 |
 |
 |
 |
 |
|
|
|
|
|
|
|||||||||||||||
 
 NOVI PREGLED PROPISA Ugovori Banke Biljno zdravstvo Zdravstveno osiguranje Državne potpore Državni službenici Elektronička isprava Elektronička trgovina Elektronički mediji Financijsko osiguranje Gradnja Hrana Informacijska sigurnost Investicijski fondovi Izmjera i katastar Kazneni postupak Kazneni zakon Kemikalije Kreditne unije Kvaliteta zdravstvene zaštite Lijekovi Nasljeđivanje Obavljanje djelatnosti Obiteljski zakon Obrazovanje odraslih Obrt Obvezni odnosi (ZOO) Obvezno zdravstveno osiguranje Opći upravni postupak Oružje Osiguranje Osiguranje u prometu Ovrha - Ovršni zakon Parnični postupak Primjeri ugovora Porez na dobit Porez na dohodak Porez na kavu Posredovanje u prometu nekretnina Poticanje ulaganja Predmeti opće uporabe Prekršajni zakon Prijevoz - linijski Prijevoz opasnih tvari Prostorno uređenje i gradnja Rad - Zakon o radu Računovodstvo Revizija Stranci Sudovi Šport Šume Tajnost podataka Trgovačka društva Udomiteljstvo Udžbenici za školu Ugostiteljska djelatnost Umirovljenički fond Usluge u turizmu Veterinarstvo Volonterstvo Zabrane u zakonima Zakon o leasingu Zaštita bilja Zakon o radu Zaštita na radu Zaštita okoliša Zaštita potrošača Zaštita prirode Zaštita pučanstva Zaštita životinja Javna nabava NOVI PREGLED PROPISA 
|
 |
 Odredbe za provođenje prostornog plana Osječko-baranjske županije 6.2. ENERGETSKI SUSTAV 6.2.1. Plinoopskrbni sustav (99.) Magistralni razvod plina na području Županije će se dovršiti izgradnjom plinovoda: - Belišće-Osijek (DN 400 mm), - Bolman-Beli Manastir (DN 200 mm), - Slavonski Brod-D. Miholjac (DN 700 mm), - Dravaszerdahely-D. Miholjac (DN 600 mm), - Osijek-Vukovar (DN 300 mm), - Mohacs-Osijek, - Slavonski Brod-Vinkovci (DV 400 mm). (100.) Planirani međunarodni naftovod Constanta-Omišalj te magistralni plinovod Slavonski Brod-Vinkovci smješteni su u koridoru postojećih cjevovoda uz cestu E-70 (autoput). Koridor magistralnog cjevovoda je širine 60 m (30 m lijevo i desno od osi cjevovoda). Unutar koridora od 60 m zabranjena je bilo kakva izgradnja bez suglasnosti vlasnika cjevovoda. (101.) Naftovodi i plinovodi međunarodnog i magistralnog karaktera moraju biti udaljeni od drugih objekata kod paralelnog vođenja najmanje: - 5 m od ruba cestovnog pojasa lokalnih i županijskih cesta, - 10 m od ruba cestovnog pojasa državnih cesta, - 20 m od ruba cestovnog pojasa auto-puta i željeznice, - 10 m od nožice nasipa regionalnog vodotoka i kanala. 6.2.2. Elektroenergetski sustav (102.) Sustav opskrbe električnom energijom na razini PPOBŽ obuhvaća proizvodnju električne energije, prijenos i transformaciju, te dio distribucije električne energije. Za kapitalna proizvodna postrojenja, a to su: · KTE-Osijek, TE-Tanja (alternativno TE Dalj) i TE-Valpovo (lokacija u istraživanju) predvidjeti prostor za energetska postrojenja · HE D. Miholjac i HE Osijek predvidjeti prostor radi izgradnje akumulacija i smještaj energetskih postrojenja. Pri gradnji proizvodnih postrojenja obvezna je provedba mjera zaštite okoliša. (103.) Uvjeti određivanja prostora za HE-Donji Miholjac i HE-Osijek definirani su provedenim istražnim radovima i međudržavnim ugovorima. Uvjeti određivanja prostora za KTE Osijek i TE Tanja (alternativa TE Dalj) definirani su provedenim istražnim radovima i važećom prostorno planskom dokumentacijom u koje su unešeni prostori za gradnju ovih objekata. Uvjete gradnje TE Valpovo utvrdit će nadležna tijela poslije završetka istražnih radova te se lokacija TE u PPOBŽ smatra orijentacijskom. Za lokaciju TE potrebno je osigurati prostor od najmanje 12 ha. (104.) U PPOBŽ se omogućava gradnja malih hidroenergetskih objekata ili vjetroelektrana. U koliko se iskaže interes za takovu gradnju, potrebno je provesti odgovarajuće postupke, zadovoljiti kriterije zaštite prostora i okoliša, te ekonomske isplativosti, a lokaciju takvih građevina ugraditi u PPUO/G. (105.) Za planiranu promjenu prijenosnog omjera transformacije s 220 kV na 400 kV potrebno je osigurati prostor za dodatne uređaje i opremu neposredno uz postojeću trafostanicu 220/110 kV Đakovo. Za postojeću trafostanicu 400/220/110 Ernestinovo u tijeku je obnova, rekonstrukcija i proširenje uz postojeću građevinu. (106.) Za prijenos električne energije, osim postojećih dalekovoda i trafostanica s njihovim koridorima i lokacijama, planiraju se i novi dalekovodi i trafostanice za čije koridore odnosno lokacije je potrebno osigurati prostor. · Na naponskoj razini od 400 kV planiraju se: - DV 2x400 kV Ernestinovo-Pecs, - DV 2x400 kV Razbojište-Ðakovo, - DV 2x400 kV Razbojište-Ernestinovo, - DV 2x400 kV Razbojište-Međurić, - DV 2x400 kV Žerjavinec-Ernestinovo, dionica Koprivnica-Krndija-Razbojište, - TS 400/220/110 kV Ðakovo – proširenje, - DV 2x400 kV Ernestinovo-SRJ, - TS 400/220/110 kV Krndija, - DV 2x400 kV Ernestinovo-BiH. Priključak KTE Osijek na mrežu: - DV 2x400 kV Osijek-Ernestinovo, - RP 400 kV Osijek, - TS 400/220/110 kV Ernestinovo (proširenje-energetsko i prostorno). Priključak TE “Tanja” (alternativno TE Dalj) na mrežu: - DV 2x400 kV Tanja” (alternativa Dalj)-Ernestinovo, - RP 400 kV “Tanja” (alternativa Dalj), - TS 400/220/110 kV Ernestinovo (proširenje- energetsko i prostorno). Priključak TE Valpovo: - DV 2x400 kV, RP Valpovo-DV 2x400 kV Ernestinovo-Pecs, - PR 400 kV Valpovo. · Na 110 kV naponskoj razini planiraju se: - TS 110/20(10) kV Osijek 4, - KDV 110 kV kV TS Osijek-2-TS Osijek 4, - KDV 110 kV TS Osijek 3-TS Osijek 4, - DV 2x110 kV, priključak TS Osijek 4 na DV 110 kV Ernestinovo-Valpovo, - DV 2x110 kV, priključak TS Osijek 1 na DV 110 kV Ernestinovo-Našice, - DV 2x110 kV, TS Ernestinovo-TS Osijek 2, - TS 110/20(10) kV Nemetin, - DV 2x110 kV TS Osijek 2-TS Nemetin (alternativa KDV), - TS 110/20(10) kV Osijek 5 (ovisi o širenju grada Osijeka na lijevoj obali Drave), - DV 2x110 kV, priključak TS Osijek 5 na DV 110 kV Osijek-Beli Manastir (ovisi o širenju grada Osijeka na lijevoj obali Drave), - TS 110/20(10) kV Darda, - DV 2x110 kV, priključak TS Darda na DV 110 kV Osijek-Beli Manastir, - DV 2x110 kV TS Ernestinovo-TS Vinkovci, - DV 110 kV TS Ðakovo-TS Županja, - TS 110/20(10) kV Ðakovo 3, - DV 2x110 kV, priključak Ðakovo 3 na DV 110 kV Ernestinovo-Ðakovo, - TS 110/35/20(10) kV Našice 2, - DV 2x110 kV, priključak TS Našice 2 na DV 110 kV Ðakovo-Našice, - DV 110 kV TS “Cementara” Zoljani-TS Požega 2, - DV 110 kV TS Donji Miholjac-TS Slatina, - RP 110 kV TE „Tanja“ (alternativa TE Dalj), - DV 110 kV TE „Tanja“(alternativa TE Dalj)-TS Nemetin, - DV 110 kV TE „Tanja“ (alternativa TE Dalj)-TS Vukovar, - RP 110 kV HE Donji Miholjac, - DV 2x110 kV, priključak HE Donji Miholjac na DV 110 kV Donji Miholjac-Slatina, - RP 110 kV HE Osijek, - KDV 2x110 kV HE Osijek-TS Osijek 4, - TS 110/20(10) kV Čepin, - DV 2x110 kV, priključak TS Čepin na DV 110 kV Ernestinovo-Našice, - EVP-Osijek, - KDV 2x110 kV TS Osijek 3-EVP Osijek. (107.) Za distribuciju električne energije na 35 kV naponskoj razini, osim postojećih dalekovoda i trafostanica s njihovim koridorima i lokacijama, planiraju se i novi dalekovodi i trafostanice za čije koridore tj. lokacije je potrebno osigurati prostor. Planirani 35 kV dalekovodi i trafostanice su: - TS 35/20(10) kV Valpovo 3, - KDV 35 kV TS Valpovo 2-TS Valpovo 3, - DV 35 kV TS Orlovnjak-TS Laslovo, - TS 35/20(10) kV Donji Miholjac 2, - KDV 35 kV TS Donji Miholjac 1-TS Donji Miholjac 2, - DV 35 kV TS Donji Miholjac 1-TS Čađavica, - KDV 35 kV TS Našice 1-TS Našice 2, - KDV 35 kV TS Ðakovo 1-TS Ðakovo 2, - TS 35/20(10) kV Bolman, - TS 35/20(10) kV Novi Osijek 1, - KDV TS Novi Osijek 1-TS Osijek 5, - TS 35/20(10) kV Novi Osijek 2, - KDV 35 kV TS Novi Osijek 2-TS Osijek 5, - KDV 35 kV TS Novi Osijek 1-TS Novi Osijek 2, - TS 35/20(10) kV Višnjevac, - KDV 35 kV TS Višnjevac-TS Retfala. (108.) Unapređenje i razvoj kapaciteta za prijenos i distribuciju električne energije predviđa se u okviru postojećih koridora i prostora (uz minimalno potrebna proširenja) radi zaštite i racionalnog korištenja prostora, uz obveznu provedbu mjera zaštite okoliša. Prostor unutar koridora i ispod nadzemnih dalekovoda može se koristiti i u druge namjene uz suglasnost nadležnog tijela. (109.) Pri određivanju trasa novih dalekovoda za prijenos i značajnijih distribucijskih dalekovoda nastojati zaobići postojeća i planirana građevinska područja, šume i šumska zemljišta, te područja vrijednih krajobraza. Također voditi računa o bonitetu poljoprivrednog zemljišta radi smanjenja utjecaja na poljoprivrednu proizvodnju. Pri prijelazu nadzemnog dalekovoda preko područja vrijednog krajobraza, ili područja s većim obitavalištem ptica poduzeti zaštitne mjere za smanjenje utjecaja dalekovoda na dozvoljenu mjeru. Dalekovodi moraju u potpunosti zaobići zaštićena područja kulturno-povijesne i prirodne baštine, izuzev arheoloških lokaliteta izvan naselja, ali uz odgovarajuće mjere zaštite. (110.) Za planirane distribucijske dalekovode i trafostanice vrijede isti uvjeti zaštite prostora i okoliša kao i za prijenosne. Planirane distribucijske dalekovode unutar granica građevinskog područja potrebno je izvoditi podzemnim kabelskim vodovima. Postojeće nadzemne distribucijske dalekovode, unutar i izvan građevinskih područja sukcesivno će se zamjenjivati kabelskim dalekovodima. 6.3. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV (111.) Vodnogospodarska osnova Republike Hrvatske je temeljni dokument uređivanja vodnog gospodarstva te ju je potrebno što prije izraditi. (112.) Vodne površine i vodno dobro uređivat će se i koristiti tako da se osigura propisan vodni režim, kvaliteta i zaštita voda. Korita vodotoka treba, koliko je moguće, sačuvati u prirodnom obliku. U svrhu tehničkog i gospodarskog održavanja vodotoka i drugih voda, djelotvornog provođenja obrane od poplava i drugih oblika zaštite od štetnog djelovanja voda, na vodotocima i drugim ležištima voda se utvrđuje inundacijski pojas. 6.3.1. Zaštitne i regulacijske građevine (113.) Sustav zaštite od štetnog djelovanja voda određen je izvedenim i planiranim zaštitnim i regulacijskim građevinama. Obnova i sanacija nasipa i ostalih zaštitnih građevina na glavnim vodotocima Dravi i Dunavu s pritocima oštećenim u Domovinskom ratu je prioritetan zadatak u štićenju gradova, naselja, infrastrukture i ostalih prostora Županije od vanjskih voda. (114.) Za obranu od unutarnjih voda potrebno je obnoviti ili izvesti (gdje nije) regulaciju korita prirodnih i umjetnih glavnih i sekundarnih recipijenata i sustava crpnih postaja, ustava, stepenica i ostalih hidrotehničkih objekata. (115.) Za zaštitu od bujičnih voda i redukciju poplavnog vala predviđena je u brdskom dijelu Županije gradnja akumulacija i retencija. Za višenamjensko korištenje voda rijeke Drave predviđeno je izgraditi vodne stepenice VS Osijek i VS Donji Miholjac, kojima se ostvaruje i cjelovita zaštita od štetnog djelovanja voda na području Županije. Položaj ovih objekata i granice vodnog lica su na kartografskim prikazima plansko-usmjeravajuće, a točan se položaj i granice za potrebe izrade planova užih područja i druge očitavaju iz stručnih podloga i projekata. Površine obuhvaćene planiranim granicama vodnog lica sa zaštitnim pojasom utvrđenim Zakonom do izgradnje objekata zadržavaju namjenu iskazanu u PPOBŽ, pri čemu se s izuzetkom objekata infrastrukture i objekata namjenjenih eksploataciji sirovina zabranjuje izgradnja trajnih objekata. (116.) Erozijske procese treba istražiti, utvrditi područja njihova djelovanja, te odrediti uz hidrotehničke zahvate i druge mjere sanacije (pošumljavanje i sl.). (117.) Melioracijska odvodnja je u najvećoj mjeri realizirana u smislu pokrivenosti poljoprivrednog zemljišta Županije melioracijskom mrežom. Veće rekonstrukcije uz neophodnu komasaciju potrebne su u slivnom području "Biđ-Bosut", a djelomične u slivnim područjima "Vuka" i "Karašica-Vučica". Prioritetne mjere se odnose na krčenje dna i pokosa, te izmuljivanje zapuštenih kanala radi ponovne uspostave rada sustava. U drugom redu prioriteta je dogradnja nekih postojećih, te izgradnja novih crpnih postaja sa sustavom ustava, uređenjem glavnih recipijenata i konačno uređenje i održavanje mreža detaljne odvodnje, te drenažnih sustava. (118.) Pri rekonstrukciji glavne kanalske mreže treba posebnu pozornost obratiti na režim podzemnih voda i održavanje na razini optimalnoj za poljoprivrednu proizvodnju i zaštitu šuma. 6.3.2. Vodoopskrbni sustav (119.) Vodoopskrba Županije temelji se na 13 vodoopskrbnih sustava, te na više od 20 manjih vodovoda. U svim sustavima vodoopskrbe treba izvršiti rekonstrukciju i modernizaciju mreže s ciljem smanjenja gubitaka u mreži i povećanja stupnja sigurnosti opskrbe. Izgradnja vodoopskrbne mreže naselja u Županiji planirana je na način koji omogućuje postupno povezivanje manjih s većim sustavima i angažiranje novih izdašnijih i kvalitetnijih crpilišta podzemnih voda s krajnjim ciljem povezivanja većine sustava vodoopskrbe Županije u jedinstveni sustav. (120.) Mrežu planiranih magistralnih, transportnih i spojnih cjevovoda treba polagati u postojeće, a tek iznimno u nove infrastrukturne koridore. Ucrtane trase vodova i lokacije građevina vodoopskrbnog sustava u kartografskim prilozima su usmjeravajuće. (121.) Zbog intenzivnog korištenja i izgrađenosti prostora kod planiranja infrastrukturnih koridora posebnu pozornost treba obratiti zaštiti vodonosnika i vodocrpilišta s obveznim utvrđivanjem zona sanitarne zaštite izvorišta. (122.) Za opskrbu vodom za navodnjavanje poljoprivrednih površina i za ribnjačarstvo računa se prvenstveno na buduće brdske akumulacije, te na vodne stepenice "Osijek" i "Donji Miholjac" na Dravi. 6.3.3. Sustav odvodnje otpadnih voda (123.) Zaštita voda određena je izgradnjom sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda. Državnim planom zaštite voda i odgovarajućim Županijskim planom kojega treba donijeti potrebno je planirati sljedeće etape provedbe izgradnje sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje: - preporuča se završiti gradnja sustava javne odvodnje iz kojih se otpadne vode ispuštaju u vodotoke ("manje osjetljiva područja") većih od 15.000 ES i sustava iz kojih se otpadne vode ispuštaju u "osjetljiva područja" većih od 10.000 ES, - preporuča se završiti gradnju sustava javne odvodnje veličine od 2.000 do 15.000 ES, - treba završiti gradnju drugog stupnja uređaja za prečišćavanje iz kojih se otpadne vode ispuštaju u "osjetljiva područja", a veći su od 10.000 ES, - treba završiti gradnju uređaja iz kojih se otpadne vode ispuštaju u "manja osjetljiva područja", a veći su od 15.000 ES, i - treba završiti gradnju uređaja veličine između 2.000 i 15.000 ES. Prioritet u dinamici gradnje moraju imati uređaji veći od 50.000 ES. (124.) U PPOBŽ planirani su uređaji iznad 50.000 ES u Osijeku i Donjem Miholjcu, a iznad 15.000 ES u Našicama i Belom Manastiru. Između 2.000 i 15.000 ES ima dvadesetak naselja, a za neka postoji i projektna dokumentacija. Za sustav Belišće-Valpovo-Bistrinci s industrijskim otpadnim vodama izgrađen je uređaj veličine 240.000 ES. (125.) U PPOBŽ prihvaćaju se rješenja odvodnje za određena područja: Osijek (uključivo i sustav Južna Baranja), Beli Manastir, Belišće, Valpovo, Donji Miholjac, Ðurđenovac, Feričanci, Našice i Ðakovo, s planiranim centralnim uređajima (CU) za pročišćavanje otpadnih voda. U izradi rješenja odvodnje za ostala područja treba uključiti sve varijante od centraliziranih ili lokalnih sustava pa do individualnih rješenja, prilagođenih uvjetima okoliša i mogućnostima recipijenta. Treba primjenjivati što jednostavnije sustave kompatibilne s prirodnim procesima, građene fazno za sadašnje potrebe i količine otpadnih voda. Otpadne vode iz sustava odvodnje naselja Bizovac i okolnih naselja se prije ispuštanja u recipijent obvezno moraju pročistiti. (126.) Otpadne vode industrijskih pogona i poljoprivrednih farmi čija odvodnja i pročišćavanje nisu riješeni u okviru postojećih sustava, moraju se riješiti izgradnjom vlastitih sustava u skladu s uvjetima zaštite okoliša i mogućnostima recipijenta i prema postojećim propisima. 7. MJERE OČUVANJA KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTI (127.) U cilju vrednovanja krajobraza prema objektivnim kriterijima potrebno je izraditi Krajobraznu osnovu Županije i druge dokumente zaštite krajobrazne i biološke raznolikosti. Izradom dokumenata iz prethodnog stavka uspostavit će se prostorno planska podloga integralne zaštite raznolikosti i identiteta krajobraza, te prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti prostora. Do donošenja Krajobrazne osnove treba obaviti prethodna istraživanja i vrednovanja krajobraza na županijskoj razini, a kao polazište za izradu prostornih planova užeg područja. (128.) Pri izradi istraživanja i vrednovanja krajobraza potrebno je uvažiti smjernice za očuvanje krajobrazne raznolikosti područja, očuvanje seoskih krajolika i očuvanje prostornog identiteta gradova, određene Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske. 8. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA (129.) Mjere zaštite zaštićenih dijelova prirode utvrđene su posebnim zakonom. Zaštićeni dijelovi prirode su: - Park prirode "Kopački rit", - Posebni zoološki rezervat "Kopački rit", - Posebni ornitološki rezervat Podpanj, - Zaštićeni krajolik Erdut, - Spomenici parkovne arhitekture: · Park oko dvorca u Bilju, · Park oko dvorca u Čepinu, · Park uz patrijaršiju u Dalju, · Park oko dvorca u Donjem Miholjcu, · Park uz biskupski dvor u Đakovu, · Park slobode u Đakovu, · Park u Kneževu, · Park oko dvorca u Našicama, · Park kralja Petra Krešimira IV u Osijeku, · Perivoj kralja Tomislava u Osijeku, · Park oko dvorca u Tenji, · Park oko dvorca u Valpovu. - Spomenik prirode – bijela topola u Valpovu. (130.) U PPOBŽ su predložena područja za zaštitu prema posebnom zakonu u kategoriji: a) Posebni (ornitološki) rezervat: - ribnjak "Podunavlje", - ribnjak "1905.", - ribnjak "Donji Miholjac", - ribnjak "Grudnjak". b) Spomenik prirode: - Bilje, travnjačka površina na groblju. c) Spomenik parkovne arhitekture: - Osijek, drvored javorolisnih platana uz cestu Josipovac-Osijek, - Osijek, drvored javorolisnih platana uz cestu Čepin-Osijek i u Ulici Sv. Ane, - Osijek, drvored javorolisnih platana uz Vukovarsku cestu. Za predložena područja za zaštitu potrebno je u postupku propisanom posebnim zakonom provjeriti opravdanost prijedloga za zaštitu. (131.) U PPOBŽ predložena je zaštita vrijednih dijelova prirode (izvan zaštićenih područja). - područje poplavne doline rijeke Drave i Dunava, - područje aluvijalnih hrastovih šuma (od Čađavice do Poganovaca), - područje mješovitih šuma na Krndiji, - područje Aljmaške i Baranjske planine, - šumski kompleks jugoistočno od Ðakova, - šuma Haljevo i Kozaračka šuma. Za područja vrijednih dijelova prirode potrebno je istražiti i utvrditi mjere zaštite s ciljem očuvanja prirodnih značajki kontaktnih područja uz zaštićene prirodne cjeline i vrijednosti nezaštićenih dijelova prostora budući da pripadaju ukupnoj prirodnoj baštini. (132.) U PPUO/G obvezno je predvidjeti pošumljavanje marginalnog zemljišta, utvrditi mogućnosti pošumljavanja područja razvrstanog u kategoriju ostalog poljoprivrednog tla, šuma i šumskog zemljišta i planirati pošumljavanje i onog zemljišta koje nije šumsko, ako takvo zemljište nije moguće privesti poljoprivrednoj namjeni. (133.) Mjere zaštite kulturno-povijesnih cjelina razraditi će se u PPUO/G. (134.) Za oštećene ili zapuštene kulturno-povijesne cjeline potrebno je utvrditi oštećenja i ubrzati zahvate sanacije. (135.) Za arheološka područja i lokalitete na područjima koja su namijenjena intenzivnom razvoju (naselja, infrastrukturni koridori) potrebno je poticati istraživanje. (136.) Za područja sa značajnim povijesnim ruralnim cjelinama radi njihova optimalnog uključivanja u suvremene potrebe razvoja potrebno je poticati istraživanja. 9. POSTUPANJE S OTPADOM (137.) Na području Županije nužno je uspostaviti cjeloviti sustav gospodarenja otpadom. (138.) Sustav zbrinjavanja opasnog otpada uspostavljen je na razini Države, a na razini Županije potrebno je organizirati prikupljanje, privremeno skladištenje te deponiranje opasnog otpada. Na području Županije predviđeno je opasni otpad prikupljati na najmanje 4 lokacije, na jednoj organizirati obradu i skladištenje, a na jednoj i kompletno odlagalište opasnog otpada. U PPOBŽ predlaže se 6 lokacija na kojima se opasni otpad prikuplja i skladišti dok se lokacija na kojoj se planira obrada i odlaganje opasnog otpada predviđa u sklopu regionalne deponije čiju lokaciju je potrebno utvrditi. Sve lokacije su orijentacijske, za koje je potrebno provesti detaljnija istraživanja u svrhu određivanja konačnih lokacija. Do uređenja lokacija za smještaj građevina za obrađivanje i skladištenje opasnog otpada potrebno je opasni otpad prikupljati, privremeno skladištiti i zbrinjavati na mjestima njegovog nastanka uz provedbu zakonom propisanih mjera zaštite. Na području Županije nadležne službe će voditi brigu o tome da se ustroji katastar proizvođača opasnog otpada te vode katalozi otpada i dostavljaju podaci o postupanju s otpadom. (139.) Provođenje mjera postupanja s neopasnim tehnološkim otpadom osigurava Županija, a sve obveze preuzima proizvođač otpada. (140.) Ustroj sustava deponiranja ne izbjegnutog otpada na sanitarne deponije planira se kroz tri faze: 1. faza: - Na teritoriji svake općine odrediti lokaciju komunalne kontrolirane deponije uz trenutno zatvaranje ostalih nekontroliranih deponija, te njihovu sanaciju. 2. faza: - Napustiti i sanirati sve općinske deponije te uspostaviti sustav koji je temeljen na 6 većih deponija (Osijek, Ðakovo, Belišće, Donji Miholjac, Beli Manastir), 3. faza: - Uspostaviti sustav regionalnog deponiranja te izgraditi regionalnu deponiju za cijelu Županiju (ili više njih). Riječ je o suvremenoj sanitarnoj deponiji izgrađenoj po svim ekološkim i tehnološkim kriterijima, a u sklopu koje treba predvidjeti prostor i za deponiranje opasnog otpada. (141.) U PPUO/G potrebno je izvršiti evidentiranje i lociranje svih neuređenih odlagališta otpada te zatim istražiti uvjete za smještaj odlagališta komunalnog otpada. Sadašnje neuređene deponije nužno je sanirati na način da postanu neopasne za zrak, vode i tlo, te im odrediti drugu namjenu. Jedinice područne i lokalne samouprave dužne su donijeti planove za rješavanje problematike sanacije i zatvaranja odlagališta, u okviru svojih nadležnosti. Jedinice lokalne samouprave moraju u PPUO/G utvrditi jednu lokaciju koja zadovoljava propisane uvjete za uređenje odlagališta komunalnog otpada, ako prostorne mogućnosti to dozvoljavaju. Izgradnja općinskog/gradskog deponija na odabranoj lokaciji nije obvezujuća, ako se ugovorno odredi zajedničko deponiranje za više općina (gradova) sve do konačne faze (jedna ili nekoliko regionalnih deponija), što se preporučuje. (142.) Sanitarne deponije moraju biti izgrađene prema važećim ekološkim i tehnološkim propisima i zakonima. (143.) Planovima užih područja (GUP, UPU) utvrdit će se lokacije reciklažnih dvorišta namijenjenih prikupljanju otpada. (144.) Količine otpada potrebno je smanjivati na način materijalnog i energetskog iskorištenja. Građevine i tehnološke cjeline za obradu preostalih otpadnih količina neizbjegnutog otpada mehaničkim, toplinskim, biološkim i fizikalno-kemijskim postupcima, smjestiti unutar planiranih lokacija deponija ili iste proširiti za potrebnu veličinu. (145.) Zbrinjavanje otpada životinjskih tkiva s područja Županije vršit će se obradom u kafilerijama. Na području Županije potrebno je odrediti jednu lokaciju centralne kafilerije, no moguća je izgradnja objekata za zbrinjavanje otpada životinjskog porijekla i u sklopu većih (subregionalnih) deponija po uređenju njihovih lokacija, a dozvoljava se i lokalno rješenje u sklopu farmi. 10. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ (146.) Izvješće o stanju okoliša i Program zaštite okoliša za područje Županije posebno brižljivo treba obraditi područja osobito vrijednih prirodnih resursa Županije (poljoprivredne i šumske površine, vodene površine Drave i Dunava s pritocima, podzemne vode). (147.) Za područje Županije potrebno je izraditi kvalitetan plan intervencija u zaštiti okoliša kojim će se utvrditi vrste rizika i opasnosti, postupak i mjere za ublažavanje i uklanjanje neposrednih posljedica štetnih za okoliš, subjekti za provedbu pojedinih mjera te odgovornost i ovlaštenja u svezi s provedbom. O aktivnostima tj. zahvatima koji mogu izazvati negativne posljedice na okoliš i preko granica Države potrebno je, prema Konvenciji o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica (ESPOO), ("NN", br. 1/96 od 28.05.1996., Međunarodni ugovori), obavijestiti pogođenu zemlju te provesti ostale aktivnosti definirane navedenom Konvencijom. 10.1. MJERE ZA ZAŠTITU VODA (148.) Sukladno mjerama za zaštitu voda propisanim u Državnom planu za zaštitu voda utvrđuju se sljedeći zadaci: - popis čimbenika onečišćenja voda, ocjena stanja i određivanje prioriteta i mjera, - utvrđivanje potrebnih financijskih sredstava, - vremenske razrade provedbe mjera, - utvrđivanje odgovorne osobe za izvršenje plana. Županijskim planom za zaštitu voda obvezno je utvrditi mjere za izgradnju sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda te prioritete i etape izvođenja. (149.) Ispuštanje pročišćenih otpadnih voda obvezno je uskladiti s uvjetima za ispuštanje voda u "osjetljiva" područja nakon njihovog utvrđivanja. U "vrlo osjetljiva" područja otpadne se vode ne smiju ispuštati. (150.) U PPUO/G potrebno je dalje istražiti i vrednovati stanje u okolišu, te propisati mjere zaštite voda koje se posebno provode zaštitom vodonosnih slojeva i vodotoka, izgradnjom sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda te kontrolom i sprječavanjem prekomjernog korištenja zaštitnih sredstava u poljoprivredi, inventariziranjem i kontrolom pojedinih zagađivača, a nove namjene u prostoru ne smiju povećati stupanj zagađenja voda. 10.2. MJERE ZA ZAŠTITU ZRAKA (151.) Postojeću područnu mrežu za praćenje kakvoće zraka potrebno je proširiti na sva gradska naselja Županije. Postojeća ispitivanja kakvoće zraka potrebno je nastaviti ali i dopuniti utvrđivanjem koncentracije olovnih spojeva, dušikovih oksida, ugljik-oksida, kao i konačnih produkata izgaranja u motorima, te količine lebdećih čestica u zraku. Potrebno je uspostaviti katastar emisija za cijelu Županiju kako bi se dobilo pravo stanje kakvoće zraka. 10.3. MJERE ZA ZAŠTITU TLA (152.) Ograničava se prenamjena vrijednog obradivog zemljišta u nepoljoprivredne, a posebice u građevinske svrhe na način utvrđen propisima i PPOBŽ-om. (153.) Potrebno je uspostaviti sustav trajnog motrenja kako bi se prikupile podrobne informacije o stanju tala i utjecaju prirodnih čimbenika i ljudskih aktivnosti na tlo kao i o procesima oštećenja i onečišćenja. (154.) Potrebno je dugoročno kvalitativno i kvantitativno osigurati i održavati funkcije tla (funkcije tla su prikazane u tekstualnom dijelu PPOBŽ-e pod točkom 1.1.4.10. Stanje okoliša). Mjere koje treba poduzeti usmjerene su poglavito na korištenje tla primjereno staništu, smanjenje uporabe površina, izbjegavanje erozije i nepovoljne promjene strukture tla kao i smanjenje unošenja tvari. Posebnu važnost ima načelo preventivnosti, kojim se osiguravaju funkcionalnost i mogućnosti korištenja tla za različite namjene kao i raspoloživosti tla za buduće naraštaje. U slučaju predvidivih opasnosti za važne funkcije tla prednost treba dati zaštiti istih ispred korisničkih interesa. U svrhu preventivne zaštite funkcija tla potrebno je iskazati prioritetna područja za određena korištenja. Pored toga, odgovarajućim mjerama treba osigurati vrijedna tla i lokacije uključujući i njihovo korištenje. (155.) Kod razvoja naselja i velikih industrijskih i infrastrukturnih projekata, poglavito u sektoru prometa, energije i turizma, od nacionalnog interesa je provođenje istraživanja djelotvornog korištenja prostora i utjecaja na okoliš. Osobito treba podupirati težnje i mjere koje su u skladu sa zaštitom tla i ciljevima ekološki usmjerenog korištenja tla. (156.) U svrhu zaštite od erozije i štetnog zbijanja tla potrebno je primjenjivati odgovarajuće poljoprivredne i šumarske postupke specifične za pojedine regije ("Pravila dobre poljoprivredne i šumarske prakse"). Površine oštećene erozijom i klizanjem potrebno je što je više moguće obnoviti. U cilju zaštite od prirodnih razaranja potrebno je poticati održavanje odnosno obnavljanje zaštitnih šuma, a poglavito pošumljavanje strmih padina. U pošumljavanju treba poticati procese prirodnog podmlađivanja šuma i autohtone šumske zajednice. Treba težiti staništu prilagođenom pošumljavanju. Održavanje i korištenje šuma treba biti prilagođeno uvjetima stanja tla. U svrhu ograničavanja erozije potrebno je u vodnom gospodarstvu, niskogradnji i šumarstvu poduzimati mjere slične prirodnim mjerama. (157.) Površine koje se više ne koriste (npr. rudne jalovine, odlagališta otpada, klizišta) potrebno je ponovno obrađivati (rekultivirati). Pored utvrđivanja i dokumentiranja površina pod starim odlagalištima (katastar starih odlagališta), potrebno je provesti ispitivanja starih odlagališta, kao i procjenjivanje njihove moguće opasnosti usporedivim metodama. Potrebno je sanirati površinske kopove i privesti ih novoj namjeni nakon eksploatacije. Zapuštene i minirane poljoprivredne površine potrebno je privesti poljoprivrednoj namjeni. (158.) Treba poticati ekološko odnosno biološko poljodjelstvo i ekstenziviranje proizvodnje u poljoprivredi. Močvarnim tlima koja se koriste u poljoprivredi treba gospodariti tako da se priječi razgradnja organske tvari u tlu i da im se kroz pašnjačku upotrebu osigura održivo gospodarenje. (159.) Potrebno je obaviti kartiranje rasprostiranja osjetljivih područja i izradu planova (karata) ugroženih područja, koje će obuhvatiti i područja s geološkim, hidrogeološkim i seizmološkim rizicima. (160.) Potrebno je izraditi Agroekološku osnovu poljoprivrede Županije u cilju vrednovanja, zaštite i optimalnog gospodarenja poljoprivrednim zemljištem. 10.4. MJERE ZA ZAŠTITU BILJNOG I ŽIVOTINJSKOG SVIJETA (161.) Zahvate i djelatnosti posljedice kojih su degradacija i smanjivanje raznovrsnosti biljnog i životinjskog svijeta potrebno je spriječiti. Potrebno je sačuvati što gušću mrežu očuvanih biotopa međusobno povezanih koridora. Pri gradnji prometnica izbjegavati presijecanje ključnih staništa te osigurati prijelaze i prolaze za faunu. Kod melioracijskih, komasacijskih i regulacijskih radova potrebno je sačuvati dio postojećih živica, šumaraka, potoka i drugih vodenih staništa. Prilikom izrade PPUO/G potrebno je utvrditi da li na području obuhvata Plana žive ili rastu zaštićene biljne i životinjske vrste, te vrste čija brojnost opada, staništa nestaju ili im prijeti izumiranje, te za iste propisati mjere zaštite. 10.5. MJERE ZA ZAŠTITU OD BUKE (162.) Mjere za zaštitu od buke utvrđene su posebnim zakonom. 10.6. OBVEZA PROVOÐENJA PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ (163.) Obveza provođenja procjene utjecaja na okoliš odnosi se na sljedeće zahvate označene u kartografskom prikazu br. 3.2.2. "Područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite": - sve zahvate za koje je obvezna procjena utjecaja na okoliš sukladno posebnom propisu, - zahvati za koje se u PPOBŽ određuje potreba procjene utjecaja na okoliš: · površinska eksploatacija pijeska u koritu rijeke Drave, · površinska eksploatacija gline i šljunka kapaciteta većeg od 70.000 m³/god., · više istovrsnih zahvata (niz) koji se planiraju na malom prostoru i čije su veličine odnosno kapaciteti, i ako pojedinačno manji, ukupno veći od propisanih posebnim propisom iz podstavke 1. ove točke. Pod malim prostorom podrazumijevaju se proizvodne zone utvrđene prostornim planovima užih područja i prostori izvan građevinskog područja s izvorima zagađenja koji se nalaze na međusobnoj udaljenosti manjoj od 250,0 m. 11. MJERE PROVEDBE 11.1. OBVEZA IZRADE DOKUMENATA PROSTORNOG UREÐENJA (164.) Na temelju Zakona o prostornom uređenju, Strategije i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske i planskih usmjerenja i određenja u PPOBŽ utvrđuje se obveza izrade sljedećih prostornih planova: a) PROSTORNI PLAN PODRUČJA POSEBNIH OBILJEŽJA (PPPPO) - Park prirode "Kopački rit", - Rekreacijsko područje "Drava". b) PROSTORNI PLAN UREÐENJA OPĆINE/GRADA (PPUO/G) - 7 gradova (Osijek, Beli Manastir, Belišće, Donji Miholjac, Ðakovo, Našice i Valpovo), - 35 općina. c) GENERALNI URBANISTIČKI PLAN (GUP) - 2 grada (Osijek, Ðakovo) d) URBANISTIČKI PLAN UREÐENJA (UPU) - 5 gradova (Beli Manastir, Belišće, Donji Miholjac, Našice, Valpovo), - 6 povijesnih urbanističkih cjelina (Osijek -2, Donji Miholjac, Ðakovo, Našice, Valpovo), - ostala manja regionalna središta (Darda i Čepin), - sva područna središta (Bizovac, Semeljci, Dalj, Višnjevac, Tenja, - turističko-rekreacijska područja: Topoljski Dunavac, Borovik, Lapovac, Stara Cinota-Bilje, Športsko-rekreacijski centar Kneževi Vinogradi, - naselja u kontaktnoj zoni Parka prirode "Kopački rit": Kopačevo, Vardarac i Lug. Najmanji obuhvat UPU za gradove i ostala središta (regionalna i područna) obuhvaća građevinsko područje. Najmanji obuhvat registriranih povijesnih cjelina je granica zaštićene povijesne cjeline, a obuhvat UPU turističko-rekreacijskih područja obvezno je utvrditi u PPUO/G. Za veća lokalna i lokalna središta i ostala naselja preporuča se izrada planova užih područja u cilju planskog usmjeravanja izgradnje i uređenja prostora osobito na komunalno neopremljenim dijelovima građevinskog područja.. 11.2. PODRUČJA PRIMJENE POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH MJERA (165.) Područja primjene posebnih razvojnih i drugih mjera su: - pogranično područje koje obuhvaća gradove Beli Manastir, Belišće, Donji Miholjac i Valpovo, te općine Bilje, Draž Erdut, Kneževi Vinogradi, Marijanci, Moslavina Podravska, Petlovac, Popovac, Viljevo i dio općine Jagodnjak. U ovom području treba poticati gospodarski razvoj te unapređivati društveni standard i infrastrukturnu opremljenost, s ciljem revitalizacije naselja i gospodarstva. U ovim područjima nužna je primjena poticajnih ekonomskih mjera zavoja, - područje posebne državne skrbi koje obuhvaća Grad Beli Manastir, 4 naselja u Gradu Osijeku (Klisa, Nemetin, Sarvaš i Tenja), općine Bilje, Čeminac, Darda, Draž, Erdut, Ernestinovo, Kneževi Vinogradi, Jagodnjak, Petlovac i Popovac, te naselje Antunovac, za koja poticajne mjere razvoja donosi Država, s ciljem obnove i razvoja ratom uništenih gradova i naselja, gospodarstva i infrastrukture, - brdska područja jugozapadnog dijela Županije koja obuhvaćaju brdske dijelove Grada Našica i općina Feričanci, Donja Motičina, Levanjska Varoš, Trnava i brdski dio općine Podgorač u kojima treba poticati gospodarski razvoj temeljen na korištenju prirodnih resursa, osobito razvoj turizma, s ciljem osnaživanja lokalnih središta i zadržavanja stanovništva na ovom području, - područje koridora autoceste Vc u kojem treba uskladiti trasu s mogućnostima i ograničenjima u prostoru, te usmjeriti razvoj prostora u cilju iskorištenja razvojnog potencijala ovoga koridora europskog značaja. 11.3. PODRUČJA I LOKALITETI ZA ISTRAŽIVANJE I PRAĆENJE POJAVA I PROCESA U PROSTORU (166.) U PPOBŽ utvrđuju se sljedeća područja za istraživanje i praćenje procesa u prostoru: · Tlo - izraditi Agroekološku osnovu Županije, - kartirati rasprostiranje osjetljivih područja i izraditi planove ugroženih područja s geološkim, hidrogeološkim i seizmološkim rizicima, - izraditi Osnove gospodarenja mineralnim sirovinama na temelju Studije potencijalnih mineralnih sirovina Županije. · Zrak - proširiti područnu mrežu za praćenje kakvoće zraka na sva gradska naselja Županije. · Krajobraz - izvršiti istraživanja i vrednovanja krajobraza na području Županije, - izraditi Krajobraznu osnovu Županije. · Prirodna baština - izvršiti istraživanja u cilju provjere opravdanosti prijedloga za zaštitu područja prema Zakonu o zaštiti prirode, - istražiti i utvrditi mjere zaštite vrijednih dijelova prirode izvan zaštićenih područja, - izvršiti inventarizaciju, kartiranje, valorizaciju i procjenu ugroženosti flore, faune i njihovih staništa. - za definiranje konačnog opredjeljenja o korištenju rijeke Drave i područja uz nju, te realizacije planiranih zahvata na regulaciji rijeke i korištenju hidroenergetskog potencijala, obvezno je provođenje prethodnih istraživanja i vrednovanja prirodnih osobitosti područja, te opravdanosti planiranih zahvata osobito s aspekta utjecaja na okoliš. (167.) Područja istraživanja i praćenja pojava i procesa u razvoju prometne infrastrukture su: - područja infrastrukturnih koridora cestovnog i željezničkog prometa posebno autoceste na smjeru D7 i brzih cesta, te željezničke pruge na smjeru MP 13 radi praćenja dinamike prometa i izgradnje u cilju što kvalitetnijeg i ravnomjernijeg razvoja Županije, - lokaliteti elemenata željezničkog čvora Osijek (posebno teretno-rasporednog kolodvora) i planiranog prekrcajno-robnog terminala radi praćenja porasta prijevoznih zahtjeva i dinamike uvođenja tehnologija kombiniranog i integralnog prijevoza, - lokalitet nove luke "Tranzit" kod Nemetina radi očuvanja prostornih resursa za potrebe primarnih djelatnosti. (168.) Cjevovodi za transport nafte i plina (postojeći i planirani) mjesta su potencijalnog zagađenje tla i podzemnih voda. Nužna je permanentna kontrola funkcioniranja cjevovoda. (169.) Lokacija svake deponije otpada bez obzira na vrstu je mjesto na kojem je nužno hitno mjerenje parametara podzemne vode, tla u blizini kao i zraka, te stalno praćenje mjerenih parametara. Lokacije budućih deponija su lokaliteti koji zahtjevaju sveobuhvatna istraživanja i mjerenja postojećeg stanja tla, vode i zraka. (170.) Područja i lokaliteti za istraživanje i praćenje pojava i procesa u prostoru, a odnose se na elektroenergetsku mrežu mogu se razvrstati u dvije osnovne skupine i to: - Područja i lokaliteti za koje su već izvršena značajna istraživanja radi odabira optimalne lokacije, a to su: HE D. Miholjac, HE Osijek, KTE Osijek, TE "Tanja" (i za alternativu TE Dalj). Za ove građevine treba izvršiti nedostajuća istraživanja u skladu s novijim propisima, kao i istraživanja u svezi zaštite okoliša. Za vrijeme izgradnje i tijekom eksploatacije navedenih građevina za proizvodnju električne energije, te za 400 kV i 110 kV dalekovode za koje su izrađene Studije o utjecaju na okoliš i Stručne podloge za izdavanje lokacijske dozvole prema propisima provoditi praćenje pojava i procesa u prostoru. - Područja i lokaliteti namjenjeni za građevine za proizvodnju električne energije, te za prijenos električne energije za koje nisu do sada izvršena istraživanja su: TE Valpovo, DV 2x400 kV TE "Tanja" (alternativa TE Dalj)-TS Ernestinovo, DV 2x400 kV KTE Osijek-TS Ernestinovo, DV 2x400 kV TE Valpovo-DV 2x400 kV Ernestinovo-Pecs, DV 2x400 kV TE Ernestinovo-BiH, DV 2x400 kV TS Ernestinovo-SRJ, DV 110 kV TE "Tanja" (alternativa TE Dalj)-TS Nemetin, DV 2x110 kV TS Ernestinovo-TS Osijek 2, DV 110 kV TE "Tanja" (alternativa TE Dalj)-Vukovar, DV 110 kV TS D. Miholjac-TS Slatina, DV 2x110 kV, priključak HE D. Miholjac na DV 110 kV D. Miholjac-Slatina, EVP-Osijek, KDV 2x110 kV, TS Osijek 3-EVP Osijek. Za ove građevine potrebna su sva potrebna istraživanja i praćenje pojava i procesa u prostoru. (171.) Vodnogospodarska područja na kojima je nužno istraživanje i praćenje pojava i procesa u prostoru su: - vodonosna područja radi praćenja stanja i uvjeta zaštite, - vodozaštitna područja manjih crpilišta pitke vode radi uvjeta građenja u GP zgrada i infrastrukture, - poplavna područja radi praćenja utjecaja voda na vodne građevine i promjene režima voda, - hidrološka cjelina Drave, Karašice i Vučice po izgradnji VS na Dravi radi praćenja promjene razine podzemnih voda i utjecaja na šumske zajednice te vodne i druge građevine, - hidrološke cjeline Dunava, Drave i pritoka radi praćenja i sprječavanja zagađenja vodotoka i voda. (172.) Na području Županije nužno je pratiti procese vezane uz eksploataciju mineralnih sirovina. Svako posezanje u prirodu utječe na postojeći balansirani sustav tako da je neophodna racionalna eksploatacija količina ali i način eksploatacije. U zonama kamenoloma i proizvodnje cementa nužno je praćenje nivoa buke te količina ispuštenih štetnih tvari u zrak i vode. Prilikom eksploatacije dravskog pijeska nužno je praćenje utjecaja eksploatacije na morfološku sliku vodotoka Drave. Mjesta prerade opekarske gline u opekarske proizvode potrebno je pratiti s aspekta zagađenja vode i zraka.
|
|||||||||||||||
