se njime propisuje da se ona definiraju na razini PPUO/G temeljem provedenih istraživanja. Članak 135. b). Područja pojačane erozije Radi sprečavanja i otklanjanja erozije i djelovanja bujica, a u skladu sa Zakonom o vodama, gradit će se i održavati regulacijske i zaštitne vodne građevine, izvoditi zaštitni radovi i provoditi mjere zaštite. Zaštitni radovi koji će se provoditi jesu osobito: pošumljavanje, uzgoj i održavanje zaštitne vegetacije, trasiranje, krčenje raslinja, čišćenje korita i drugi slični radovi. mjere zaštite koje će se provoditi jesu osobito: zabrana i ograničavanje sječe drveća i grmlja, zabrana i ograničavanje vađenja pijeska, šljunka i kamena, zabrana odlaganja otpadnih tvari, odgovarajući način korištenja poljoprivrednog i drugog zemljišta i druge odgovarajuće mjere. Članak 136. c) Istražni prostori mineralnih sirovina Prostornim planom su definirane lokacije za istražne prostore koje imaju odobrenu koncesiju za istražni prostor mineralnih sirovina. Druge istražne prostore mineralnih sirovina moguće je formirati na područjima gdje ne postoje ograničenja temeljem članka 58. ovog Plana Članak 137. e) Lovišta i uzgajališta divljači Lovištima i uzgajalištima divljači gospodarit će se temeljem Zakona o lovu, pripadajućih pravilnika, te lovnogospodarskih osnova. Na izgrađenim i neizgrađenim građevinskim područjima, te površinama do 300 m do naselja, javnim prometnicama i drugim javnim površinama uključivši i zaštitni pojas, u nacionalnim parkovima ne oblikuju se lovišta. Na drugim dijelovima prirode koji su proglašeni posebno zaštićenim mogućnost formiranja lovišta regulira se aktom o proglašenju ili posebnim aktom o zabrani lova. Za rijetke i ugrožene vrste divljači određuje se zabrana lova. Na svim ostalim prostorima na kojima je omogućeno formiranje lovišta, ona se formiraju i njima se gospodari temeljem navedenog zakona. Lovištima na području županije prvenstveno treba upravljati zbog očuvanja ekosustava u cjelini, te će edukacijom stanovništva i posjetilaca lovno gospodarenje imati prvenstveno svrhu reguliranja prirodne ravnoteže te osiguravanja boljih uvjeta života životinja. Uzgajališta divljači mogu se formirati na cijelom području Županije uz posebne uvjete zaštite krajobraza. Članak 138. 8.2.2. Vode i more a) Vodonosno, vodozaštitno područje i kategorije vodotoka Prostornim su planom, kao osobito vrijedna i stoga područja posebnih ograničenja u korištenju, određeni, temeljem do sada provedenih geoznanstvenih istraživanja sljedeći vodonosnici s potencijalno zančajnijim kapacitetom vodozahvata: · pričuve pitke vode I kat. po Strategiji i Programu prostornog uređenja RH · vodonosnik u košna naslagama · vodonosnik u Ličkom sredogorju · vodonosnik u Ličkom polju. Sve intervencije na prostorima vodonosnika potrebno je obavljati na način da se maksimalno očuva kvaliteta podzemnih voda. Potrebno je dovršiti procedure određivanja i usvajanja Odluka o zonama sanitarne zaštite i odmah potom uspostaviti odlukama utvrđene mjere zaštite u definiranim zonama sanitarne zaštite crpilišta. Vodotoci I i II kategorije bit će definirani Županijskim plan za zaštitu voda što će ga, u skladu sa Zakonom o vodama, donijeti županijska skupština Ličko-senjske županije. Članak 139. b) Poplavno područje Zaštita od poplava provodit će se u skladu s Zakonom o vodama, te Državnim i Županijskim planovima obrane od poplava. U područjima nizvodno od energetskih hidroakumulacija treba PPUO/G odrediti područja vodnog vala, a kriterije za planiranje gradnje u području vodnog vala definirati uz suglasnost nadležnog tijela. Članak 140. c ) Zaštita mora, podmorja i područje voda Ovim planom i drugim propisima određuje se da se u interesu očuvanja kvalitete mora vrši istraživanje kvalitete mora i na kartu ucrtaju područja s I i II kategorijom mora te zagađivči koji uzrokuju pad kvalitete mora. Programom zaštite okoliša Županije odredit će se mjere za unapređenje stanja i očuvnja kvalitete mora. Prostornim planom je određeno da će se provesti istraživanja temeljem kojih će se određivati područja i propisivati mjere zaštite i korištenja zaštićenog podmorja. Hrvatske vode dužne su do kraja planskog perioda (2015) odrediti granice obalnog područja za vodotoke, te propisati mjere zaštite u obalnom i graničnom prostoru uz vodotoke. Na obalnom području mora potrebno je odrediti granicu pomorskog dobra, te sukladno tome uvjete korištenja prostora kopna i mora, spriječiti zaposjedanje i ograđivanje tog prostora. Na dijelovima obale za koje se daje koncesija u koncesijskim ugovorima potrebno je maksimalno ugraditi komponentu zaštite okoliša. Članak 141. d) Lučko područje Planom se, u interesu zaštite lučkog područja, predlaže dislokacija trajektne luke Jablanac na područje Male Stinice, a za zaštitu lučkog područja u Karlobagu izgradnja obilaznice Karlobaga jer sadašnja državna cesta ugrožava lučko područje. Riješenja zaštite i sanacije ovih i sličnih lučkih područja treba riješavati u PPUO/G i detaljnim planovima za pojedina lučka područja. Članak 142. e) Sigurnosno područje Prostornim planom se određuje da se u PPPPO, PPUO/G, GUP-om i UPU-om u suradnji sa nadležnim tijelima obrane definiraju siguronosna područja, te zaštitne i pirotehničke zone vojnih objekata za područja obuhvata plana. U provedbene odredbe spomenutih planova treba ugraditi tekstualni dio kojim će se definirati postupak utvrđivanja zaštitnih i sigurnosnih zona oko vojnih objekata zavisno od njihove vrste, namjene i lokacije u odnosu na okolni teren. Sigurnosna područja oko infrastrukturnih objekata za objekte od značaja za Državu i Županiju treba odrediti sukladno zakonima i ocjeniti u studijama utjecaja na okoliš. Sigurnosna područja luka obilježavaju i osiguravaju nadležne uprave, a sigurnosna područja plaža osiguravaju i obilježavaju koncesionari što treba definirati u ugovorima o koncesiji. 8.3.Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite 8.3.1. Uređenje zemljišta Članak 143. a) Hidromelioracija Hidromelioracije se mogu provoditi na hidromorfnim tlima (kartirane jedinice broj 46, 47, 49, 50 i 51 pedološke karte) koja su pod izravnim su utjecajem suvišnog vlaženja. Takvi su prostori najniže površine u Ličkom polju, Gackom polju, skoro cijelo Lipovo polje i Dabar polje, te najniži dio Krbavskog polja. Opravdanost provođenja hidrmelioracija mora biti dokazana posebnim kompleksnim studijama, odnosno procjenom podobnosti provođenja hidromeliracijskimh radova kojom će se u postupku izrade planova prostornog uređenja ili u postupcima koji njima prethode procjenjivati mogućnost određenog prostora da prihvati takovu promjenu. Način na koji će se obaviti hidromelioracijski radovi utvrdit će se posebnim projektima u skladu s projektom izgradnje ustava i akumulacija, koje bi imale za cilj čuvati višak vode za potrebe izgradnje hidroenergetskih akumlacija, akumulacija vode za piće i natapanje u poljoprivredi, te na taj način eliminiranje naglih izljeva i poplava. Članak 144. b) Pošumljavanje i zelenjavanje Pošumljavanje će se, prvenstveno, provoditi kao obnova vegetacije na šumskim zemljištima sukladno prirodnim karakteristikama postojećih šumskih ekosustava županije - šumske zajednice primorskih padina Velebita i otoka Paga, te šumske zajednice kontinentalnih padina Velebita, Ličkog polja, Ličkog sredogorja, plitvičkih jezera i Ličke Plješivice. Ozelenjavanje će se provoditi na prostorima koji su u razdjelnoj funkciji između inkopatibilnih namjena te na vanšumskim površinama klizišta, erozije, vodocrpilišta i sanacije odlagališta otpada. Zemljišta uz infrastrukturne građevine, sukladno tehničkim, ekološkim i sigurnosnim propisima ovih građevina, oblikovat će se ozelenjavanjem, pošumljavanjem i drugim hortikulturno-krajobraznim tehnikama, te gradnjom zidova (zaštita od bure, nanosa snijega, buke). Članak 145. c) Komasacija i preparcelacija Komasaciju, uključujući i preparcelaciju, kao mjere uređenja poljoprivrednog zemljišta treba, prvenstveno, provoditi na osobito vrijednom poljoprivrednom zemljištu (P1) i na vrijednom poljoprivrednom zemljištu (P2). Komasacija i preparcelacija mogu se provoditi i na ostalim obradivim tlima (P3). Komasciju i preparcelaciju treba provoditi na onim poljoprivrednim površinama iz stavka 1. i 2. gdje su oranice usitnjene i zbog agrotehničkih razloga ih treba okrupniti, uz uvjet da se time bitno ne remete krajobrazne vrijednosti. 8.3.2. Zaštita posebnih vrijednosti i obilježja Članak 146. a) Sanacija oštećenog prirodnog i kultiviranog krajobraza, oštećene gradske i seoske cjeline Planom se određuje potreba sljedećih prioritetnih sanacija, odnosno oplemenjivanja krajolika: · ozelenjavanje priobalnih naselja pod Velebitom i oko Paškog zaljeva, te mjestimično duž jadranske magistrale, · stvaranje crnogoričnih šumaraka na postojećim otvorenim površinama južnog dijela Sredogorja; · izbjegavanje velikih oscilacija vodene razine u akumulaciji Krušćica (modifikacijom režima rada hidroelektrana "Sklope" i "Senj". U ratu oštećene gradske i seoske cjeline sanirat će se po posebnim programima. Članak 147. b) Mjere sanacije tla Kontinuirano će se pratiti procesi erozije tla te provoditi biološka sanacija tla ugroženog erozijom, prvenstveno šumsko-uzgojnim radovima te po potrebi drugim tehničkim i meliorativnim radovima. Sanacija opožarenog šumskog zemljišta prioritetna je u odnosu na druga pošumljavanja ili rekultiviranja prostora i obavljat će se u što kraćem roku na pripremljenom tlu za sadnju sadnica i njegom do postizanja stabilnog sastojinskog oblika saniranog područja. Napuštena eksploatacijska polja sanirat će se, sukladno krajobraznim karakteristikama prostora, ovim prostornim planom određenim namjenama. Aktivna eksploatacijska polja predviđena ovim planom, ili drugim odlukama za zatvaranje saniraju se tijekom procesa zatvaranja u razdoblju predviđenom prostornom dokumentacijom za njihovu sanaciju. 9. POSTUPANJE S OTPADOM Članak 148. Prostornim planom se određuje da će se prioritetno osigurati provođenje onih mjera koje najbrže omogućuju poboljšanje postojeće situacije. S tim ciljem je obveza Ličko-senjske županije da trajno angažira svoje stručne snage , te uspostavi kontinuitet materijalne i financijske pomoći provođenju planiranog cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji obuhvaća sljedeće aktivnosti: · izbjegavanje (smanjivanje količina) otpada; · uspostavljanje kontrole toka i količina otpada; · oporaba (reciklaža) otpada; · uređenje deponija. Proces postupnog uvođenja cjelovitog sustava za gospodarenje otpadom pratit će se putem Izvješća o postupanju s otpadom kao sastavnog dijela Izvješća o stanju okoliša koji donosi Županijska skupština. Mjere postupanja s otpadom donosit će se u okviru programa zaštite okoliša koji donosi Županijska skupština. Članak 149. Županija će ustanoviti posebno tijelo koje će biti nositelj i koordinator svih daljnjih aktivnosti u okviru cjelovitog sustava gospodarenja otpadom na području Županije. Tijelo iz prethodnog stavka mora osigurati stalnu suradnju s općinama i gradovima, s nadležnim državnim organima (osobito s Ministarstvom zaštite okoliša i prostornog uređenja, inspekcijom zaštite okoliša, inspekcijom zaštite prirode i dr.) i sustavno osigurati provođenje važećih zakona podzakonskih akata i drugih potrebnih aktivnosti. U što skorije vrijeme predviđa se uvođenje stalnog i potpunog nadzora količina i sastava (vrsta) otpada što će se, u skladu sa Zakonom o otpadu, postići izradom katastra o vrstama otpada i načinu njegova skladištenja, obrađivanja i odlaganja te stalnom evidencijom, posebno toka opasnog otpada. Članak 150. Ovim planom određene su lokacije za građevine i uređaje za cjelovito gospodarenje otpadom i to: · županijsko središte za gospodarenje otpadom u Ličkom Osiku (u kombinaciji s deponijom za odlagalnje otpada Ostrvica); · odlagališta za odlaganje inertnog otpada u skladu s regionalnom podjelom i geografskim osobitostima županije kako slijedi · za Srednju Liku - zaravan Ličkog polja, lokalitet Ostrvica; · za Gacku - podnožje sjeverne padine Uma (795 mnm), istočno od Otočca; · za Istočnu Liku - južna padina uzvišenja (759 mnm) u naselju Jasikovac, oko 3 km od Korenice; · za Podvelebitsko primorje - rubni dio podgorske zaravni, istočno od Starigrada; · za područje Grada Novalje – lokacija će se odrediti u PPUG-a Projekti izgradnje novih deponija moraju se temeljiti na suvremenim europskim iskustvima, uzimajući u obzir posebnostima područja. Do realizacije županijskog središta za gospodarenje otpadom ili u slučaju da se njegovo uređenje ne ostvari, funkcioniranje predloženog sustava gospodarenja otpadom moguće je samo uz uređenje i korištenje planiranih odlagališta otpada. U tom slučaju, zbog očekivanog većeg obujma otpada koji se odlaže, skratit će se vijek trajanja tih odlagališta. Članak 151. Ovim planom određene su smjernice za odabir lokacija za građevine i uređaje za cjelovito gospodarenje otpadom i to: · reciklažna dvorišta prioritetno u središtima Gradova i Općina, a potom prema potrebi i u ostalim središnjim naseljima, odnosno razvojnim žarištima ili drugim prostorima. · mikrolokacije reciklažnih dvorišta odredit će se u PPUO/G, odnosno u detaljnijim prostornim planovima ili lokacijskim dozvolama. · posude za odvojeno sakupljanje otpada postavljat će se na potrebnim i odgovarajućim lokacijama prioritetno u središtima Gradova i Općina, a potom prema potrebi i u drugim središnjim naseljima, odnosno razvojnim žarištima. · smjernice za mikrolokacije za postavljanje posuda za odvojeno sakupljanje otpada određuju se u PPUO/G, a lokacije u detaljnim prostornim planovima ili lokacijskim dozvolama. Članak 152. Paralelno s otvaranjem odlagališta otpada predviđenih ovim Planom postojeća odlagališta otpada će se sanirati. Sanacija odlagališta otpada vršit će se u skladu s posebnim programima izrađenim prema važećim propisima i usklađeno s Programom zaštite okoliša. Posebni programi će se izraditi za pojedina odlaglališta ili za više njih istovremeno, a moraju biti verificirani od Županijskog poglavarstva. Kontinuirano će se provoditi saniranje divljih deponija poduzimanjem posebnih mjera koje će se definirati u Programu zaštite okoliša. 10. MJERE SPRIJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ Članak 153. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš predstavljaju skup aktivnosti što se provode u cilju očuvanja okoliša. Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš u prostoru Županije provode se temeljem sljedećih prostornih i drugih dokumenta: · strategije zaštite okoliša Republike Hrvatske i Nacionalni akcijski palan za okoliš · izvješća o stanju okoliša i Programa zaštite okoliša Ličko-senjske županije, općina i gradova ili njihovih dijelova · prostornog plana županije i drugih prostornih planova · drugih posebnih dokumenata što se donose temeljem posebnih zakona i propisa; · stručno i znanstveno utemeljene studije o utjecaju na okoliš i · posebnih stručnih i znanstvenih studija. Članak 154. U Izvješću o stanju okoliša županije detaljno je obrađeno stanje prirodnih resursa: voda, šuma, tala, zraka, prirodne baština, obzirom na njihovo značenje u razvojnim konceptima županije. Program zaštite okoliša županije propisat će osnovne ciljeve, uvjete i mjerila zaštite okoliša u cjelini, prioritetne mjere zaštite okoliša po sastavnim dijelovima okoliša i karkaterističnim prostornim cjelinama Županije, te razraditi načela i smjernice zaštite okoliša sadržane u Strategiji zaštite okoliša RH. Tim programom treba detaljnije i konkretnije utvrditi uvjete, smjernice i mjere zaštite okoliša za osobito vrijedne resurse i ugrožena područja, te odrediti nosioce aktivnosti, rokove za provođenje mjera zaštite i potrebna financijska sredstva te njihove izvore. Posebno se sugerira općinama i gradovima da iskoriste zakonsku mogućnost izrade programa zaštite okoliša za pojedina uža područja ili za prostore u cjelini (s obzirom na resurse, značajke i posebnosti dotične sredine). 10.1. Vode Članak 155. U PPUO/G potrebno je riješiti odvodnju naselja koja se nalaze u zaštitnim zonama vodocrpilišta i na području cijelog vodonosnika, a prioritetno za naselja: Sinac (izvori Gacke - Grad Otočac), Trnovac-Brkljačići (izvor Vriline - Grad Gospić), naselja u Senjskoj Dragi (Grad Senj). Potrebno je riješiti odvodnju i zbrinjavanje otpadnih voda gradova, naselja i gospodarskih subjekata unutar i izvan građevinskih područja, a posebice s farmi na području vodonosnika. Ratom uništena naselja i objekte koji se nalaze u I. i II. vodozaštitnoj zoni prilikom obnove treba dislocirati izvan tih zona (objekti uz vodocrpilište Mrđenovac na području Gospića, Vrelo koreničko u području Plitvičkih jezera i sl.). Otpadne vode obavezno treba tretirati preko prečištača otpadnih voda. Za naselja, odnosno građevine koji neće moći biti uključeni u sustav odvodnje ili do njihovog uključivanja u sustav, obavezna je gradnja mini prečistača. Potrebno je što prije uvesti kontrolu nad upotrebom količine i vrste zaštitinih sredstava u poljoprivredi na području vodonosika, kako bi se prišlo smanjivanju količine štetnih tvari (prije svega nitrata) u podzemnoj pitkoj vodi. Potrebno je inventarizirati sve značajnije zagađivače na vodotocima. Svaka nova namjena ne smije utjecati na postojeće stanje kvalitete voda na vodonosnicima I. kategorije (brdski pritoci Like na području Velebita, izvorište Gacke i pritoci Gacke u izvorišnom dijelu) niti utjecati na kvalitetu vode u Lici, Gackoj, Plitvičkim jezerima i sl. Članak 156. U svrhu zaštite vodnih ekosustava (vodni krajolik, širi vegetacijski pojas uz rijeke i potoke, koji uključuje prirodni inundacijski pojas) posebno je potrebno preispitaiti svaki namjeravani zahvat odnosno prenamjenu zemljišta unutar inundacijskog pojasa. Ne preporuča se pretvaranje vlažnih livada u njive i oranice i izvođenje većih regulacija. Ne dozvoljava se izgradnja u potencijalno poplavnim područjima kako ne bi dolazilo do ugrožavanja ljudi i imovine. Zbog očuvanja prirodne ravnoteže vodnih ekosustava na područjima na kojima se planira izgradnja retencija poželjno je preispitati mogućnost njihove izgradnje u smislu kišnih predjela. U PPUO/G potrebno je evidentirati sve divlje deponije ili privremene lokacije prikupljališta, te odrediti način njihova daljnjeg korištenja, sanacije i zatvaranja. 10.2. Tlo Članak 157. Mjerama prostornog uređenja kroz planove te drugim mjerama treba onemogućavati prenamjenu osobito vrijednih i vrijednih poljoprivrednih tala (P1iP2) u nepoljoprivredne namjene. Zapuštene poljoprivredne površine u prostorima podobnijim za poljoprivredu potrebno je privesti poljoprivrednoj namjeni. Za sprječavanje nepovoljnog utjecaja na tlo ovim se Planom određuju slijedeće smjernice i mjere: · potrebno je dugoročno kvalitativno i kvantitativno osigurati održive funkcije tla (ekološku, prirodnu kulturnu i gospodarsku) · mjere koje treba poduzeti usmjerene su poglavito na korištenje tla primjereno staništu, smanjenje uporabe površina, izbjegavanje erozije i nepovoljne promjene strukture tla kao i smanjenje unošenja tvari. · posebnu važnost ima načelo preventivnosti, kojime se osiguravaju funkcionalnosti i imogućnosti korištenja tla za različite namjene kao i raspoloživosti tla za buduće naraštaje. · u slučaju predvidivih opasnosti za važne funkcije tla prednost treba dati zaštiti istih ispred korisničkih interesa. · u svrhu preventivne zaštite funkcija tla potrebno je iskazati prioritetna područja za određena korištenja, a pored toga odgovarajućim mjerama treba osigurati vrijedna tla i lokacije uključujući njihovo korištenje. · da bi se osiguralo smanjenje utroška površina potrebno je razvoj naselja prioritetno usmjeriti na postojeće dijelove naselja (stručnim “zgušćivanjem” naseljenosti uz poboljšanje stambenog okruženja, očuvanje sadržaja unutar općina i obnova zgrada i objekata, prenamjena površina koje su ranije korištene za industriju, obrt i vojne svrhe) i time ograničiti rast naselja na nove površine. · kod razvoja naselja i velikih industrijskih i infrastrukturnih projekata, poglavito u sektoru prometa, energije i turizma, od nacionalnog interesa je provođenje istraživanja djelotvornog korištenja prostora i utjecaja na okoliš. · osobito treba podupirati težnje i mjere koje su u skladu sa zaštitom tla i ciljevima ekološki usmjerenog korištenja tla. · pri određivanju građevinskih područja treba voditi računa o stvarnim potrebama, a ako u već određenim građevnim područjima nije došlo do izgradnje, potrebno je provesti ponovnu prenamjenu takvih područja. · površine koje se više ne koriste (npr. rudne jalovine, odlagališta otpada, klizišta) potrebno je ponovno obrađivati (rekultivirati). · u svrhu zaštite od erozije i štetnog zbijanja tla potrebno je primjenjivati odgovarajuće poljoprivredne i šumarske postupke specifične za pojedine regije (“Pravila dobre poljoprivredne i šumarske prakse”). · površine oštećene erozije i klizanjem potrebno je što je više moguće obnoviti. · treba poticati ekološko, odnosno biološko poljodjelstvo i ekstenziviranje istog. · u cilju zaštite od prirodnih razaranja potrebno je poticati održavanje odnosno obnavljanje zaštitnih šuma, a poglavito pošumljavanje strmih padina. · kod pošumljavanja treba poticati procese prirodnog pomlađivanja šuma i autohtone šumske zajednice. · treba težiti staništu prilagođenom pošumljavanju odnosno održavanje i korištenje šuma treba biti prilagođeno uvjetima stanja tla. · u svrhu ograničavanja erozije potrebno je u vodnom gospodarstvu, niskogradnji i šumarstvu poduzimati mjere slične prirodnim mjerama. · močvarnim tlima kojima se koriste u poljoprivreditreba gospodariti tako da se spriječi razgradnja organske tvari u tlu i da im se kroz pašnjačku upotrebu osigura održivo gospodarenje. · pored utvrđivanja i dokumentiranja površina pod starim odlagalištima (katastar starih odlagališta), potrebno je provesti ispitivanja starih odlagališta, kao i procjenjivanje njihove moguće opasnosti usporedivim metodama. · potrebno je obaviti kartiranje rasprostiranja osjetljivih područja i izradu planova (karata) ugroženih područja, koje će obuhvatiti i područja s geološkim, hidrogeološkim i seizmološkim rizicima. 10.3. Zrak Članak 158. Županijski ured nadležan za zaštitu okoliša dužan je, sukladno zakonskim propisima, u okviru vođenja katastra emisija u okoliš, voditi katastar emisije u zrak propisivat će potrebne mjere zaštite i poboljšanja kakvoće zraka. 10.4. Buka Članak 159. PPUO/G treba propisati mjere zaštite od buke za područja ugoržena bukom, odnosno propisati mjere za sprečavanje nastanka razina buke što su izvan dozvoljenih granica.Osobito se obvezuje na daljnje planiranje koridora prometnica pričemu treba uzeti u obzir prometnu buku te predvidjeti i provesti sve potrebne mjere zaštite a ddaljnju izgradnju planirati na potrebnoj udaljenosti od glavnih prometnica. 10.5. Drugi zahvati Članak 160. Potreba provođenja procjene utjecaja na okoliš za druge zahvate, tj. one koji nisu sadržani u popisu zahvata i Uredbi o procjeni utjecaja na okoliš, propisat će se Programima zaštite okoliša što se izrađuju za područje županije, odnosno za gradove i općine ili njihove djelove. 11. MJERE PROVEDBE Članak 161. Provedba Plana osigurava se: · izradom i provedbom dokumenata prostornog uređenja užih područja · primjenom posebnih razvojnih i drugih mjera · istraživanjem i praćenjem pojava i procesa u prostoru · postupcima izrade odgovarajućih studija 11.1. Obveza izrade dokumenata prostornog uređenja Članak 162. Zakonom o prostornom uređenju, Strategijom i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske i ovim Planom određuje se obveza izrade slijedećih prostornih planova: a) Prostorni plan područja posebnih obilježja (PPPPO) donosi se za: * nacionalne parkove: Plitvička Jezera, Paklenica i Sjeverni Velebit * park prirode: Velebit, * za obalno područje (obuhvat i drugi elementi odredit će se dokumentima na Državnoj razini) b) Prostorni plan uređenja područja grada i općine donosi se za: - Grad Gospić, Grad Otočac, Grad Senj, Grad Novalju, Općinu Brinje, Općinu Perušić, Općinu Karlobag, Općinu Plitvička Jezera, Općinu Vrhovine, Općinu Udbina, Općinu Donji Lapac i Općinu Lovinac. c) Generalni urbanistički plana (GUP) donosi se za: * Grad Gospić: d) Urbanističkog plana uređenja (UPU) donosi se za: * gradove Otočac, Senj, Novalju, za naselja koja su središta općine i za ona naselja koja imaju više od 1000 stanovnika. * za sva nova građevinska područja izdvojene namjene izvan naselja i proširenje postojećih (neizgrađeni dio veći od 2 ha) za gospodarske, turističko-ugostiteljske i športsko-rekreacijske namjene. . Članak 163. Ovim Planom ne utvrđuje se obveza izrade detaljnog plana uređenja (DPU) za ostala područja u Županiji već će se ona utvrditi prostornim planovima užih područja i programima mjera za unapređenje stanja u prostoru. Obveza i obuhvat detaljnog plana uređenja i urbanističkog plana uređenja mora se odrediti za prostornu ili funkcionalnu cjelinu biti samo za rekonstrukcije izgrađenog dijela naselja i dio neizgrađenog dijela naselja ili izdvojene funkcionalne cjeline u skladu s zahvatima i načajkama prostora. Izrada detaljnog plana uređenja i urbanističkog plana uređenja za područja unutar Parka prirode Velebit, a na područjimanaselja gdje je takavzahvat moguć prije donošenja Prostornog plana Parka prirode Velebit, mora se uskladiti s uvjetima Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja. Odluka mora obvezno sadržavati prikaz postojeće izgrađenosti, granicu obuhvata i program izgradnje. 11.2 Mjere zaštite stanovništva i dobara Članak 164. Do donošenja novih propisa o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti potrebno je kod izrade planova nižeg reda u suradnji s nadležnim državnim tijelom primjenjivati Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (NN br. 29/83, 36/85 i 42/86). Do donošenja Zakona o civilnoj zaštiti kojim će se detaljnije riješiti problematika zaštite i sklanjanja ljudi i materijalnih dobara potrebno je primijeniti slijedeće mjere: a) Za sklanjanje ljudi i materijalnih dobara potrebno je osigurati skloništa po opsegu zaštite: * dopunske zaštite otpornosti 50 kPa, * osnovne zaštite otpornosti 100 do 300 kPa. b) Sva skloništa moraju biti projektirana i izvedena u skladu s Pravilnikom o tehničkim normativima za skloništa: * skloništa planirati ispod građevina kao najniže etaže * osigurati potreban opseg zaštite (50 do 300 kPa) * osigurati rezervne izlaze iz skloništa * osigurati lokacije za javna skloništa * odrediti seizmičnost. Sva skloništa osnovne zaštite moraju biti dvonamjenska i trebaju se koristiti u mirnodopske svrhe u suglasnosti s Ministarstvom unutarnjih poslova i u slučaju ratnih opasnosti trebaju se u roku od 24 sata osposobiti za potrebe sklanjanja. Broj sklonišnih mjesta u skloništima odrediti prema: · porodična skloništa za najmanje tri osobe · za kućna skloništa i skloništa za stambeni blok prema veličini zgrade odnosno skupine zgrada, računajući da se na 50 m˛ razvijene građevinske (brutto) površine zgrade osigura sklonišni prostor najmanje za jednog stanovnika · za skloništa pravnih osoba za dvije trećine ukupnog broja djelatnika, a pri radu u više smjena za dvije trećine broja djelatnika u najvećoj smjeni u vrijeme rada, · za javna skloništa prema procijenjenom broju stanovnika koji se mogu zateći na javnom mjestu i broju stanovnika za koje nije osigurano kućno sklonište za stambeni blok u polumjeru gravitacije tog skloništa (250 m). · 11.3.Dokumentacija od interesa za prostorni razvoj, zaštitu i uređenje prostora Članak 165. Za izradu mjera zaštite i razvoja, gospodarenja prostorom, izrade planova užih područja, te drugih mjera određenih ovim Planom, utvrđuje se obveza izrade programa, studija i drugih dokumenata: · agroekološka osnova poljoprivrede Županije – svrha agroekološke osnove poljoprivrede je agroekološko vrednovanje, zaštita i optimalno gospodarenje prostorom Županije. · plan zaštite od buke - koji će osim karte buke, odrediti kriterije za određivanje razine buke, te mjere prevencije i zaštite od buke; · prometna studija za potrebe razvoja istočnog dijela županije i povezanosti s Republikom BiH · vrednovanje obalnog pojasa i podmorja Županije - osnova za određivanje namjene i gospodarenje tim prostorom, · vodnogospodarska osnova Županije · osnova gospodarenja mineralnim sirovinama Županije sačinjena na osnovi Studije potencijalnosti s prijedlogom sanacije pojedinih napuštenih eksploatacijskih polja verificirane od strane poglavarstva ili županijske skupštine · lovno-gospodarske osnove na području čitave Županije · gospodarske osnove za gospodarenje šumama i program gospodarenja šumama · strategiju razvoja turizma županije i posebne studije za turistička područja određena ovim planom, · studiju gospodarskog razvitka i demografsku studiju s mjerama populacijska politike 11.4. Područja primjene posebnih razvojnih i drugih mjera Članak 166. 11.4.1 Opće razvojne i druge mjere S obzirom na već naznačenu slojevitost Županije kao geostrategijskog prostora hrvatske države, prometnu-infrastrukturnu ulogu Županije u hrvatskom prostoru, Županiju kao ekološku jezgru Hrvatske i nezadovoljavajuće demografsko i gospodarsko stanje Prostornim se planom određuju sljedeća područja primjene posebnih razvojnih i drugih mjera: · Županija treba zauzeti posebno mjesto u strategiji svekolikog razvitka Hrvatska, te u posebnim strategijama što se donose za pojedine sustave i aspekte razvoja. · Na prostoru Županije, treba uporednim državnim i lokalnim inicijativama osmisliti razvitak Županije kao prostora od posebne nacionalne skrbi, koja međutim ne smije biti samo dugotrajno materijalno orijentirana, već treba uporedo ostvariti cjelovit sustav strategijskog promišljanja koji će na postojećim resursima učinkovito i brzo unaprijediti i uskladiti gospodarske i socijalne čimbenike, prostorno uređenje i očuvanje prirodne i kulturne baštine i okoliša. · Republika Hrvatska će odrediti državne strateške interese na županijskoj i nižoj razini u skladu s tim državnim, nacionalnim interesima. Osobito se to očekuje za područje turizma i zaštite prirodnih vrijednosti prostora te demografsku politiku i revitalizaciju gospodaratva.. Članak 167. Za gospodarski napredak nužno je potrebno potaknuti useljavanje ljudi na područje Ličko-senjske županije, te na taj način početi rješavati jedan od ključnih problema ove Županije. U tu svrhu treba odrediti mjere u sferi fiskalnih poticaja. Uz početnu državnu skrb, potrebno je postupno i sustavno osposobljavanje "lokalnih struktura" za lokalnost, osjetljivo profiliranje i upravljanje razvitkom, utemeljenom na ogromnim resursima položaja, povijesti i vrijednosti Županije. U sklopu "primjene posebnih razvojnih mjera" preporuča se da investiranje ne bude tek u primarne, sekundarne i tercijarne djelatnosti, već i u kvartarne. Središte takve inicijative treba biti Županija, odnosno županijsko središte Gospić, u mreži s drugim gradovima i općinama Županije, koje uz sudjelovanje drugih hrvatskih središta što u prvoj fazi nalaže sustavno istraživanje i evidentiranje svih lokalnih resursa, njihovu sustavnu promidžbu. Članak 168. Prioritetna razvojna pitanja i područja djelovanja: · gospodarstvo - privatizacija, materijalni temelji razvitka Županije i jedinica lokalne samouprave, konstituiranje stimulativnih uvjeta za domaća i strana ulaganja, temeljne gospodarske grane, ekološka i zavičajna valorizacija kao čimbenici gospodarskog razvitka; · urbani razvitak - populacijska strategija, utvrđivanje ravnoteže između urbanog nasljeđa i funkcija, perspektiva u svezi s prirodnim, gospodarskim i socijalnim razvojnim limitima, nacionalna potpora smještaju sadržaja "nadžupanijskog" značenja i urbana atraktivnost; · razvitak sela i uređivanje krajolika - prometna i telekomunikacijska povezanost, aktivna populacijska politika, sustav stimulacija; · zaštita okoliša - redukcija onečišćenja, razvitak lokalnom okolišu "prijateljskih" djelatnosti, zaštita zraka, šuma, voda i poljodjelskih površina, sustav gospodarenja otpadom; · zaštita baštine i zavičajnih slika - stimulacija odgovarajućih oblika materijalne i nematerijalne kulture i retradicionalizacije, baštinici i baština; · prometna i telekomunikacijska te komunalna infrastruktura - "magistralna" i "lokalna"; · stanovanje - stambena politika s razvitkom stambenog tržišta i socijalnog stanovanja, zbrinjavanje starijih, privremeno prisutnih, mlade populacije; · organizacija - županijske i lokalne administracije i gospodarenje potencijalima Županije i jedinicama lokalne samouprave; · načini formiranja "slike Županije i njene sustavne prezentacije s pozitivnim predznacima, te upućivanje na daljnja istraživanja razvitka Županije. . 11.4.2. Posebne razvojne i druge mjere za područja s problemima u razvoju Članak 169. a) Područja uz državnu granicu Pogranično područje obuhvaća općine Plitvička jezera i Donji Lapac. Za ovo područje predviđaju se poticajne mjere na razini Države i nacionalnog programa obnove. Razvojna usmjerenja nužno su određena povratničkom i useljeničkom politikom. Treba povezati politiku povratka s politikom odmjerenog i usmjerenog naseljavanja tih krajeva i to prioritetno onih skupina stanovništva koje su najpotrebnije za njihovu obnovu i razvitak. Obnovom naselja u ovom graničnom ratom devastiranom području stvoriti uvjete opstanka stanovništva koje tu želi živjeti uz stvaranje uvjeta za povratak. U ovom graničnom području treba sukladno Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske stvarati i razvijati nacionalno graničarsko gospodarstvo. Treba razvijati infrastrukturu za međusobno povezivanje graničnih i drugih susjednih razvojnih područja Županije i Države. Razvojem međudržavne suradnje s BiH unaprijediti suradnju između stanovnika, tvrtki, naselja i općina susjednih graničnih područja. U PPPPO budućeg parka prirode Plješivica treba razraditi ne samo uvjete zaštite već i prihvatljive mogućnosti korištenja prostora koje će stvoriti pretpostavke za učinkovitiju zaštitu. Članak 170. d) Brdsko –gorsko područje Veliki dio ovog područja pripada Parku prirode Velebit, ili planiranom Parku prirode Plješivica pa razvoj ovog područja treba posebno obraditi u Prostornim planovima posebnih obilježjašto će se izraditi za ta područja. Prostor Ličke zavale, obzirom da povezuje dva nacionalna parka, odnosno svjetski rezervat biosfere s nacionalnim parkom Plitvička jezera i budućim parkom prirodePlješivica, a nju samu karakterizira niz posebnih vrijednosti, ovim Planom se teretira kao prijelazna zona rezervata biosfere Velebit. S obzirom na pogoršano stanje nastalo ratnim djelovanjem i smanjenbroj stanovnika i stalnu depopulaciju treba računati na uključivanje novih stanovnika. Razvojne opcije temeljiti će se na uključivanju u razvojne sustave turističkog područja Jadrana i u funkciji turizma razvijati stočarstvo i poljodjelstvo međusobno usklađeno i podređeno proizvodnji zdrave hrane. Članak 171. c) Rubna i manje razvijena područja Rubna i manje razvijena područja obuhvaćaju općine Brinje, Lovinac,Udbinu i Vrhovine . U ovim prostorima potrebna je: · revitalizacija naselja, gospodarstva i poljodjelstva na realnim osnovama s ciljem postupnog smanjivanja razlika u razvoju u odnosu na druga područja, · provedba stimulativnih mjera (sufinanciranje, kreditiranje, porezne olakšice) za ostanak stanovništva u područjima u kojima je moguće stvoriti realne perspektive za razvoj i u one djelatnosti koje će osigurati primjerene uvjete za život. · Članak 172. d) Obalno i otočno područje Planerskim mjerama i mjerama kontrole potrebno je spriječiti nekontroliranu izgradnju i stvaranje naselja u relativno uskom obalnom pojasu i degradaciju pogodnosti morskih obala kako narastanje konflikata ne bi uvjetovalo razvojna ograničenja. Pri izradi prostornih planova gradova i općina ovog područja posebno o ovom treba voditi računa kod formiranja građevinskih područja. U cestovno-pomorskom povezivanju otoka Paga s kopnom, te otoka Raba koje se odvija iz trajektnih luka u Ličko-senjskoj županiji treba ukloniti konfliktne točke i stvoriti na nivou državnih cesta kvalitetnu vezu s trajektnim lukama, i osposobiti trajektnu luku Stinica – Mala Stinica. Izradom PPPPO obalnog i otočnog područja razradit će se uvjeti zaštite i prihvatljive mogućnosti korištenja obalnog i otočnog područja. Članak 173. e) Zaštita vodonosnika Zaštita vodonosnika kao najvažnijeg prirodnog resursa na području Županije zahtijeva primjenu slijedećih mjera: · osmišljavanje i usmjeravanje poljoprivredne proizvodnje na način primjeran zaštiti vodonosnika i tla (ograničenu i kontroliranu upotrebu zaštitnih sredstava ) · sustavno rješavanje problema zbrinjavanja otpada i odvodnje otpadnih voda prioritetno za naselja i infrastrukturu koja se nalazi na vodonosnik, · određivanje zona sanitarne zaštite. 11.4.3. Demografska obnova, mreža gradskih naselja i razvojnih žarišta Članak 174. Za ublažavanje demografskih poremećaja i popravljanje demografskih prilika u Republici Hrvatskoj, pa tako i u Ličko - senjskoj županiji, potrebno je pomno razraditi mjere i akcije kako bi se demografska sastavnica kvalitetno integrirala u kontekst politike cjelokupnog prostornog i društveno - gospodarskog razvitka i obnove .Temeljni dokument iz kojeg treba crpsti usmjeravanje za razradu mjera i akcija u poticanju demografskog razvitka treba biti “Nacionalni program demografskog razvitka Republike Hrvatske”, koji je izradilo Ministarstvo razvitka i obnove Republike Hrvatske, te koji je poslužio za izradu poticajnih mjera populacijske politike u Republici Hrvatskoj.. Mreža gradskih naselja i razvojnih žarišta s Gospićem kao sjedištem Županije i manji gradovi Novalja, Otočac i Senj predstavljaju okosnicu policentrične razvojne strukture Županije. Potrebno je predvidjeti sredstva za poticanje razvoja određenih gospodarskih cjelatnosti (krediti pod povoljnim uvjetima, novčani poticaji i sl). Poticati gradnju građevina društvenih djelatnosti za javne junkcije u gradskim naseljima i u drugim središnjim naseljima. Potrebne su poticajne i razvojne mjere s državne razine za jačanje ovih gradova kako bi oni dosegli onu razinu na kojoj postaju stvarna žarišta vlastitog razvitka i razvitka okolnog područja. Članak 175. Osim mjera i akcija koje su utvrđene od strane države, treba ih razraditi i na županijskoj razini, kao što su: · provoditi poticajnu, selektivnu i prostorno organiziranu i različitu populacijsku politiku, ali i druge politike u županiji (poreznu, stambenu, socijalnu, agrarnu, razvojnu, kulturnu, obrazovnu itd.), · utvrditi posebne mjere za revitalizaciju gradskih i ruralnih naselja, poticati obiteljski način života putem obiteljskog poduzetništva, farmerskog i rančerskog načina života i rada, · u okviru obnove ratom stradalih područja i naselja treba osigurati potrebne uvjete za što brži povratak prognanika u svoje domove, pomoći izgraditi svu potrebnu suvremenu infrastrukturu, razviti mrežu potrebnih središnjih (uslužnih) funkcija za potrebe lokalnog stanovništva unutar odgovarajućeg sustava središnjih naselja, te integrirati gospodarske aktivnosti i obnovu sa zaštitom i unapređenjem kulturnih vrijednosti u skladu s osobinama i tradicijom područja, · obnovu ratom razrušenih područja treba sprovoditi tako da se već prilikom razrade koncepta obnove ugrade antiemigracijski elementi, kako bi ova uglavnom strateška područja imala barem jednostavnu stopu reprodukcije, · osobito u demografski ugroženim područjima, razvijati gospodarske djelatnosti - pretežno poduzetništvo manjeg opsega, koje imaju komparativne prednosti, ali su u novije vrijeme zapuštene (oslanjanje na lokalne resurse) i koji će pretežno zapošljavati domaće stanovništvo. · otkupiti neobrađeno plodno zemljište i pašnjake od sadašnjih vlasnika, koji na njemu ne žive, te zajedno sa zemljištem koje je u vlasništvu države dodjeliti, prodati uz povoljnu cijenu ili dati u dugoročni zakup doseljenom poljodjelskom stanovništvu, kao i poticati, uz pozitivne državne mjere, vlasnike plodnog neobrađenog zemljišta, livada i pašnjaka na kojem ne žive, da ga prodaju ili iznajme onima koji će ga kultivirati. U cjelini treba sustavnom promičbom, pozitivnim odnosom, organiziranim prihvatom, odgovarajućom carinskom, poreznom, kreditnom, stambenom politikom i drugim pozitivnim akcijama utjecati na veći i brži povratak hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka u domovinu te stvarati pozitivno duhovno, kulturno i civilizacijsko ozračje u županiji. 11.4. Područja istraživanja i praćenje pojava i procesa u prostoru Članak 176. Područja i lokaliteti za istraživanje i praćenje pojava i procesa u prostoru su svi prirodni resursi Županije - vodni resursi, more i obala, tlo, šume, flora i fauna - detaljno istraživanje i evidentiranje njihove pojavnosti, kvalitete i načina njihova današnjeg korištenja i ugrožavanja: · prostori i objekti prirodne baštine: daljnja inventarizacija i valorizacija, sustavno istraživanje oblika i intenziteta njihova ugrožavanja, mogućnosti njihove zaštite, unapređivanja i održivog korištenja, osobito zaštićeni dijelovi prirode NP Plitvička jezera i svjetski rezervat biosfere Velebit (PP Velebit, NP Sjeverni Velebit i NP Paklenica), · bolje definiranje stanja akvatorija mora na određenim područjima od interesa uz izradu odgovarajućeg modela cirkulacije, koji će poslužiti kao baza za procjenu disperzije zagađivača te uspostava cjelovitog sustava praćenja stanja onečišćenja mora i podmorja i osiguranje sredstva za njegovo provođenje, osobito u urbaniziranim područjima, · određivanje rasprostiranja vodonosnika s obzirom na važnost očuvanja kvalitete i zaštite izvorišta vode za piće te istraživanje podzemnih veza između ponora i izvora,hidrološki, hidrogeološki i drugi radovi, stalni monitoring komunikacije podzemnih voda, postavljanje zaštitnih zona i primjenu ostalih zaštitinih mjera u skladu sa zakonom · rudno blago županije: izrada katastra i vrednovanje s inventarizacijom kako bi se na temelju dostupnih podataka prezentirale mineralne sirovine, njihov prostorni raspored, osnovna geološka svojstva ležišta, podaci i procjene o količinama, kvaliteti i mogućnosti uporabe, u skladu sa zaštitom ostalih resursa prvenstveno podzemnih pričuva kvalitetne pitke vode, karjobraznim i prirodnim vrijednostima i osobitostima prostora, izraditi studiju inžinjersko-geoloških obilježja županije. · prostori nepokretnih kulturnih dobara: daljnja inventarizacija i vrednovanje, te sustavno istraživanje oblika i intenziteta njihova ugrožavanja i mogućnosti njihove zaštite, unapređivanja i održivog korištenja, a posebno povijesnih središta župa i ruralnih naselja, · demografski procesi: sustavno praćenje svih relevantnih pokazatelja, s programiranjem poticajnih mjera za poboljšanje stanja i praćenje njihvve učinkovitosti po naseljima, gradovima i općinama, te karkaterističnim prostorima, · promet i veliki infrastrukturni sustavi: stanje i procjena promjena u okolišu i utjecaj na naseljenost i gospodarski razvoj, · gospodarske djelatnosti i praćenje stanja u cilju predlaganja programa za unapređivanje, a posebno turiza i njemu prilagođenih oblika ponude (odmorišno-rekreacijski oblici turizma), · seoska poljoprivredna gospodarstava: revitalizacija poticajnim mjerama u cilju unapređivanje proizvodnje "zdrave hrane" i njihovog uključivanja u turizam, na domaće i inozemno tržište, · naselja društvene djelatnosti: praćenje stanja, utjecaj na kvalitetu života stanovnika i atraktivnost naselja i demografske pormjene, praćenje razvoja i utjecaja na širi prostor, ostvarivanje mreže središnjih naselja i praćenje procesa u ruralnim naseljima · zaštita mora od iznenadnog onečišćenja: izraditi i donijeti Plan intervencija. Članak 177. Prostornim planom Županije utvrđuje se nekoliko pitanja i tema u okvirima sadržaja i oblika demokratskog dijaloga o strategiji razvitka Županije na nacionalnoj i lokalnoj razini koja treba dalje sustavno istraživati, a među kojima se izdvajaju: · županija i njena strategijska vrijednost u hrvatskome nacionalnom prostoru, posebno s obzirom na koncept održivog razvitka, te ekološka pitanja i zaštitu bogate spomeničke baštine · usklađivanje procesa modernizacije s očuvanjem zavičajnih posebitosti županije, glede materijalnih dobara, krajolika i običaja, povijesnih i prirodnih vrijednosti općenito · gospodarstvo Županije u odnosu na potencijale i vrijednosti i međuodnos gospodarstvene dimenzije i razvitka društvene "infrastrukture" · kvaliteta života u Županiji - prirodna sredina, zdravstvene prilike u odnosu na populacijsku sliku, bogatstvo i siromaštvo, sigurnost; · razvijanje slike privlačnosti županijskog prostora za život i raznolike životne stilove, simbolička i fizionomijska obilježja naselja · prostorno uređenje u psiho-socijalnoj dimenziji s posebnim težištem na sustavnom poboljšanju kvalitete svakodnevnog života Članak 178. Obvezno je sustavno praćenje procesa i učinkovitosti sustava prostornog uređenja u županiji, a posebno u odnosu na ciljeve i smjernice prostornog uređenja: · upotrebljivost postojećih prostornih planova jedinica lokalne uprave i samouprave, te primjerenost planskih odredbi za stvaranje uvjeta za razvoj gospodarstva u prostoru (prilagodbe prostornih planova novim inicijativama i promjenama interesa) · racionalnost korištenja i zaštita prostora (opravdanost veličine građevinskih područja) · analiza i prijedlog mjera za sanaciju područja bespravne gradnje · stanje uređenosti i procesi na obalnom području i području uz državnu granicu · primjena postojećih i potrebne nove mjere za oživljavanje slabo razvijenih i depopulacijskih područja · posebno naglašeni problemi ugrožavanja okoliša · kritična područja s gledišta infrastukturnih potreba (pokrivenost mrežama i kapacitetima) · utjecaj područja gradova (elemente širih urbanih sustava). Potrebe detaljnijih istraživanja i praćenja pojava i procesa bit će formulirani i u drugim županijskim razvojnim programima te dokumentima prostornog uređenja i u programima unapređenja stanja u prostoru na svim razinama narazini Županije, Gradova i Općina. Članak 179. Ove odredbe stupaju na snagu danom objave u Županijskom galasniku Ličko-senjske županije Predsjednik supštine
|
|||||||||||||||
