 |
 |
 |
 |
 |
|
|
|
|
|
|
|||||||||||||||
 
 NOVI PREGLED PROPISA Ugovori Banke Biljno zdravstvo Zdravstveno osiguranje Državne potpore Državni službenici Elektronička isprava Elektronička trgovina Elektronički mediji Financijsko osiguranje Gradnja Hrana Informacijska sigurnost Investicijski fondovi Izmjera i katastar Kazneni postupak Kazneni zakon Kemikalije Kreditne unije Kvaliteta zdravstvene zaštite Lijekovi Nasljeđivanje Obavljanje djelatnosti Obiteljski zakon Obrazovanje odraslih Obrt Obvezni odnosi (ZOO) Obvezno zdravstveno osiguranje Opći upravni postupak Oružje Osiguranje Osiguranje u prometu Ovrha - Ovršni zakon Parnični postupak Primjeri ugovora Porez na dobit Porez na dohodak Porez na kavu Posredovanje u prometu nekretnina Poticanje ulaganja Predmeti opće uporabe Prekršajni zakon Prijevoz - linijski Prijevoz opasnih tvari Prostorno uređenje i gradnja Rad - Zakon o radu Računovodstvo Revizija Stranci Sudovi Šport Šume Tajnost podataka Trgovačka društva Udomiteljstvo Udžbenici za školu Ugostiteljska djelatnost Umirovljenički fond Usluge u turizmu Veterinarstvo Volonterstvo Zabrane u zakonima Zakon o leasingu Zaštita bilja Zakon o radu Zaštita na radu Zaštita okoliša Zaštita potrošača Zaštita prirode Zaštita pučanstva Zaštita životinja Javna nabava NOVI PREGLED PROPISA 
|
 |
 Odredbe za provođenje prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije 4.3.4. Turizam Članak 64. Sadržaji turističke namjene smještaju su u građevinskim područjima površine naselja i površinama izvan naselja za izdvojene namjene. Kriteriji za raspored, kategoriju, kapacitet i veličinu turističkih zona moraju se zasnivati na kapacitetu i broju osnovnih turističkih privlačnosti okolnog prostora (nosivi kapacitet prema mogućnostima sociokulturnih zadatosti), a ne isključivo na prostornim mogućnostima za smještaj samih objekata u zadatostima mikrolokacije. Članak 65. Na površinama turističke namjene koje se razgraničuju unutar površine naselja, površine za razvoj naselja i površine izvan naselja za izdvojene (turističke) sadržaje ne mogu se graditi objekti stalnog i povremenog stanovanja. Članak 66. Osnovni kriteriji za razgraničenje površina turističke namjene su: - Opća atraktivnost područja: krajobraz, raznolikost turističkih i prirodnih privlačnosti, raznovrsnost mogućnosti rekreacije i športa, kvalitete okoliša, osjetljivost ekosustava - Atraktivnost morskog područja: raznovrsnost flore i faune, krajobraz, čistoća mora, dubina mora, mogući intenzitet korištenja morskih resursa - Atraktivnost plaža: estetska vrijednost vrsta obale dužina i širina plaže, osunčanost, izloženost valovima - Infrastrukturna opremljenost ili ocjena mogućnosti izgradnje infrastrukture - Prometna povezanost: blizina i stanje prometne mreže - Okolna namjena i režim korištenja prostora: struktura korištenja zemljišta, gustoća naseljenosti i - Mikroklimatski uvjeti. Članak 67. Unutar površina razgraničenih za turističku namjenu mogu se graditi: -"Turistička naselja" kao zasebni kompleksi u kojima se osim smještajnih kapaciteta grade objekti pratećih sadržaja u funkciji turističkog naselja; - Apartmanska naselja kao sklopovi smještajnih i pratećih sadržaja (usitnjene strukture izgradnje); - Pojedinačni objekti kompleksne izgradnje i sadržaja većih smještajnih kapaciteta (hoteli); - Auto-kampovi; i - Luke nautičkog turizma. Članak 68. Pojedinačni smještajni objekti (hoteli, pansioni, prenoćišta) smještajnog kapaciteta do 40 ležaja. mogu se gradit unutar granica naselja i na površinama razgraničenim za mješovite namjene. Članak 69. Osnovni kriteriji za izgradnju površina turističke namjene postojećih zona su: - Novu turističku izgradnju određivati na neizgrađenim dijelovima postojećih zona, a izgradnju novih kapaciteta i sadržaja u postojećim zonama odrediti kao izgradnju kvalitativnih i kvantitativnih dopuna postojeće turističke ponude, na način da se planira izgradnja (kompleksnih objekata) većih smještajnih kapaciteta uz osiguranje prostora i uređenje javnih površina i prostora za prateće sadržaje. - Prilikom investiranja u postojeće ili nove objekte u tim zonama određivati višu ili visoku kategoriju smještajnih kapaciteta, a adekvatno tome i nivo pratećih sadržaja (športskih, rekreacijskih, ugostiteljskih, uslužnih i zabavnih). - Nove objekte unutar tih zona graditi na lokalitetima manje prirodne i krajobrazne vrijednosti. - Novom izgradnjom ili investiranjem u postojeće sadržaje odrediti mjere poboljšanja infrastrukture i zaštite okoliša. - Prilikom izgradnje novih kapaciteta usitnjene strukture izgradnje (apartmanska naselja) poštivati principe autohtonog urbaniteta i elementima tradicijske arhitekture. Najveća katnost može biti prizemlje i dva kata, krov mora biti kosi. - Prilikom izgradnje većih smještajnih jedinica unutar tih zona bilo otvorenog (hoteli, pansioni, moteli) ili zatvorenog tipa (odmarališta, sanatoriji, klupski objekti) nastojati ih smještajno i gabaritno uklopiti u oblike i mjerila prirodnog ambijenta. Najveća katnost je podrum, prizemlje i pet etaža, završno ravni ili kosi krov. U granicama obuhvata GUP-a Grada Splita ti objekti mogu imati i veću katnost. - U zonama turističke namjene razgraničenih unutar površine naselja smještajni objekti se ne mogu graditi na način da objekti i pripadajuće im zemljište (za izgradnju objekta ili uređenje terena) zauzimaju postojeće javne površine na obalnom pojasu. - U zonama turističke namjene, razgraničenim unutar površina za razvoj naselja, smještajni objekti se mogu graditi ako im je granica pripadajućeg zemljišta (za izgradnju ili uređenje terena) udaljena više od 100 metara zračne linije od linije zakonom definirane kao pomorsko dobro, odnosno od granice koja je prostornim planom, koncesijskim odobrenjem ili na drugi način utvrđena kao plaža ili kupalište, izuzev u granicama obuhvata GUP-a Grada Splita . - U zonama turističke namjene, na površinama razgraničenim izvan naselja za izdvojene namjene, udaljenosti definirane prethodnom alinejom ne mogu biti manje od 100 metara zračne linije od linije zakonom definirane kao pomorsko dobro. - Objekti pratećih sadržaja mogu se imati najveću katnost od podruma, prizemlja, jednog kata i kosog ili ravnog krova, s tim da je podrum etaža čija je gornja ploča u razini najniže kote terena uz objekt. Članak 70. Kriteriji za izgradnju novih turističkih zona ("turističkih naselja") kao posebne vrste turističke izgradnje na površinama izvan naselja za izdvojene namjene su: - Te površine određuju se isključivo kao područja na kojima će se pružati visoki nivo turističke ponude, a u smislu izgrađenosti to su područja kompleksne turističke izgradnje, i čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu. Te površine moraju biti definirane na način da s obzirom na prostorne mogućnosti, postanu turistička žarišta regije, mikroregije ili prostorne cjeline. - Te površine treba planirati kao turistička naselja za dulji boravak gostiju, što znači da moraju biti proporcionalno smještajnom kapacitetu predviđeni dovoljni prateći sadržaji za zadovoljavanje svih potreba gostiju - ugostiteljski, javni i uslužni. Površine za izgradnju pratećih sadržaja ne mogu iznositi manje od 40% ukupne površine zone. - U tim turističkim naseljima treba omogućiti i što raznovrsnije zabave, sportske i rekreativne aktivnosti i sadržaje. - Kolni promet u tim turističkim naseljima mora biti odvojen od pješačkih kretanja na način da se prometnice smještaju u pozadinu zone, a obalne područne zone namjenjuju isključivo pješačkom kretanju. Parkirališta u pravilu trebaju biti decentralizirana i razmještena po skupinama smještajnih kapaciteta. - Otpadne vode tih zona ne mogu se tretirati septičkim jamama i direktnim ispustima u more. - Veći dio od ukupnog broja smještajnih kapaciteta tih zona treba osigurati u kompleksnim objektima turističkog smještaja, koji funkcionalno prema ostalim sadržajima i vrijednosti funkcionalnom smislu moraju biti smješteni na dominantnom lokalitetu zone, a manji dio u objektima usitnjene strukture izgradnje (apartmanska naselja). Zone se mogu izgrađivati tako da se ukupni kapaciteti osiguraju u kompleksnim objektima turističkog smještaja - "Turističko naselje" izgrađuje se na temelju Urbanističkog plana uređenja cjelovite zone. - Ukoliko postoje prostorni i prirodni uvjeti, u sklopu tih turističkih naselja može se planirati izgradnja manja privezišta za brodove ili sidrišta, pri čemu se mora sačuvati postojeća kvaliteta obale i mora. - Građenje unutar ovih zona uređuju se sukladno odredbama Čl. 65., 66. i 69. ove Odluke i - Faznost izgradnje "turističkih naselja" ne može se odrediti na način da se izgrađuju smještajni objekti bez proporcionalno određenog nivoa i broja pratećih sadržaja i javnih površina. Članak 71. Izgradnju turističkih naselja potrebno je omogućiti na lokalitetima postojećih napuštenih eksploatacijskih polja, koja su smještena u uskom obalnom području, u cilju i na način da se ovi prostori saniraju. Prilikom planiranja ovih naselja može se odstupiti od odredbi za zone turističke namjene razgraničenih unutar površina za razvoj naselja i izvan naselja u smislu udaljenosti granice pripadajućeg zemljišta za smještajne objekte od linije pomorskog dobra. U ovim zonama ova udaljenost ne može biti manja od 50 metara. Ukoliko se ove zone izgrađuju u stilu autohtone tipologije i strukture objekta, ova udaljenost ne može biti manja od 25 metara. Ove zone izgrađuju se na temelju UPU cjelovite zone. Članak 72. Turističke zone (turistička naselja) kao posebne vrste turističke izgradnje, koje se izgrađuju na površinama na kojima su do prenamjene prostora bili smješteni industrijski objekti, a koji se izgradnjom turističkih naselja uklanjaju, izgrađuju se sukladno odredbama za izgradnju turističkih zona ove Odluke. U ovim zonama smještajni objekti se mogu graditi ako im je granica pripadajućeg zemljišta za izgradnju ili uređenje terena udaljena više od 40 metara zračne linije od linije zakonom definirane kao pomorsko dobro, odnosno od granice koja je prostornim planom, koncesijskim odobrenjem ili na drugi način utvrđena kao plaža ili kupalište. Članak 73. Auto-kampovi su uređen prostor unutar kojih se smještaj gostiju odvija u šatorima ili kamp-vozilima. Auto-kamp mora imati ograđen prostor čvrstom transparentnom ogradom s jednim nadziranim ulazom uz koji je recepcija. Jedno kamp mjesto mora osigurati smještaj šatora, predprostor za šator, smještaj vozila srednje veličine i okolni prostor. Ukupna površina auto-kampa se dimenzionira na način da se po jednom kamp mjestu određuje površina od 100 m2. Na 1 ha površine kampa mora biti sanitarni čvor koji mora imati odvojene prostore za osobnu higijenu, za pranje rublja i pranje posuđa. Prostore za osobnu higijenu mogu biti zasebni objekti. Unutar kampa može se planirati izgradnja sportskih terena. Kampovi površine veće od 3 ha, moraju imati i trgovinu s namirnicama i potrepštinama. Objekti koji se grade za potrebne funkcije kampa mogu imati katnost - prizemlje, završno sa ravnim ili kosim krovom. Najveća bruto tlocrtna površina objekta recepcije iznosi 50 m2, a za kampove veće od 3 ha iznosi 150 m2. U kampovima većim od 3 ha u ovu tlocrtnu površinu objekta smještaju se i ostali sadržaji (trgovina, manji ugostiteljski sadržaji, mjenjačnica i slično). Najveća bruto površina sanitarnog čvora proizlazi iz pravilnika o sanitarnim uvjetima u odnosu na planiranu veličinu kampa. Članak 74. Luke nautičkog turizma smještaju se unutar površine naselja s već izgrađenom lukom. Te luke potrebno je graditi na način da se u najvećoj mogućoj mjeri sačuva postojeća kvaliteta obale i mora, što znači da se ne dozvoljava veća promjena obalne linije nasipavanjem mora i otkopavanjem obale. Lokacije tih luka se utvrđuju PPU Općine i Grada. Kompleksi luka nautičkog turizma ne mogu biti ograđeni na način da priječe pristup obali, već se jedino mogu ograđivati pristupi sa čvrste obale na vezove (mulove). Prostori za čuvanje i održavanje plovila "Suha marina", koji su odvojeni od luke nautičkog turizma, smatraju se poslovnom zonom. Luka nautičkog turizma-privezište ne može u svom kopnenom dijelu imati objekte za tehničko-tehnološko funkcioniranje luke tj. servise, radionice i suhe vezove. Prostor za izgradnju luka nautičkog turizma i pristaništa koje se grade izvan granica naselja i sidrišta određen je u čl. 131. do 133. ove Odluke . 4.3.5. Rudarske građevine i postrojenja za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina Članak 75. Ovom Odlukom određuju se kriteriji za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina, temeljem kojih će se odrediti lokacije eksploatacijskih polja u Prostornim planovima uređenja Općina i Gradova. Kriteriji za definiranje lokacija za istraživanje i iskorištavanje su: - ne smiju biti na mjestima gdje postoji mogućnost ugrožavanja podzemnih voda, niti bliže od 500 m od linije obala voda i mora, - mora biti na sigurnoj udaljenosti od naselja, ugostiteljsko - turističkih, športsko-rekreativnih i zaštićenih područja, - ne smije ugrožavati krajobrazne vrijednosti (prirodne i kultivirane), - ne smije se nalaziti u zaštićenim područjima, - ne smije se eksploatirati pijesak i šljunak iz jezera, vodotoka i podmorja, ako ležište nije obnovljivo, - ne smije se eksploatirati pijesak i šljunak iz mora uz naselja, lukobrane, pristaništa i drugo, osim na udaljenosti većoj od 500 m, uz propisivanje načina rada i druge zaštite, - zabrana i istraživanje mineralnih sirovina u blizini speleoloških objekata i na područjima ovim Planom predviđenih za zaštitu, - ne smije se bez posebnih mjera sigurnosti i zaštite mora dopustiti istraživanje i eksploatacija, te transport nafte i plina iz podmorja, kao i na kopnu, - predvidjeti suvremenije metode eksploatacije - tranzit sirovine riješiti izvan područja naselja, - mora se odrediti siguran pristup javnim cestama, - transport sirovine predvidjeti izvan područja naselja i - ostale mjere koje mogu biti određene prostornim planovima užeg područja, a koji su sukladni važećim zakonima i propisima. Postojeća eksploatacijska polja koja ne udovoljavaju prethodnim kriterijima ne mogu se proširivati niti izdavati odobrenja za daljnju eksploataciju u odnosu na odobrenu. Nove lokacije istražnih prostora i eksploatacijskih polja odredit će se osim na temelju ovog Plana i na temelju Stručne rudarsko-geološke podloge koju je potrebno izraditi kao jedinstvenu za prostor čitave Županije. Stručna rudarsko-geološka podloga mora sadržavati: - potencijalnost mineralnih sirovina Županije po vrstama, - prijedlog osnove gospodarenja mineralnim sirovinama i - projekt sanacije kroz uređenje i prenamjenu napuštenih eksploatacijskih polja. Do izrade i donošenja predmetne Studije lokacije se određuju ovim Planom. Sukcesivna sanacija, ovisno o tipu eksploatacije i vrsti mineralne sirovine koja se eksploatira, područja istraživanja i iskorištavanja mineralnih sirovina mora biti sastavni dio odobrenja za eksploataciju. Kamenolomi i skladišta eksplozivnih materijala potrebnih za miniranje moraju biti smješteni na sigurnoj udaljenosti od naselja i infrastrukturnih koridora. Određuje se obvezna sanacija istražnog prostora. Prostornim planom uređenja Općine i Grada je potrebno sve postojeće lokacije za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina ponovno valorizirati prema navedenim kriterijima i njihove lokacije utvrditi na zakonom propisanom postupku kao i za nove lokacije eksploatacijskih polja, kako bi se za iste mogla ishoditi dokumentacija potrebna za eksploataciju i obradu. A. U radu boksit 1. Košute sadra 1. Slane Stine – Karakašica 2. Vrlika tupinolomi 1. Sveti Juraj, 2. Sveti Kajo, 3. 10. kolovoz tehnički (drobljeni) kamen 1. Seget, 2. Dugobabe, 3. Vukove Stine, 4. Sičani (bijeli), 5. Sičani (crveni), 6. Velić (crni), 7. Čemernica, 8. Križice, 9. Perun, 10. Srinjine , 11.Strmetjevac, 12. Kljenak, 13. Kosa, 14. Župa-Vrpolje, 15. Propod, 16. Tusto Brdo, 17. Tetovica, 18. Konopica, 19. Sveti Nikola, 20. Konopice 21. Pezelji 22. Mala Burina. ukrasni (piljeni) kamen 1. Vrsine, 2. Seget, 3. Plano, 4. Alkasin, 5. Multikolor, 6. Velić, 7. Dolit, 8. Dolit-Markam, 9. Dolit-Slave, 10. Mosor-Makram, 11. Gajina, 12. Dragonjik, 13. Milovica, 14. Punta –Barbakan, 15. Sivac-Sivac Jug, 16. Kupinovo-Kupinovo Istok, 17. Glave – Glave Zapad, 18. Zečevo, 19. Žaganj-Dolac, 20. Sveti Petar, 21. Smokvica, 22. Brkate, 23. Bratiža Nakal Potok - Zapad, 24. Bratiža Nakal Potok – Istok, 25. Kalina I, 26. Kalina II, 27. Bračuta, 28. Krušev Dolac, 29. Petrovica 30. Brkate I, 31. Petrovica, 32. Banja, 33. Pjer, 34. Škrape, Nerežišće. šljunak i pijesak 1. Dragljane, 2. Gljev, 3. Čanjevica, 4. Rudine, 5. Vojnić, 6. Čaporice, 7. Mala i Velika Rina (uvala otoka Veli Drvenik), 8. Duće (ušće rijeke Cetine), 9. Duboka. Popis eksploatacijskih polja u radu C. područja za istraživanje boksit 1. Močare, Sinj 2. Svib, Cista Provo 3. Kapnica-Dinara, Vrlika 4. Potravlje, Hrvace sadra 1. Kojića Greda, Sinj 2. Stipanovića Greben, Sinj 3. Vranjkovići, Vrlika 4. Stipanovića Greban-zapad, Sinj tehnički (drobljeni) kamen 1. Grguša, Šestanovac (30 ha) 2. Rošci – Pezelji, Omiš (4,00 ha) 3. Bujakovac, Muć (37,46 ha ) 4. Medovača – Kaštela, Plano (125,00 ha) 5. Kite - Vučje Brdo, Trogir (14,55 ha) 6. Veli Rat, Sučuraj 7. Božićna Glavica, Sučuraj (12,95 ha) 8. Tugare, Omiš 9. Krivi Dolac-Neorić, Muć 10. Ratac, Supetar (12,51 ha) 11. Gradina 12. Velika Straža, Šolta 13. Petra, Šolta 14. Srinjine-jugozapad, Split (63,61 ha) 15. Kite – Vučje Brdo I, Trogir 16. V.Gradina-Njivice-Brštanovo 17. Smrka, Nerežišće (40,52 ha) 17. Imber, Dicmo (129,84 ha) 18. Prporina-Lupoglav, Runovići 19. Liskovac, Zmijavci 20. Tatinci, Omiš (42,00 ha) 21. Dreženj, Zagvozd (26,00 ha) 22. Ivana, Plano 23. Blizanci-Potkamen, Podgora 24. Čavli, Pučišća ukrasni (piljeni) kamen 1. Priorice - Čačijin Dolac, Sinj 2. Priorice, Sinj 3. Okrugljice, Omiš (23,00 ha ) 4. Osoj, Omiš (125 ha) (1,50 ha) 5. Mosor – Slave, Omiš (15,75 ha) 6. Ufo – Blancho, Pučišća 7. Gianessini Cava, Nerežišće (11,50 ha) 8. Ježula, Supetar 9. Redi- Trogir, Plano 10. Stranina, Donji Humac Supetar 11. Petrada, Trogir 12. Mosor, Omiš (6,25 ha) 13. Sveti Nikola, Trogir 14. Sveti Ante, Kaštela 15. Trogir 2001, Trogir. 16. Sutina, Trogir 17. Markam-Plano, Trogir 18. Tango, Sinj 19. Dolit-zapad, Omiš (23,58 ha) 20. Dolit Dolac Donji, Omiš 21. Vranine-Duboka, Sučuraj (43,65 ha) 22. Bračuta I, Pučišća (21,94 ha), Tablica 4.16: Područja za istraživanje mineralnih sirovina Županije Za navedena područja za istraživanje i eksploatacijska polja prostornim planom uređenja Općina i Gradova će se na temelju kriterija ovog plana odrediti mogućnost daljnje eksploatacije ili se određuje eksploatacija polja unutar utvrđenih područja za istraživanje. Ovim Planom određuje se zatvaranje kamenoloma Klis-Kosa, Bast i tupinolom Majdan. Članak 76. Proširenje i rekonstrukcija postojećih eksploatacijskih polja, utvrđenih valjanim odobrenjima i rudarskim koncesijama (projektom), ne mogu se odobriti do okončanja eksploatacije odobrene količine rezervi i izvršene sanacije koja je određena postojećom navedenom dokumentacijom za izvođenje rudarskih radova, ukoliko ta postojeća eksploatacijska polja ne udovoljavaju ili ne mogu udovoljiti odredbama i kriterijima ove Odluke, te se nakon isteka odobrenog roka moraju zatvoriti i sanirati. U postojećim eksploatacijskim poljima za koja je prostornim planom određeno da se nakon isteka odobrenog roka moraju zatvoriti i sanirati, mogu se odobriti izgradnja građevina i postrojenja kojima bi se poboljšali uvjeti rada eksploatacijskog polja do isteka odobrenog roka u kojem se moraju zatvoriti. Članak 77. Ne mogu se otvarati nova eksploatacijska polja ukoliko postoje dovoljne rezerve rudnih zaliha u postojećim ili napuštenim eksploatacijskim poljima, odnosno ukoliko se daljnjom eksploatacijom može završno oblikovati i obraditi napušteno ležište. PPU Općine i Grada utvrđuju se područja za iskorištavanje mineralnih sirovina na način da se temeljem istraživanja ili utvrđenih rezervi moraju odrediti lokacije eksploatacijskih polja na kojima se može odobriti eksploatacija i obrada za više korisnika istovremeno. 4.3.6. Ostale gospodarske djelatnosti Članak 78. Površine za gospodarsku namjenu razgraničuju su unutar površina naselja, površina za razvoj naselja i površina izvan naselja za izdvojene namjene. Prostornim planom uređenja Općine i Grada, površne razgraničene za gospodarske djelatnosti, treba razgraničiti u dvije osnovne namjene: - Proizvodne-industrijski kompleksi bazične industrije, kemijske industrije, proizvodne-prerađivačke industrije i sve gospodarske djelatnosti koje imaju nepovoljni utjecaj na okoliš i - Poslovne: manji pogoni proizvodnje obrade i prerade, obrtništvo, skladišta, servisi, komunalne, trgovački centri slobodne zone i druge usluge, koji nemaju izražen nepovoljni utjecaj na okoliš. Trgovački centri bruto razvijene površine prodajnog prostora većeg od 5000 m2 ne mogu se planirati unutar površina poslovne namjene razgraničene unutar površine naselja i površina za razvoj naselja. Na površinama izvan naselja za izdvojene namjene mogu se planirati poslovne zone (trgovačke namjene) sa jednim ili više trgovinskih centara. Članak 79. Slobodna zona je posebno ograđeni, uređeni i posebno nadzirani prostor - dio teritorija RH na kojem se obavljaju samo one djelatnosti koje odobri Vlada kroz svoju koncesiju i Rješenje o ispunjavanju propisanih uvjeta. Slobodna zona je sastavljena od više odvojenih dijelova na području Županije, smješta se unutar granica građevinskih područja površina gospodarske namjene (poslovne), prioritetno na lokacijama dosadašnjih gospodarskih namjena. Slobodna zona osniva se temeljem studije gospodarske opravdanosti. Granica obuhvata slobodne zone unutar površina gospodarske namjene određuje se: - potrebama određene djelatnosti, - planiranog broj zaposlenika, - planiranog proizvodnog kapaciteta i - broja potencijalnih kooperanata okolnog područja. Članak 80. Prostorni razmještaj gospodarskih djelatnosti proizvodne i poslovne namjene određuje se sukladno uvjetima razgraničenja prostora prema korištenju i u skladu sa razgraničenjem prostora prema namjeni. Za svaku pojedinu gospodarsku djelatnost u smislu određivanja namjene, potrebno je vrednovati mjere specifičnosti u smislu utjecaja na okoliš a obzirom na kategoriju osjetljivosti prostora. Za vrednovanje ovih specifičnosti određuju se osnovni kriteriji: - vrsta energenta koji se koristi u proizvodnji, - količina i vrsta štetnih tvari koji se ispuštaju u okoliš, - ugrožavanje krajobraznih i prirodnih vrijednosti, - učestalost, količine i vrste prometa, - vrste i kapaciteti potrebite infrastrukture i - veličina prostora za planirani zahvat u prostoru. Članak 81. Prostorni razmještaj poslovnih i proizvodnih namjena treba zasnivati na postojećem rasporedu gospodarskih djelatnosti na način da se površine proizvodnih namjena koje ne udovoljavaju kriterijima zaštite okoliša s obzirom na osjetljivost prostora, postupno zamjenjuju sadržajima poslovnih namjena. Nove zone proizvodnih namjena planirati sukladno stvarnim prostornim mogućnostima a u skladu sa: - kriterijima razgraničenja ugroženog okoliša (IV. kategorija), - planiranog sustava centara i mreže naselja, - povezanosti prometnom mrežom, - mogućnosti priključenja na ostale infrastrukturne sustave i - demografskim prilikama (preferiraju se područja manje nastanjenosti). Površine proizvodnih namjena iz čl. 78. st. 2. al. 1. ne mogu se planirati u priobalnom i otočkom području Županije. Površine proizvodnih namjena utvrđuju se Prostornim planom uređenja Općine i Grada, prema navedenim kriterijima. Za izgradnju ovih objekata potrebno je utvrditi posebne uvjete i kriterije zaštite okoliša, odnosno odrediti potrebu obavljanja prethodnih istraživanja Članak 82. Za postojeće proizvodne industrijske objekte ili komplekse (bazične kemijske prerađivačke industrije i sl.) koji imaju nepovoljan utjecaj na okoliš, ne može se planirati povećanje površina i drugih zahvata u ovim zonama u smislu povećanja prostornih potreba i povećanja proizvodnog kapaciteta ovih objekata kao ni obnova ili zamjena tehnološke opreme postojećeg proizvodnog kapaciteta. Na proizvodnim industrijskim objektima mogu se odobravati zahvati koji su isključivo u funkciji smanjenja nepovoljnih utjecaja na okoliš. Prostornim planom užeg područja potrebno je ograničiti mogućnost zadržavanja u prostoru proizvodno industrijskih objekata koji imaju negativan utjecaj na okoliš, izmjenom namjene površine gospodarske namjene, do vremena amortizacije osnovne proizvodno-tehnološke opreme. Ovi industrijski objekti ili kompleksi ne mogu se planirati u obalnom i otočkom području. Članak 83. Prostorni razmještaj poslovnih namjena treba razmještati na način da dvije ili više jedinica lokalne samouprave planiraju zajedničke površine poslovnih namjena radi racionalnijeg korištenja prostora, lakšeg povezivanja na prometne i druge infrastrukturne sustave. Razgraničenja površina gospodarske namjene orijentacijski su prikazana u grafičkom dijelu PPSDŽ - kartografski prikaz br. 1. "Korištenje i namjena prostora". 4.3.7. Šport i rekreacija Članak 84. Površine športskih sadržaja razgraničuju se unutar površina naselja i površina izvan naselja za izdvojene namjene. Prostornim planom užeg područja površine športskih sadržaja razgraničuju se na: - športske centre, - športske sadržaje i - golf igrališta. Članak 85. Športski centar je površina na kojoj se planira izgradnja više športskih sadržaja u svrhu cjelovito i organiziranog obavljanja športskih djelatnosti (športske škole, trening i pripreme športaša, organizacija takmičenja i sl.). Unutar površina razgraničenih kao športski centar, osim športskih sadržaja (športski tereni, bazeni, pomoćni objekti-svlačionice i sl.) mogu se graditi i objekti za smještaj športaša. Smještajni kapaciteti određuju se sukladno površinama športskih sadržaja isključivo za max. broj istovrsnih korisnika športskog centra u odnosu na vrstu i površinu športskih sadržaja, tj. mogućnosti obavljanja športskih djelatnosti. Smještajni objekti sa pratećim sadržajima mogu se graditi na max. 10% ukupne površine športskog centra. U športskim centrima razgraničenim na površinama izvan naselja za izdvojene namjene ne mogu se graditi športski sadržaji zatvorenog tipa (športske dvorane, zatvoreni bazeni i sl.). Granica razgraničenja športskog centra na površinama izvan naselja za izdvojene namjene ne može biti određena na način da je bliža od 100 m zračne linije od linije zakonom definirane kao pomorsko dobro odnosno od granice koja je prostornim planom, koncesijskim odobrenjem ili na drugi način utvrđena kao granica pomorskog dobra. Članak 86. Prostornim planom užeg područja razgraničenje površina športskih sadržaja planirati unutar granica naselja. Na ovim površinama planira se izgradnja pojedinačnih športskih objekata u funkciji obavljanja športskih, društvenih i javnih djelatnosti za pojedinačne športske ili polivalentne namjene sa pratećim sadržajima. Na ovim površinama mogu se graditi športski objekti otvorenog ili zatvorenog (dvorane, bazeni i sl.) tipa. Članak 87. Prostornim planom užeg područja razgraničenje površina golf igrališta određuje se kao površine izvan naselja za izdvojene namjene. Prostornim planom užeg područja potrebno je odrediti granicu obuhvata, kriterije za određivanje veličine i kapaciteta smještajnih objekata u odnosu na veličinu golf igrališta, uvjete infrastrukturnog opremanja i uvjete zaštite prostora. Planom se utvrđuje i faznost izgradnje golf igrališta na način da se smještajni kapaciteti ne mogu izgrađivati prije uređenja golf igrališta. Golf igrališta se izgrađuju na temelju Urbanističkog plana uređenja. Smještajni kapaciteti grade se u skldu sa kriterijima za izgradnju smještajnih kapaciteta turističkih zona (turističkih naselja) na površinama izvan naselja za izdvojene namjene iz čl. 65.,66., i 70. ove Odluke. Članak 88. Kriteriji za odabir lokacije za izgradnju golf igrališta: 1. Granice obuhvata golf igrališta utvrđuju se izvan prostora određenih kao zaštićeni dijelovi prirode: parka prirode, posebni rezervat i park šume, dok se na području zaštićenog krajolika može djelomično utvrđivati po posebno utvrđenim uvjetima i u skladu sa temeljnim fenomenom krajolika. Sve pojedinačne objekte zaštićenih dijelova prirode po posebno utvrđenim uvjetima moraju se uklopiti u koncepciju golf igrališta bez izmjene na tim dijelovima. 2. Kvalitetni elementi krajobraza (šume, terasaste kulture, suhozidi, posebno vrijedni otvoreni vodotoci - kraške lokve, bare i slapovi, vinogradi, maslinici i dr.) moraju se uklopiti u obuhvat i koncepciju golf igrališta bez izmjene tih elemenata. 3. Golf igrališta utvrđuju se izvan utvrđenih staništa divljači kao i izvan utvrđenih migratornih putova visoke divljači, a ako to nije moguće u potpunosti izbjeći, potrebno je osigurati uvjete za nesmetani prolaz divljači. 4. Granice obuhvata golf igrališta utvrđuju se izvan I i II zone sanitarne zaštite izvorišta vode za piće a na potencijalnim lokacijama golf igrališta koja se nalaze u neposrednoj blizini II vodozaštitne zone izvorišta utvrđenih ovim Planom, uz vodotoke I kategorije kakvoće voda ili morsku obalu, moraju se provesti posebne mjere zaštite nadzemnih i/ili podzemnih voda i priobalnog mora, a obvezna je izgradnja zatvorenog sustava odvodnje drenažnih voda kao i ponovna uporaba i pročišćavanje drenažnih voda. 5. Na lokacijama koje nemaju mogućnost korištenja dostupnih površinskih ili podzemnih voda obvezna je izgradnja zatvorenog sustava pročišćavanja i odvodnje otpadnih voda kompleksa pratećih sadržaja te ponovna uporaba istih voda radi navodnjavanja. 6. Kod određivanja smještanja golf igrališta utvrditi dostatni izvor navodnjavanja s tim da se voda iz vodoopskrbnog sustava ne smije koristiti u normalnim uvjetima održavanja golf igrališta, osim u izvanrednim uvjetima dugotrajnih suša, i to samo u kratkim vremenskim periodima i kada nije prioritetna vodoopskrba stanovništva (noćni režim korištenja). 7. Granice obuhvata golf igrališta utvrđuju se izvan poljoprivrednog zemljišta I, II, II, IV bonitetne klase. 8. Smještaj golf igrališta sagledati u odnosu na privlačnost odnosno atraktivnost šireg okolnog prostora (urbana, ruralna, opremljenost turističkim, sportskim, zabavnim sadržajima, kulturne vrijednosti, prirodne ljepote i sl.). 9. Smještaj golf igrališta sagledati s obzirom na potencijal turističkog i lokalnog tržišta (broj smještajnih kapaciteta na primjerenoj udaljenosti, broj stanovnika područja i prometna povezanost) i gospodarsku opravdanost. 10. Za izgradnju golf igrališta potrebna je izrada Procjene utjecaja na okoliš prema posebnom propisu. Članak 89. Kriteriji za određivanje veličine i vrste golf igrališta: - Golf igralište tipa Championship 18/rupa - površine granice obuhvata do 60 ha, - Golf igralište tipa Public cours 18/rupa - površine granice obuhvata do 40 ha, - Golf igralište tipa 9/rupa - površine granice obuhvata do 30 ha i - Golf igralište vježbalište tipa 9/rupa - površine granice obuhvata do 20 ha. Na površinama razgraničenim za golf igrališta tipa 9 rupa i golf vježbalištima ne mogu se graditi smještajni kapaciteti. Članak 90. Prostornim planom užeg područja određuju se površine za rekreaciju. Ove površine ne određuju se kao građevinska područja. Na površinama za rekreaciju obavljaju se rekreativne aktivnosti (planinarenje, kupanje, ronjenje, biciklizam i sl.) i određuju se za bavljenje specifičnih grana športa koje se odvijaju isključivo u prirodnom okružju (zmajarstvo, alpinizam, rafting, surfing i sl.) bez njihovog mijenjanja ili intervencije u prostor. Za potrebe obavljanja rekreativnih aktivnosti na površinama određenim za rekreaciju prostornim planom užeg područja određuju se uvjeti za uređenje plaža, trim staza, biciklističkih staza, staza po posebnim prethodno utvrđenim uvjetima zaštite. Na površinama određenim za rekreaciju mogu se graditi i pojedinačni objekti u skladu sa odredbama čl. 110. do 113. ove Odluke (građenje izvan građevinskog područja). 4.4. Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti u prostoru Članak 91. Određivanjem osnovne mreže javnih i društvenih funkcija određuje se broj i kriteriji za izgradnju objekata društvenih djelatnosti: prosvjete, zdravstva, kulture i socijalne skrbi. Broj pojedinih građevina društvenih djelatnosti određen ovom Odlukom i PPSDŽ, predstavlja minimum zadovoljenja tih potreba, dok se konačan broj, raspored i kapacitet tih sadržaja određuje Prostornim planom uređenja Općine i Grada. Prostornim planom uređenja Općine i Grada mora se planirati i druge sadržaje društvenih djelatnosti (uprava i pravosuđe, udruge građana, vjerske zajednice, domovi umirovljenika, đački domovi, šport, socijalne ustanove vatrogasne domove i dr.) 4.4.1. Prosvjeta Članak 92. Mreža institucija i ustanova prosvjetne djelatnosti dijeli se na: ustanove predškolskog odgoja, osnovne škole, srednje škole i visokoškolske ustanove Članak 93. Za ustanove predškolskog odgoja nužno je planirati objekte organizirane brige za predškolsku populaciju u svim središtima općina i gradova. Kod dimenzioniranja ovih ustanova nužna je demografska slika populacije od 0-6 godina. Osnovne škole - predlaže se mjera samostalnih osnovnih škola u svim središtima općina i gradova dok se područni razredni odjeli samostalnih osnovnih škola osnivaju sukladno potrebama lokalnih zajednica na teritoriju općine i grada ili u središtima općina gdje nema uvjeta za osnivanje samostalnih škola. Osnovne škole se dimenzioniraju i osnivaju na temelju sljedećih normativa i standarda: - Za samostalnu osnovnu školu potrebno je minimum 240 učenika (po jedan razredni odjel od I-VIII razreda), - Razredni odjel broji najviše 30 učenika i - Kombinirani razredni odjel broji najviše 20 učenika od I do IV razreda (iznimno iza V do VIII razreda). Srednjoškolsku djelatnost obavljaju srednje školske ustanove, srednje škole, učenički domovi i pravne osobe. Predložena mreža srednjih škola predlaže povećanje broja srednjih škola u gradu Splitu. U drugim gradovima Županije broj srednjih škola određuje se primjenjujući kriterij da svaka prostorna cjelina s 8000 - 30000 stanovnika treba imati srednju školu. Optimalna veličina srednje škole u većim središtima je od 16 - 24 razredna odjela odnosno sa 480 - 720 učenika. Razredni odjel broji najviše 30 učenika. Visoko školske ustanove - zadržava se Grad Split kao jedino visokoškolsko središte, te Grad Solin sa Veleučilištem. 4.4.2. Zdravstvo Članak 94. Prostorni razmještaj ustanova zdravstvene zaštite prema pojedinim grupama zdravstvene djelatnosti dati su u PPSDŽ - knjizi 3 Plan prostornog uređenja, poglavlje 3.4.3.1.5. Zdravstvena djelatnost dijeli se u tri osnovne razine i to: zdravstvene ustanove na primarnoj razini, zdravstvene ustanove na sekundarnoj razini i zdravstvene ustanove na tercijarnoj razini. Prostornim planom Općine i Grada detaljnije se određuje broj i smještaj ustanova zdravstvene zaštite. Članak 95. Zdravstvene ustanove na primarnoj razini su: Dom zdravlja, Ustanova za Hitnu medicinsku pomoć, Ustanova za zdravstvenu njegu u kući, ljekarna i ambulanta. Kriteriji za dimenzioniranje navedenih ustanova su: - Dom zdravlja - potrebno je planirati u sjedištu općine ili grada za gravitacijsko područje od 30.000 stanovnika; - Ambulante opće medicine za gravitacijsko područje od 2000 stanovnika; - Hitna medicinska pomoć - na gravitacijsko područje do 40.000 stanovnika ustrojava se sa dežurstvom liječnika, a preko 40.000 stanovnika kao posebna služba; i - Ljekarne - za gravitacijsko područje do 5000 stanovnika. Zdravstvene ustanove primarne razine treba planirati u svakom središtu općine i grada, a na području Grada Splita primjenjuju se drugi standardi. Članak 96. Zdravstvene ustanove na sekundarnoj razini su: poliklinike, bolnice (opće i specijalne) i lječilišta. Bolnica koja se osniva mora osiguravati u projektu najmanje 32 kreveta na 1000 stanovnika područja koje joj gravitira. Bolnica mora biti samostalan objekt kolno i pješački lako dostupan, i ne može imati manje od 200 kreveta. Zdravstvene ustanove na tercijarnoj razini su: Državni zdravstveni zavod, Klinika i Klinički bolnički centar. Ustanove te razine treba planirati u Gradu Splitu. 4.4.3. Kultura Članak 97. Prilikom određivanja mreže kulturnih sadržaja respektirano je postojeće stanje mreže, ali se određuje i potreba za disperzijom tih sadržaja van sjedišta gradova kao gravitacijskih područja unutar-Županije, u kojima se nalazi većina sadržaja kulture. PPSDŽ se određuje u svim jedinicama lokalne samouprave planirati inicijalne sadržaje kulture i športa. Za potrebe kulture određuju se sljedeći sadržaji: kazalište, kino, otvorena ili pučka učilišta, muzeji, galerije, zbirke, knjižnice i čitaonice i manji scenski prostori. Prostorni raspored minimalnih sadržaja dat je u PPSDŽ - knjizi 3. Plan prostornog uređenja u poglavlju 3.4.3.1.4. 4.5. Uvjeti određivanja građevinskih područja i korištenja izgrađena i neizgrađena dijela građevinskog područja Članak 98. Građevinska područja određuju se: granicama površine naselja, površine za razvoj naselja i površine izvan naselja za izdvojene namjene. Građevinska područja razgraničuju se prema namjeni. U građevinskim područjima površina izvan naselja za izdvojene namjene ne može se planirati stanovanje. Svaka namjena prostora razgraničena unutar građevinskog područja mora imati planirane javne površine, javne zelene površine, površine za infrastrukturu, površine za prateće sadržaje adekvatne planiranoj namjeni. Veličina, raspored i oblik građevinskih područja razgraničuju se Prostornim planom uređenja Općine i Grada. 4.5.1. Kriteriji za utvrđivanje građevinskih područja Članak 99. Osnovni kriterij za određivanje veličine građevinskog područja je utvrđena izgrađenost postojećih građevinskih područja. Prostornim planom uređenja Općine i Grada mora se prikazati izgrađeni i neizgrađeni dio građevinskog područja, i to grafički i numerički (u postotcima). Prostornim planovima uređenja Općina i Gradova utvrđuje se i gustoća naseljenosti izgrađenog djela građevinskog područja naselja. Grafički prikazom se izgrađeni i neizgrađeni dio područja prikazuje na način, da se linija razgraničenja povlači na granicama građevinskih parcela izgrađenog ili pretežito izgrađenog djela područja. Izgrađeni dio se može prikazati kao dvije ili više izgrađenih cjelina unutar građevinskog područja. Numerički iskaz izgrađenog i neizgrađenog djela područja se iskazuje kao odnos ukupnog zbroja površina građevinskih parcela na kojima su izgrađeni objekti sukladno namjeni prostora, kao i uređene površine (parkovi, šport, parkirališta i sl.) i ukupne površine građevinskog područja. U izgrađenost se podrazumijevaju i izgrađeni objekti infrastrukture. Članak 100. Osnovni kriterij za određivanje položaja i oblika namjene građevinskog područja su uvjeti razgraničenja prostora prema korištenju i namjeni, odnosno prema kategoriji osjetljivosti prostora, vrijednosti i zaštiti prostora. Članak 101. Građevinsko područje namijenjeno stanovanju ne smatra se izgrađenim niti u slučaju da je zbroj površina građevinskih parcela na kojima su objekti približan ili jednak površini ukupnog građevinskog područja, ako istovremeno nisu zadovoljeni kriteriji gustoće stanovanja određene PPSDŽ kao orijentacijske vrijednosti u knjizi 3. Plan prostornog uređenja, poglavlje 3.2.2.2. Korigirane minimalne gustoće. Prostornim planom uređenja Općine i Grada takova se područja ne mogu povećavati. Članak 102. Površine određene granicama građevinskog područja naselja za koje se postupkom utvrđivanja izgrađenog i neizgrađenog dijela područja utvrdi da izgrađeni dio ne prelazi 50% ukupne površine važećeg građevinskog područja, moraju se Prostornim planom uređenja Općine i Grada revidirati na način da se njihova površina smanji. Maksimalna površina novo planiranog (smanjenog) građevinskog područja može biti 70 % ukupne površine građevinskog područja koje se revidira, odnosno mora biti manje, proporcionalno utvrđenoj izgrađenosti. Prostornim planom uređenja Općine i Grada ne mogu se planirati nova građevinska područja te namjene unutar površina građevinskog područja naselja i građevinska područja na površinama izvan naselja za izdvojene namjene. Članak 103. Površine određene granicama građevinskog područja naselja za koje se postupkom utvrđivanja izgrađenog i neizgrađenog područja utvrdi da izgrađeni dio ne prelazi 80% površine ukupnog građevinskog područja, ne mogu se Prostornim planom uređenja Općine i Grada povećavati ili planirati nova građevinska područja te namjene unutar površina građevinskog područja naselja. Članak 104. Na površinama građevinskih područja određene namjene, za koje se postupkom utvrđivanja izgrađenog i neizgrađenog dijela područja utvrdi da izgrađeni dio prelazi 80% površine ukupnog građevinskog područja, može se Prostornim planom uređenja Općine i Grada planirati nova građevinska područja ili proširenje postojećeg. Nova građevinska područja ne mogu biti površine veće od 20% ukupne površine (izgrađeni i neizgrađeni dio) postojećeg građevinskog područja. Povećanje građevinskog područja mora biti rezultat prostorno-planerske analize, na temelju argumentiranih razvojnih potreba. Prostornim planom uređenja Općine ili Grada moraju se utvrditi mjere i kriteriji za opremanje građevinsko zemljište za planirana nova građevinska područja i proširenje postojećih temeljem Programa opremanja građevinskog zemljišta komunalnom infrastrukturom, te sukladno tome utvrditi režime i uvjete izrade planova užeg područja (UPU i DPU), te ograničenje građenja do njihovog donošenja. Članak 105. Ukoliko se za dio građevinskog područja koji se odredi kao izgrađeni, utvrdi da je gustoća stanovanja manja za 25% ili više od gustoće stanovanja određene kao orijentacione vrijednosti u PPSDŽ, smatra se da je izgrađeni dio građevinskog područja 10% manji nego što numeričkim iskazom utvrđeno (numerički iskaz omjera izgrađenog i neizgrađenog dijela građevinskog područja umanjuje se za 10%). 4.5.2. Kriteriji za korištenje izgrađenog i neizgrađenog dijela građevinskog područja Članak 106. Izgrađenim građevinskim područjem smatra se prostor koji je Prostornim planom uređenja razgraničen za određenu namjenu i na kojima su izgrađeni objekti sukladno toj namjeni. U izgrađenim dijelovima građevinskog područja u kojima nije zadovoljen kriterij gustoće stanovanja ili gustoće izgrađenosti treba, sukladno namjeni, odrediti prioritet izgradnje u odnosu na neizgrađene dijelove građevinskog područja. Ta odredba ne odnosi se na građevinska područja gospodarske djelatnosti proizvodne (industrijske) namjene koje imaju nepovoljan utjecaj na okoliš. Izgradnju u tim građevinskim područjima je potrebno odrediti na način da se planira prostor za one sadržaje koji su sukladni namjeni, a u svrsi su transformiranja ovih zona za poslovne namjene. Članak 107. Neizgrađeni dio građevinskog područja planira se prvenstveno kao prostor za izgradnju izgrađenog dijela građevinskog područja naselja. Ovaj prostor mora biti iste namjene kao i izgrađeni dio građevinskog područja. Ako u izgrađenom djelu nije moguće planiranom izgradnjom udovoljiti svim javnim i pratećim funkcijama određene namjene, takovi sadržaji moraju se kao pretežiti planirati na neizgrađenim dijelovima građevinskog područja, u cilju podizanja standarda i funkcionalnosti ukupnog građevinskog područja određene namjene. Ukoliko su ti kriteriji zadovoljeni na izgrađenom području, neizgrađeni dio područja može se planirati i za drugu namjenu isključivo na način da se određivanjem namjene i uvjeta korištenja, ili na bilo koji drugi način ne stvaraju konflikti u prostoru. Neizgrađene dijelove građevinskog područja treba koristiti racionalno. Članak 108. Neizgrađeni dio građevinskog područja može se koristiti samo kao uređeno građevinsko zemljište. Uređeno građevinsko zemljište podrazumijeva pripremu u smislu osiguranja uvjeta za izgradnju infrastrukture i javnih sadržaja. Ako izgrađeni dio građevinskog područja ne zadovoljava kriterije gustoća (stanovanja, izgrađenosti), a dodatnom izgradnjom ne može se u potpunosti postići, u neizgrađenom dijelu građevinskog područja, mora se Prostornim planom uređenja Općine i Grada odrediti takove odredbe izgradnje kojima će se gustoće povećati u odnosu na one koje je moguće postići u izgrađenom dijelu građevinskog područja tj. u neizgrađenom dijelu treba biti tolika da se postigne ukupna planirana gustoća. Članak 109. U građevinskog područja određene namjene može se uključiti i prostor izvan građevinskog područja pretežito izgrađen bespravnom izgradnjom, koja se po uvjetima i kriterijima ovog Plana (u odnosu na planiranu infrastrukturu i zaštitu državnog i županijskog značaja) i planova užeg područja može odrediti kao područje određene namjene uz posebno obrazloženje, na način da se takovo područje posebno prikaže i da se za isto propišu posebni uvjeti i režimi izrade planova užeg područja. Tako utvrđeno područje ulazi u ukupnu površinu koja se sukladno kriterijima za određivanje veličine građevinskog područja maksimalno odredi kao ukupno građevinsko područje naselja ili površina izvan naselja za izdvojene namjene (izgrađeni i neizgrađeni dio građevinskog područja) na način da se za istu veličinu umanji neizgrađeni dio građevinskog područja. To područje mora udovoljavati svim kriterijima korištenja prostora i drugim odredbama ove Odluke i PPSDŽ, te se izgrađuje po kriterijima određenim za izgradnju neizgrađenog djela građevinskog područja. Tim područjima ne može se zauzimati obalna linija mora. 4.5.3. Kriterij za građenje izvan građevinskog područja Članak 110. Izvan građevinskog područja može se planirati izgradnja: - građevina infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd.), - zdravstvenih i rekreacijskih građevina, - građevina obrane, - stambenih i gospodarskih građevina u funkciji obavljanja poljoprivredne i stočarske djelatnosti. - sustav za zbrinjavanje otpada (županijski centar za gospodarenjem otpadom, pretovarne stanice, međuskladišta, sabirni centri i odlagalište), i - rudarske građevine i postrojenja za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina i obrada unutar utvrđenih granica eksploatacijskog polja. Kriteriji građenja izvan građevinskog područja odnose se na gradnju ili uređenje pojedinačnih građevina i zahvata. Pojedinačne građevine ne mogu biti mješovite namjene a određene su jednom građevinskom parcelom. Kriteriji kojima se određuje vrsta, veličina i namjena građevina i zahvata u prostoru su: - građevina mora biti u funkciji korištenja prostora (poljoprivredna, planinarska, stočarska, eksploatacijskog polja i sustava zbrinjavanja otpada), - građevina mora imati vlastitu vodoopskrbu (cisternom), odvodnju (pročišćavanje otpadnih voda) i energetski sustav (plinski spremnik, električni agregat, ili drugo), - građevine treba graditi sukladno kriterijima zaštite prostora, vrednovanja krajobraznih vrijednosti i autohtonog graditeljstva. - zahvat u prostoru ima isti tretman kao građenje. Temeljem kriterija PPSDŽ, Prostornim planom uređenja Općine i Grada određuju se detaljniji uvjeti za svaku vrstu gradnje u skladu s odredbama ove Odluke. 4.5.3.1. Građevine infrastrukture Članak 111. Pod građevinama infrastrukture podrazumijevaju se vodovi i građevine u funkciji prometnog sustava, sustava veza, sustava vodoopskrbe i odvodnje i sustava energetike, smješteni u infrastrukturne koridore, te komunalne građevine kao što su odlagalište otpada, groblja i sl. Infrastrukturni sustavi i građevine moraju se izgrađivati po svim ekološkim kriterijima i mjerama zaštite. 4.5.3.2. Zdravstvene i rekreacijske građevine Članak 112. Pod zdravstvenim i rekreacijskim građevinama podrazumijevaju se građevine u kojima se odvijaju djelatnosti koje su funkcionalno vezane za specifična prirodna područja kao što su za: - Zdravstvene djelatnosti: termalna izvorišta, posebni klimatski uvjeti, kakvoća zraka, itd. i - Rekreaciju: Konfiguracija terena, prirodni resursi, ljepota krajobraza, itd.. Na površinama određenim za rekreativne aktivnosti može se odobriti izgradnja pojedinačnih objekata koji su isključivo u funkciji korištenja prostora i to: planinarski dom, izletište, manji objekti za sklanjanje, vidikovci i sl. Ovi objekti grade se sukladno kriterijima i odredbama čl. 110. ove Odluke. 4.5.3.3. Stambene i gospodarske građevine Članak 113. Pod stambenim i gospodarskim građevinama podrazumijevaju se građevine koje se za vlastite potrebe, a u funkciji obavljanja djelatnosti poljoprivrede i stočarstva grade izvan građevinskog područja. Sukladno kategorizaciji i osjetljivosti prostora, građenje u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti može se jedino na površinama na kojima se djelatnost obavlja, a Prostornim planom uređenja Općine i Grada razgraničenim kao poljoprivredno zemljište, osim na I. kategoriji bonitiranog zemljišta. Stambeni i gospodarski objekt u prostornom smislu moraju sačinjavati funkcionalnu cjelinu uz racionalno korištenje prostora. U stambenim objektima ovih cjelina mogu se obavljati usluge seoskog turizma, katnost stambenih objekata može biti najviše podrum, prizemlje, kat i kosi krov (bez nadozida) najveća bruto tlocrtna površina objekta je 100 m2. Podrum je etaža kojoj je gornja ploča najviše 0,50 m iznad najviše kote terena. Za potrebe obavljanja ove djelatnosti može se izraditi samo jedan stambeni objekt. Stambeni objekti zasebno , ne mogu se izgrađivati. Mogućnost izgradnje tih sadržaja podrazumijeva bavljenje poljoprivredom i stočarstvom kao osnovnom djelatnošću. Objekti, ove namjene kao ni objekti poljskih kučica i sl., ne mogu se graditi izvan građevinskog područja na prostorima zračne udaljenosti manje od 500 m od obale (linije) mora i jezera i 300 metara od obale vodotokova. Poljska kučica kao pomoćni objekt može biti tlocrtne veličine najviše 20 m2, a najmanja površina poljoprivrednog zemljišta iznosi 2000 m2. Katnost ovih objekata je prizemlje i kosi krov i gradi se na zemljištu koje je Prostornim planom uređenja Općine i Grada razgraničeno kao poljoprivredno, osim na I kategoriji bonitiranog zemljišta. Ovi objekti ne mogu imati priključak na komunalnu infrastrukturu. Pomoćni objekti druge namjene ne mogu se izgrađivati. 4.6. Uvjeti uređivanja prometnih i drugih infrastrukturnih sustava u prostoru Članak 114. Pod infrastrukturnim sustavima se podrazumijevaju: građevine, uređaji, instalacije, vodovi i prateći objekti, prometnih, energetskih sustava, sustava vodoopskrbe i odvodnje, sustava telekomunikacija i pošta. Izgradnja infrastrukture neophodna je za privođenje određenog prostora planiranoj namjeni. Kod izgradnje infrastrukturnih sustava ( objekata i koridora), bespravno izgrađene objekte potrebno je ukloniti. 4.6.1. Prometni infrastrukturni sustavi Članak 115. Prometni sustav Županije čini: cestovna mreža državnih i županijskih cesta sa pripadajućim objektima u funkciji cesta (autobusnim kolodvorima, kamionskim i robnim terminalima), željeznička mreža sa pripadajućim objektima, (željezničkim postajama putničkim, teretnim i ranžirnim kolodvorima), morske luke i lučki terminali i zračne luke. U planiranju ovog sustava moraju se prometne mreže međusobno uskladiti u funkcionalnom i prostornom smislu, optimalno koristeći sve postojeće prometne kapacitete, a sve u skladu sa prometnim sustavom države, i europskim prometnim koridorima. Do konačne izgradnje prometnih sustava u planiranom obimu, poboljšanje prometa osigurati izgradnjom u smislu kompletiranja i poboljšanja postojeće mreže te kvalitetnijom organizacijom i regulacijom prometa. 4.6.1.1. Ceste Članak 116. Za postizanje optimalne funkcionalnosti cestovne mreže na području Županije (izgradnja auto-ceste i cestovne mreže - Državne i Županijske), ceste se moraju planirati i graditi po fazama u cilju zadovoljenja razvojnih, prometnih, gospodarskih i ekoloških kriterija. Obzirom da će se realizacija nekih navedenih prometnica dogoditi s određenim vremenskim otklonom, neophodno je mjerama rekonstrukcije i dogradnje postojeće cestovne mreže zadovoljiti rastuće prometne zahtjeve, te nastojati ostvariti kompatibilnosti navedenih radnji s konačnim rješenjem, te omogućiti etapnost realizacije. U smislu zadovoljavanja tih kriterija određuju se prioriteti izgradnje realizacijom kojih bi se ti kriteriji ispunili. Za postizanje razvijenosti cestovne mreže prioriteti su izgradnja: I skupina prioriteta: - Trasa Jadransko-Jonske autoceste sa produženjem etapnosti do čvora Šestanovac. Za daljnju realizaciju te trase neophodno je odmah započeti pripremne radove na sektoru Split-granica Dubrovačko- neretvanske županije i to na pripremi geografsko topografskih podloga u mj. 1: 5000, izradi idejnih rješenja i konačno definirati koridor od čvora Ravča prema jugu; - Ličko-dalmatinski cestovni smjer Zagreb-Split-Dubrovnik pod točkom b) Karlovac-Plitvice-Gračac-Knin-Split - Splitsko-hercegovački cestovni smjer Split-Sinj-Trilj ( prema Livnu i Mostaru) - Splitska aglomeracijska poveznica čvor Prgomet ( Split zapad) –Plano-Solin-obilaznicom-Stobreč-Omiš Za navedene cestovne smjerove potrebno je osigurati uvjete za postupnu faznu i etapnu izgradnju autocesta/dijelom brzih cesta. II skupina prioriteta: - Imotski cestovni smjer Udbina –Sv.Rok-Gračac-Knin-Sinj-Imotski Za ovaj cestovni smjer treba osigurati uvjete za postupnu faznu i etapnu izgradnju brze ceste. III skupina prioriteta: - Makarsko-zabiokovski cestovni smjer Makarska-Dubci-Šestanovac-Aržano Za ovaj cestovni smjer potrebno je osigurati uvjete za dogradnju, temeljitu obnovu i rekonstrukciju postojeće ceste. Izgraditi (rekonstruirati) mrežu Državnih cesta: - Solin, Klis, Dicmo, Sinj, Vrlika sa obilaznicom Dicma, Sinja, Hrvaca i Vrlike; - Trogir- Solin- Sobreč- Omiš (istok) Dupci; - Prgomet - Plano; - Čvor Bisko - granica FB i H; - Zaobilaznice: Trilja, Ciste Provo, Lovreča, Šestanovca, Zadvarja, Makarske, Vrgorca, Zagvozda, Segeta, Muća, Studenaca (uključujući izmještanje i rekonstrukciju ceste do granice sa FB i H); - Izgraditi ceste visoke razine uslužnosti do trajektnih luka s prioritetom rješavanja trajektne luke Split; i - Rekonstruirati trase i čvorišta dužobalnog pravca (D 8) i rasteretiti ga uspostavljanjem jednog od zaobilaznih koridora. Članak 117. Operativnim programom prioritetne mjere trebalo bi primarno svesti na: Realizaciju autocestovne veze JAC Split-Zagreb koja je od životnog značaja za sve gospodarske grane Županije te realizaciju izgradnje dužobalne autocestovne veze Zadarske, Šibensko - kninske, Splitsko - dalmatinske i Dubrovačko - neretvanske županije. Izgradnju zaobilaznica svih većih gradskih središta i naselja gdje treba izdvojiti: - završetak zaobilaznice grada Splita ( DC - 8 ) - rekonstrukciju na dionici Trogir ( Plano) - Solin ( početak zaobilaznice grada Splita) ( DC - 8 ) - izmještanje i rekonstrukciju na dionici Stobreč - Omiš - istok (Ravnice) - Dupci (DC -8) - zaobilaznica Sinja i Hrvaca ( DC - 1 ) - zaobilaznica Trilja ( DC- 220, DC - 60, DC - 62 ) - zaobilaznica Ciste Provo ( DC - 60 ) - zaobilaznica Lovreća ( DC - 60 ) - zaobilaznica Šestanovca i Zadvarja ( DC- 39 ) - zaobilaznica Makarske ( DC - 8 ) - zaobilaznica Vrgorca ( DC - 62 ) - zaobilaznica Zagvozda (DC - 62 ) - zaobilaznica Segeta ( DC - 8 ) - zaobilaznica Studenaca ( uključujući izmještanje i rekonstrukciju ceste do granice F BiH ( ŽC-6157, ŽC-6155 ) - zaobilaznica Muća ( DC - 56 ) - zaobilaznica Dicma ( DC - 1 ) - obilaznica Vrlike ( DC - 1 ) Članak 118. Poduzeti mjere rekonstrukcije trase i čvorišta te rasterećenja postojećeg dužobalnog pravca (državna cesta br. 8), osposobljavanjem jednog od zaobalnih alternativnih koridora. Ostvarenje ovog cilja moguće je djelomičnom realizacijom navedenog u prethodnoj stavci te primarno: - završetkom rekonstrukcije DC-8 odnosno izgradnje zaobilaznice grada Splita na dionici Lovrinac - Stobreč - dogradnjom drugog kolnika na dionici DC- 8 čvor Plano (Trogir) - Solin ( početak prve dionice zaobilaznice grada Splita). U prvoj etapi neophodno je izgraditi sva planirana denivelirana čvorišta i poprečne veze do ŽC- 6317 ( stara Kaštelanska cesta) te denivelirane prolaze uključujući čvor Plano sa odvojkom do veze na ŽC- 6091 ( početak buduće spojne ceste čvor Plano - čvor Split - zapad ( Prgomet) na planiranoj Jadranskoj autocesti.Sigurno da uz navedeni čvor Plano kao posebne prioritete treba izdvojiti čvor Rudine s novom poprečnom vezom za Zračnu luku Split-Kaštela te čvor sv. Kajo i Adriachem također s novim poprečnim vezama do planiranih postojećih radnih zona. - Završetak izgradnje (puni profil) DC-1 na dionici Solin - Dugopolje te daljnji produžetak prema Sinju - Izmještanje i rekonstrukcija postojeće DC-8 na dionici Stobreč - Omiš - istok - Ravnice - Pisak - Dupci, svakako uključujući čvor Dupci kao početak jedne od važnih poprečnih veza juga Hrvatske na Jadransku autocestu - Izmještanje DC-8 na dionici Veliko Brdo - Tučepi - Podgora - Drašnice uključujući realizaciju planiranih čvorova Makarska - istok i Makarska - zapad - Izmještanje DC - 8 na dionici Živogošće - Drvenik - Gradac - granica Županije uključujući realizaciju planirane poprečne veze DC - 62 ( u budućnosti i Jadranske autoceste) i DC- 8 na koridoru Ravča - Drvenik. Treba naglasiti da je ovo jedna od bitnih veza koja bi omogućila aktiviranje u većem dijelu kvalitete zaobalne alternative po DC - 62 - Rekonstrukcija DC- 58, u sklopu čega je neophodna rekonstrukcija ŽC -6112 na dionici Prapatnica - Prgomet čime se nakon izgradnje Jadranske autoceste od čvora Split - zapad ( Prgomet) do DC -58 objedinjuju postojeće ( i planirane rekonstruirane) poprečne ceste ŽC - 6091 i DC - 58 u smjeru Segeta, Trogira i Kaštela. - Rekonstrukcija DC - 62 na dionici Šestanovac - Zagvozd - Izmještanje i rekonstrukcija DC - 69 na dionici Šestanovac - Dupci - Rekonstrukcija DC - 60 na dionici Lovreć - Krivodol uključujući izmještanje trase na dionici Krivodol - Runovići - granica F BiH. - Završetak realizacije ŽC - 6180 na dionici Krivodol - Zagvozd vodeći računa da će to u budućnosti postati poprečna veza Imotskog na Jadransku autocestu. - Izmještanje i rekonstrukcija ŽC - 6142 na dionici Žrnovnica - Tugare - Gata - Zvečanje - Blato n/c - Izmještanje i rekonstrukcija ŽC - 6165 na dionici Omiš - Gata s naglaskom na završetku odvojka Naklice - Omiš koji omogućava funkcionalnu alternativu DC -8 na dionici Stobreč - Omiš. - Rekonstrukcija i izmještanje na DC - 511 prvenstveno na dionici Kočinje Brdo (planira se tunel) - Ostale općenite mjere koje se ogledavaju u dogradnji traka za spora vozila na svim spomenutim glavnim cestovnim pravcima ( npr. DC - 8 , DC - 22 dionica Trilj - Kamensko i dr. ) poštivajući kriterij opadajućih brzina i kapaciteta. Izgraditi ceste visoke razine uslužnosti do gradskih (mjesnih) trajektnih luka. Poboljšavanje otočne cestovne infrastrukture u skladu s prethodno iznesenim zahtjevima. Članak 119. Za ostvarenje iznesenog s konačnim ciljem optimalnog funkcioniranja cestovnog prometa u okviru globalnog sustava Županije i šire neophodno je pravovremeno izvršenje: - Pripremnih radnji koje se očituju u: Izradi idejnih rješenja na glavnim cestovnim pravcima ( u prvom redu državnih cesta i autocesta) te u sklopu toga usuglašavanje i ažuriranje prostornih planova jedinica lokalne samouprave. - Određivanje prioriteta rekonstrukcije izmještanja i dogradnje postojeće cestovne mreže na državnoj, županijskoj i lokalnoj razini s krajnjim ciljem bolje iskoristivosti postojeće mreže te osposobljavanju alternativnih pravaca (primarno zaobalnog). - Ostvarenja mogućnosti etapne realizacije mreže autocesta i brzih cesta na kritičnim dionicama. U ovom segmentu pripreme svakako treba redefinirati do sada prezentiranu etapnost realizacije jadranske autoceste sa "završetkom" u čvoru Split - istok (Dugopolje) koja ne zadovoljava prometne zahtjeve Splitsko - dalmatinske županije. Te treba poduzeti da se granica realizacije JAC-a pomakne više prema istoku za što postoje dvije mogućnosti: - Produžetak zahvata I etape na JAC-u do planiranog čvora Bisko (cca 10 km) što paralelno zahtjeva radove dogradnje, izmještanja i rekonstrukcije trasa DC - 60, DC - 220 i DC - 62. - Produžetak zahvata I etape do planiranog čvora Šestanovac na JAC-u čime bi se također ostvarili ranije navedeni efekti u pogledu tranzitnog prometa, što se određuje kao povoljnija varijanta Realizacijom navedenog riješio bi se kritičan problem zaobilaznice grada Trilja, prolaza kroz Sinjsko polje te ostvarila kvalitetna veza graničnog prijelaza Kamensko ( F BiH) na Jadransku autocestu i u smjeru Splita. Uz ranije navedene zahvate na DC - 61 i DC - 39 riješili bi se prolaza tranzitnog prometa sa juga, kroz gradske aglomeracije Omiša i Splita. Uz primjenu navedenih mjera te aktiviranje zaobalnog pravca DC- 62 uz ostvarenje kvalitetne veze s lukom Ploče ( rekonstrukcija DC- 513, ŽC -6208 ili ceste u novom koridoru) odnosno doline Neretve omogućilo bi se znatno kvalitetnija veza juga Hrvatske. Obzirom na značaj problema, poznato stanje tehničke definiranosti, usklađenosti prostorno-planske dokumentacije već sada bi trebalo pristupiti pripremnim radnjama za dionicu Jadransko - jonske autoceste na sektoru Split - granica dubrovačko - neretvanske županije koje bi trebale sadržavati : - pripremu geodetsko - topografskih podloga Mj. 1:5000 u obliku primjerenom sadašnjoj tehnologiji projektiranja ovakvih objekata - izradu idejnih rješenja, uz sagledavanje svih ostalih ulaznih čimbenika bitnih za zaštitu prirode i prostora. - usklađenje prostorno-planske dokumentacije predmetnog objekta na cijelom teritoriju Županije za što je neophodno konačno definirati koridor od planiranog čvora Ravča prema jugu uključujući vezu luke Ploče, te vezu TEM-a na Jadransko-jonsku autocestu. Članak 120. U postupku rješavanja trase auto-puta kroz Splitsko-dalmatinsku županiju, alternativne varijante koridora definiraju se kao pravci istraživanja, što se odnosi i na pravce Dubci-Šestanovac. Nakon što se na tim dionicama definiraju konačne varijante, ovi prometni pravci gube prostorno-planski status istraživanja na planovima užeg područja. Članak 121. Za realizaciju planirane cestovne mreže Županije potrebno je blagovremeno provesti aktivnosti pripreme zemljišta čitavih cestovnih pravaca i pojedinih dionica, izraditi potrebnu dokumentaciju primjenom ekoloških kriterija i mjera zaštite te provesti propisane postupke prostornog uređenja. 4.6.1.2. Željeznice Članak 122. Razvoj željezničkog prometnog sustava na području Županije određuje se slijedećim zahvatima u smislu prioriteta izvođenja zahvata: - modernizacija ličkog pravca, - izgradnja novih dionica na ličkom pravcu i -izgradnja obalne Jadranske željezničke pruge. Članak 123. Modernizacija ličke pruge Modernizacija ove pruge uključuje dvije faze i to obnovu pruge s njenim poboljšanjem i njenu modernizaciju. Prva faza uključuje obnovu i izvedbu nekih poboljšanja kao što su zamjena dotrajale signalno - sigurnosne i telekomunikacijske opreme te osiguravanje cestovnih prijelaza u razini. U toj fazi moguća je i ugradba uređaja za međukolodvorsku ovisnost, ali i remont prijeko potreban na ličkom dijelu radi ujednačavanja dopuštenog osovinskog opterećenja na 200 kN, tako da bi se vrijeme putovanja od Zagreba do Splita mogla smanjiti na 7 sati i 30 minuta. Ugradnjom uređaja za međukolodvorsku ovisnost, smanjuje se broj potrebnih uposlenika, što bi dugoročno gledano pridonijelo smanjivanju eksploatacijskih troškova i fleksibilnijem obavljanju prometa na ovoj pruzi. U drugoj fazi u promet bi bili uvedeni vlakovi s nagibnom tehnikom, što bi dodatno smanjilo trajanje putovanja od Zagreba do Splita na 6 sati, koliko na toj relaciji traje putovanje autobusom. Ta faza bi mogla uključiti i elektrifikaciju pruge, što bi povećalo voznu brzinu vlakova. Opravdanost ulaska u drugu fazu valja procijeniti nakon usporedbe s mogućim efektima koje bi pružila izgradnja novih pružnih dionica ili pak nove moderne pruge. Da bi u cijelosti bilo moguće konkurirati cestovnom prometu, na najtežim dijelovima pruge mora se prići izgradnji novih dionica ( Plaško-Studenci, Gračac-Benkovac-Perković ) od kojih dionica na području Splitsko-dalmatinske županije je dionica Gornji Dolac – K. Sućurac – Split. Članak 124. Izgradnju nove pružne dionice Perković-Split planirati i projektirati sa elementima pruge veće razine usluge kao spoj buduće trase Jadranske željeznice sa Gradom Splitom. U čvoru Perković prilikom projektiranja ove trase potrebno je sukladno tehničkim zahtjevima trase i ekonomičnosti zahvata postići maksimalno moguće ukopavanje trase na dionici kroz gradove Kaštela, Solin, i Split. Članak 125. Jadranska željeznička pruga, u tom smislu, dio je magistralnog pravca koji omogućuje vrlo povoljnu željezničku vezu Srednje i Zapadne Europe s južnim dijelovima Europe. Jadranska priobalna pruga Rijeka - Split - Dubrovnik predviđa se za mješoviti promet ( putničkih i teretnih vlakova ). S obzirom da je definiran koridor Jadranske autoceste, kod definiranja koridora Jadranske željeznice vodilo računa o istoj na način da njihova međusobna udaljenost bude l ³ 100 metara. Također se, u mjeri u kojoj je u ovoj fazi stanja dokumentacije to moglo, vodilo računa i ostalim infrastrukturnim zahvatima, vodotocima, postojećoj mreži željezničkih pruga i području zaštite. U daljnjoj razradi dokumentacije i izradom planova užeg područja potrebno je detaljnije definirati trasu Jadranske željeznice. Ovu trasu na području Županije planirati kao jednokolosječnu u prvoj fazi. Razradom dokumentacije potrebno je definirati spoj postojeće trase (lički pravac) sa trasom Jadranske željeznice u čvoru Perković odnosno spoj Grada Splita-čvor Perković. Članak 126. U daljnjoj izradi dokumentacije za izgradnju Jadranske željeznice moraju se primjenjivati sljedeći parametri: - maksimalna brzina putničkih vlakova v>200 km/h, - maksimalna brzina teretnih vlakova v = 120 - 140 km/h, - minimalni radijus horizontalne krivine R>3000 m, - maksimalni uzdužni nagib "i" = 12 ‰ (izuzetno 14 ‰), - mješoviti promet (putnički + teretni), - međustanični razmak L = 20 - 30 km i - jednokolosiječna pruga sa mogućnošću gradnje u budućnosti drugog kolosijeka. Kod određivanja ostalih parametara (slobodni profil, tovarni profil, razmak osi kolosijeka, dozvoljene mase po dužnom metru, duljina perona, najmanja korisna duljina kolosijeka i dr.) moraju se koristiti norme za glavne međunarodne željezničke linije. Članak 127. Kolodvor Primorski dolac na postojećoj pruzi Perković-Split koristio bi kao veza između postojeće i nove pruge. U Kaštel Starom će biti postaja nove pruge. Željeznički kolodvor magistralne pomoćne željezničke pruge (Split) zbog potrebe pružanja veće razine usluge planirati u zoni kolodvora Kopilica. Prikaz planiranog željezničkog prometnog sustava i to brze transeuropske željezničke pruge i magistralne pomoćne željezničke pruge sa pripadajućim kolodvorima dat je u grafičkom prilogu PPSDŽ- infrastrukturni sustavi list br. 2. "Infrastrukturni sustavi i mreže". Objekti trase željezničke pruge moraju se graditi u skladu s mjerama zaštite i svim ekološkim kriterijima. 4.6.1.3. Morske luke Članak 128. U skladu sa Zakonom o morskim lukama, luka je kopnena i vodena površina kod koje je vodena površina djelomično zatvorena i tako zaštićena od nepovoljnih prirodnih utjecaja. U svom akvatoriju luka mora osigurati pogodan i siguran boravak brodova prilikom izmjene putnika, roba, tereta, opskrbe i popravaka, a na pripadajućim kopnenim površinama odvijanje lučkih kopnenih aktivnosti. Prema namjeni kojoj služe, luke se dijele na : luke otvorene za javni promet i luke posebne namjene. Luke otvorene za javni promet - pretežita aktivnost je javni pomorski promet putnika i roba (međunarodni i domaći linijski promet), međunarodni na kružnim putovanjima i izvanredni domaći promet. Preostale aktivnosti su prihvat i boravak ribarske flote, brodova opskrbe i lučkog servisa na stacionaru, nautičke flote, izletničke flote za kraći boravak, te prihvat plovila i odvijanje aktivnosti sportsko-ribolovnih društava; Luke otvorene za javni promet (pristajanje putničkih brodova) Grad/Općina Naselje Podrucje Vis Vis Kut Sućuraj Sućuraj Luka Hvar Hvar Križna luka Milna Milna Bijaka Sutivan Uvala Stipanska Sumartin Sumartin Sumartin Šolta Stomorska Uvala Livka Split Slatine Slatine Seget Seget Donji Seget Donji Kaštela Resnik Resnik Kaštela Kaštel Stari Kaštel Stari Kaštela Kaštel Lukšić Kaštel Lukšić Kaštela Kaštel Kambelovac Kaštel Kambelovac Kaštela Kaštel Sućurac Centar Dugi rat Dugi rat Tvor. "Dalmacija" Gradac Brist Brist Gradac Gradac Gradac Gradac Drvenik Drvenik Baška Voda Baška Voda Baško Polje-Dječje selo Milna Milna Duboki Botac Tablica 4.17: Planirane luke otvorene za javni promet. Članak 129. Prema djelatnostima koje se obavljaju u lukama za posebne namjene, luke mogu biti: - trgovačko-industrijske luke, - ribarske luke, - servisne baze za opremu plovila, - brodogradilišta, - luke nautičkog turizma i - športsko-rekreacijske luke itd. Luke nautičkog turizma razvrstavaju se u slijedeće vrste: - sidrište, - privezište, - suha marina i - marina. Članak 130. Trgovačko industrijske luke za javni promet, industrijski promet i industrijsku obradu i trgovinu robom (lučke zone); Prema tekstualnom i grafičkom dijelu PPSDŽ. Trgovačko-industrijske luke Grad/općina Naselje Podrucje Pučišća Pučišća Pučišća Tablica 4.18: Planirane trgovačko-industrijske luke Ribarske luke za, priobalnu i pučinsku flotu sa pretežitim korištenjem akvatorija za potrebe ribarske flote sa sekundarnim aktivnostima. U zoni kopnenih usluga za iskrcaj i rukovanje ribom snabdijevanjem brodova, skladištenje i industrijsku preradu ribe; Ribarske luke Grad/Općina Naselje Područje Komiža Komiža Seget Seget Donji Tablica 4.19: Planirane ribarske luke Brodogradilišta sa korištenjem akvatorija i kopnenih površina u funkciji izgradnje novih plovila i remonta postojećih. Servisne baze za opremu i uređenje manjih plovila kopnene površine na kojoj se pružaju usluge ostave opreme, uređenja i popravka manjih plovila bez obzira da li je kopnenoj površini pridružen zaštićeni ili nezaštićeni akvatorij. Servisna baza za opremu plovila Grad/općina Naselje Područje Trogir Trogir Rt Ćubrijan Tablica 4.20: Planirana servisna baza za opremu plovila Članak 131. Planirane luke nautičkog turizma sa pretežitom funkcijom komercijalnog priveza i čuvanja plovnih objekata kao i pružanja usluga održavanja i servisiranja plovnih objekata na kopnu. Prema tekstualnom i grafičkom dijelu PPSDŽ. Marine Grad/općina Naselje Područje Komiža Komiža Uvala Mlin Sućuraj Sućuraj Česminica Supetar Mirca Mirca Sumartin Sumartin Žaganj Dolac Trogir Drvenik Veli Marina "Zirona" Split Split Žnjan Omiš Omiš Luka Omiš Podgora Živogošće Blato Tablica 4.21: Planirane marine-prioritet5 Prioritet u izgradnji marina su luke navedene u tablici 4.21. Potencijalni prostori za izgradnju marina, koji se također razmatraju, dani su u slijedećoj tablici 4.22. Izgradnja tih luka, uslijedila bi nakon izgradnje luka navedenih u tablici 4.25. Planirane marine-prioritet, jedino uz uvjet povećane potražnje za vezovima. Grad/općina Naselje Podrucje Vis Vis Uvala Parja Milna Milna Uvala Vlaška Milna Bobovišća Lokacija zapadno od ulaza u uvalu Vića Sutivan Sutivan Uvala Stipanska Šolta Stomorska Uvala Livka Okrug Okrug Gornji Uvala Racetinovac Seget Seget Donji Seget Donji Dugi rat Dugi rat Tvornica. "Dalmacija" Omiš Omiš Turističko naselje.Garma Tablica 4.22: Potencijalni prostori za izgradnju marina Članak 132. Privezišta su dio obale za pristajanje plovnih objekata. Pod privezištem se ovom Odlukom ne podrazumijeva pomorsko-građevinski objekt unutar luka. Pod privezištem se podrazumijevaju manji pomorsko građevinski objekti (obale, gatovi) za prihvat manjih plovila (nautičkih, izletničkih, brodovi opskrbe, posebne namjene i sl.), a koji nisu nužno locirani u prirodno zaštićenom akvatoriju i koji su u funkciji u određenom periodu godine, zavisno od prirodnih uvjeta. Privezišta nemaju sadržaja na kopnu. Privezišta se grade u okviru turističkih zona, u zonama gdje se odvija značajna kupališna aktivnost i u područjima predviđenim za sidrišta. Privezišta se mogu graditi na način da nema intervencija u smislu zasipanja mora i otkopavanje obale i da se kvaliteta obale i mora sačuva u izvornom obliku. Privezišta za velike brodove su ucrtana na kartografskom prikazu. Planirana privezišta na području Splitsko-dalmatinske županije su: OBALNI POJAS OTOČNOG I KOPNENOG DIJELA MIKROLOKACIJA Grad Kaštela Kaštel Gomilica - Giričić Grad Kaštela Kaštel Novi Grad Kaštela Kaštel Sućurac - "JADRAN KAMEN" Grad Kaštela Kaštel Štafilić Grad Kaštela Resnik Grad Solin Športska lučica Vranjic Grad Split Obalni pojas Duilovo - Stobreč Grad Split Obalni pojas Trstenik - Žnjan Općina Baška Voda Baško polje Općina Baška Voda Bratuš Općina Baška Voda Krvavice Općina Baška Voda Promajna Općina Dugi Rat Bajnice Općina Dugi Rat Duće - Rogač Općina Dugi Rat Dugi Rat tvornica "Dalmacija" Općina Dugi Rat Krilo Jesenice Općina Dugi Rat Mali Rat Općina Gradac Drvenik-Gornja vala Općina Gradac Uvala Podaca-zapadna strana Općina Gradac Podaca Općina Gradac Blatnice Općina Dugi Rat Uvala Orij Općina Marina Uvala Barbašnjevica Općina Marina Uvala Miline Općina Marina Uvala Pod Ramašćice Općina Marina Uvala Stari Trogir Općina Marina Uvala Vinišće Grad Omiš Lokva Rogoznica Grad Omiš Marušići Grad Omiš Medići Grad Omiš Nemira Grad Omiš Nemira - uvala Mala luka Grad Omiš Ruskamen Grad Omiš Stanići - uvala Vela luka Općina Podgora Uvala Blato Općina Podgora Uvala Mala Duba Općina Podgora Uvala Velika Duba Općina Podgora Živogošće - Porat Općina Podstrana Podstrana - Širi pojas Općina Seget Seget Donji Općina Seget Uvala Medena i hotel "Jadran" Općina Trogir Trogir - Brigi i Drvenik Mali Otok Biševo Mezuporat Otok Biševo Porat-Biševska luka Otok Biševo Salbunara Otok Brač Blaca Otok Brač Česminova uvala Otok Brač Duboka Otok Brač Osibova Otok Brač Povlja-Tičja luka Otok Brač Povlja-Uvala Luka Otok Brač Povlja-Uvala Točinjak Otok Brač Uvala Babin laz (Supetar) Otok Brač Uvala Jezero Otok Brač Uvala Lovrečina Otok Brač Uvala Malačnica (Supetar) Otok Brač Uvala Rasotica Otok Brač V. Farska Otok Brač Smrka Otok Brač Murvica-Dračeva uvala Otok Brač Supetar Otok Brač Pučišća Otok Brač Sjeverno od rta Bijaka Otok Brač Uvala Stiniva Otok Brač Uvala Zavraće Otok Čiovo Obalni pojas istočno od luke Slatine do rta Čiovo Otok Čiovo Obalni pojas od tvornice duhana do Arbanije Otok Čiovo Punta Rožac Otok Čiovo Uvala Racetinovac Otok Čiovo Uvala Sv. Fumija (mikrolokacije: Široka u. Duga u. Otok Drvenik Mali Uvala Garbine Otok Drvenik Mali Uvala Vela Rina Otok Drvenik Veli Uvala Kokošinje Otok Drvenik Veli Uvala Krknjaš Otok Drvenik Veli Uvala Mala Luka Otok Hvar Basina Otok Hvar Bristova Otok Hvar Podstine (Hvar) Otok Hvar Pokrivenik Otok Hvar Uvala Skozanje Otok Hvar Uvala Smrska Otok Hvar Uvala Žukova Otok Hvar V. Stiniva (Zastražišće) Otok Hvar Vela Milna Otok Hvar Zavala Otok Hvar Stiniva Otok Hvar Kozja uvala Otok Hvar Otok Šćedro Otok Hvar Mrtinovik Otok Šolta Rogač Uvala Kašjun Otok Šolta Šipkova uvala Otok Šolta Uvala Donja Kruščica Otok Šolta Uvala Gornja Krušica Otok Šolta Uvala Livka Otok Šolta Uvala Senjska Otok Šolta Uvala Stračinska Otok Šolta Uvala Tatinja Otok Vis Barjaška,Parna,Knežica Otok Vis Grad Vis-područje Kut Otok Vis Oključna Tablica 4.23: Planirana privezišta na području Splitsko-dalmatinske županije. Članak 133. Sidrišta su dio morskog prostora gdje se sidre brodovi preko opreme za privez plovila ili obaranjem sidra. S obzirom na pomorski aspekt razlikuju se zaštićena i nezaštićena sidrišta a prema veličini plovila koja se sidre na sidrišta, za velika i mala plovila. Sidrišta za manja plovila treba odrediti na način da imaju što veći stupanj zaštite akvatorija od nepovoljnih prirodnih utjecaja. Kod određivanja veličine sidrišta treba iskazati veličinu radnog akvatorija koji se sastoji od: - površine na kojoj se plovila sidre na plutačama, - površine na kojoj plovila obaraju sidra i - površine plovnog puta do obale i među sidrenim plovilima. Planirana sidrišta na području Splitsko-dalmatinske županije su: VRSTA SIDRIŠTA OBALNI_POJAS PODRUČJE OTOČNOG I KOPNENOG DIJELA Sidrište sa izloženosti jednom sektoru Otok Biševo Uvala Mezuporat Sidrište sa izloženosti jednom sektoru Otok Biševo Biševska luka Sidrište sa 100% zaštićenim akvatorijem Otok Vis Uvale Gradac,Slatine,Tiha Oključna Sidrište sa 100% zaštićenim akvatorijem Otok Vis Stončica Sidrište sa 100% zaštićenim akvatorijem Otok Vis Otok Budikovac Sidrište sa izloženosti jednom sektoru Otok Vis Uvala Brguljac Sidrište sa izloženosti jednom sektoru Otok Vis Otok Ravnik Sidrište sa izloženosti jednom sektoru Otok Vis Uvala Ruda Sidrište sa 100% zaštićenim akvatorijem Otok Šćedro Luka Lovišće Sidrište sa izloženosti jednom sektoru Otok Šćedro Uvala Portoruša Sidrište sa 100% zaštićenim akvatorijem Otok Hvar Uvala Prevojnice Sidrište sa 100% zaštićenim akvatorijem Otok Hvar Uvala Taršće Sidrište sa 100% zaštićenim akvatorijem Otok Hvar Uvala Vinogradišće Sidrište sa 100% zaštićenim akvatorijem Otok Hvar Malo ždrilo, Ždrilica Sidrište sa 100% zaštićenim akvatorijem Otok Hvar Uvala Vela Garška Sidrište sa 100% zaštićenim akvatorijem Otok Hvar Luka Vira, uvala Pribinja i V. Vira Sidrište sa 100% zaštićenim akvatorijem Otok Hvar Uvala Stipanska Sidrište sa 100% zaštićenim akvatorijem Otok Hvar Sjeveroistočna strana Sidrište sa 100% zaštićenim akvatorijem Otok Hvar Kozja uvala Sidrište sa 100% zaštićenim akvatorijem Otok Hvar Vlaška luka Sidrište sa 100% zaštićenim akvatorijem Otok Hvar Luka Tiha Sidrište sa 100% zaštićenim akvatorijem Otok Hvar Uvala Zavala Sidrište sa izloženosti jednom sektoru Otok Hvar Uvala Žukova Sidrište sa izloženosti jednom sektoru Otok Hvar Uvala Soline Sidrište sa izloženosti jednom sektoru Otok Hvar Uvala Zaraće i Pokrivenik Sidrište sa izloženosti jednom sektoru Otok Hvar Uvala Mrtinovik Sidrište sa izloženosti jednom sektoru Otok Hvar Uvala Vlaka Sidrište sa izloženosti jednom sektoru Otok Hvar Duga uvala Sidrište sa izloženosti jednom sektoru Otok Hvar Uvala Dubovica Sidrište sa 100% zaštićenim akvatorijem Otok Brač Uvala Osibova Sidrište sa 100% zaštićenim akvatorijem Otok Brač Uvale Lučice i Slavinjina Sidrište sa 100% zaštićenim akvatorijem Otok Brač Bobovišće-Uvale Bobovišće i Viće Sidrište sa 100% zaštićenim akvatorijem Otok Brač Uvala Vela Maslinova Sidrište sa 100% zaštićenim akvatorijem Otok Brač Uvala Smrka Sidrište sa 100% zaštićenim akvatorijem Otok Brač Uvala Blaca Sidrište sa 100% zaštićenim akvatorijem Otok Brač Povlja - Uvala Luka Sidrište sa 100% zaštićenim akvatorijem Otok Brač Luka Sumartin - širi pojas uvale Sidrište sa izloženosti jednom sektoru Otok Brač Uvala Vošćica Sidrište sa izloženosti jednom sektoru Otok Brač Uvala Rasotica Sidrište sa izloženosti jednom sektoru Otok Brač Uvala Krušica Sidrište sa izloženosti jednom sektoru Otok Brač Uvale Zavraće, M. bok i Krvaca Sidrište sa izloženosti jednom sektoru Otok Brač Uvala Stiniva Sidrište sa izloženosti jednom sektoru Otok Brač Uvala Splitska Sidrište sa izloženosti jednom sektoru Otok Brač Luka Povlja uvala Gračišće Sidrište sa 100% zaštićenim akvatorijem Otok Drvenik Veli Uvala Krknjaš Sidrište sa izloženosti jednom sektoru Otok Drvenik Veli Uvala Krivača i Mala luka Sidrište sa izloženosti jednom sektoru Otok Drvenik Veli Uvala Kokošinje Sidrište sa izloženosti jednom sektoru Otok Drvenik Veli Solinska uvala Sidrište sa 100% zaštićenim akvatorijem Otok Šolta Uvala Šumpjevina Sidrište sa 100% zaštićenim akvatorijem Otok Šolta Uvala Šešula Sidrište sa 100% zaštićenim akvatorijem Otok Šolta Uvale Bok od rata, Tiha i Bok od Supetra Sidrište sa 100% zaštićenim akvatorijem Otok Šolta Uvala Piškera Sidrište sa 100% zaštićenim akvatorijem Otok Šolta Uvala Potkamenica Sidrište sa 100% zaštićenim akvatorijem Otok Šolta Uvala Livka Sidrište sa 100% zaštićenim akvatorijem Otok Šolta Uvala Uvala Vela Travna Sidrište sa izloženosti jednom sektoru Otok Šolta Senjska uvala Sidrište sa izloženosti jednom sektoru Otok Šolta Uvala Tatinja Sidrište sa izloženosti jednom sektoru Otok Šolta Uvala Vela luka Sidrište sa izloženosti jednom sektoru Otok Šolta Uvala Stračinska Sidrište sa 100% zaštićenim akvatorijem Otok Čiovo O. Sv. Fumija Sidrište sa 100% zaštićenim akvatorijem Otok Čiovo Duga uvala Sidrište sa 100% zaštićenim akvatorijem Otok Čiovo Uvala Racetinovac Sidrište sa 100% zaštićenim akvatorijem Otok Čiovo Uvale Brnac Mali i Široka uvala Sidrište sa izloženosti jednom sektoru Otok Čiovo Uvala Movarštica Sidrište sa 100% zaštićenim akvatorijem Općina Marina Vinišće - Sevid Nastavak
|
|||||||||||||||
