 |
 |
 |
 |
 |
|
|
|
|
|
|
|||||||||||||||
 
 NOVI PREGLED PROPISA Ugovori Banke Biljno zdravstvo Zdravstveno osiguranje Državne potpore Državni službenici Elektronička isprava Elektronička trgovina Elektronički mediji Financijsko osiguranje Gradnja Hrana Informacijska sigurnost Investicijski fondovi Izmjera i katastar Kazneni postupak Kazneni zakon Kemikalije Kreditne unije Kvaliteta zdravstvene zaštite Lijekovi Nasljeđivanje Obavljanje djelatnosti Obiteljski zakon Obrazovanje odraslih Obrt Obvezni odnosi (ZOO) Obvezno zdravstveno osiguranje Opći upravni postupak Oružje Osiguranje Osiguranje u prometu Ovrha - Ovršni zakon Parnični postupak Primjeri ugovora Porez na dobit Porez na dohodak Porez na kavu Posredovanje u prometu nekretnina Poticanje ulaganja Predmeti opće uporabe Prekršajni zakon Prijevoz - linijski Prijevoz opasnih tvari Prostorno uređenje i gradnja Rad - Zakon o radu Računovodstvo Revizija Stranci Sudovi Šport Šume Tajnost podataka Trgovačka društva Udomiteljstvo Udžbenici za školu Ugostiteljska djelatnost Umirovljenički fond Usluge u turizmu Veterinarstvo Volonterstvo Zabrane u zakonima Zakon o leasingu Zaštita bilja Zakon o radu Zaštita na radu Zaštita okoliša Zaštita potrošača Zaštita prirode Zaštita pučanstva Zaštita životinja Javna nabava NOVI PREGLED PROPISA 
|
 |
 Odredbe za provođenje prostornog plana Ličko-senjske županije I. OPĆE ODREDBE Članak 1. Donosi se Prostorni plan Ličko-senjske županije, u daljnjem tekstu Plan. Obuhvat Plana utvrđen je Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN 10/97; 124/97; 68/98; 22/99; 117/99 i 128/99.), površine 5.350,50 km2 i sa 225 naselja. Članak 2. Plan iz članka 1. sastavni je dio ove Odluke, a sastoji se od: A) TEKSTUALNOG DIJELA: U V O D I OBRAZLOŽENJE 1. POLAZIŠTA 1.1. Položaj, značaj i posebnosti županijskog područja u odnosu na prostor i sustave države 1.2. Osnovni podaci o stanju u prostoru (tablica 1. I 2.) 1.3. Prostorno razvojne i resursne značajke 1.4. Obveze iz Strategije i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske i ocjena postojećih prostornih planova 1.1.4 Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje 2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA 2.1. Ciljevi prostornog razvoja regionalnog, državnog i međunarodnog značaja 2.1.1 Razvoj gradova i naselja posebnih funkcija i značajnih infrastrukturnih sustava 2.1.2 Racionalno korištenje prirodnih izvora 2.1.3 Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša 2.2. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja 2.2.1 Demografski razvoj 2.2.2 Odabir prostorne i gospodarske strukture 2.2.3 Razvoj naselja, društvene, prometne i ostale infrastrukture 2.2.4 Zaštita krajobraznih vrijednosti 2.2.5 Zaštita prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina 2.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području županije 2.3.1 Racionalno korištenje i zaštita prostora 2.3.2 Unapređenje uređenja naselja i komenalne infrastrukture 3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 3.1. Prikaz prostornih struktura županije u odnosu na stanje i razvojna opredjeljenja županije i države 3.2. Organizacija i osnovna namjena i korištenje prostora 3.2.1 Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina (naselja i izgrađene strukture, poljoprivredne, šumske, vodne te površine posebne namjene i ostale površine) – tablica 3. 3.2.2 Osnovna namjena i korištenje prostora 3.2.3 Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina 3.3. Sustav središnjih naselja i razvojnih središta 3.4. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti od značaja za županiju i državu 3.5. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora 3.5.1 Iskaz površina za posebno vrijedna i/ili osjetljiva područja i cjeline (prirodni resursi, krajobraz, prirodne i kulturno-povijesne cjeline i vrijednosti) – tablica 3. 3.5.2 Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite 3.6. Razvoj infrastrukturnih sustava 3.6.1 Prometni infrastrukturni sustavi 3.6.2 Vodnogospodarski sustav 3.6.3 Energetski sustav 3.7. Postupanje s otpadom 3.8. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš Drugi dio Treći dio II ODREDBE ZA PROVOĐENJE ODLUKA O DONOŠENJU PROSTORNOG PLANA LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE 1. UVJETI RAZGRANIČENJA PROSTORA PREMA OBILJEŽJU, KORIŠTENJU I NAMJENI 2. UVJETI ODREĐIVANJA PROSTORA GRAĐEVINA OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I ŽUPANIJU 3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH SADRŽAJA U PROSTORU 4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI U PROSTORU 5. SMJERNICE I KRITERIJI ZA ODREĐIVANJE GRAĐEVINSKIH PODRUČJA I KORIŠTENJA IZGRAĐENA I NEIZGRAĐENA DIJELA PODRUČJA 6. UVJETI (FUNKCIONALNI, PROSTORNI, EKOLOŠKI) UTVRĐIVANJA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA U PROSTORU 7. MJERE OČUVANJA KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTI 8. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA 9. POSTUPANJE S OTPADOM 10. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠA 11. MJERE PROVEDBE B) GRAFIČKOG DIJELA: I. Kartografski prikazi u mjerilu 1:100.000 1. Korištenje i namjena prostora 2a. Infrastrukturni sustavi i mreže – vodnogospodarski sustavi 2b. Infrastrukturni sustavi i mreže – energetski sustavi 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora II. Kartogrami 1. Teritorijalno – političko ustrojstvo do 1992. 2. Teritorijalno - političko ustrojstvo 3. Sustav središnjih naselja 4. Prostorno – razvojne cjeline Županije 5. Pokrivenost teritorija Županije prostorno-planskom dokumentacijom 6. Područja od posebnog interesa za državu – Županiju 7. Područja posebnedržavne – županijske skrbi 8. Upotrebna vrijednost tla 9. Potencijalne rezerve podzemnih voda 10. Seizmološka karta Županije za povratni period od 200 godina 11. Hidrološka karta Županije 12. Osnovna geološka karta 13. Prirodna baština Županije 14. Rizik od erozije tla vodom 15. Kulturno povijesna dobra 17. Pošta i telekomunikacije 18. Vodnogospodarski sustav 16. Prometni sustav Županije 19. Energetski sustav 20. Obrada, skladištenje i odlaganje otpada 1. UVJETI RAZGRANIČENJA PROSTORA PREMA OBILJEŽJU, KORIŠTENJU I NAMJENI Članak 3. Ovim Planom je određena organizacija, osnovna namjena, korištenje, uređenje i zaštita prostora Ličko-senjske županije, u daljnjem tekstu : Županija, i prikazana na kartografskim prikazima koji su sastavni dio ovog Plana. Granice između prostora, određenih njihovom namjenom, korištenjem i zaštitom, očitavaju se na stupnju točnosti primjerenom mjerilu grafičkih prikaza. Detaljnije razgraničenje prostora odredit će se prostornim planovima užih područja, stručnim podlogama u sklopu izdavanja lokacijskih dozvola, a temeljem kriterija i smjernica ovog Plana te posebnim propisima. 1.1. Razgraničenje prostora prema obilježju Članak 4. Ovim Planom, određeno je da će se Županija i nadalje razvijati kao policentrična regija, s naseljima raspoređenim sukladno sadržaju središnjih funkcija koje će u njima razvijati. Sustav središnjih naselja u Ličko - senjskoj županiji: Središte županije (regionalno i više nadlokalno središte Središte grada (subregionalno međuopćinsko i nadlokalno središte) Središte grada/općine ili važnije lokalno središte) manje lokalno središte (pomoćno središte) Lički Osik Klanac-Pazarište Medak Smiljan Brušane Lovinac Perušić Donji Kosinj Otočac Ličko Lešće Dabar Kompolje Škare Brinje Jezerane Križpolje Vrhovine Korenica (Plitvička jezera) Ličko Petrovo Selo Smoljanac Prijeboj Gospić Udbina Bunić Podlapača Donji Lapac Doljani Nebljusi Boričevac Senj Sveti Juraj Krasno Jablanac Krivi Put Vratnik Lukovo Starigrad Prizna Karlobag Baške Oštarije Cesarica Lukovo Šugarje Novalja Lun Stara Novalja Zuboviæi Ostala naselja u Županiji u pravilu su bez središnjih funkcija. Članak 5. Prema krajobraznim karakteristikama i prometnoj povezanosti prostor Županije dijeli se na: 1. Kontinentalni dio – Lika: a) Gacka (Općina Brinje, Grad Otočac, Općina Vrhovine) b) Srednja Lika (Općina Perušić, Grad Gospić, Općina Lovinac) c) Krbava (Općina Plitvička jezera, Općina Udbina) d) Lapački kraj (Općina Donji Lapac) 2. Primorje: a) Priobalje (Grad Senj, Općina Karlobag) b) Otok Pag (Grad Novalja) Članak 6. U odnosu na osnovna obilježja prostora, određuju se slijedeće kategorije osjetljivosti temeljem kojih se određuje podobnost za prihvat određenih aktivnosti i građevinskih područja. I. Kategorija osjetljivosti je područje na kojem se isključuje gradnja struktura izvan građevinskih područja i u kojem se ne mogu formirati nova niti širiti postojeća izgrađena građevinska područja. Dozvoljena je izgradnja infrastrukture ukoliko je uvjetovana izgradnjom ili rekonstrukcijom drugih građevina. Prostori iz prethodnog stavka jesu: · I i II zaštitna zona izvorišta vode za piće, · poljoprivredno zemljište u skladu s propisima o poljoprivrednom zemljištu (u Planu označeno kao “osobito vrijedno obradivo tlo” ili P1), · zaštićeni djelovi prirode: strogi rezervati prirode, zaštićeni krajolici i spomenici prirode, · neizgrađeni dio obalnog područja, (kopnenog i otočnog) izvan građevinskog područja. II. Kategorija osjetljivosti je područje strogih ograničenja gradnje i zahvata u prostoru u kojem je iznimno dopušteno širenje postojećeg izgrađenog područja naselja uz posebne mjere zaštite i uvjete uređenja prostora. Nije dozvoljeno formiranje novog ili širenje postojećeg izgrađenog građevinskog područja izvan naselja za gospodarsku namjenu. Prostori iz prethodnog stavka jesu: · III zaštitna zona izvorišta vode za piće, · poljoprivredno zemljište u skladu s propisima o poljoprivrednom zemljištu (u Planu označeno kao “vrijedno obradivo tlo” ili P2), · zaštićeni djelovi prirode unutar parka prirode “Velebit” i parka prirode “Lička Plješevica”, · neizgrađeni dio obalnog područja, (kopnenog i otočnog) određei kao posebno vrijedna prirodna obala, · more, podmorje. III. Kategorija osjetljivosti je područje regulacije u kojem je nužna pojačana pažnja pri formiranju građevinskih područja, građenju ili izvođenju drugih zahvata u prostoru uz posebne mjere zaštite i uvjete uređenja prostora. Prostori iz prethodnog stavka jesu: · IV zaštitna zona izvorišta vode za piće, · poljoprivredno zemljište u skladu s propisima o poljoprivrednom zemljištu (u Planu označeno kao “ostala obradiva tla” ili P3), · zaštićeni djelovi prirode, · zaštićena kulturna dobra, · neizgrađeni dio obalnog područja, kopnenog i otočnog. Ostalo područje izvan kategorija I-III iz ovog članka su površine na kojima je moguće određivanje građevinskih područja, građenje i korištenja površina izvan građevinskog područja, a sukladno odredbama ovog Plana. Članak 7. Prema posebnim razvojnim problemima u Županiji određena su područja s ograničenjima u razvoju zbog negativnih posljedica ratnih zbivanja i razaranja, negativnih demografskih procesa, nerazvijenosti mreže naselja, funkcija i gospodarstva, te područja perifernog položaja u odnosu na glavne pravce razvoja kao i područja koja zahtjevaju posebne mjere revitalizacije naselja i gospodarstva te primjerene planske koncepcije razvoja koje odgovaraju tipu prostora i značajkama odručja. U odnosu na prostore s razvojnim problemima iz prethodnog stavka razlikuju se sljedeće cjeline zajedničkih obilježja: · ratom zahvaćena područja gdje je uništen značajan broj građevina (stambenih, privrednih, javnih) i područja koja su minirana, · ruralni prostor i selo, a osobito brdsko gorska ruralna područja, · područja uz državnu granicu, · obalno i otočno područje. 1.2. Uvjeti razgraničenja prostora prema namjeni i korištenju Članak8. Osnovna namjena i korištenje prostora prikazana je na kartografskom prikazu 1. i to: · prostori/površine za razvoj i uređenje naselja-izgrađeni dio · područja i lokaliteti izvan naselja za izdvojene namjene (turizam, gospodarska namjena, promet, infrastrukturne građevine, rekreacija, eksploatacija mineralnih sirovina, područja posebne namjene, groblja), · poljoprivredne površine isključivo osnovne namjene: osobito vrijedno obradivo tlo, vrijedno obradivo tlo i ostala obradiva tla, ostala poljoprivredna tla, šume i šumsko zemljište, · šume isključivo osnovne namjene: gospodarke šume, zaštitne šume i šume posebne namjene, · vodne površine: more, jezera i vodotoci. · koridori prometne infrastrukture: postojeći, planirani i potencijalni za itstraživanje U Prostornim planovima uređenja Općina / Gradova (u daljnjem tekstu PPUO/G) namjena i korištenje razgraničit će se i odrediti temeljem ovog Plana na način da se očuvaju prirodni resursi i vrijednosti prostora (neizgrađeni obalni prostor uz more i vodotoke, područja za koja su utvrđene zone sanitarne zaštite, izvorišta vode za piće, vrlo vrijedne obradive poljoprivredne površine, šume posebne namjene i zaštitne šume, područja zaštite prirode i zaštite kulturnih dobara). 1.2.1. Površine naselja Članak 9. Razgraničenje površine naselja ili dijelova naselja ili površina gradnje za izdvojene namjene od ostalih površina koja nisu namjenjena gradnji naselja (poljoprivredne površine P1, P2, šumske površine, vodna dobra, koridori infrastrukturnih sustava i sl.), utvrđuje se u PPUO/G određivanjem granica građevinskih područja, a prema kriterijima za određivanje građevinskih područja iz ovog Plana. Građevinsko područje se sastoji iz izgrađenog i neizgrađenog dijela. Razgraničenje izgrađenog dijela obavlja se u pravilu rubom građevinskih parcela ili dijelom parcele koja je namjenjena gradnji. Izgrađenim dijelom građevinskog područja smatra se uređeno građevinsko zemljište (parcele) na kojem su izgrađene građevine raznih namjena (stambene, gospodarske, društvene i javne, mješovite, komunalne, infrastrukturne i dr.), kao i druge uređene površine privedene namjeni (infrastrukturne, zaštitne zelene, parkovi, igrališta, uređene plaže, vodotoci, i sl.) te pojedinačne manje površine unutar formirane cjeline naselja koje se mogu privesti namjeni na način interpolacije uz postojeće građevine i uz postojeće javno-prometne površine. Neizgrađenim dijelom građevinskog područja smatra se neuređena i neizgrađena samostalna površina predviđena za daljnji razvoj , izgradnju i uređenje naselja ili izdvojene cjeline te svaka površina unutar formiranog dijela naselja koja nije privedena planiranoj namjeni, a koja je površine veće od 1.000 m2 i koja mjereno uz prometnicu ima širinu veću od 30 metara. 1.2.2. Površine izvan naselja za izdvojene namjene Članak 10. Izdvojene namjene su specifične funkcije koje se svojom veličinom, strukturom i načinom korištenja razlikuju od naselja, te koje funkcioniraju u prostoru kao posebne prostorne cjeline. Izdvojene namjene za koje se određuje građevinsko područje određuju se poglavito za razvoj djelatnosti koje su vezane na lokaciji i određene prostorne resurse, koje mogu biti nesukladne drugim namjenema, odnosno za koje se utjecaj na okoliš mora prostorno limitirati i usmjereno nadzirati. Određivanje građevinskih područja za namjene iz poglavlja 3. članka 19. ove Odluke odret će se u PPUO/G temeljem kriterija za određivanje građevinskih područja iz ovog Plana. Unutar građevinskih područja za izdvojene namjene izvan naselja ne može se planirati novo stanovanje. Detaljnije razgraničenje površina unutar tih područja odredit će se i na odgovarajući način razgraničiti PPUO/G ili detaljnijim planovima i to na površine za: · gospodarsku proizvodnu, servisnu i poslovnu namjenu, · ugostiteljsko-turističku namjenu: turistička središta, turističke punktove, seoska gospodarstva, stambeno-turistička naselja i luke nautičkog turizma, · športsko-rekreacijsku namjenu: sportske centre (tenis, jahanje, sportsko letenje, maritimna rekreacija, polivalentni rekreacijski centri) i rekreacijska područja (planinarenje i alpinizam, rafting i drugi sportovi na brzim vodama, yachting, ronilačka rekreacijska područja), · infrastrukturne koridore i površine za infrastrukturne građevine Članak 11. Na kartografskim prikazima br. 1. “Korištenje i namjena prostora” i 2a. “Infrastrukturni sustavi i mreže vodnogospodarski sustav” i 2b. "Infrastrukturni sustavi i mreže – energetski sustav", te kartogramima br.17.i br. 20. određeni su i načelno razgraničeni prostori namjenjeni razvoju i uređenju koridora i građevina za: · prometne mreže: cestovne, željezničke, pomorske i zračne, · poštanske i telekomunikacijske mreže, · energetske sustave: elektroenergetika, cijevni transport plina, · vodnogospodarski sustav: korištenje voda, odvodnja otpadnih voda, uređenje vodotoka i voda, · obradu, skladištenje i odlaganje otpada. Kriteriji razgraničenja infrastrukturnih koridora van naselja (širina u metrima) Sustav Podsustav Građevina Koridor građevine Napomena vrsta kategorija vrsta postojeća planirana željeznica državna Magistralna pomoćna I. reda 6/11 200 jedno/dvo- kolosječna ostale 6/11 100 jednokolosječna turističke 100 jednokolosječna – uskotračna Prometni ceste državna autoceste 200 brze ceste 85 150 ostale 70 100 županijska županijske 40 70 Telekomunikacije kablovska kanalizacija državna međunarodni 1 1 uz javne površine i građevine županijska magistralni 1 1 Vodoopskrba I odvodnja vodovodi županijski magistralni 6 10 ostali 6 10 kolektori županijski magistralni kolektor 10 Energetika plinovod državni međunarodni magistralni 100 županijski magistralni 60 dalekovodi državni dalekovod 380 kV 38 200 (60) projektirani dalekovodi 220 kV 23 100 (50) projektirani dalekovodi 110 kV 19 70 (25) projektirani Površine za infrastrukturu određuju se prema kriterijima iz tablice 1. i prema kartografskim prikazima 1. “Korištenje i namjena prostora” i 2a. “Infrastrukturni sustavi i mreže – vodnogospodarski sustavi” i 2b. “Infrastrukturni sustavi i mreže – energetski sustavi” i prema kartogramu broj 17.”Pošte i telekomunikacije”, pri čemu se razgraničenje vrši uvažavajući slijedeće kriterije: · vrednovanje prostora za građenje, i usklađivanje s drugim korisnicima prostora · utvrđivanje funkcionalnih i prostornih zahtjeva građevine, · uvjete utvrđivanja prometnih i drugih infrastrukturnih sustava, · mjere zaštite prirodnih vrijednosti i očuvanja krajobraznih vrijednosti, · mjere zaštite kulturno-povijesnog naslijeđa, · mjere sprečavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš. Članak 12 Područja i prostori koji se koriste pod posebnim uvjetima razgraničavaju se temeljem kriterija zaštite prostora, a u skladu s posebnim zakonom i drugim propisima. Način korištenja uvjetovan je kategorijom osjetljivosti prostora (članak 4a.) i posebnim propisima. Prostori posebnih uvjeta korištenja razgraničuju se kao zaštićena prirodna baština, zaštićena kulturna dobra, zaštićeni djelovi mora i kopnenih voda, vodonosnika i izvorišta voda za piće, osobito vrijedne poljoprivredne i šumske površine koje se štite ko resurs, područja i dijelovi ugroženog okoliša, minirana područja. a) Zaštićena prirodna baština Sukladno Zakonu o zaštiti prirode razgraničenje površina zaštićene prirodne baštine utvrđeno je temeljem posebnih zakona o proglašenju Nacionalnih parkova i Parkova prirode, aktima o proglašenju zaštite ili evidentiranju od strane nadležne institucije te županijske skupštine sukladno stručnim elaboratima koji prate samu odluku ili joj prethode, a u kojima se određuje temeljne značajke područja svojstva (prirodnog fenomena) s granicom. Površine i lokaliteti određeni su u kartografskom prikazu 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora, odnosno na kartogramu br. 13. b) Zaštićena kulturna dobra Razgraničenje površina koje su zaštićene kao kulturno dobro temelji se na rješenjima o utvrđivanju svojstva kulturnog dobra. Površine i lokaliteti određeni su shematski u kartografskom prikazu 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora, odnosno na kartogramu br. 15. c) Zaštićene djelove mora i kopnenih voda, vodonosnika i izvorišta voda za piće Razgraničenje površina mora u odnosu na mjere zaštite predviđene ovim Planom provodi se temeljem kategorizacije priobalnog mora na I. i II. kategoriju. Razgraničenje vodotoka u odnosu na mjere zaštite predviđene ovim Planom provodi se temeljem kategorizacije vodotoka na I. i II. kategoriju. Razgraničenje zaštite vodonosnika provodi se temeljem smjernica ovog Plana, a detaljno će se provesti temeljem stručnog elaborata Plana zaštite voda i Vodnogospodarskog plana za područje Županije po posebnim propisima. Zone sanitarne zaštite zahvata vode iz površinskih voda akumulacija određuju se kao zone zaštite krških izvora, ali uz specifičan pristup obzirom na način prihranjivanja jezera (podzemno i naglašeno površinsko dotjecanje) i zaštitu vodnog prostora akumulacija. Akumulacije koje se koriste za vodoopskrbu ili su potencijalna izvorišta vode za piće pripadaju prvim zonama zaštite. Područja zaštite izvorišta vode za piće prikazane su na kartografskom prikazu 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora. d) Osobito vrijedno poljoprivredno i šumsko zemljište Razgraničenje površine poljoprivrednog zemljišta koje se štiti od prenamjene i radi očuvanja kvalitete provodi se određivanjem granica kategorija zaštite poljoprivrednog zemljišta, a na temelju boniteta tla i vrijednosti višegodišnjih kultura, s time da se ovim Planom zaštićuje I. i II. kategorija poljoprivrednog zemljišta. Razgraničenje šumskog zemljišta vrši se prema odredbama ovog plana te šumsko-gospodarskoj osnovi. Kategorije poljoprivrednog i šumskog zemljišta s gledišta zaštite i korištenja prikazane su u kartografskom prikazu 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora. e) Područja i dijelovi ugroženog okoliša Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite u područjima i djelovima okoliša koji su (ili mogu biti) ugroženi raznim aktivnostima, prikazana su i načelno razgraničena na kartografskom prikazu 3. Uvjeti korištenja i zaštite prostora određeni su ovim planom i razrađuju se planovima užih područja, a odnose se na: -oštećen prirodni ili kultivirani krajolik (tlo oštećeno erozijom, opožareno šumsko zemljište, kamenolomi, -napuštena eksploatacijska polja, smetlišta), -gradske i seoske cjeline oštećene ratnim razaranjima, -vikend izgradnja u obalnom području, -područja ugrožena bukom. f) Minirana područja Razgraničenje miniranih površina prikazano je na kartogramu br. 7 Područja posebne državne-županijske skrbi na temelju podataka dobivenih od Centra za razminiravanje. Unutar miniranog područja zabranjeno je kretanje i odvijanje gospodarskih djelatnosti. 2. UVJETI ODREĐIVANJA PROSTORA GRAĐEVINA OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I ŽUPANIJU 2.1. Građevine i zahvati od važnosti za Državu Članak 13. Ovim su Planom utvrđene građevine od važnosti za Državu temeljem posebnih propisa, Strategije i Programa prostornog uređenja RH. Građevine od važnosti za Državu su određene vrstom, funkcijom i kategorijom, grafički načelno označene prostornim položajem koji se pobliže određuje u planovima užih područja, odnosno Prostornim planom područja posebnih obilježja (u daljnjem tekstu PPPPO), te stručnom podlogom i Procjenom utjecaja na okoliš, odnosno Studijom utjecaja na okoliš (u daljnjem tekstu SUO). Građevine su određene kao : · postojeće za koje je prostor namjene određen stvarnom parcelom i pojasom primjene posebnih uvjeta, prema posebnim propisima, pri čemu se mora osigurati prostor za rekonstrukciju, proširenje i izmještanje ako je planom tako predviđeno, · planirane pri čemu se prostor osigurava namjenom površina i posebnim uvjetima korištenja šireg prostora, a za prometnice i vodove infrastrukture planskim koridorom koji omogućava detaljniju plansku prilagodbu lokalnim uvjetima osim u slučaju ako je izdana lokacijska dozvola kada se tretira kao utvrđena trasa i ostali uvjeti, · potencijalne za istraživanje pri čemu se određuju područja na kojima je moguće utvrditi lokaciju-trasu postupkom dokazivanja opravdanosti. Članak 14. Ovim Planom određuju se slijedeće građevine od važnosti za RH : 1. Prometne građevine s pripadajućim objektima i uređajima: a) cestovne građevine : · autoceste: planirane: Zagreb-Split (Bosiljevo-tunel Kapela -Žuta Lokva –Otočac-Gospić-tunel Sveti Rok) Jadranska autocesta (Rijeka-Senj-Žuta Lokva – spajanje sa trasom autoceste Zagreb-Split u čvoru Žuta Lokva; · brze ceste: postojeće: Ličko Petrovo Selo–Udbina s predviđenim rekonstrukcijama i izmještanjima dionica (zaobilaznice većih naselja), planirane: Grabovac-Most na Korani-Ličko Petrovo Selo, Udbina-Sv. Rok, Smoljanac-granični prijelaz Ličko Petrovo Selo-BiH, potencijalne: Prijeboj-Korenica-Udbina (potencijalna trasa za istraživanje – potrebno čuvanje prostora za drugu fazu razvoja; · državne ceste: postojeće: D1 Koranski most- Prijeboj– Korenica – Udbina – Klapavice, D8 Senj – Karaula – Karlobag – Mandalina, D23 Velika Kapela – Jezerane – Žuta Lokva – Vratnik –Senj, D25 Korenica – Bunić – Lički Osik – Gospić – Karlobag, D32 Drežnica – Jezerane, D42 Saborsko – Poljanak, D 50 Žuta Lokva – Špilnik – Gospić –Štikada, D52 Špilnik – Vrhovine –Korenica, D106 Žigljen – Novalja, D107 D106 – Stara Novalja, D217 Grabovac – Ličko Petrovo Selo - (BiH), D218 Doljani – Donji Lapac – GP Užljebić (BiH), D405 D8 – Jablanac (trajekt), D406 D8 – Prizna (trajekt), D504 Prijeboj – Ličko Petrovo Selo, D506 Bjelopolje – Donji Lapac; planirane: spoj državnih cesta na autoceste (čvor Brinje,čvor Otočac,čvor Perušić, čvor Gospić, čvor Sv.Rok), Paška cesta Tovarnele – Lun –Novalja; potencijalne: spoj luke Stinica-Mala Stinica na Jadransku turističku cestu; cestovni granični međunarodni prijelaz I kategorije postojeći : Ličko Petrovo Selo. b) željezničke građevine, osim industrijskih kolosijeka: postojeće: Ogulin – Gospić –Knin rekonstrukcija i modernizacija), Unska pruga: Sunja – Bihać – Knin; potencijalne: Drežnička varijanta brze pruge Zagreb-Split. c) građevine zračnog prometa: postojeće: zračna luka kategorije 2C: Udbina, te postojeća lokacija bivše zračne luke Željava na granici s BiH, čiji će se status funkcija i kategorija utvrditi naknadno međudržavnim dogovorom; planirane: uređenje zračne luke Otočac za 2C kategoriju. d) pomorske građevine: postojeće: luke posebne namjene: Senj, Novalja, Lukovo Šugarje (uvala Porat), Stinica (uvala Mala Stinica), Karlobag; planirane:l luke nautičkog turizma: Stinica-Uvala Krivača, Novalja, Karlobag-Baška vala, Lukovo Šugarje-uvala Porat. 2. Energetske građevine s pripadajućim objektima i uređajima: a) elektroenergetske postojeće proizvodne : HE Sklope, HE Senj I; planirane proizvodne: HE Kosinj, HE Senj II; potencijalne proizvodne:HE Otočac; postojeći prijenosni vodovi: 400 kV Meline – Velebit, 220 kV Senj-Brinje, 220 kV Brinje – Konjsko i ostali postojeći prijenosni vodovi naponske razine 110 kV su navedeni u Polazištima ovog plana (Infrastruktura, točka 3); planirani prijenosni vodovi: 400 kV Senj-Brinje, 2x 400 kV Brinje-TS Mraclin, 2x400 kV Brinje-RHE Velebit – Obrovac, 2x400 kV odcjep Otočac – spoj sa BiH, 2X400 kV odcjep Perušić – spoj sa BiH, 110 kV TS Prijeboj – TS Slunj; DV 110 kV Donji Lapac-Udbina, DV 110 kV TS Plitvice-granica BiH i svi vodovi naponske razine 35 kV potrebitih za napajanje navedenih planiranih transformatorskih postrojenja; postojeća transformatorska postrojenja i rasklopišta naponskih razina 400 kV, 220 kV, 110 kV navedena su u Polazištima ovog plana (Infrastruktura,točka 3); planirana transformatorska postrojenja i rasklopišta: TS 400/220 kV i TS 220/35 kV Brinje, TS 400/220/110 kV Lički Osik, TS 110/35 kV Prijeboj, TS 110/x Karlobag, TS 110/x Udbina, TS 35/ 10(20) kV Gospić 2 (Smiljan), TS 35/10(20) kV Bunić, TS 35/10(20) kV , Tunel M.Kapela i Tunel Sv. Rok, TS 35/10(20) kV Žuta Lokva. b) građevine za transport plina s pripadajućim objektima, uređajima i postrojenjima: potencijalno : plinovod Vrbovsko – Otočac – Gospić – Split, MRS -Otočac, MRS – Gospić. 3. Vodne građevine s pripadajućim objektima i uređajima: a) hidroenergetske građevine: postojeće : akumulacije Kruščica, Gusić Polje I, (kompleks s akumulacijama s branama i kanalima), akumulacija Opsenica, akumulacija Štikada iz sustava RHE – Velebit (Obrovac); planirane :akumulacija Kosinj, akumulacija Gusić polje II; potencijalne:akumulacije na Lovinačkom platou. b) građevine za melioracijsku odvodnju: potencijalne : akumulacija Hržić, retencija Karamanuša i ostale po Studiji korištenja voda slivova Like i Gacke za koje se ukaže potreba i dokaže opravdanost. c) građevine za korištenje voda: postojeće: kaptaža Tonković vrilo; planirane : dodatne kaptaže Tonković vrila, Majerovo vrilo, vodoopskrbni sustav u koridoru autoceste sa vezama za Karlovačku županiju (tunel Kapela), Primorsko-goransku županiju (tunel Žuta Lokva-Hrmotine) i Zadarsku županiju (tunel Sveti Rok) sa vodospremama i ostalim objektima; potencijalne: kaptaža Rokina Bezdan, kaptaža Lička Jesenica i kaptaža na Korani za NP Plitvička Jezera. d) građevine i uređaji vodoopskrbnog sustava: postojeće : regionalni –međužupanijski vodovod (Južni ogranak); planirane : za pogranično područje Općine Donji Lapac kaptaža izvora Joševica; potencijalne : sustav spomenut u točki c ovog članka. e) građevine sustava odvodnje: postojeće : kanalizacioni sustav u Nacionalnom parku Plitvička jezera; planirane : za zaštitu voda sa uređajem za pročišćavanje otpadnih voda u sustavu Korenica-Plitvička jezera. Uređaji za pročišćavanje otpadnih voda veći od 15 000 ekvivalenata (za Grad Gospić, Grad Otočac i Grad Senj), sustav uređaja za pročišćavanje otpadnih voda objekata u I i II zoni sanitarne zaštite izvora rijeke Gacke. 4. Proizvodne građevine: a) tvornice celuloze i papira: potencijalne : Lički Osik. b) tekstila i kože: potencijalne : Gospić, Otočac, Senj. c) nemetalnih minerala: postojeće: Ličko Lešće - planirane: preseljenje postojeće na novu lokaciju. 5. Građevine za postupanje s otpadom: a) zajedničke deponije komunalnog otpada: potencijalne: Ostrvica – Lički Osik. b) sabiralište opasnog otpada: planirane : u Otočcu, Senju i Gospiću. 6. Građevine na zaštićenom području nacionalnih parkova postojeće : sve osim obiteljskih kuća. 7. Građevine posebne namjene: postojeće : lokacije prostora od interesa obrane: · vojarna «Eugen Kvaternik» Gospić, · vojni kompleks «Ramljani», · vojni kompleks «Jasikovac», · vojni kompleks «Podoštra», Gospić, · aerodrom «Udbina», · vojna lokacija «Velebitska Plješivica», · vojna lokacija «Basača», Baške Oštarije, · vojna lokacija «Lučane», Sv. Rok, · vojni kompleks «Staro Selo» Sveti Rok, · vojni kompleks «Perušić» Perušić, · vojna lokacija «Vedrine», Medak, · vojarna «Bana Jelačića» Otočac. 2.2. Prostori za građevine od važnosti za Županiju Članak 15. Građevine od važnosti za Županiju određene su prema Uredbi o građevinama od važnosti Državu (članak 3.) te one koje su od posebnog interesa za razvoj Županije. Prostor građevina koje su od interesa za Županiju određuje se građevinskim područjima, trasom, lokacijom i ostalim kriterijima određenim ovim Planom u tekstualnom i kartografskom dijelu te posebnim propisima. Članak 16. Ovim Planom određuju se sljedeće građevine od važnosti za Županiju: 1. Prometne građevine s pripadajućim građevinama i uređajima: a) cestovne građevine: županijske ceste: postojeće: Ž5110 Klenovica – Krivi Put – Prokike, Ž5111 Križ Kamenica – Križ Polje, Ž5112 Stajnica – Ž5113, Ž5113 Križ Polje – Glibodol – Lička Jasenica, Ž5114 Brinje – Letinac, Ž5126 Sv. Juraj – Krasno polje – Velika Plana –Smiljan – Gospić, Ž5127 Hrvatsko Polje – D50, Ž5128 Ž5113 – Dabar –Glavace – Otočac, Ž5129 Ž5128 – Škare, Ž5130 Doljani –Zalužnica, Ž5140 Krasno Polje – Švica – Otočac, Ž5141 Ž5140 – Kuterevo, Ž5142 Ž5140 – Lipovlje, Ž5143 Otočac – Prozor, Ž5144 Podum – Čovići, Ž5145 Ž5144 – Sinac, Ž5146 Ž5126 – Donji Kosinj – Studenci – D50, Ž5147 Ličko Lešće – “Vrelo Gacke”, Ž5148 D50 – Ramljani, Ž5149 Vrhovine – Gornje Vrhovine, Ž5150 D52 – Jezerce, Ž5151 Lun –Novalja – D106, Ž5152 Lipovo Polje – Ž5153, Ž5153 Bakovac Kosinjski – Gornji Kosinj – Ž5146, Ž5154 Klanac – Perušić, Ž5155 Kosa Janjačka – Perušić, Ž5156 Čanak – Kozjan – Bunić, Ž5162 Smiljan – Novoselo, Ž5163 D25 – Lički Novi – Gospić, Ž5164 Novoselo Bilajsko – Vrebac – Podlapača – D1, Ž5165 Vrebac – Mogorić – Gornja Ploča – D522, Ž5166 D50 – Rok – Obrovac, Ž5167 Udbina – Donji Lapac, Ž5168 Gornji Lapac – Boričevac gr. R. BiH, Ž5169 D218 – Dobroselo – Mazin – D1, Ž5170 Doljani – granica R. BiH, Ž5171 Mušaluk – D25, Ž5182 Jablanac – Bileni – Štirovača; planirane: priključne ceste za N.P. Paklenica (Raduč-Bunovac; Ž5166-ulaz u NP Paklenica pod Sveto brdo; potencijalne: panoramske ceste po rubu Parka prirode Velebit (Lipovo polje-Rudinka-Ž5140). cestovni granični prijelazi II kategorije: postojeći: Užljebić. b) željezničke građevine, osim industrijskih kolosijeka: postojeće: Ogulin-Gospić-Knin. c) građevine zračnog prometa: postojeće: zračna luka kategorije 2C Udbina, zračna luka u Otočcu namijenjena za zrakoplove najveće dopuštene uzletne mase ispod 5,7 t – letjelište; planirane: letjelište Bjelopolje. d) pomorske građevine postojeće: luke otvorene za javni promet županijskog značaja: Senj, Prizna, Žigljen, Jablanac, Karlobag, Novalja i Drljanda, luke otvorene za javni promet lokalnog značaja: Sv. Juraj, Donja Klada, Starigrad; Lukovo, Stinica- Mala Stinica, Karlobag-teretna luka, Cesarica, Porat-Lukovo Šugarje, Barić Draga, Stara Novalja, Tovarnele, Jakišnica i Metajna; planirane: luke nautičkog turizma: Senj, Karlobag, Novalja, Stara Novalja, Tovarnele, Lukovo, Starigrad, Sv. Juraj, Stinica-uvala Krivača, Lukovo Šugarje-uvala Porat, luke nautičkog turizma tipa sidrišta i privezišta određuju se planom nižeg reda. športske luke: Senj, Sv. Juraj, Cesarica, Karlobag, Lukovo Šugarje-uvala Porat, Barić Draga, Novalja, Stara Novalja, Tovarnele, Jakišnica, Potočnica, Metajna, Kustići i Zubovići, ribarske luke: Senj, Sv. Juraj, Jablanac, Karlobag, Novalja, Stara Novalja, Tovarnele, Metajna, potencijalne: luke otvorene za javni promet lokalnog značaja: Gajac i Zubovići, luke otvorene za javni promet županijskog značaja: Stinica. 2. Energetske građevine s pripadajućim građevinama i uređajima: a) elektoenergetske građevine postojeći elektroenergetski sustavi i objekti: navedeni su u Polazištima ovog plana (Infrastruktura, točka 3); potencijalne proizvodne: vjetroelektrane do 5 MW Zaglava(Novalja) i Vratnik (Senj). b) građevine za transport plina potencijalne: plinsko distribucijski podsustav (MRS Otočac-Vrhovine-Plitvička jezera- Korenica, spoj za Senj MRS Gospić – spoj Lički Osik, Perušić. 3. Vodne građevine s pripadajućim građevinama i uređajima: a) zaštitne i regulacijske građevine: potencijalne: građevine za obranu od poplava: retencije i vodni pragovi na pritokama Like predviđene Studijom korištenja voda Like i Gacke (Rijeka 1985.). b) građevine za melioracijsku odvodnju: potencijalne građevine za melioracijsku odvodnju :Stajničko polje. c) građevine za korištenje voda: postojeće: kaptaže: Žižića vrelo, vrela Stajničkog polja u Općini Brinje, kaptaže Koreničko vrelo, Krbavica u Općini Plitvička jezera, Mrđenovac, Košna voda na području Grada Gospića, potencijalne: bunari i kaptaže u Ličkom sredogorju, Ličkom polju , košna naslagama. d) građevine sustava odvodnje s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: postojeće: kanalizacijski sustavi grada Novalja, potencijalni : kanalizacijski sustavi naselja :Karlobag, Perušić, Brinje, Korenica, Udbina, Donji Lapac i Lovinac, te uređaji za pročišćavanje otpadnih voda u sklopu tih sustava. 4. Građevine društvenih djelatnosti: a) srednje škole: postojeće: Gospić, Otočac, Korenica, Senj. b) građevine sekundarne zdravstvene zaštite: postojeće: Opća bolnica-Gospić. c) građevine socijalne skrbi: postojeće: Gospić, Udbina i Otočac. d) športske građevine: postojeće: športsko rekreacijski centri površine 5 ha i više; Baške Oštarije, aerodrom Otočac, Krasno, skijališta sa žičarom: Baške Oštarije, Krasno. 5. Građevine u parkovima prirode: a) sve građevine u Parku prirode za koje se izdaje građevna dozvola, prema posebnom zakonu, osim obiteljske kuće. 6. Građevine za postupanje s otpadom a) centralna zona za gospodarenje otpadom potencijalne: ovim Planom je određeno pet potencijalnih lokacija za koje treba izvršiti ispitivanje, a to su: Ostrvica, pod padinama Uma kod Otočca, naselje Jasikovac kod Korenice, istočno od Starigrada, područje Grada Novalje na otoku Pagu. b) reciklažno dvorište s transfer stanicom u gradovima i naseljima potencijalne: u svim sjedištima gradova i općina, te ostalih razvojnih središta. c) transfer stanice u gradovima i naseljima potencijalne: na svim javno-prometnim površinama u gradovima i općinama. Članak 17. Prostor za građevine od važnosti za Županiju, koje se grade ili rekonstruiraju unutar naselja (infrastruktura u naselju, gospodarske namjene, slobodna bescarinska zona i robno-transportno središte, športske, turističke i ugostiteljske građevine, te građevine unutar povijesnih urbanističkih cjelina) pobliže se određuju planiraju se u PPUO/G, te drugim dokumentima prostornog uređenja ukoliko se takvi dokumenti izrađuju. 2.3. Popis građevina i zahvata za koje je potrebna Procjena utjecaja na okoliš Članak 18. Ovim Planom određuju se građevine i zahvati u prostoru za koje je potrebno pored propisom određenih građevina i zahvata, provesti postupak procjene utjecaja na okoliš i to: 1.Građevine za postupanje s otpadom: građevine za obradu komunalnog i neopasnog tehnološkog otpada, te biološkog otpada. 2. Energetske građevine: · termoelektrane instalirane snage 1MW i više, · skladišta UNP-a, · skladišta i prodajna mjesta nafte i/ili njezinih tekućih derivata kao samostalne građevine, · kotlovnice na plin, lož ulje i kruto gorivo snage veće od 1MJ/s, · vjetroelektrane. 3. Vodne građevine: sustavi javne odvodnje izlaznog kapaciteta 2000 ES (ekvivalentnih stanovnika) i više. 4. Proizvodne građevine: · za proizvodnju kemikalija, kemijskih proizvoda i umjetnih vlakana kapaciteta 2000t/god. i većeg, · za proizvodnju stakla, kapaciteta 10000 t/god, · za proizvodnju vapna, kapaciteta 2000 t/god. i više, · za proizvodnju kože i krzna (štavljenje, obrada, dorada i bojenje) kapaciteta 5 t/god i većeg, · za preradu drva i proizvodnju poluproizvoda od drva, · kapaciteta 1000 t/god. i većeg, · slatkovodni ribnjaci: za salmonide godišnje proizvodnje 2 t i veće, a za ciprinide površine 50 ha i veće. 5. Površinska eksploatacija: tehničkog građevnog kamena, arhitektonskog kamena, šljunka, pijeska, gline i industrijskog kamena. 6. Građevine u području zaštićenih ili ovim panom određenih vrijednih djelova prirode: · građevine namijenjene turizmu (većeg kapaciteta od 1000 smještajnih jedinica), · građevine namijenjene športu i rekreaciji (površine veće od 5 ha) koje se nalaze na obalnom području određenom ovim Planom, · sve građevine čija se izvedba planira na pomorskom i vodnom dobru osim sidrišta i privezišta, · građevine i zahvati izvan građevinskog područja smještene dijelom ili cjelovito u II i III vodozaštitnoj zoni određenoj Planom i posebnim propisima, · melioracijski zahvati i izgradnja gospodarskih kompleksa izvan područja naselja, · na vrlo vrijednim i obradivim površinama određenim ovim Planom. U slučaju da se na relativno malom prostoru planira više zahvata (niz) čije su pojedinačne veličine tj. kapaciteti ispod, no ukupni iznad granica propisanih Popisom zahvata koji čini sastavni dio Pravilnika o procjeni utjecaja na okoliš, a prema odredbama Zakona o zaštiti okoliša (NN 82/94 i 128/99) i gore navedenog Pravilnika. U PPUO/G može se utvrditi obveza izrade procjene utjecaja na okoliš i za zahvate koji nisu određeni posebnim propisima ili ovim Planom, a koji mogu imati nepovoljan utjecaj na okoliš, s tim da ga je potrebno u postupku donošenja dostaviti nadležnom Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog uređenja na suglasnost u vezi s mjerama zaštite okoliša. Odredbe za provođenje prostornog plana Ličko-senjske županije - drugi dio
|
|||||||||||||||
