 |
 |
 |
 |
 |
|
|
|
|
|
|
|||||||||||||||
 
 NOVI PREGLED PROPISA Ugovori Banke Biljno zdravstvo Zdravstveno osiguranje Državne potpore Državni službenici Elektronička isprava Elektronička trgovina Elektronički mediji Financijsko osiguranje Gradnja Hrana Informacijska sigurnost Investicijski fondovi Izmjera i katastar Kazneni postupak Kazneni zakon Kemikalije Kreditne unije Kvaliteta zdravstvene zaštite Lijekovi Nasljeđivanje Obavljanje djelatnosti Obiteljski zakon Obrazovanje odraslih Obrt Obvezni odnosi (ZOO) Obvezno zdravstveno osiguranje Opći upravni postupak Oružje Osiguranje Osiguranje u prometu Ovrha - Ovršni zakon Parnični postupak Primjeri ugovora Porez na dobit Porez na dohodak Porez na kavu Posredovanje u prometu nekretnina Poticanje ulaganja Predmeti opće uporabe Prekršajni zakon Prijevoz - linijski Prijevoz opasnih tvari Prostorno uređenje i gradnja Rad - Zakon o radu Računovodstvo Revizija Stranci Sudovi Šport Šume Tajnost podataka Trgovačka društva Udomiteljstvo Udžbenici za školu Ugostiteljska djelatnost Umirovljenički fond Usluge u turizmu Veterinarstvo Volonterstvo Zabrane u zakonima Zakon o leasingu Zaštita bilja Zakon o radu Zaštita na radu Zaštita okoliša Zaštita potrošača Zaštita prirode Zaštita pučanstva Zaštita životinja Javna nabava NOVI PREGLED PROPISA 
|
 |
 Odredbe za provođenje prostornog plana Osječko-baranjske županije 1. UVJETI RAZGRANIČENJA PROSTORA PREMA OBILJEŽJU, KORIŠTENJU I NAMJENI (1.) U Prostornom planu Osječko-baranjske županije (u daljnjem tekstu : PPOBŽ) prostor za razvoj i uređenje određuje se za sljedeće namjene: - izgrađeni i neizgrađeni dio građevinskog područja naselja, - gospodarska namjena, - ugostiteljsko-turistička namjena, - športsko-rekreacijska namjena, - poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene-osobito vrijedno obradivo tlo, - poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene-vrijedno obradivo tlo, - poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene-ostala obradiva tla, - šuma isključivo osnovne namjene-gospodarska, - šuma isključivo osnovne namjene-šuma posebne namjene, - ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište, - vodne površine, - površine infrastrukturnih sustava, - površine za eksploataciju mineralnih sirovina, - posebna namjena. Površine manje od 25,0 ha za namjene navedene u podstavku 3., 13. i 14. nisu određene, a športsko-rekreacijska namjena utvrđena je samo simbolima. Drugi dio Treći dio (2.) Prostor određen u kartografskom prikazu br. 1. "Korištenje i namjena prostora" razgraničava se na sljedeći način: - površine poljoprivrednog tla i šuma osnovne namjene, te vodnih površina određivanjem funkcije, vrste, boniteta, te uređenosti, a prema podacima nadležnih ustanova, šumskogospodarskoj i vodnogospodarskoj osnovi Republike Hrvatske i vodnogospodarskoj osnovi Osječko-baranjske županije (u daljnjem tekstu : Županije). - izgrađeni dio od neizgrađenog dijela građevinskog područja u Prostornom planu uređenja općine/grada (PPUO/G), sukladno smjernicama iz točke (55.) Odredbi za provođenje (u daljnjem tekstu : Odredbe), - područja posebne namjene granicama čestica za vojne građevine i građevine od posebnog značenja za obranu države sukladno posebnim propisima, - športsko-rekreacijska i ugostiteljsko-turistička područja u PPUO/G, sukladno uvjetima iz točke (66.) ovih Odredbi, - eksploatacijska područja na temelju odobrenja nadležnog tijela državne uprave, - građevine prometa sukladno uvjetima utvrđenim u PPOBŽ, - prirodni tokovi inundacijskom crtom sa zaštitnim pojasom određenim posebnim zakonom, - akumulacije, retencije i vodne stepenice stručnim podlogama, projektima i drugom detaljnijom dokumentacijom. (3.) Prostor određen kartografskim prikazom br. 3.1.1. "Područja posebnih uvjeta korištenja" razgraničava se na sljedeći način: - zaštićeni dijelovi prirode i zaštićena kulturna dobra temeljem akta o zaštiti, - područja predložena za zaštitu, do proglašenja zaštićenog područja na temelju PPUO/G, prijedloga za pokretanje inicijative, kojeg utvrđuje Županijski zavod za prostorno uređenje, a nakon proglašenja, aktom o zaštiti. (4.) Prometne, energetske i vodnogospodarske građevine određene su funkcijom i kategorijom. Građevine su određene kao: - postojeće, za koje je prostor namjene određen stvarnom parcelom i pojasom primjene posebnih uvjeta prema posebnim propisima, pri čemu mora biti osiguran prostor za rekonstrukciju i proširenje, ako je to predviđeno u PPOBŽ, - planirane, uključujući i alternativne za koje se prostor osigurava namjenom površina i posebnim uvjetima korištenja, a za prometnice i vodove infrastrukture planskim koridorom, koji obuhvaća i propisani zaštitni pojas. Za planirane infrastrukturne građevine se u kartografskim prikazima PPOBŽ utvrđuju planski koridori i lokacije, odnosno njihova varijantna ili alternativna rješenja. (5.) Širina planskih koridora prometnih, energetskih i vodnih građevina se utvrđuje simetrično u odnosu na os koridora i iznosi ukupno: a) Za prometne građevine: - za autocestu i poluautocestu 2.500 m, - za brze ceste 1.500 m, - za ostale ceste 250 m. b) Za telekomunikacijske građevine: 100 m. c) Za građevine za proizvodnju i transport nafte i plina: 1.000 m. d) Za elektroenergetske građevine: - za DV 400 kV paralelne s postojećim dalekovodima 500 m, - za ostale DV 400 kV 1.000 m, . za ostale dalekovode 500 m, - za lokacije trafostanica prostor u radijusu od 500 m. e) Za vodnogospodarske građevine: 300 m. f) Za prirodne tokove: inundacijska crta sa zaštitnim pojasom određenim posebnim zakonom. (6.) Širina koridora iz točke (5.) ovih Odredbi može se smanjiti ako na dionicama postoje nedvojbene rubne linije koje se ne mogu prelaziti, kao što su: šuma, zaštićeno područje, vode, izrazito nepogodno tlo, građevinsko područje, konfiguracija koja ne omogućava pomak trase i sl. (7.) Iznimno od točke (5.) Odredbi, utvrđene širine planskih koridora za građevine prometa, energetske i vodnogospodarske građevine ne primjenjuju se na dijelu koridora koji prolazi kroz građevinsko područje. Građevina iz stavka 1. ove točke koja se gradi ili rekonstruira u građevinskom području planira se prema funkcionalnim potrebama i usklađuje s drugim korisnicima prostora, a prostor se pobliže određuje u PPUO/G i drugim planovima užih područja. (8.) Za trasu poluatoceste paralelne s državnom cestom D2 potrebna je izrada prostorno-prometne studije s ciljem definiranja optimalne trase u odnosu na prirodne uvjete, mrežu naselja i uvjete zaštite prostora. Za izgradnju vodnih stepenica na Dravi potrebno je provesti prethodna istraživanja i vrednovanja prirodnih osobitosti područja, te opravdanosti planiranih zahvata osobito s aspekta utjecaja na okoliš. 2. UVJETI ODREÐIVANJA PROSTORA GRAÐEVINA OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I ŽUPANIJU (9.) Građevine od važnosti za Državu utvrđene su na temelju posebnog propisa. Građevine od važnosti za Županiju su prometne, energetske i vodne građevine te športsko-rekreacijske i turističko-rekreacijske građevine od značaja za područje cijele Županije ili više jedinica lokalne samouprave. (10.) Koridori prometnih, energetskih i vodnogospodarskih građevina od važnosti za Državu i Županiju određuju se sukladno uvjetima razgraničenja prostora utvrđenim u PPOBŽ. (11.) Postojeće građevine, prometnice i ostala infrastruktura za koje se planom predviđa izmještanje ili nova trasa zadržavaju kategoriju i sva ograničenja utvrđena po posebnim propisima do izvedbe nove trase ili objekta, te prekategorizacije prema posebnim propisima koja ne znači izmjenu PPOBŽ. 2.1. GRAÐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU 2.1.1. Prometne građevine od važnosti za Državu (12.) Prometne građevine od važnosti za Državu su: a) Cestovne građevine s pripadajućim objektima i uređajima: - autocesta: granični prijelaz (Mađarska) kod Luča-Beli Manastir-Novi Čeminac-Josipovac-Čepinski Martinci-Selci Ðakovački-granica Županije kod Novih Perkovaca-(u nastavku granični prijelaz /BiH/ kod Svilaja), - brza cesta s četiri traka Ormož-Otok Virje-Varaždin-Osijek-Ilok, - brza cesta s dvije trake na trasi ceste D53 granični prijelaz (R. Mađarska)-D. Miholjac-Beničanci-čvor Klokočevci. (dionica čvor Klokočevci-čvor Velimirovac nalazi se na trasi brze ceste na pravcu D2), - brza cesta s četiri trake na pravcu D53 prema Požegi i Novoj Gradiški (Velimirovac-Našice-granica Županije od Nove Ljeskovice na smjeru prema Čaglinu), - brza cesta s dvije trake na pravcu D212 Beli Manastir-Batina, - brza cesta s dvije trake na pravcu Osijek-Erdut-čvor Antunovac-Klisa-D212-Dalj-Erdut granični prijelaz (SR Jugoslavija) – koridor u istraživanju, - državne ceste sa sljedećim obilaznicama i korekcijama: · zaobilaznica Feričanaca i rekonstrukcija trase na cesti D2 kod Donje Motičine, · južni kolnik zaobilaznice Osijeka na cesti D2 na dionici čvor Frigis-čvor Trpimirova ulica, · zapadna zaobilaznica Osijeka na dionici Ovčara-čvor Frigis-Višnjevac-Darda-Švajcarnica na cesti D7, · zapadna zaobilaznica Belog Manastira na cesti D7, · istočna i južna obilaznica Donjeg Miholjca na cestama D53 i D34 pri čemu je istočni dio istovremeno dio izgradnje buduće brze ceste na pravcu D53, · južna zaobilaznica Petrijevaca na trasi D34, · korekcija trase D517 od ceste D34 do Belišća i od Baranjskog Sela do Petlovca, · korekcija trase D515 kod Bračevaca i kod Našica do spoja s cestom D2, · korekcija trase D46 kod Budrovaca do spoja s cestom D7, · korekcija trase D7 sjeverno od mosta preko Drave kod Osijeka te denivelirani prijelaz preko HŽ Osijek-Beli Manastir (MP 13), - spojna cesta od postojeće D7 do zapadne zaobilaznice Osijeka sjeverno od Drave, - stalni međunarodni cestovni granični prijelazi: - GP Donji Miholjac (R. Mađarska) – međunarodni granični prijelaz I kategorije, - GP Luč (R. Mađarska) - planiran na novoj autocesti, - GP Baranjsko Petrovo Selo (R. Mađarska) – međunarodni granični prijelaz II kategorije, - GP Kneževo (R. Mađarska) – međunarodni granični prijelaz I kategorije. b) Željezničke građevine s pripadajućim građevinama, postrojenjima i uređajima: - magistralna pomoćna pruga MP 13 državna granica (R. Mađarska)-Beli Manastir-Osijek-Viškovci-Strizivojna-Vrpolje s dogradnjom drugog kolosjeka za brzinu 160 km/h, - magistralna pomoćna pruga MP 14 Vinkovci-Borovo-Erdut-državna granica. c) Građevine riječnog prometa: - plovni put Dravom na unutarnjim vodama, - luka Osijek-Nemetin. d) Građevine zračnog prometa: - zračna luka "Osijek-Klisa" 4E kategorije, - zračna luka "Čepin" 2C kategorije. 2.1.2. Energetske građevine od važnosti za Državu (13.) Građevine za proizvodnju i transport nafte i plina s pripadajućim objektima, odnosno uređajima i postrojenjima od važnosti za Državu su: - eksploatacijska polja nafte i plina radilišta "Beničanci", - planirano (potencijalno) podzemno skladište zemnog plina Bokšić, - međunarodni naftovod JANAF, - panirani međunarodni naftovod Constanta (Bugarska)-Omišalj, - naftovod Ðeletovci-Ruščica, - naftovod Beničanci-Ruščica, - planirani međunarodni plinovod Dravaszerdahely (Mađarska)-Donji Miholjac-Slavonski Brod-BiH, - planirani međunarodni plinovod Mohacs (Mađarska)-Osijek, - postojeći magistralni plinovod: Budrovac-Donji Miholjac; Beničanci-Slavonski Brod; Donji Miholjac-Osijek; Donji Miholjac-Beničanci; Slavonski Brod-Vinkovci, - planirani magistralni plinovod: Slavonski Brod-Vinkovci; Osijek-Vukovar; Belišće-Osijek; Bolman-Beli Manastir. (14.) Građevine za proizvodnju električne energije od važnosti za Državu su: - HE Donji Miholjac, - HE Osijek, - KTE Osijek, - TE "Tanja", snage 2x350 MW (alternativno TE Dalj); predviđeni energent je plin (ugljen), - TE Valpovo, (lokacija u istraživanju) snaga 300-400 MW; predviđeni energent je plin. (15.) Građevine za prijenos električne energije od važnosti za Državu su: - DV 2x400 kV Ernestinovo-Pecs, - DV 2x400 kV Razbojište-Ðakovo, - DV 2x400 kV Razbojište-Ernestinovo, - DV 2x400 kV Razbojište-Međurić, - DV 2x400 kV Žerjavinec-Ernestinovo, dionica Koprivnica-Krndija-Razbojište, - DV 2x400 kV Ernestinovo-SRJ, - DV 2x400 kV Ernestinovo-BiH, - DV 2x400 kV Osijek-Ernestinovo, - DV 2x400 kV "Tanja" - Ernestinovo, - DV 2x400 kV Valpovo-DV 2x400 kV Ernestinovo-Pecs. (16.) Građevine za transformaciju električne energije od važnosti za Državu su: - TS 400/220/110 kV Ernestinovo, - TS 400/220/110 kV Ðakovo, - TS 400/220/110 kV Krndija. 2.1.3. Vodnogospodarske građevine od važnosti za Državu (17.) Vodnogospodarske građevine od važnosti za Državu su: · Zaštitne građevine - obrambeni nasipi uz desnu obalu Dunava, - obrambeni nasipi uz lijevu i desnu obalu Drave, - obrambeni nasipi uz desne pritoke Drave, - sve građevine za obranu od poplava od vanjskih (tranzitnih) voda vodotoka sa slivom koji se prostire međunarodnim teritorijem (Karašica sektor slivnog područja "Baranja" i potok Karašica, odvodni kanal Karašica, potok Borza, te kanali Hatvan, Toplica i Travnik). · Regulacijske građevine - prokopi "Karašica-Drava", "Gatski kanal" i "Dvor", - višenamjenske VS "Osijek" i "Donji Miholjac" na Dravi, - sve građevine za obranu od poplava na državnim vodama, retencije i akumulacije za obranu od poplava s prostorom za prihvaćanje poplavnog vala zapremine 5x106 m3 i više. · Melioracijske građevine - sustavi melioracijske odvodnje površine veće od 10.000 ha, · · Građevine za korištenje voda - vodoopskrbni sustav Osijek sa crpilištem "Vinogradi" (600 l/s) i vodozahvatom "Pampas" (600 l/s), cjevovodom neprerađene vode i postrojenjem za preradu vode "Nebo-pustara" (600 l/s) i vodospremom (10.000 m3), - ribnjaci (Beljski-Podunavlje, Donji Miholjac i 1905.). · Građevine za zaštitu voda - sustavi za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda grada Osijeka. 2.1.4. Proizvodne građevine od važnosti za Državu (18.) Proizvodne građevine od važnosti za Državu su: - Tvornica cementa kod Našica gospodarska je građevina od interesa za Državu. Proizvodni dio razvijat će se unutar utvrđenog građevinskog područja, a eventualna proširenja postojećih ili otvaranja novih eksploatacijskih polja sukladno uvjetima PPOBŽ, - Tvornica papira "Belišće" d.d. 2.1.5. Športske građevine od važnosti za Državu (19.) Turističke građevine od važnosti za Državu su: - igrališta za golf s pratećim sadržajima površine 40 ha i više (planirano: Ivandvor i Tikveš), 2.1.6. Građevine posebne namjene od važnosti za Državu (20.) Postojeće građevine od važnosti za Državu su: - u općini Čepin-Lug, - u gradu Osijeku-Poligon C, Dom HV i Vrbik, - u gradu Belom Manastiru-Banska kosa i Vojarna "Beli Manastir", - u općini Draž-tt 165 Batina, - i općini Kneževi Vinogradi-tt 205 Trojnoš kod Zmajevca i tt 206 Kraljica kod Zmajevca, - u općini Erdut-tt 192 Čvorkovac kod Aljmaša, - u gradu Đakovu-Dračice, Gaj i Gašinci, - u općinama: Satnica Đakovačka, Levanjska Varoš, Drenje i Trnava, Gašinci, - u općini Gorjani-Gorjani, - u općini Dalj-Daljsko Brdo, - u gradu Našicama-Našice, Jezerac i Grabavica, - u općini Viljevo-Viljevo-Zmin. 2.2. GRAÐEVINE OD VAŽNOSTI ZA ŽUPANIJU 2.2.1. Prometne građevine od važnosti za Županiju (21.) Prometne građevine od važnosti za Županiju su: a) Cestovne građevine s pripadajućim objektima i uređajima: - županijske ceste, - nastavak ceste Ž 4084-aerodrom Osijek "Čepin"-cesta D7, - prelaganje ceste Ž 4090 na položaj istočno od Brešća na dionici D7-Brešće-L 4406 s nadvožnjakom iznad MP 13, - nova cesta s južne strane rasporedno-teretnog HŽ kolodvora "Brešće" na pravcu Ž 4090-Ankin Dvor-Ž 4086, - Carinski prijelaz Batina (SR Jugoslavija) – privremena kontrolna točka, - Granični prijelaz Erdut (SR Jugoslavija) – privremena kontrolna točka. b) Građevine biciklističkog prometa: - biciklistička staza državna granica s Republikom Mađarskom-Draž-Kneževi Vinogradi-Bilje-Osijek, - biciklistička staza duž obala Drave i Dunava. c) Željezničke građevine s pripadajućim objektima: - željeznička pruga prvog reda I 100 Dalj-Osijek-Varaždin, - željeznička pruga prvog reda I 109 Vinkovci-Osijek, - željeznička pruga drugog reda II 207 Našice-Nova Kapela, - željeznička pruga drugog reda II 209 Bizovac-Belišće, - međunarodni granični prijelaz kod Belog Manastira I kategorije, - međunarodni granični prijelaz kod Erduta-privremena kontrolna točka, - nova pruga na pravcu rasporedno-teretni kolodvor "Brešće"-Tvornica ulja "Čepin", - nova pruga Našice-Tvornica cementa Našice, - stalni međunarodni granični željeznički prijelaz GP Beli Manastir (R. Mađarska), - privremena kontrolna točka Erdut (SR Jugoslavija). d) Građevine riječnog prometa: - remontno brodogradilište (r.km 10-11-), - pristanište "Belišće", - pristanište "D. Miholjac", - marina "Zimska luka", - riječni granični prijelaz u Osijeku (Luka Drava) I kategorije. e) Građevine zračnog prometa: - letjelišta za poljoprivrednu avijaciju, - stalni međunarodni granični zračni prijelaz I kategorije Osijek. f) Poštanski kapaciteti: - postojeće Središte pošta Osijek, - planirano Poštansko središte razrade Osijek, - postojeće Operativne jedinice, - postojeći poštanski uredi, - planirani poštanski uredi. g) Telekomunikacijske građevine: - tranzitna telefonska centrala, - područne (pristupne) telefonske centrale, - magistralni svjetlovodni kabeli, - građevine javne pokretne telekomunikacijske mreže (GSM), - mjesne (UPS, UPM) telefonske centrale, - međunarodni svjetlovodni kabeli. 2.2.2. Energetske građevine od važnosti za Županiju (22.) Građevine za prijenos električne energije od važnosti za Županiju su: - KDV 110 kV TS Osijek 2-TS Osijek 4, - KDV 110 kV TS Osijek 3-TS Osijek 4, - DV 2x110 kV, priključak TS Osijek 4 na DV 110 kV Ernestinovo-Valpovo, - DV 2x110 kV, priključak TS Osijek 1 na DV 110 kV Ernestinovo-Našice, - DV 2x110 kV TS Ernestinovo-TS Osijek 2, - DV 2x110 kV TS Osijek 2-TS Nemetin (alternativa KDV), - DV 2x110 kV, priključak TS Osijek 5 na DV 110 kV Osijek-Beli Manastir, - DV 2x110 kV, priključak TS Darda na DV 110 kV Osijek-Beli Manastir (ovisi o širenju grada Osijeka na lijevoj obali Drave), - DV 2x110 kV TS Ernestinovo-TS Vinkovci, - DV 110 kV TS Ðakovo-TS Županja, - DV 2x110 kV, priključak TS Ðakovo 3 na DV 110 kV Ernestinovo-Ðakovo, - DV 2x110 kV, priključak TS Našice 2 na DV 110 kV Ðakovo-Našice, - DV 110 kV TS "Cementara" Zoljani-TS Požega 2, - DV 110 kV TS Donji Miholjac-TS Slatina, - DV 110 kV TE "Tanja" (alternativa TE Dalj)-TS Nemetin, - DV 110 kV TE "Tanja" (alternativa TE Dalj)-TS Vukovar, - DV 2x110 kV, priključak HE Donji Miholjac na DV 110 kV Donji Miholjac-Slatina, - KDV 2x110 kV HE Osijek-TS Osijek 4, - DV 2x110 kV, priključak TS Čepin na DV 110 kV Ernestinovo-Našice, - KDV 2x110 kV TS Osijek 3-EVP Osijek. (23.) Građevine za transformaciju električne energije u sustavu za prijenos električne energije od važnosti za Županiju su: - TS 110/20(10) kV Osijek 4, - TS 110/20(10) kV Nemetin, - TS 110/20(10) kV Osijek 5 (ovisno o širenju grada Osijeka na lijevoj obali Drave), - TS 110/20(10) kV Darda, - TS 110/20(10) Ðakovo 3 (alternativna lokacija uz postojeću TS 35/10 Ðakovo 1), - TS 110/35/20(10) kV Našice 2, - TS 110/20(10) kV Čepin, - EVP-Osijek. (24.) Građevine za distribuciju električne energije od važnosti za Županiju su 35 kV dalekovodi i trafostanice 35/20/(10) kV. - TS 35/20(10) kV Ðurđenovac, - DV 2x35 kV, priključak TS Ðurđenovac na DV 35 kV, - DV 35 kV TS Orlovnjak-TS Laslovo, - TS 35/20(10) kV Donji Miholjac 2, - KDV 35 kV Donji Miholjac 1-TS Donji Miholjac 2, - DV 35 kV TS Donji Miholjac 1-TS Čađavica, - KDV 35 kV Našice 1-TS Našice 2, - TS 35/20(10) kV Bolman, - TS 35/20(10) kV N. Osijek 1, - KDV TS N. Osijek 1-TS Osijek 5, - TS 35/20(10) kV N. Osijek 2, - KDV 35 kV TS N. Osijek 2-TS Osijek 5, - KDV 35 kV TS N. Osijek 1-TS N. Osijek 2, - TS 35/20(10) kV Višnjevac, - KDV 35 kV TS Višnjevac-TS Retfala. Elektroenergetska mreža na 20(10) kV naponskoj razini nije prikazana u kartografskim prikazima PPOBŽ, a u grafičkim prilozima planirani razvoj mreže na ovom naponskom nivou obuhvaća sljedeće: - rasklopište R II na lokaciji Uske njive. Duljina kabela Osijek 4 – R II, oko 0,7 km, - rasklopište R XIX Blok centar 2. duljina kabela Osijek 4 – R XIX oko 2,5 km, - rasklopište R XX Sv. L. Mandića kod "Slavonca". Duljina kabela Osijek 4 – RXX, oko 2,3 km, - rasklopište R XXI između Psunjske i Čvrsničke. Duljina kabela Osijek 4 – R XXI, oko 1,8 km, - rasklopište R XXII između Ilirske i Paradžikove. Duljina kabela Osijek 4 – R XXII, oko 2,1 km, - rasklopište R XXIII između Š. Petefija i Strossmayerove. Duljina kabela Osijek 4 – R XXIII, oko 1,8 km, - vod za Novu uljaru u Čepinu prema trasi obilaznice i lokacije tvornice, oko 6 km. 2.2.3. Vodnogospodarske građevine od važnosti za Županiju (25.) Vodnogospodarske građevine od važnosti za Županiju su: · Regulacijske građevine - sve građevine za obranu od poplava na unutarnjim vodotocima, retencije i akumulacije za obranu od poplava s prostorom za prihvaćanje vodnog vala zapremine manje od 5x106 m3 , - svi melioracijski kanali koji prolaze područjem više gradova/općina. · Građevine za korištenje voda - vodoopskrbni sustav Našice sa crpilištem "Velimirovac" (80 l/s), "Seona" (10 l/s) i Toplice (12 l/s) s uređajem za preradu vode "Velimirovac" (150 l/s) i vodospremnika (855 m3). Planira se proširenje kapaciteta crpilišta "Velimirovac" (dodatnih 130 l/s), - vodoopskrbni sustav Donji Miholjac sa crpilištem i preradom vode na crpilištu (40 l/s), te vodospremama (500 m3), i mogućnošću proširenja (dodatnih 150 m3), - vodoopskrbni sustav Valpovo i Belišća sa vodozahvatom na Dravi (Belišće 56 l/s) s uređajem za preradu sirove vode i crpilištem "Jarčevac" s instaliranim uređajem (pilot-projekt 15 l/s) za preradu vode s vodospremom (170 m3) i mogućnošću proširenja (440 l/s), - vodoopskrbni sustav Ðakovo sa crpilištima "Trslana" (80 l/s), "Pašin bunar" (14 l/s) i "Bazen" bez uređaja za preradu (kvaliteta vode na granici prema MDK) i vodospremama na crpilištu "Trslana" (3.400 m3), - vodoopskrbni sustav "Darda-Bilje" sa crpilištem "Mece" (80 l/s) s mogućnošću proširenja (dodatnih 80 l/s), - vodoopskrbni sustav Beli Manastir sa crpilištima Beli Manastir i Branjin Vrh (44 l/s) s vodospremom 1.500 m2, - planirana vodocrpilišta "Zlatna Greda" i "Topolje" moguće izdašnosti 500 odnosno 200 l/s. - Postojeći i planirani magistralni, transportni i spojni cjevovodi: Osijek-Čepin-Ðakovo, Osijek-Bijelo Brdo-Dalj-Erdut-Aljmaš, Osijek- Klisa, Osijek-Tenjski Antunovac-Ernestinovo-Laslovo, "Nebo Pustara" – crpilište "Jarčevac", "Nebo Pustara" – crpilište "Zlatna Greda", "Velimirovac" – Jelisavac-Koška-Topoline, Našice-Ðurđenovac-Feričanci, "Velimirovac" – Klokočevci-Milanovac, Našice-Markovci-Stipanovci-Podgorač, Ðurđenovac-Šaptinovci-Beljevina-Bokšić-Bokšić Lug, Beli Manastir-Darda-Kneževi Vinogradi, Prsten oko Banskog Brda, "Zlatna Greda" – prsten, Darda-Čeminac-Torjanci, Donji Miholjac-Rakitovica-Miholjački Poreč-Golinci-Radikovci, Rakitovica - "Velimirovac", Donji Miholjac-Sveti Ðurađ-Podravski Podgajci, Donji Miholjac-Ivanovo-Viljevo, Donji Miholjac-Gat, Spojni cjevovod na području Ðakova. - Sustavi i zahvati vode za navodnjavanje Mirkovci, Puškaš, Daljsko područje, Klisa, Krndija-Ðakovo, Branjevina i Rudine, Budimci, IPK Osijek. - Ribnjaci Ribnjaci površine od 200 – 500 ha. · Građevine za zaštitu voda Sustavi za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda - Ðakovo, - Našice, - Valpovo-Belišće-Bistrinci, - Donji Miholjac, - Beli Manastir, - Ðurđenovac. 2.2.4. Športsko-rekreacijske i turističke građevine i područja od važnosti za Županiju (26.) Turističke građevine i područja od važnosti za Županiju su: - područje Parka prirode "Kopački rit", utvrđeno aktom o zaštiti, - prijemni punkt "Mali Sakadaš" za ulaz u Park prirode "Kopački rit", - jahački centar/hipodrom-Ivandvor, - teniski centar-Ladimirevci, - centri za vodene športove-Borovik, Lapovac, - turističko-rekreacijska područja: rubna područja Parka prirode,"Kopački rit", Bizovačke toplice, Bilje, Zeleni otok-Batina, Ivandvor, jezero Lapovac II, potez Aljmaš-Erdut, jezero Borovik, Veliki ribnjak, Podpanj, rekreacijsko područje Drava i Športsko-rekreacijski centar Kneževi Vinogradi. 2.2.5. Ostale građevine od važnosti za Županiju (27.) Slobodna zona "Osijek". 2.3. GRAÐEVINE OBRANE (28.) Prostor od interesa za obranu određuje se u PPUO/G granicama vojnog kompleksa i građevinama, u suradnji s nadležnim tijelom obrane. Razgraničenjem treba odrediti vojni kompleks i građevine, te zaštitni pojas oko vojnih kompleksa. Zaštitni pojas je dio vojnog kompleksa koji se određuje ovisno o vrsti, namjeni i položaju građevina u prostoru. Iznimno od stavka 1. ove točke, pojedine lokacije mogu se prenamijeniti u PPUO/G uz postupak naveden u točki (31.) Odredaba. Nužno je uskladiti s potrebama obrane uvjete korištenja prostora: šumskih, poljoprivrednih i vodnih površina, površina za razvoj naselja, površina izvan naselja za izdvojene namjene i zaštićenih područja. (29.) Osnovna usmjerenja prostornog razvitka i uređenja prostora radi određivanja interesa obrane su: · usmjeriti prostorno-razvojne prioritete za zaštitu interesa obrane, · uskladiti potrebe osiguranja prostora od interesa za obranu s drugim korisnicima prostora, · odrediti prostorne elemente, smjernice i kriterije za utvrđivanje prostora i sustava od interesa za obranu. (30.) Za novu autocestu Republika Mađarska-Osijek-Ðakovo-Republika Bosna i Hercegovina potrebno je planirati i izgraditi dionicu u duljini 3 km kao uzletno-slijetnu stazu s priključcima prema prostorima za parkiranje aviona. Tijekom projektiranja autoceste Ministarstvo obrane će odrediti potrebne elemente za definiranje lokacije. (31.) U postupku definiranja namjene i načina korištenja prostora u PPUO/G obvezno je ugraditi zaštitne i pirotehničke zone vojnih kompleksa, a u postupku donošenja tih planove potrebno je od Ministarstva obrane ishoditi prethodnu suglasnost. (32.) U prostornim planovima užih područja obvezno je planirati mjere zaštite stanovništva od ratnih opasnosti u skladu s posebnim propisima.
Odredbe za provođenje prostornog plana Osječko-baranjske županije - drugi dio
|
|||||||||||||||
