NOVI PREGLED PROPISA Ugovori Banke Biljno zdravstvo Zdravstveno osiguranje Državne potpore Državni službenici Elektronička isprava Elektronička trgovina Elektronički mediji Financijsko osiguranje Gradnja Hrana Informacijska sigurnost Investicijski fondovi Izmjera i katastar Kazneni postupak Kazneni zakon Kemikalije Kreditne unije Kvaliteta zdravstvene zaštite Lijekovi Nasljeđivanje Obavljanje djelatnosti Obiteljski zakon Obrazovanje odraslih Obrt Obvezni odnosi (ZOO) Obvezno zdravstveno osiguranje Opći upravni postupak Oružje Osiguranje Osiguranje u prometu Ovrha - Ovršni zakon Parnični postupak Primjeri ugovora Porez na dobit Porez na dohodak Porez na kavu Posredovanje u prometu nekretnina Poticanje ulaganja Predmeti opće uporabe Prekršajni zakon Prijevoz - linijski Prijevoz opasnih tvari Prostorno uređenje i gradnja Rad - Zakon o radu Računovodstvo Revizija Stranci Sudovi Šport Šume Tajnost podataka Trgovačka društva Udomiteljstvo Udžbenici za školu Ugostiteljska djelatnost Umirovljenički fond Usluge u turizmu Veterinarstvo Volonterstvo Zabrane u zakonima Zakon o leasingu Zaštita bilja Zakon o radu Zaštita na radu Zaštita okoliša Zaštita potrošača Zaštita prirode Zaštita pučanstva Zaštita životinja Javna nabava NOVI PREGLED PROPISA
|
Odredbe za provođenje prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije 4.2. Uvjeti određivanja prostora građevina od važnosti za Državu i Županiju Članak 51. Građevine od važnosti za Državu određene su prema značaju pojedinog zahvata u prostoru zbog razvoja i zaštite cjelokupnog prostora Republike Hrvatske sukladno zakonu i posebnim propisima. Građevine od važnosti za Županiju određuju se i prema značaju pojedinog zahvata u prostoru zbog razvoja i zaštite prostora pojedinog djela ili cjelovitog prostora Splitsko dalmatinske županije. Prostori građevina koje su od važnosti za Državu i Županiju određuju se namjenom prostora građevinskih područja, koridorima, lokacijama, aktima državnih tijela i kriterijima PPSDŽ sadržanim u kartografskim prikazima u grafičkom dijelu PPSDŽ i tekstualnom dijelu ove Odluke. 4.2.1. Građevine od važnosti za Državu Članak 52. Prema Uredbi o određivanju građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku, Planom se određuju sljedeće građevine od važnosti za Državu koje se nalaze na području Splitsko-dalmatinske županije: Prometne građevine Cestovne građevine- državne ceste Državne ceste Broj ceste Opis ceste Duljina km Širina m Jadranska autocesta - (Jonski pravac) Zagreb- (Rijeka) - Bosiljevo- Zadar - Spli - Dubrovnik 138,50 28,00 1 GP Macelj (gr. R. Slov.) - Zagreb - Karlovac- Gračac - Knin - Brnaze - Split (D 8) 66,27 7,00 8 GP Pasjak (gr. R. Slov.) - Šapjane - Rijeka - Zadar -Split-GP Klek ( gr. R BiH)- GP Zaton Doli (gr. R BiH)-Dubrovnik - GP Karasovići (gr.R. J.) 141,46 7,00 39 GP Aržano (gr. R. BiH) - Cista Provo - Dubci (D 8) 36,67 7,00 56 Islam Latinski (D 8) - Smilčić - Benkovac - Skradin - Drniš - Sinj (D 1) 28,78 7,00 58 Šibenik (D 8) - Boraja - Trogir (D 8) 20,49 7,00 60 Brnaze (D 1) - Cista Provo - Imotski - GP Vinjani Gornji (gr. R. BiH) 69,26 7,00 62 Dugopolje (D 1) - Šestanovac - Zagvozd - Vrgorac - Kula Norinska - Metković (D 9) 95,02 7,00 111 Maslinica - Grohote - Stomorska 18,03 7,00 112 Rogač (trajekt) - D 111 1,71 7,00 113 Supetar - Nerežišće - Sumartin (trajekt) 39,76 7,00 114 Nerežišće (D 113) - Milna 14,49 7,00 115 G. Humac (D 113) - Bol 11,11 7,00 116 Vira (trajekt) - Hvar - Starigrad (trajekt) - Sućuraj 83,91 7,00 117 Komiža - Podhum - Vis 19,68 7,00 126 Trogir (D 315)-Arbanija-Slatine 7,60 7,00 219 Sinj (D 1) - GP Obrovac Sinjski (gr. R. BiH) 17,79 7,00 220 Trilj (D 60) - GP Kamensko (gr. R. BiH) 23,56 7,00 221 Imotski (D 60)-GP Vinjani Donji (gr. R BiH) 5,20 7,00 315 Trogir (D 126)-D 409 2,70 7,00 409 D 8 - zračna luka "Resnik" 3,29 7,00 410 Split (D 8) - trajektna luka Split 5,60 7,00 411 Makarska (D 8) - trajektna luka 3,90 7,00 412 Drvenik (D 8) - trajekt 1,23 7,00 511 Klis (D 1) - Muć (D 56) 16,20 7,00 512 Makarska (D 8) - Ravča (D 62) 30,62 7,00 Ukupno kilometara: (postojećih) 764,37 Tablica 4.5:Popis državnih cesta na području Splitsko-dalmatinske županije Međunarodni cestovni granični prijelazi Stalni cestovni međunarodni granični prijelazi I kategorije su: 1. U mjestu Kamensko i 2. U mjestu Vinjani Donji. Granični cestovni prijelaz II kategorije: 1. U mjestu Vinjani Gornji. Željezničke građevine s pripadajućim objektima 1. Magistralne željezničke pruge: Šifra pruge Naziv pruge Građevinska dužina pruge ( km ) Jadranska željeznica- dionica Zadar-Šibenik-Split 125,550 MP 11 B Knin-Split 106,838 Tablica 4.6: Magistralne željezničke pruge 2. Željezničke postaje: - Kaštel Stari - Split Kopilica - planirana - Primorski Dolac - planirana Zrakoplovne građevine a) Zračne luke 1. Zračna luka Split - Kaštela (sukladno razvojnom programu zračne luke od srpnja 1999.). 2. Zračna luka Brač. b) Helidromi-interventni Postojeći: 1. Drvenik Veli, 2. Drvenik Mali, 3. Šolta, 4. Brač (2), 5. Hvar (3). Planirani: 1. Hvar-Nerežišća 2. Brač-Jelsa Pomorske građevine Morska luka otvorena za međunarodni promet: 1. luka Split. Morska luka za potrebe državnih tijela: 1. luka Supetar, 2. luka Stari Grad, 3. luka Drvenik, 4. luka Hvar, 5. luka Sućuraj i 6. luka Vis. Ribarske luke 1. Komiža 2. Seget Energetske građevine Hidroelektrana Snaga (MW) Peruča 41,6 Orlovac 237,0 Đale 40,8 Zakučac 486,0 Kraljevica 57,8 Tablica 4.7: Hidroelektrane instalirane snage 20 MW i veće Dalekovod, transformatorsko i rasklopno postrojenje napona 110 kV i višeg Dalekovodi: D 202 TS Mostar - HE Zakučac, D 257 HE Zakučac - TS Bilice, D 276 HE Zakučac - TS Konjsko, D 271/1 TS Konjsko - TS Bilice 1, D 271/2 TS Konjsko - TS Bilice 2, D 272/1 HE Orlovac - TS Konjsko 1 i D 272/2 HE Orlovac - TS Konjsko 2. DV 400 kV Mostar – Konjsko DV 400 kV Konjsko - RHE Velebit DV 2 x 220 kV Konjsko – Bilice DV 2 x 220 kV Orlovac – Konjsko DV 2 x 220 kV Konjsko - Vrboran DV 220 kV Konjsko – Brinje DV 220 kV Mostar – Zakučac DV 220 kV Zakučac – Bilice DV 220 kV Zakučac – Konjsko DV 2 x 110 kV Meterize – Vrboran DV 2 x 110 kV Dujmovača - Vrboran/Meterize DV 2 x 110 kV HE Kraljevac – Kraljevac I DV 2 x 110 kV Konjsko – Kaštela DV 2 x 110 kV Zakučac – Meterize DV 2 x 110 kV Kraljevac – Zakučac DV 2 x 110 kV Kaštela – Trogir DV 2 x 110 kV Vrboran - Sučidar s otcjepom za TS Visoka (Split 3) DV 110 kV Bilice – Trogir DV 110 kV Peruća – Sinj DV 110 kV Peruća – Buško Blato DV 110 kV Kraljevac – Buško Blato DV 110 kV Zakučac – Meterize III DV 110 kV Kraljevac - Makarska DV 110 kV Grude – Imotski DV 110 kV Zakučac – Dugi Rat I DV 110 kV Zakučac – Dugi Rat II DV 110 kV Sinj – Meterize DV 110 kV Đale – Konjsko DV 110 kV Opuzen – Ploče – Makarska DV 110 kV Kraljevac – Imotski DV 110 kV Dugi Rat – Nerežišća I DV 110 kV Dugi Rat – Nerežišća II DV 110 kV Stari Grad – Blato DV 110 kV Nerežišće – Stari Grad DV 110 kV Ljubuški – Vrgorac DV 110 kV Klis Grlo – Konjsko Trafostanice: TS 400/220/110 kV Konjsko TS 110/35/10 kV Dugi Rat TS 110/35 kV Meterize TS 110/35 kV Kraljevac TS 110/35 kV Sučidar TS 110/35 kV Kaštela TS 110/35 kV Stari Grad TS 110/35 kV Vrboran TS 110/35 kV Imotski TS 110/35 kV Sinj TS 110/35 kV Trogir TS 110/35 kV Nerežišća TS 110/35 kV Makarska TS 110/20(10) kV Visoka (Split 3) KS Pujanke KS Dugi Rat KS Postira KS Lozna Mala KS Slatina KS Travna KS Medvedbad Vodne građevine Regulacijske i zaštitne građevine: Naziv vodotoka Država Dionica vodotoka od-do u km Dužina vodotoka Dužina nasipa 1. Sustav Baćinska jezera-Trebižat BiH 33.45 a) Matica Vrgorska 0+000-23+900 23,90 b) Matica Rastoka 0+000-7+250 7,25 c) Lateralni kanal 0+000-2+300 2,30 2. Sustav Trebižat-Vrljika-Ričica BiH 24,65 a) Vrlika 5+575-16+501 10,93 b) Sija 0+000-7+224 7,22 1,70 c) Suvaja 0+000-6+500 6,5 8,48 Tablica 4.8: Građevine na međudržavnim vodama Red br. Naziv vodotoka Dionica vodotoka (od km do km) Dužina vodotoka (km) Dužina nasipa (km) 1. rijeka Cetina 0+000-76+243 76,243 24,21 2. rijeka Ruda 0+00-8+550 8,550 6,50 Tablica 4.9: Građevine na vodotoku od državnog interesa Red br. Naziv Naziv vodotoka Dužina nasipa (km) Opći volumen 106 m3 Namjena 1. retencija ”Prološka” Suvaja-Sija 1,15 11,40 -obrana od poplava 2. akumulacija “Ričice” Ričica 0,20 33,10 -natapanje -obrana od poplava 3. akumulacija “Peruča” Cetina 0,45 565,00 -HE -obrana od poplava Tablica 4.10: Retencije i akumulacije za obranu od poplava Red. br. Naziv Dionica vodotoka(od km do km) Dužina vodotoka (km) Dužina nasipa 1. Desni lateralni kanal Sinjskog polja 0+000-15+052 15,05 15,05 2. Gornji lateralni kanal Sinjskog polja 0+000-5+200 5,20 5,20 3. Glavni vodosprovodnik Imotsko-Bekrijskog polja, dužine 3,20 novog kanala i 9,5 km starog natapnog kanala Tablica 4.11: Lateralni kanali i druge građevine za zaštitu od poplava, natapni kanali Građevine za melioracijsku odvodnju Melioracijski sustav Sinjskog polja uz uvažavanje kriterija biološke raznolikosti: - glavni odvodni kanal Sinjskog polja u dužini oko 10,20 km s ispusnom ustavom na kraju, - detaljna kanalska mreža, - putna mreža s većim brojem mostova na kanalima, - crpna stanica Trilj s ustavom i trafostanicom i - crpna stanica Vedrine s ustavom i trafostanicom. Građevine za korištenja voda Vodoopskrbni sustav: 1. Vodoopskrbni sustav Omiš-Brač- Hvar- Vis-Šolta, 2. Vodoopskrbni sustav Split - Solin- Kaštala -Trogir, 3. Vodoopskrbni sustav Sinj i 4. Vodoopskrbni sustav Makarskog primorja. Retencija i akumulacija za korištenje voda za vodoopskrbu: - bazen Prančevići za potrebe regionalnog vodovoda Omiš, Brač, Hvar i Šolta. Akumulacija hidroelektrane: - akumulacija Peruča ( zapremnine 540 mil. m3), - akumulacija Đale ( zapremnine 4,66 mil. m3) - akumulacija Đale ( zapremnine 6,8 mil. m3). Pastrvski ribnjaci: - Trnovača ( Ruda ), - Ritterman ( Jadro ), - Peruča i - Stara mlinica ( Grab ). Građevine za zaštitu voda Sustavi za odvodnju otpadnih voda: a) Sustav za odvodnju otpadnih voda kapaciteta većeg od 100 000 ES: - Sustav za odvodnju otpadnih voda grada Splita i grada Solina; - Sustav za odvodnju otpadnih voda gradova Kaštela i Trogira, općina Seget ( priobalni dio) i Okrug, te područja naselja Slatine ( dijela grada Splita); i - Sustav odvodnje otpadnih voda grada Makarske. b) Projektom EKO Kaštelanski zaljev (planirano u realizaciji) predviđeno je rješenje odvodnje: - Otpadnih voda Splita, Solina, Kaštela i Trogira, tako da će se izgraditi dva sustava odvodnje otpadnih voda: Jedan sakuplja sve otpadne vode gradova Split i Solin te dijela naselja Kaštel Sućurac, drugi sakuplja otpadne vode naselja Kaštela, Trogira i naselja na otoku Čiovo. Kanalizacijski sustav Split - Solin sastoji se od niza objekata, preljevnih građevina, crpnih stanica, tlačnih cjevovoda i hidrotehničkog tunela, kojim se otpadne vode dovode na uređaj za pročišćavanje "Stupe", a zatim podmorskim ispustom disponiraju u more Bračkog kanala. Za kanalizacijski sustav Kaštela - Trogir predviđena je izgradnja niza objekata, crpnih stanica,uređaja za pročišćavanje, hidrotehničkog tunela na otoku Čiovu, te podmorskog ispusta u more Splitskog kanala. Kanalizacijski sustavi predviđeni projektom EKO Kaštelanski zaljev moraju svojim sustavima pročišćavanja osigurati razinu pročišćavanja u skladu s međunarodnim standardima, kako ne bi došlo do toga da se provedbom projekta bitno ugrozi kvaliteta mora i živog svijeta podmorja u zapadnom dijelu Bračkog kanala te Splitskog kanala u cjelini. Na taj način će se disponiranjem otpadnih voda, nakon pročišćavanja, u more Splitskog i Bračkog kanala, spriječiti daljnje pogoršanje kvalitete mora Kaštelanskog zaljeva, jednog od najugroženijih akvatorija na području Županije. Dokumentacija za izgradnju sustava u okviru projekta EKO Kaštelanski zaljev ishodit će se na temelju ovog Plana po pribavljenoj Zakonom propisanoj dokumentaciji i Zakonom propisanom postupku. Proizvodne građevine Gradnja i održavanje brodova: - Brodosplit . Brodogradilište d.o.o.- Split i - Trogir Brodogradilišta d.d. - Trogir. Proizvodnja metala i proizvoda od metala: - Željezara Split d.d. - Kaštela i - Dalmacija d.d. - Dugi Rat. Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda: - Dalmacijacement d.d. - Kaštela i - Dalmacija d.d. -Dugi Rad. Građevine za proizvodnju i transport nafte i plina: - INA d.d. - Zagreb - Solin i - Magistralni plinovod (Planirano ). Proizvodnja kemijskih proizvoda: - Adravinil d.d. - Kaštela. Slobodne carinske zone Postojeće: - Smokovik, - Sinj -Kukuzovac, Trnovača, Dalmatinka, IPK, - Klis, - Postira, - Trilj-Strmen Dolac, - Nerežišće, i - Vrlika-Dalmatinka. Planirane: - Kaštela, - Selca, - Dugi Rat, - Imotski, - Pučišća, - Split, - Šestanovac-Tang, - Muć - Komiža, - Vis, i - Vrgorac-zadružni domovi i L-TEX. Rudno blago Rudnici, tupinolomi, kamenolomi, sadrolomi, područja na kojima se vadi pijesak (pjeskokopi), šljunak (šljunčare), eksploatira nafta i plin i drugo s rudarskim građevinama i rudarskim postrojenjima. Zdravstvene građevine - Klinički centar Split. Športske građevine Kompleks športskih objekata: - "Poljud" (Grad Split) i - SC GRIPE (Grad Split). Igralište za golf: Planirana: - Sinj, Potencijalna: - Stobreč (Grad Split) i - Selca (otok Brač). Turističke i ugostiteljske građevine Nautičko-turistički centar i marina kapaciteta 200 vezova i većeg: - ACI marina Split. Građevine za postupanje s otpadom Na području Splitsko-dalmatinske županije nema građevina za obradu, skladištenje i odlaganje opasnog otpada. - Županijski centar za gospodarenje otpadom (planirano). Građevine na zaštićenom području Zaštićeni dijelovi prirode Građevina u posebnom rezervatu: - Ihtiološki rezervati Jadro i Vrljika - u oba rezervata u izvorišnim dijelovima postoje vodoopskrbni sustavi. Građevine i kompleksi za potrebe obrane Prostor od interesa za obranu određuje se granicama kompleksa i građevinama, u suradnji sa nadležnim tijelom obrane. Razgraničenjem treba odrediti prostor od interesa obrane i zaštitni pojas ovisno o vrsti, namjeni i položaju u prostoru, kod izrade PPUO/G. Isto se odnosi i na usklađenje korištenja prostora: šumskih, poljoprivrednih i vodnih površina, površina za razvoj naselja, izvan naselja za izdvojene namjene i zaštićenih područja. Split Vojarna Dračevac; Vojarna sv. Nikola, Rt Marjan; Žrnovnica; Galija Kaštela Brižine Trogir Vojarna Divulje Sinj Vojarna "Petar Berislavić", Kukuzovac Omiš Kuk - 1 Otok Vis Vojarna Smokovo; Smokovo polje ; Hum (MG - 409); Parja (objekt UP-P); Rt Stupište Tablica 4.12: Lokacije posebne namjene u Gradovima-trajno perspektivne Klis (ex općina Solin) sv. Luka, Kozjak Brela Kuk - 0 Otok Šolta Stračinska (MV - 1 i MV - 2) Otok Brač Uvale: Lučice MV; Smrka; Maslinova; Krušica; i Povlja Tablica 4.13: Lokacije posebne namjene u Općinama-trajno perspektivne Osnovna usmjerenja prostornog razvitka i uređenja radi određivanja interesa obrane su: Usmjeriti prostorno-razvojne prioritete za zaštitu interesa obrane; Uskladiti potrebe osiguranja prostora od interesa za obranu s drugim korisnicima prostora; Odrediti prostorne elemente, smjernice i kriterije za utvrđivanje prostora i sustava od interesa za obranu. Pojedine lokacije mogu se prenamijeniti u površine naselja, površine izvan naselja za izdvojene namjene ili druge namjene, uz suglasnost nadležnog tijela obrane. U postupku donošenja prostornog plana uređenja općine/grada potrebno je ishoditi mišljenje ili suglasnost (za one koje sadrže lokacije posebne namjene iskazane u naprijed navedenim tablicama) nadležnog tijela obrane. 4.2.2. Građevine od važnosti za Županiju Članak 53. Planom se određuju sljedeće građevine i zahvati od važnosti za Županiju: Prometne građevine Cestovne građevine Županijske ceste ŽUPANIJSKE CESTE Broj ceste Opis ceste Duljina (km) Širina (m) 6082 Siverić (D33) - Vrlika - Ježević - Bajagić - Otok - Grab - D220 63.80 6.00 6091 D33 - Danilo Gornje - Sitno Donje - Prgomet - Plano - D8 24.70 6.00 6098 D56 - Kladnice - Kaštel Stari (Ž6137) 28.51 6.00 6099 D56 - Crivac 2.27 6.00 6100 Ž6082 - Maovice 1.55 6.00 6101 Otišić - D1 7.78 6.00 6102 D1 - Potravlje 1.13 6.00 6103 Satrić - D1 3.58 6.00 6104 G.Bitelić - Ž6082 1.70 6.00 6105 Hrvace (D1) - Rumin (Ž6082) 2.59 6.00 6110 Unešić (Ž6092) - Sitno (Ž6091) 3.32 6.00 6111 Primorski Dolac - Ž6091 6.20 6.00 6112 Kladnice (Ž6098) - Prgomet - Prapatnica (D58) 18.55 6.00 6114 Nisko - Brštanovo - D511 10.79 6.00 6115 Ž6098 - Lećevica - Korušce - Konjsko - D511 17.35 6.00 6116 D511 - Neorić 2.79 6.00 6117 Karakašica (D1) - Lučane - D56 5.90 6.00 6118 Karakašica (D1) - Čitluk - Jasensko 3.14 6.00 6119 Sičane - D1 3.53 6.00 6120 Kraj - D1 0.83 6.00 6121 D1 - Prisoje - Ž6146 3.83 6.00 6122 D219 - Gljev 4.46 6.00 6123 Otok (Ž6082) - Ruda 4.31 6.00 6124 D60 - Vojnić Sinjski 2.32 6.00 6125 Voštane - D220 5.51 6.00 6129 Blizna Donja - Bristivica - D58 10.18 6.00 6130 Blizna Donja (Ž6129)- Mitlo - Gustirna - Marina - Vinišće 18.70 6.00 6131 Poljica (D8) - Vrsine 1.53 6.00 6132 D8 - Sorići - Seget Donji (Ž6133) 3.09 6.00 6133 Seget Donji (D8) - Trogir - (D315) 5.02 6.00 6134 Trogir (D126) - Okrug Gornji 3.68 6.00 6136 D126-Žedno-Okrug Gornji 4.30 6.00 6137 D409 - Kaštela - D8 15.42 6.00 6138 Vranjic - Ž6139 1.73 6.00 6139 Solin (D8) - Split: Solinska - Put Supavla - Zrinsko-Frankopanska - Kaštelanska - Tunel 8.59 6.00 6140 Split: Ž6141 - Domovinskog rata - D8 3.01 6.00 6141 Split: Ž6139 - Hrvatske mornarice - Slobode - D410 2.41 6.00 6142 Solin (D8) - Mravinci - Tugare - Gata - Blato na Cetini (D62) 39.95 6.00 6143 Kamen - Šine (D8) 1.35 6.00 6144 TTTS - Stobreč (D8) 0.78 6.00 6145 D1 - Dugopolje 3.10 6.00 6146 D62 - Krušvar 2.65 6.00 6147 D62 - Liska - Donji Dolac 8.22 6.00 6148 Trilj (D60) - Bisko (D62) 7.56 6.00 6149 Trilj (D220) - Strmec Dolac - Ugljane (D60) 6.22 6.00 6150 Ugljane (D60) - Blato na Cetini (D62) 14.18 6.00 6151 Ž6150 - Nova Sela - D62 2.85 6.00 6152 D62 - Srijane 1.72 6.00 6153 Dobranje - D60 5.15 6.00 6154 G.Tijarica - D39 3.18 6.00 6155 Aržano (D39) - Studenci - Lovreć (D60) 17.37 6.00 6156 G.P.Cera (gran. R.BIH) - Ričice - Imotski (D60) 17.40 6.00 6157 Studenci (Ž6155) - D.Proložac - Glavina D. (D60) 19.39 6.00 6158 Nečujam - D111 3.50 6.00 6159 Sutivan - Ž6188 0.33 6.00 6160 T.L. "Kaktus" - Ž6188 0.98 6.00 6161 Supetar (D113) - Postira - Pučišća (Ž6193) 23.50 6.00 6162 Podstrana - D8 2.43 6.00 6163 Srinjine (Ž6142) - Sitno - Dubrava 8.98 6.00 6164 Postira (Ž6161) - Dol 2.65 6.00 6165 Gata (Ž6142) - Omiš (D8) 5.93 6.00 6166 Omiš (D8) - Kučiće - Slime - D39 24.09 6.00 6167 D8 - Lokva - Mimice - Marušići (D8) 11.26 6.00 6168 Lokva (Ž6167) - D8 1.90 6.00 6169 Ž6142 - Kostanje 3.16 6.00 6170 Podgrađe - Ž6166 2.18 6.00 6171 D62 - Kreševo-Katuni-D39 7.80 6.00 6172 Šestanovac(D39) - Žeževica 1.40 6.00 6173 Lovreć (D60) - Opanci 1.18 6.00 6174 Dolića Draga - Ž6157 3.86 6.00 6175 Postranje - Ž6157 0.89 6.00 6176 Prološko Blato - D.Proložac (Ž6157) 2.13 6.00 6177 Lokvičić - Kljenovac (D60) 2.50 6.00 6178 D60 - Medovdolac - Dobrinče - Ž6180 10.98 6.00 6179 Rastovac - Zagvozd (D62) 3.11 6.00 6180 Zagvozd (D62) - Poljica - Grubine (D60) 11.20 6.00 6181 Šumet - Kamenmost (D60) 4.41 6.00 6182 Kamenmost (D60) - Zmijavci - Runović - granica R. BiH 11.34 6.00 6183 Grubine (D60) - Ivanbegovina 1.70 6.00 6184 Gornji Proložac - Ž6156 1.20 6.00 6185 Gornji Vinjani - D60 3.01 6.00 6186 Kamenmost (D60) - G.Podbablje 5.22 6.00 6187 Drum - Hršćevani (Ž6186) 1.42 6.00 6188 Ložišća (D114) - Supetar (D113) 12.74 6.00 6189 Škrip - Nerežišća (D113) 3.76 6.00 6190 D113 - Vidova Gora 6.07 6.00 6191 Zlatni Rat - Bol (D115) 2.96 6.00 6192 Zračna luka "Brač" - D115 2.65 6.00 6193 Pučišća (Ž6161) - Pražnica (D113) 6.65 6.00 6194 Povlja - Selca (D113) 5.40 6.00 6195 Brela: D8 - T.L. "Maestral" 1.32 6.00 6196 Veliko Brdo - D8 1.82 6.00 6197 Makarska: D411 - D8 1.77 6.00 6198 D512 - Podgora (D8) 5.13 6.00 6199 D62 - Kozica - Šošići - D512 11.04 6.00 6200 Ž6182 - Slivno 9.00 6.00 6201 Poljica Kozička - Stilja - Prapatnice - Vrgorac (D62) 18.97 6.00 6202 T.L. "Arkada" - Stari Grad - D116 3.14 6.00 6203 Uvala M.Garška - D116 1.69 6.00 6204 Dol - Vrbanj (Ž6206) 3.12 6.00 6205 Vrboska - D116 3.69 6.00 6206 D116 - Vrbanj - Svirče 2.74 6.00 6207 Katezi - Vrgorac (D62) 2.75 6.00 6208 Vrgorac (D62) - Staševica - D513 10.71 6.00 6209 Ž6201 - Banja - Orah - (gr. R. BiH) 7.35 6.00 6210 Podprolog - Veliki Prolog (D62) 1.63 6.00 6211 Ž6208 - Dusina - Otrić Seoci - D513 6.32 6.00 6212 Komiža (D117) - D117 9.93 6.00 6252 Hvar (D116)-Brusje-Stari Grad (D116) 18.3 6.00 6253 Klis (D511)-Solin (D8) 8 6.00 Ukupno kilometara: 792.06 Tablica 4.14: Županijske ceste na području Splitsko-dalmatinske županije Brza cesta Trogir-Omiš - dokumentacija za građenje ove ceste temeljit će se na ovom Planu. Tunel «Sv. Ilija-Biokovo» - dokumentacija za građenje tunela ishodit će se na temelju ovog Plana po pribavljenoj Zakonom propisanoj dokumentaciji i Zakonom propisanom postupku. Građevine zračnog prometa Zračne luke: - Male zračne luke (planirane): Hvar, Vis, Šestanovac - Zračno pristanište Sinj. Pomorske građevine a) Brodogradilišta: Sumartin i Solin - Vranjic. b) Luke nautičkog turizma-marine: Vrboska, Hvar, Trogir, Marina, Podstrana, Milna, Tučepi i Split. c) Luke otvorene za javni promet-pristajanje brodova: 1. Kaštel Sućurac - "Adriavinil", Kaštel Sućurac - Centar i Kaštel Sućurac - Tvornica "Sv. Juraj"; 2. Solin - Vranjic - "Salonit" i - "Prerada". d) Luke otvorene za javni promet: Vis, Sućuraj, Stari Grad, Hvar, Supetar i Gradac - Drvenik. e) Servisna baza za opremu i uređenje manjih plovila: Split. f) Športsko - rekreativne luke: Komiža, Vis (Rukavac, Mala Grška, Križna luka), Jelsa, Stari grad, Stomorska, Rogač, Povlja, Pućišća, Postira, Splitska, Supetar, Mirca, Sutivan, Bobovišća, Milna, Okrug (Luka i Kava,Okrug gornji), Trogir - Čiovo, Split - Slatine, Marina, Seget (Vranjica, Seget Donji), Trogir, Kaštel Novi, Kaštel Gomilica, Split: - Luka Poljud: - sjeverni dio Spinutsko-poljudske uvale - MŠC Lora sa Jedra Mladosti, - istočni dio Spinutsko - poljudske uvale: "Mornar", "Poljud", "Marjan", - južni dio Spinutsko- poljudske uvale - lučice "Spinut",, "Split", - Uvala Zvončac, - Gradska Luka, - Uvala Zenta, - Split Stobreč, Podstrana - Strožanac, Dugi Rat: - Bajnice (Jesenice), - Krilo (Jesenice), - Suhi potok (Jesenice), - Supetar (Jesenice), - Dugi Rat, - Duće Luka, Omiš - Lokva Rogoznica, Brela, Baška Voda, Makarska, Tučepi, Podgora - Čaklje, Drašnice i Živogošće. g) Trgovačko - industrijske luke: Milna i Dugi Rat. Energetske građevine Transformatorske stanice: a) TS 35 kV: KK stenjalo, Vis, - TS 35/10 Hvar, - KK 35 Kv Orlovac, Trilj, Đale, Sinj 1, Sinj 2, Pućišća, Bol, Postira, Ravnice, Omiš, Vrlika, Brižine, Sveti Kajo, Marina, Čiovo, Trogir, Divulje, Kaštela, Sv. Juraj, Dujmovača, Brodogradilište, Dobri, Majdan, Klis, Milna, Okrug g-3 (Mavarčica), Gripe, Murvica, Miljevac, Vrgorac, - TS 35/10 Brist, Ruda, Medov Dolac 1 (Centar), Medov Dolac, Imotski, Kraljevac, Podgora, Makarska, KK Smočiguzica, Grohote, Prančevići, Muć i RS Dicmo. b) TS 110/35 : Visoka, Vrgorac, Vrboran, Imotski, Kaštela 1, Sučidar, Trogir, Meterize, Sinj, Makarska, Kraljevac, Nerežišća, Stari Grad, Dugi Rat i Dujmovača. Vjetroelektrane Vodne građevine Građevine za vodoopskrbu: - Vodovodni sustav Imotski, - Vodovodni sustav Vrgorac, - Vodovodni sustav Vrlika, - Vodoopskrbni sustav Ruda - CS Ruda sadašnje stanje 260 I/s, konačno stanje 540 I/s (prelazi u građevine od državnog značaja), - Vodoopskrbni sustav Omiš – Brač – Hvar - Šolta – Vis sadašnje stanje 500 I/s, konačno stanje 970 I/s (prelazi u građevine od državnog značaja) i - Vodoopskrbni sustav - grupni vodovod Imotski - CS "Opačac", 225 I/s. Građevine sustava odvodnje Pod tim građevinama podrazumijevaju se građevine i instalacije sustava odvodnje, pročišćavanja i ispuštanja otpadnih voda kapaciteta 10.000 ES do 100.000 ES i sustavi odvodnje u "osjetljivom" i "vrlo osjetljivom području" i u zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće. Sustavi iznad 10.000 ES: - Sustav odvodnje otpadnih voda Makarske, - Sustav odvodnje otpadnih voda Omiša, - Sustav odvodnje otpadnih voda Imotskog, - Sustav odvodnje otpadnih voda Starigrad - Vrbovska - Jelsa, - Sustav odvodnje otpadnih voda Sinj i - Sustav odvodnje otpadnih voda grada Visa. Sustavi u osjetljivom području: - Sustav odvodnje otpadnih voda Dugopolja - II zona sanitarne zaštite izvorišta Jadro, - Sustav odvodnje otpadnih voda splitske zagore (Neorić -Prugovo- Muć), naselja se nalaze na području IIa i IIb zone sanitarne zaštite izvorišta Jadro i - Sustav odvodnje otpadnih voda Prološca. Kao rješenje odvodnje predložena je izgradnja više lokalnih kanalizacijskih sustava: - Sustav Muć (ES 3.000), - Sustav Prugovo (ES 1.000), - Sustav Brštanovo (ES 1.300), - Sustav Crivac (ES 1.000), - Sustav Sutina (ES 800), - Sustav odvodnje otpadnih voda Vrgorac - II zona sanitarne zaštite izvorišta Butina, - Sustav odvodnje otpadnih voda Vrlike zaštita rijeke Cetine, nizvodno je površinski vodozahvat i - Sustav odvodnje otpadnih voda Trilja, zaštita rijeke Cetine, nizvodno je površinski vodozahvat. Zahvati voda: Naziv izvorišta Minimalna izdašnost (l/s) Tip vodozahvata Instalirani kapacitet (l/s) Godina izgradnje Vukovića vrelo 120 K 38 1984.g. Mala Ruda 800 P 2x120 i 1x120 (rez.)360 1972.g. Kosinac 100 K 2x50 i 1x50 (rez.)150 1910.g. Jadro 4700 K 2500 prije 1700.g. Rimski bunar 60 P 60 1996.g. Zagrad (Omiš) 630 V 630 (80 l za potrebe omiškog vodovoda) 1966.g. Kraljevac (Makarska) 650 V 650 1966.g. Opačac 1500 K 130 1912.g. Vrutak (Makarska) 10 K 10 533.g. Orašje (Tučepi) 10 K 10 1962.g. Vrutak (Podgora), Grebice (Podgora) 10 K 10 1962.g. 1931.g. Korita (Vis), Pištica (Vis) 275 P 40 1996.g. 1957.g. V. Banja 146 K 50 1987.g. Butina 1360 K 1971.g. Hvar (Jelsa Libora) 51 P 100 1956.g. Studenci 10279 4818 Tablica 4.15: Zahvati izvorskih, površinskih i podzemnih voda na području Županije K - izvorska voda P - podzemna voda Regulacijske i zaštitne građevine: - regulacijske i zaštitne vodne građevine na lokalnim vodama (stalni vodotoci, bujice, odvodni kanali, retencije i dr.), - građevine za obranu od poplava na lokalnim vodama i - građevine za zaštitu od erozija i bujica koje poboljšavaju postojeći režim voda područja Županije (ustave, brane, stepenice, pregrade, izgrađene kinete, zidovi i dr.). Građevine za postupanje otpadom: - Županijski centar za gospodarenje otpadom i - Sabirne i reciklažne stanice sustava gospodarenja otpadom. 4.3. Uvjeti smještaja gospodarskih sadržaja u prostoru Članak 54. Prostornim planom Splitsko - dalmatinske županije se određuju gospodarski sadržaji sljedećih djelatnosti: 1. Šumarstvo; 2. Poljoprivreda i stočarstvo; 3. Ribarstvo i marikultura; 4. Turizam; 5. Rudarske građevine i postrojenja za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina i 6. Ostale gospodarske djelatnosti Temeljem utvrđenih načela, uvjeta i mjera PPSDŽ i ove Odluke Prostornim planom uređenja Općine i Grada detaljnije se utvrđuju određivanja namjene i uvjeta smještaja pojedinih gospodarskih sadržaja u prostoru. 4.3.1. Šumarstvo Članak 55. U Prostornom planu uređenja Općine i Grada šumske površine razgraničuju se po namjeni na: 1. Gospodarske šume - namijenjene prvenstveno za proizvodnju drva i drugih šumskih proizvoda; 2. Zaštitne šume - namijenjene u funkciji zaštite zemljišta, erozivnih područja, voda i vodotokova, prometnica, gospodarskih i drugih građevina i naselja; i 3. Šume posebne namjene: - namijenjene znanstvenim istraživanjima, nastavnim potrebama i proizvodnji šumskog sjemena, - šume unutar područja zaštite prirodne baštine, - šume namijenjene potrebama obrane, - šume namijenjene za odmor i rekreaciju i - šume krajobrazne vrijednosti. Prostornim planom uređenja Općine i Grada detaljnije se utvrđuju odredbe radi njihovog očuvanja u prostoru za manje izdvojene šumske površine, manje zajednice i rezervate šumske vegetacije, skupine stabala i sl. Članak 56. Prostornim planom uređenja Općine i Grada potrebno je razgraničiti prostor potreban za širenje šumskih površina, te odrediti osnovne uzgojne zahvate kojima se poboljšava kvaliteta i kvantiteta šuma. Najpovoljniji prostor za širenje šumskih površina su kontaktne pašnjačke površine. Za područja obrasla šikarom potrebno je odrediti uzgojne mjere u cilju pretvaranja tih površina u viši uzgojni oblik šume. 4.3.2. Poljoprivreda i stočarstvo Članak 57. Poljoprivredne površine prema namjeni dijele se na: - pašnjake, - oranice (polje), - vinograde, - maslinike i - voćnjake. Prostornim planom uređenja Općine i Grada trebaju se razgraničiti poljoprivredne površine prema namjeni na način da se njihove površine ne mogu smanjivati i Planom određivati u prostor druge namjene, osim poljoprivredne. Članak 58. U cilju povećanja obradivih poljoprivrednih površina i njihove mogućnosti boljeg gospodarenja, potrebno je Prostornim planovima Općina i Gradova odrediti mjere za uređenje Vrličkog i Hrvatačkog polja te mjere za daljnje poboljšanje djelomično već uređenih polja: Sinjskog, Imotskog i Vrgoračkog. Članak 59. U korištenju poljoprivrednog zemljišta potrebno je predvidjeti razvitak ekološke poljoprivrede što podrazumijeva manju upotrebu agrokemikalija, te promovirati proizvodnju "zdrave hrane". Članak 60. Koncepcija i mogućnosti razvitka poljoprivrede na području Splitsko-dalmatinske županije i to vinogradarstva, maslinarstva, voćarstva, povrćarstva, aromatičnog bilja, ratarskih kultura, date su u PPSDŽ -knjizi 3. Plan prostornog uređenja, poglavlje 3.2.4. Poljoprivredne površine. Članak 61. Stočarsku proizvodnju treba posebno poticati na područjima Vrlike, Hrvaca, Sinja, Imotskog i Vrgorca, te na područjima Solinske i Kaštelanske zagore, sa naglaskom na proizvodnju mesa i mlijeka. Potrebno je omogućiti uspostavu novih proizvodnih sustava stočarske proizvodnje posebno u okviru obiteljskih gospodarstava. Na otocima je potrebno posebno razvijati - poticati ovčarstvo i kozarstvo. 4.3.3. Ribarstvo i marikultura Članak 62. Određivanje lokaliteta koji su od posebne važnosti za razvoj bioloških vrsta u područjima određenim razgraničenjem morskog prostora kao područja pogodna za obavljanje djelatnosti morskog ribolova obavlja se definiranjem osnovnih kriterija za održivo korištenje živih bogatstava mora prema Zakonu i propisima, načelima zaštite biološke raznolikosti i to: - Određivanje najmanje veličine gospodarski važnih vrsta riba ispod kojih veličina se ne smiju loviti; - Propisivanje vremena mriješćenja, čime se za vrijeme mriješćenja zabranjuje svaki lov i sakupljanje kao i stavljanje u promet zaštićenih vrsta; - Određivanje ukupne nominalne snage porivnog stroja kočara namijenjenih ribolovu pridnenim povlačenim mrežama; - Određivanje broja kočara; - Određivanje vrste, količine, stupnja štetnosti, načina upotrebe i namjene pojedinih ribolovnih alata i opreme kojima se smije obavljati ribolov ili sakupljanje morskih organizama; - Ograničavanje mase ulova ili sakupljanja pojedinih vrsta riba i drugih morskih organizama; - Određivanje broja povlastica za ribolov u gospodarskom ribolovu kao odobrenja i dozvola za mali i športsko-rekreativni ribolov i određivanje godišnje kvote ulova po pojedinoj dozvoli; - Praćenje stanja naselja i riba i drugih morskih organizama sa ocjenom stanja prelovljenosti, razrijeđenosti i nestanka pojedinih gospodarskih vrsta; i - Praćenje stanja onečišćenja mora u smislu narušavanja povoljnih uvjeta za mriješćenje i hranjenje riba i drugih morskih organizama. Članak 63. Područja određena za uzgoj i razvoj riba i školjaka razgraničena su temeljem sljedećih kriterija za određivanje lokaliteta za marikulturu a koji se moraju primjenjivati i kod određivanja istih lokaliteta u poluotvorenom i otvorenom moru uključujući kriterije koji se odnose na obalni dio lokaliteta. A. Eliminacijski kriteriji: - visoko zagađenje mora, - nezadovoljavajući sanitarni uvjeti, - neodgovarajuće strujanje (poluzatvoreni zaljevi), - eutrofizirana područja s pojavom štetnih cvatnji fitoplanktonskih vrsta, - intenzivan pomorski promet (plovni putevi), - posebno zaštićena postojeća područja zaštite prirode, mora i podmorja, - područja bez postojećeg ili planom određenog pristupa mora s obale i - područja s postojećim ili planom određenom turističkom i rekreacijskom aktivnošću. B. Kriteriji za odabir lokacije b. 1. biofizičke karakteristike: - izloženost, - dubina, - dominantno strujanje (brzina smjer), - vjetar ( privjetrište, brzina i smjer), - valovi, - topografija (nagib obale), - vrsta morskog sedimenta, - prozirnost, - fizičko-kemijski parametri mora, - raspoložiti prostor na kopnu, - kvaliteta morske vode, - trofički status i - postojeće vrste u uzgoju. C. Postojeća infrastruktura: - ceste i komunikacije, - opskrba električnom energijom, - skladišta hrane za ribe u uzgoju, - instalacije za pakiranje ribe i - instalacije za odlaganje otpada. D. Socio-ekonomski kriteriji: - lokalna ponuda i potražnja, - međunarodno tržište i - troškovi osnovnih materijala, kapitalni trošak, osiguranje, zaposlenost, regulativa. Nastavak
|