 |
 |
 |
 |
 |
|
|
|
|
|
|
|||||||||||||||
 
 NOVI PREGLED PROPISA Ugovori Banke Biljno zdravstvo Zdravstveno osiguranje Državne potpore Državni službenici Elektronička isprava Elektronička trgovina Elektronički mediji Financijsko osiguranje Gradnja Hrana Informacijska sigurnost Investicijski fondovi Izmjera i katastar Kazneni postupak Kazneni zakon Kemikalije Kreditne unije Kvaliteta zdravstvene zaštite Lijekovi Nasljeđivanje Obavljanje djelatnosti Obiteljski zakon Obrazovanje odraslih Obrt Obvezni odnosi (ZOO) Obvezno zdravstveno osiguranje Opći upravni postupak Oružje Osiguranje Osiguranje u prometu Ovrha - Ovršni zakon Parnični postupak Primjeri ugovora Porez na dobit Porez na dohodak Porez na kavu Posredovanje u prometu nekretnina Poticanje ulaganja Predmeti opće uporabe Prekršajni zakon Prijevoz - linijski Prijevoz opasnih tvari Prostorno uređenje i gradnja Rad - Zakon o radu Računovodstvo Revizija Stranci Sudovi Šport Šume Tajnost podataka Trgovačka društva Udomiteljstvo Udžbenici za školu Ugostiteljska djelatnost Umirovljenički fond Usluge u turizmu Veterinarstvo Volonterstvo Zabrane u zakonima Zakon o leasingu Zaštita bilja Zakon o radu Zaštita na radu Zaštita okoliša Zaštita potrošača Zaštita prirode Zaštita pučanstva Zaštita životinja Javna nabava NOVI PREGLED PROPISA 
|
 |
 Odredbe za provođenje prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije Članak 134. Športsko-rekreacijske luke sa pretežitom funkcijom priveza i čuvanja plovila za sport, rekreaciju, te funkcija održavanja i servisiranja plovila u objektima na kopnu. Ove luke mogu imati autonoman akvatorij i lučku površinu. Planiraju se prema tekstualnom i grafičkom dijelu PPSDŽ. Športsko-rekreacijske luke Grad/općina Naselje Područje Vis Vis Kut Hvar Hvar Uvala Vira Sumartin Sumartin Druga vala (vikend naselje Tanki Ratac) Bol Bol Istočno od Velog Mosta (kod tvornice ribe) Kaštela Resnik Resnik Kaštela Kaštel Kambelovac Kaštel Kambelovac Kaštela Kaštel Sućurac Sokolana Kaštela Kaštel Sućurac Kotal Solin Vranjic Sportska lučica Vranjic Podstrana Sv. Martin(Javor) Sv. Martin(Javor) Dugi rat Suhi potok (Jesenice) Suhi potok (Jesenice) Dugi rat Duće Rogač Duće Rogač Dugi rat Glavica (Kod Omiša) Glavica (Kod Omiša) Brela Donja Brela Uvala Soline Baška Voda Baška Voda Baška Voda Podgora Podgora Podgora Podgora Živogošće Uvala Blato Hvar Hvar Vela Garška Milna Lučice Tablica 4.25: Planirane športsko-rekreacijske luke Članak 135. U postojećem projektno i prostorno definiranom akvatoriju luka ne mogu se planirati niti projektirati objekti ili formirati površine koje nisu isključivo u funkciji obavljanja lučke djelatnosti, na način da se postojeći akvatorij umanjuje. Isto se ne može planirati i projektirati za objekte i površine koje su u funkciji lučke djelatnosti ako za iste potrebe postoji ili se može osigurati adekvatan prostor na kopnenom djelu luke ili na širem kontaktnom prostoru. Kod planiranja i projektiranja luka, lučko pristanišne kopnene infrastrukture, te pomorsko građevinskih objekata u funkciji lučke djelatnosti moraju se utvrditi i zadovoljiti sljedeći osnovni kriteriji i vrednovati elementi: - općedruštveni interes, koji obuhvaća i interes korisnika, kako onih koji obavljaju usluge, tako i onih kojima se usluge pružaju, - stručno tehnička problematika, kao na primjer pomorsko-hidrauličkih i nautičkih režim, maritimno-konstruktorska rješenja, konstruktorska rješenja lučke infrastrukture i suprastrukture itd., - prostorni aspekt s racionalnim i estetskim uklapanjem planiranih objekata u specifičan otočni okoliš i urbanitet - gospodarsko-razvojni aspekt, - aspekt utjecaja na okoliš s određivanjem odgovarajućih parametara održivog razvoja, - kulturološki aspekt i aspekt zaštite graditeljskog nasljeđa i - sociološki aspekt s nužnom obradom pratećih aktivnosti u sklopu strategije razvoja otoka, ili područja odnosno pojedinih njegovih dijelova, kao i u sagledavanju učinka promjena koje su učinjene planiranom gradnjom na urbanu i cjelokupnu sredinu. 4.6.1.4. Zračne luke Članak 136. Zračna luka Split kao objekt od posebne važnosti, zbog potreba daljnjeg dugoročnog razvoja zračne luke i sigurnosti odvijanja zračnog prometa, te zaštite okolnog prostora od buke i drugih nepovoljnih utjecaja, određuje se kao objekt čije razvojne programe treba striktno poštivati kroz izradu Prostornih planova uređenja susjednih Općina i Gradova. Zračna luka Split - Kaštela locirana je na području dvaju gradova i to: Trogira i Kaštela. Zračna luka zauzima površinu od 931.358 m2, i to na području Grada Trogira 203.464 m2 i Grada Kaštela 727.894 m2. Uvažavajući činjenicu da Zračna luka Split značajno utječe na namjenu prostora u svojoj okolini poglavito na neposredno okružje, nužno je da se u prostornim planovima užeg područja istome osigura poseban status. Članak 137. Prostornim planovima uređenja užih područja u kontaktnim zonama granice obuhvata određene kao prostor za razvoj Zračna luka Split potrebno je odrediti mjere i kriterije na način da se osigura: - sigurnost odvijanja zračnog prometa, - zaštiti okolno područje i stanovništvo od buke, - omogući dugoročni razvoj Zračna luka Split i - osigura kontinuirano ispunjavanje svih utvrđenih kriterija i standarda kategorije I., Organizacije međunarodnog civilnog zrakoplovstva. Sigurnost odvijanja zračnog prometa u Zračna luka Split u djelu operacija prilaza, slijetanja i uzlijetanja je definirana površinama na zemlji i površinama ograničenja prepreka i imaginarnim površinama koje se prostiru od osnovne staze i uzletno-sletne staze prema van i gore. U cilju zaštite okolnog prostora od buke utvrditi područja zaštite ekvivalentne razini buke iznad 67 db te za isto područje utvrditi mjere zaštite i uvjete korištenja. Članak 138. Dugoročni razvoj Zračna luka Split potrebno je omogućiti sukladno razvojnom planu temeljenom na: - potrebnom usklađenju aerodromskoh i zaštitnih površina sa propisima, - potrebnom razvitku u smislu podizanja kvalitete usluga s osnova očekivanog porasta ukupnog prometa i - prostornih potreba u svrhu izgradnje objekata većeg kapaciteta za prijem i otpremu putnika, prtljage, roba i zrakoplova te pratećih usluga. Razvojni plan Zračne luke Split "Prva faza" do 2015. godine utvrđuje potrebit prostor do prometnice Trogir Kaštela i sjeverno od uzletno-sletne staze, prostor do linije područja pod utjecajem Zračne luke Split. Za drugu fazu razvoja, prostor do vojarne "Knez Trpimir". Te prostore kroz uvjete korištenja i određivanjem namjene treba sačuvati kao prostor za razvoj Zračne luke Split. Za područje utvrđeno kao prostor za razvoj Zračna luka Split izrađuje se Urbanistički plan uređenja. Članak 139. Izgradnja malih zračnih luka planiranih na otocima: - Hvar- lokacija Plošnik- 2c kategorije i - Vis - lokacija Poljica -2c kategorije, (alternativna lokacija je Vele Peca). Izgradnja malih zračnih luka na kopnenom dijelu Županije planira se u Općini Šestanovac. Izgradnja letjelišta planira se: - na otoku Hvaru u Općini Sućuraj i - na otoku Šolti. Zračna luka Brač-potrebno je predvidjeti produljenje uzletno-sletne staze za 500 metara, te za proširenje djelatnosti predvidjeti izgradnju pratećih sadržaja. Članak 140. Postojeći interventni helidromi nalaze se: na otocima Drvenik Mali i Drvenik Veli; na Hvaru na lokacijama Vela Vira, Sučuraj, Stari Grad-letilište; na Šolti u Grohotama; na Braču u Selcima i Milni. Planirani interventni helidromi za koje je moguće izdati lokacijske dozvole temeljem ovog Plana su: Firule-Split, Novo Selo-Selca (Brač), Pražnice (Brač), Nerežišča (Brač), Milna (Brač), Grad Hvar, Sućuraj (Hvar), Starigrad-zračna luka (Hvar), Samogor (Vis), Plinsko polje (Vis), Grohote (Šolta), Drvenik Veliki i Mali, otok Šćedro, uvala Palmižana (Hvar), otok Palagruža, Vinjani Gornji, Zvjezdano selo (Mosor), te u gradovima Vrlika, Sinj, Vrgorac, Makarska, Supetar i Komiža te u općinama Gradac i Jelsa. Postojeći komercijalni helidromi nalaze se: u Splitu -2; u gradu Hvaru na istoimenom otoku; u Visu i Komiži na otoku Visu; u Vinjanima Gornjim na području grada Imotskog. Potencijalni komercijalni helidromi: na Braču u Bolu, Pražnicama i Supetru; u Aržanu u općini Cista Provo; u Baškom Polju u općini Baška Voda; u Gradcu; u Vrgorcu. Prilikom planiranja helidroma trebaju se uvažavati standardi koji su referentni za helikopterski zračni promet (u svezi sa prirodnim karakteristikama položaja i dimenzijama helidroma, osiguravanjem prostora helidroma i prostora u njegovoj neposrednoj blizini, osiguravanjem vizualne pomoći, servisa i opskrbe helikoptera, postupanja u slučaju požara). 4.6.2. Infrastruktura vodoopskrbe i odvodnje Članak 141. Opskrba vodom za piće iz vodotokova, korištenja i potencijalnih izvorišta ima prioritet u odnosu na korištenje voda u druge svrhe. Podsustavi vodoopskrbe na području Županije koji se planiraju radi cjelovite i ravnomjerne opskrbe područja Županije pitkom vodom dati su u grafičkom dijelu PPSDŽ - list br. 2. "Infrastrukturni sustavi i mreže". Najvažniji sustav vodoopskrbe i odvodnje na području Županije je projekt "Eko-kaštelanski zaljev". Zbog važnosti i potrebite dinamike izgradnje, dokumenti prostornog uređenja za građenje ovog sustava mogu se izdavati na temelju odredbi ove Odluke i PPSDŽ, u skladu sa konačno utvrđenim prostornim rješenjem, i programom realizacije sustava "Eko-kaštelanski zaljev", temeljem Studija podobnosti i Izmjena i dopuna Studija o podobnosti kanalizacijskog sustava Kaštela - Trogir, prema novom konceptu (Osnovne karakteristike rješenja) izrađenom od Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, svibnja 2000. godine, te Elaborata tehničko-ekonomske optimalizacije kanalizacijskog sustava Kaštela-Trogir. Članak 142. U dosadašnjem razdoblju ostvaren je relativno visok stupanj vodoopskrbe dostatnim količinama kvalitetne pitke vode na cijelom području Županije. Rast potrebe zahtijeva da se ovaj sustav i dalje optimalno održava, dograđuje i obnavlja, što treba planski razmatrati na razini mikroregija unutar županijskog teritorija kroz: - vodoopskrbu otočnog dijela - vodoopskrbu obalnog dijela i - vodoopskrbu zaobalnog dijela. Ti dijelovi županijskog teritorija upravo vodoopskrbnim sustavima se i povezuju. Nužno je i dalje provoditi monitoring i očuvanje kakvoće vode kao i mjere sanitarne zaštite izvorišta. Voda mora biti zaštićena kao dio okoliša u smislu zaštite okoliša. Krško područje Županije obiluje pukotinskim vodama koje su podložne zamućivanju. Umjerene su tvrdoće, razmjerno brza podzemna toka, tako da se ni mehanički a ni biološki kretanjem kroz podzemne vodotokove mnogo ne pročišćavaju. Stoga je potrebno dodatnim kemijskim postupcima ostvariti propisanu kakvoću. Članak 143. Vodoopskrba Grada Imotskog se sastoji od vodozahvata vrela Opačac kao i dva trajna izvora: Jauk i Utopišće. Izgrađene su crpne stanice Opačac i Kosmatovac dok su C.S. Karin i C.S. Poljica u izgradnji. Izgrađeni su cjevovodi Opačac-Karin-Poljica-Kosmatovica i Karin-Zmijavci-Runovići, a grade se cjevovodi Kosmatovica-Lovreč i Lovreč-Studenci, kao i mreže u naseljima do kojih su došli glavni cjevovodi. Posebnost u vodoopskrbi Imotskog područja je ta što će se jedan dio opskrbljivati vodovodom s Mukišnice ( Aržano-Studenci-Lovreč), odnosno sa teritorija općine Tomislavgrad. Kada ovaj vodovod bude izgrađen imat će tri prekidne komore i šest vodosprema. Vodoopskrba Grada Vrgorca datira od 1997. god. kad se putem nove vodovodne mreže distribuira voda iz zahvata podzemne vode iz Banje s dubine od 40 m. To zadovoljava potrebe grada Vrgorca i naselja Banje, Oraha, Dragljana, Ravče i Vine. Započeta izgradnja vodovoda do naselja Dugih Njiva, Raščana i Stilja treba se što prije okončati. Time bi se završila II. faza izgradnje sustava. Vodovodni sustav Sinja čine crpne stanice na izvorištima Kosincu i Rudi, vodospreme, tlačni i gravitacijski cjevovodi te mreže u naseljima. Ljeti crpke rade svaka po 21-22 sata dnevno. Zahvatom Rude (radovi su u tijeku) kvalitetnije će se riješiti vodoopskrba Dugopolja i Muća a redukcije vode će tada izostati. Vrlički vodovod koristi vodu Vukovića vrela. Vodovodni sustav čini zahvatni objekt na izvoru Vukovića vrela i tri vodospreme: Runjevica, Vrlika, Biukova gradina, te crpna stanica Vrlika. Građevinski dio planirane C. S. za vodoopskrbu Kijeva izgrađen je na lokaciji C. S. Vukovića vrelo. S obzirom da je Vrlika bila okupirana taj je vodoopskrbni sustav najviše uništen, pa je stoga potrebno što prije izvršiti cjelovitu rekonstrukciju i obnovu. Članak 144. Obalno područje je daleko najzahtjevnije, kako po potrebnoj količini vode tako i po složenosti sustava. Glavni vodoopskrbni sustavi su: - Vodoopskrbni sustav Split- Solin-Kaštela-Trogir; - Regionalni vodovod Makarskog primorja; i - Vodoopskrbni sustav Omiš-Brač-Hvar-Vis-Šolta ( odvojci: Omiš-istok, Omiš-zapad, Omiška zagora). Članak 145. Područje Gradova Splita, Solina, Kaštela i Trogira vodom se opskrbljuje s izvorišta rijeke Jadra,a trenutno služi i izvorište rijeke Žrnovnice za potrebe naselja Žrnovnice i Sitna Donjega. Opskrba se vrši putem starog Dioklecijanovog kanala i novog betonskog kanala ukupne duljine 3300 m, na koji se nastavlja cjevovod promjera 1.000 mm i duljine 1930 m. Glavne crpne stanice za grad Split jesu Kopilica i Ravne Njive. Starom crpnom stanicom Kopilica (980 l/s) se voda tlači do glavnih vodosprema Gripa i Marjana, koje pokrivaju uže gradsko središte. Crpna stanica Ravne Njive (900 l/s) tlači vodu u vodospreme Visoku, Visoku II i Visoku III. U pravcu Solina, Kaštela i Trogira voda se transportira kaštelanskim kanalom (14320 m) promjenljiva presjeka i propusne moći Na lokaciji Kunčevoj Gredi izgrađena je razdjelna građevina kojom se sa staroga Dioklecijanova i novoga splitskoga kanala odvaja dio vode za opskrbu Solina, Kaštela i Trogira. Područje Solina djelomično je priključeno izravno na zatečene gravitacijske kanale, a dio se opskrbljuje vodom preko crpnih stanica Solina, Voljka, Mravinaca i Kunčeve Grede.To u cijelosti ne zadovoljava jer dio potrošača priključenih na gravitacijske kanale ima nizak tlak u mreži, a dio područja izravno priključen na tlačne cjevovode crpnih stanica ima previsok tlak. Sustav nije razvijen do svih naselja odnosno područja potrošnje. Kroz Kaštela prolazi gravitacijski kanal do crpne stanice Štafilića što je ujedno i glavni objekt kaštelansko- trogirskoga podsustava.Njime se voda tlači djelomično izravno u mrežu na području Kaštela a djelomično u pravcu Trogira, odnosno vodospreme Pantana. Na području Kaštela potrebna je izgradnja vodospreme da bi se izbjegle teškoće u opskrbi vodom, posebno izražene ljeti. Aktivnosti oko izgradnje podsustava Kaštel Sućurac i Rudine je potrebno dovršiti. Krajnje zapadno područje opskrbe je područje Grada Trogira uključivo i općina Seget i otok Čiovo sa sadašnjim dvjema glavnim vodospremama Pantanom i Segetom. Ljeti ima teškoća zbog nedovoljnog transportnog kapaciteta kaštelanskog kanala. Izgradnju manjih podsustava vodoopskrbe na Čiovu i na Planome, treba završiti, premda osiguranje dotoka vode trogirskoga područja time neće biti riješenou cijelosti. Dodatne količine vode za područje splitskog bazena mogu se osigurati iz sliva Cetine ( Prančevići) i s izvora Rude. Izvor Pantan može služiti kao izvor tehnološke vode posebno za potrebe poljoprivrede, a uz određenu tehnologiju pročišćavanja može služiti i za javnu vodoopskrbu. Grad Makarska i okolna naselja priključeni su na regionalni vodovod Makarskoga primorja, čiji ogranak prelazi i na otok Hvar ( Drvenik-Sućuraj). Nova lokacija crpnog postrojenja je u Nejasmićima, cca 1500 m sjeverozapadno od postojećeg zahvata u vodostanu «Kraljevac» na rijeci Cetini. Vodovod Omiškog područja se sastoji od uređaja za pročišćavanje Zagrad i čeličnog cjevovoda, s odvojcima Omiš-istok i Omiš-zapad. Ukupna dužina cjevovoda je 35 km. Članak 146. Zahvat vode za vodoopskrbni sustav Omiš-Brač-Hvar-Vis-Šolta nalazi se u zasunskoj komori HE Zakučac. Odatle čeličnim cjevovodom ide do uređaja za pročišćavanje (Zagrad) gdje se pročišćava do stupnja higijenske ispravnosti voda za piće. Godišnji kapacitet je 3.000.000 m3 vode, a potreba je cca 5 000 000 m3 vode. Vodovod je s velikim neravnomjernostima potrošnje tijekom godine (omjer zimske i ljetne potrošnje je i do 1:10), napregnut ljeti do krajnjih granica, te je rad na povećavanju kapaciteta potrebno ažurirati. Regionalni vodovod Omiš-Brač-Hvar-Šolta treba proširiti na otok Vis. Cijeli postupak treba provesti u tri faze. Od Omiša do Brača), položena su četiri podmorska cjevovoda, a od izlaza podmorskih cjevovoda iz mora u uvali Trstena do centralne vodospreme Brač, izgrađen je čelični cjevovod. Iz vodospreme Brač prolaze tri magistralna cjevovoda, i to: - zapadni ogranak: vodosprema Brač - Milna s ogrankom na otok Šoltu (22 975 m), - istočni ogranak: vodosprema Brač-Sumartin (duljine 26 100 m) i - južni ogranak: vodosprema Brač-Bol-odvojak za otok Hvar (13 570 m), od čega na tunel Vidovu goru, otpada duljina od 8500 m. Od mjesta priključka na Braču do obalnog pojasa izgrađen je cjevovod, a dalje do izlaza iz mora na Šolti nastavlja se podmorski cjevovod, a od izlaza iz mora do vodospreme Stomorska (2.000 m3 ). izgrađen je završni dio cjevovoda. Uz vodospremu Stomorsku izgrađena je crpna stanica Stomorska iz koje se voda tlači kroz tlačni cjevovod u vodospremu Gornje Selo (1.000 m3 ). Od vodospreme Gornje Selo do Grohota izgrađen je gravitacijski cjevovod, a nastavak prema Maslinici, kao i vodospreme Maslinica privodi se kraju. Ukupna duljina cjevovoda na području otoka Šolte je 20 km. Na izlasku tunela Vidova gora na Braču je ogranak cjevovoda prema Hvaru, duljine 1440 m. Od obalnog pojasa u Potočinama do uvale Oskorušica, na Hvaru položen je podmorski cjevovod, (5400 m ) dok je u uvali Oskorušici izgrađena precrpna stanica koja se koristi u tijeku turističke sezone. Od crpne stanice Oskorušice do centralne vodospreme Tatinje vodi cjevovod (5450 m). Od centralne vodospreme Tatinje do crpne stanice Starigrada izgrađen je cjevovod ( 6085 m ), s usputnim odvajanjem prema vodospremi Starigrad. Iz crpne stanice Starigrad voda se tlači tlačnim cjevovodom u vodospremu Budinjac odakle do vodospreme Hvar je izgrađen cjevovod ( 14238 m ), s usputnim prekidom tlaka na prekidnoj komori Zaraće. Između prekidne komore i vodospreme Hvar je odvojak prema Visu. Iz mjesnog izvorišta Libora u Jelsi opskrbljuje se dio otoka. Sućuraj je priključen podmorskim cjevovodom na regionalni vodovod Makarskoga primorja. Ukupna duljina vodovodne mreže na području Hvara je 150 km. Potrošači otoka Visa se opskrbljuju vodom s mjesnih izvorišta ( niz bunara « Korita»), pa je prioritet izgradnja priključka na regionalni vodovod, odnosno nastavak odvojka koji počinje na cjevovodu između prekidne komore Zaraće i vodospreme Hvar. Voda se iz crpilišta Korita tlači u smjeru Komiže cjevovodom do vodospreme Komiža I. i Komiža II. U smjeru Visa voda gravitacijski dolazi u vodospreme Vis II. i Vis I. Ukupna duljina razvodne mreže na području Visa je 70 km. Članak 147. Vodoopskrbni sustavi Potreba za vodom do 2015. g. (l/s) Split - Solin - Kaštela - Trogir 3.500 Omiš - Brač - Hvar - Vis - Šolta 1.000 Makarsko primorje 1.500 Sinj - Solinska zagora 600 Vrlika 100 Imotsko područje 300 Područje Vrgorca 100 Tablica 4.26: Vodoopskrbni sustavi. Prema iskazu potrebnih količina vode na području Županije u planskom razdoblju do 2015. god. po vodoopskrbnim sustavima, sveukupna potreba za vodom iznosi 7100 l/s. Članak 148. Odvodnja otpadnih voda koja se sastoji od planiranih sustava i podsustava dati su u grafičkom dijelu PPSDŽ - "Režimi zaštite prostora-sanitarna zaštita voda" (detaljno razrađeni u smislu definiranja potrebne izgradnje i rekonstrukcije postojećih podsustava u PPDSŽ -knjizi 3. Plan prostornog uređenja, poglavlje 3.6. "Razvoj infrastrukturnih sustava." Planiranjem sustava odvodnje treba dovesti u ravnomjeran odnos sa sustavima vodoopskrbe. Njihov razvitak odnosno izgradnju treba prilagoditi zaštićenim područjima i utvrđenim kriterijima zaštite i to prvenstveno zaštite voda za piće i zaštite mora. Članak 149. Na širem području grada Splita te područja gradova Solin, Kaštela i Trogir s otokom Čiovom, planira se izgraditi dva zasebna kanalizacijska sustava otpadnih voda i to Split-Solin i Kaštela-Trogir. Kanalizacijskim sustavom Split-Solin obuhvatit će se sve otpadne vode područja Grada Splita, područja Grada Solina, područja Strožanca te koncentrirani dotok iz kanalizacijskog sustava Općina Dugopolje i Podstrana. Kanalizacijskim sustavom Kaštela-Trogir obuhvatit će se otpadne vode s područja Gradova Kaštela i Trogira, Općine Seget (priobalni dio) te s područja otoka Čiova (naselje Slatine, Općina Okrug i dio Grada Trogira). Prema usvojenom konceptu kanalizacijskog sustava Split-Solin, predviđeno je da se sve otpadne i dijelom mješovite vode s područja Splita i Solina sakupljaju jedinstvenim kanalizacijskim sustavom na jedinstveni uređaj za pročišćavanje lociran na istočnom području grada Splita na tzv. TTTS-u, a zatim jedinstvenim podmorskim ispustom ispuštaju u more Bračkog kanala južno od Stobrečkog zaljeva. Sustav se sastoji od četiri osnovna prostorna podsustava: (I) podsustav Gradske luke, (II) podsustav Dujmovača, (III) podsustav Solin te (IV) podsustav Stobreč. Podsustav Solin i Dujmovača gravitiraju Kaštelanskom zaljevu, a podsustavi Gradska luka i Stobreč, Bračkom kanalu. Sve otpadne i dijelom mješovite otpadne vode Splita i Solina koje gravitiraju Kaštelanskom zaljevu, objedinjavaju se kanalizacijskom mrežom i crpnim stanicama na ulazu u hidrotehnički tunel “Stupe” putem kojeg se odvode na uređaj za pročišćavanje “Stupe”, Sve otpadne vode sliva Stobreč i dijela grada Splita koji gravitira Bračkom kanalu, kanalizacijskom mrežom i crpnim stanicama objedinjavaju na uređaj “Stupe”. Planirano je da se sustav gradi u dvije osnovne faze. U prvoj fazi predviđeno je da funkcioniraju dva sustava : (1) sustav Gradske luke kojim se odvode sve vode sliva Gradske luke na postojeći podmorski ispust i sustav na Katallinića brig. (2) sustav centralnog uređaja ”TTTS” koji objedinjava sve ostalo područje grada Splita i grada Solina na lokaciji centralnog uređaja i podmorskog ispusta. Prva faza izgradnje ovog sustava podijeljena je u više podfaza, odnosno etapa. U drugoj fazi ova dva sustava se objedinjavaju u jedan jedinstveni sustav. Realizacija kanalizacijskog sustava podsliva Duilovo počet će sanacijom postojećeg stanja, a završit će uklapanjem u konačni koncept. Obzirom da je podsliv Duilovo lociran na rubnom zapadnom dijelu sliva Stobreč, uspostava njegovog priključka na jedinstveni sustav dogodit će se na kraju, odnosno kada se izgrade svi spojni kanali od centralnog uređaja do ovog podsliva. Predviđeno je da se sanacija postojećeg stanja na lokaciji hotela “Duilovo”, provede na način da se ispuštanje u prijemnik izvede uz djelomični mehanički predtretman otpadnih voda, i izgradnjom dugog podmorskog ispusta. Uklapanje u konačni koncept odvodnje otpadnih voda sliva Stobreč predstavlja izgradnja CS “Duilovo” i prepumpavanje svih otpadnih voda prema predviđenoj crpnoj stanici “Gizdaruša”, odnosno nastavak prema centralnom uređaju “Stupe-TTTS” kao i podmorski ispust Stobreč. Za općinu Okrug i naselje Slatine potrebno je predvidjeti izgradnju manjih uređaja koji će se u budućnosti spojiti na podmorski ispust kanalizacijskog sustava Kaštela-Trogir. Otpadne vode s područja Klisa, Dugopolja te s područja Strožanca i Podstrane, prikupljene lokalnim sustavima, uključuju se u kanalizacijski sustav Split-Solin kao koncentrirani dotoci. Taj sustav će se realizirati u dvije osnovne etape. U prvoj etapi će funkcionirati dva osnovna sustava: (I) sustav s uređajem na Katalinića Brijegu na koji se objedinjavaju sve otpadne vode s pripadajućeg gravitirajućeg područja grada Splita te (II) sustav centralnog uređaja “Stupe” na koji se objedinjavaju otpadne vode ostalog područja Grada Splita i Grada Solina s koncentriranim dotocima s područja Klisa, Dugopolja te Strožanca i Podstrane. U drugoj etapi ova dva sustava se objedinjavaju u jedan jedinstveni sustav s centralnim uređajem za pročišćavanjem “Stupe” i podmorskim ispustom u more Bračkog kanala južno od uvale Stobreč. Na osnovu usvojenog koncepta kanalizacijskog sustava Kaštela-Trogir, predviđeno je sve otpadne vode s područja Gradova Kaštela i Trogira kanalizacijskim mrežama s crpnim stanicama sakupljati i odvoditi na glavni uređaj za pročišćavanje smješten na lokalitetu Divulje, odakle će se podmorskim prijelazom, hidrotehničkim tunelom i podmorskim ispustom ispuštati u more Splitskog kanala južno od uvale Orlice. Sustav se sastoji četiri osnovna prostorna podsustava: (I) podsustava Kaštela, (II) podsustava Trogir, (III) podsustava Čiovo (dio Grada Trogira na dijelu Čiova uz Kaštelanski zaljev) te (IV) podsustav Okrug. Otpadne vode s područja Općine Seget (priobalni dio) te s područja naselja Slatine, prikupljene lokalnim sustavima, uključuju se u kanalizacijski sustav Kaštela-Trogir kao koncentrirani dotoci. Na lokalitetu uvale Orlice planirana je lokacija lokalnog uređaja za pročišćavanje prikupljenih otpadnih voda s područja Općine Okrug. Predmetni kanalizacijski sustav je razdjelni. U prvoj etapi realizirat će se podsustavi Kaštela, Trogir i Čiovo, a u daljnjim etapama će se priključiti i otpadne vode s ostalih područja koje obuhvaća ovaj sustav. Kaštelanski zaljev ne smije biti recipijent nikakvih otpadnih voda, već je, kako je navedeno, predviđeno ispuštanje pročišćenih otpadnih voda šireg područja Splita, Solina i Kaštela u more Bračkog i Splitskog kanala. Dio naselja Podstrana spaja se na sustav Split – Solin. Ostali veći dio naselja Podstrane čini kanalizacijski sustav Podstrane koji je zaseban. Eventualno će biti potrebna nadogradnja uređaja za pročišćavanje. Odvodnja otpadnih voda Splitske zagore, koja se nalazi u zaleđu izvorišta Jadro i Žrnovnica, do sada je razmatrana na razini studije. Dio naselja bio bi spojen na kanalizacijski sustav Split - Solin, dok bi ostala naselja trebala imati zasebne sustave s uređajima za pročišćavanje. Potrebna je izrada detaljnije projektne dokumentacije, u svrhu određivanja potrebnog stupnja pročišćavanja i detaljnije lokacije svakog uređaja. Dugopolje je u cjelosti smješteno u zoni sanitarne zaštite izvorišta Jadro. Budući na ovom području nije izgrađen kanalizacijski sustav, odvodnja otpadnih voda se vrši putem septičkih jama, koje su mahom propusne i stalni su izvor zagađenja. Idejnim rješenjem kanalizacijskog sustava Split-Solin – Sliv Solin, usvojen je koncept priključenja koncentriranog dotoka kanalizacije Klis-Dugopolje na sustav Split-Solin, sa konačnom dispozicijom podmorskim ispustom u Brački kanal preko uređaja za pročišćavanje na TTTS-u (Stupe). Planiranim rješenjem se fekalne vode općina Dugopolje i Klis odvode izvan slivnog područja rijeke Jadro, čime se postiže potpuna zaštita izvorišta od otpadnih voda s ovog područja. Rješenjem odvodnje Dugopolja obuhvaćena je izgradnja glavnog kolektora s pripadajućim crpnim stanicama i tlačnim cjevovodima kanalizacijskog sustava Dugopolja i glavni kolektor u cesti Solin-Klis, preko kojeg se kanalizacijski sustav Dugopolja spaja sa kolektorom u Bilankuši (Solin) odakle će se otpadne vode odvoditi na uređaj za pročišćavanje te nakon tretmana ispuštati u more. Muć, Neorić, Prugovo i ostala naselja Splitske zagore locirani su na područu zona sanitarne zašite izvoriša Jadro i Žrnovnica. Sva naselja nalaze se na području IIa i IIb zone sanitarne zaštite izvorišta Jadro. Naselja Muć, Neorić, Prugovo, Sutina i ostala manja naselja nemaju izgrađen kanalizacijski sustav. Kao rješenje odvodnje predložena je izgradnja više lokalnih kanalizacijskih sustava: Sustav Muć (ES 3.000), Sustav Prugovo (ES 1.000), Sustav Brštanovo (ES 1.300), Sustav Crivac (ES 1.000), Sustav Sutina (ES 800). Lokalni kanalizacijski sustavi pojedinih naselja bi doveli otpadne vode do uređaja za pročišćavanje. Razina pročišćavanja je pretpostavljeno II stupnja, obzirom na vrstu otpadnih voda (uglavnom fekalne). Nakon pročišćavanja, otpadne vode bi se drenirale u tlo, a mogle bi se eventualno, koristiti i za navodnjavanje. Za naselja Mućkog polja usvojeno je da se tamošnji povezani sustav pročišćava otpadne vode na tri lokaliteta i zatim da se pročišćena voda koristi za navodnjavanje. Do usvajanja konačnog rješenja potrebno je, na nekoliko kritičnih mjesta, provesti istražne radove radi realne ocjene predloženog rješenja (navodnjavati ili upuštati pročišćene vode u tlo). Članak 150. Planira se izgradnja kompletne kanalizacijske mreže grada Vrlike (uključivo s naseljima Kosare, Vinalić, Kukar i Podosoje), s pratećim objektima, razdjelni sustav, kao i dva uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Predviđa se izgradnja dva uređaja za pročišćavanje “Vrlika” i “Vinalić – Kosare”, te ispuštanje pročišćenih otpadnih voda u potok, zasebnim ispustom iz svakog uređaja. Obzirom da se vode sa uređaja “Vrlika” ispuštaju preko kanala u Cetinu, a nizvodno se Cetina koristi za vodoopskrbu, predviđen je III stupanj pročišćavanja, dok je uređaj “Vinalić-Kosore” planiran kao vegetacijski uređaj za pročišćavanje. Moguća je etapna izgradnja kako kanalizacijske mreže, tako i uređaja za pročišćavanje. Potrebno je izgraditi dio kanalizacijske mreže grada Sinja, te dio glavnog kolektora do lokacije uređaja za pročišćavanje, koji je u izgradnji (I stupanj pročišćavanja) na lokaciji Glavica. Ispust otpadnih voda iz uređaja je u potok Goručicu, koji se ulijeva u rijeku Cetinu neposredno prije naselja Trilj. Ključno za funkcioniranje sustava odvodnje je i izgradnja glavnih kolektora u Sinju, koji će sve otpadne vode dovesti do lokacije uređaja za pročišćavanje. U sustavu odvodnje otpadnih voda grada Trilja potrebno je dograditi mrežu odnosno nastaviti s njenom izgradnjom i spojiti je sa postojećim uređajem, za kojeg se također planira dogradnja u II fazi ( za 7000 ES). Na području Imotskog potrebno je dograđivati kanalizacijsku mrežu, kako grada, tako i ostalih naselja čija odvodnja gravitira uređaju za pročišćavanje u Imotskom. To se u prvom redu odnosi na naselja u slivu izvorišta rijeke Vrljike, za koje je izrađeno idejno rješenje odvodnje otpadnih voda. Potrebno je izgraditi drugu fazu uređaja za pročišćavanje, te spojiti kanalizacijsku mrežu naselja Proložac na uređaj. Izgradnjom kanalizacijskog sustava općine Proložac i dispozicijom otpadnih voda na postojeći uređaj za pročišćavanje grada Imotskog omogućava se zaštita izvorišta Opačac od zagađenja. Potrebno završiti izgradnju 5 pratećih crpnih stanica. Za kanalizacijski sustav Vrgorca izrađeni su glavni projekti, i potrebno je što hitnije prići izgradnji uređaja za pročišćavanje, budući je veliki utjecaj ispuštanja nepročišćenih otpadnih voda ovog naselja na izvorišta smještena u nižim zonama Vrgorskog polja. S obzirom na hidrogeološke prilike na području grada Vrgorca (nalazi se u II zoni sanitarne zaštite izvorišta Banja i Butina) sa sanitarnog stanovišta je potrebno na uređaj za pročišćavanje dovoditi i prve oborinske vode (prihvat u "olujnim bazenima" sa naknadnim prebacivanjem u fekalnu kanalizaciju). Ispust pročišćenih voda sa uređaja kao i ispust oborinske kanalizacije južnog sliva osigurati izvan II zone sanitarne zaštite, na području kotline Bunina koja pripada III stupnju zaštite izvorišta Modro Oko i Klokun. Članak 151. U kanalizacijskom sustavu Brela potrebno je izgraditi uređaj za pročišćavanje, tako da će se konačno sve otpadne vode sakupljati i dovoditi prepumpavanjem preko postojeće crpne stanice na spomenuti uređaj, odakle će se postojećim podmorskim ispustom i potrebnim difuzorom ispuštati u more. U kanalizacijskom sustavu općine Baška Voda potrebno je izgraditi uređaj za pročišćavanje, odnosno za naselja Baška Voda i Baško Polje, na koji će se sve sakupljene otpadne vode dovoditi i odatle podmorskim ispustom s potrebnim difuzorom ispuštati u more. Planira se izgradnja uređaja za pročišćavanje u kanalizacijskom sustavu Promajna. Sve otpadne vode naselja Promajna, Bratuš i Krvavica će se sakupljati te odvoditi na uređaj za pročišćavanje u Promajni odakle će se produljenim postojećim ispustom sa potrebnim difuzorom ispuštati u more. Na lokalitetu Cmilje planira se izgradnja uređaj za pročišćavanje otpadnih voda naselja Drvenik. U općini Podgora potrebno je za naselje Podgora izgraditi uređaj za pročišćavanje te tlačni cjevovod, a za naselja Igrane ( u kojem je izgrađen privremeni podmorski ispust) i Živogošće za koje će kanalizacijski sustav biti zajednički, potrebno je izgraditi zajednički uređaj za pročišćavanje sa zajedničkim podmorskim ispustom. U kanalizacijskom sustavu naselja Drašnice, potrebno je izgraditi uređaj za pročišćavanje. U kanalizacijskom sustavu Tučepi, potrebno je izgraditi uređaj za pročišćavanje na kojeg će se prikupljene otpadne vode prepumpavati, a odatle će se nakon pročišćavanja postojećim ispustom ispuštati u more. U kanalizacijskom sustavu Makarske potrebno je dovršiti nadogradnju uređaja za pročišćavanje do I stupnja pročišćavanja ( potrebno zamijeniti staru i ugraditi novu opremu za pročišćavanje otpadnih voda: mjerač protoka, dozirni bazen, automatska rešetka, pjeskolov, mastolov ). U kanalizacijskom sustavu grada Omiša potrebno je dovršiti izgradnju glavnih objekata ovog sustava. Prema usvojenom rješenju, grad Omiš rješava odvodnju otpadnih voda odvojeno od sustava naselja Dugi Rat. Za naselje Dugi rat potrebno je izgraditi zasebni sustav sa uređajem i ispustom. Potom se eventualno razmotriti spajanje ovog sustava na sustav Omiša. Članak 152. Na području otoka Brača potrebno je završiti izgradnju kanalizacijskih sustava Postira i Sutivan. Također je potrebno nastaviti izgradnju sustava Milne kojim će se otpadne vode sustavom gravitacijskih i tlačnih cjevovoda dovoditi na uređaj za pročišćavanje i podmorskim ispustom ispuštati u more. Potrebno je također izraditi projektnu dokumentaciju odvodnje otpadnih voda ostalih naselja otoka Brača. U kanalizacijskom sustavu Bol potrebno je izgraditi uređaj za pročišćavanje. Za područje općine Milna, do sada je od objekata odvodnje otpadnih voda izgrađen podmorski ispust i kolektor od rta Bijaka do početka podmorskog ispusta, sa pripadajućim crpnim stanicama. Na dijelu naselja gdje nije izgrađen sustav otpadne vode se ispuštaju izravno najkraćim putem u obalno more zaljeva, ili neizravno procjeđivanjem iz septičkih jama. Utvrđeno je kao najpovoljnije rješenje ispuštanje pročišćenih otpadnih voda podmorskim ispustom nakon pročišćavanja na uređaju na lokaciji Zubatin ratac u Splitska vrata, osim za naselje na južnoj strani otoka u uvali Osibova koji se tretira kao posebna cjelina i posebnim sustavom otpadne vode disponiraju u Hvarski kanal. Sustavom gravitacijskih i tlačnih cjevovoda otpadne vode cijelog naselja dovode se do uređaja, i ispustom evakuiraju u more. Kao karakteristika javljaju se dva podmorska tlačna cjevovoda kojima se otpadne vode južne strane uvale prebacuju na sjevernu stranu. Sastavni dijelovi sustava su: gravitacijski kolektori, tlačni cjevodi, podmorski tlačni cjevovod, crpne stanice (6), (izgrađene dvije), podmorski ispust (izgrađen),uređaj za pročišćavanje otpadnih voda (usmjerivač protoke, fino sito, fiksna rešetka, aerirani pjeskolov-mastolov) – I stupanj pročišćavanja. Planira se izgradnja kanalizacijskog sustava Povlja koji se sastoji od tri glavna kolektora, tri crpne stanice, uređaja za pročišćavanje odgovarajućeg stupnja čišćenja i podmorskog ispusta. U kanalizacijskom sustavu Sumartina potrebno je dovršiti izgradnju mreže. Članak 153. Na otoku Hvaru neophodno je izvršiti sanaciju postojećeg obalnog kolektora u gradu Hvaru, izgradnju uređaja za pročišćavanje i polaganje podmorskog ispusta kanalizacijskog sustava grada Hvara. Kao najpovoljnije rješenje kanalizacijskog sustava naselja Stari Grad, Jelsa i Vrboska predviđen je jedinstveni kanalizacijski sustav. Otpadne vode navedenih naselja dovodit će se sustavom glavnih kolektora, tlačnim cjevovodom i crpnim stanicama na uređaj za pročišćavanje iz dva smjera: iz mjesta Vrboske odnosno Jelse i iz smjera Starog Grada, a zatim će se pročišćene ispustiti podmorskim ispustom u more. Čitav sustav bi se gradio u više faza. Moguća je etapna izgradnja sustava odvodnje otpadnih voda Jelse, Starigrada i Vrboske što bi se odnosilo na stupanj opremljenosti i izgrađenosti objekata u sklopu kanalizacijskog sustava, posebno uređaja za pročišćavanje i crpnih stanica. U prvoj etapi izgradnje sustava odvodnje otpadnih voda moguća je izgradnja zasebnih kanalizacijskih sustava sa ciljem spajanja u jedan, gore opisan sustav u daljnjim etapama. Na taj način bi u I etapi kanalizacijski sustav Starigrad imao zaseban uređaj i ispust u Hvarski kanal ili Starigradski zaljev, Jelsa zaseban uređaj i ispust u Hvarski kanal te Vrboska zaseban uređaj i ispust u Hvarski kanal (moguće je eventualno spajanje sustava Jelsa i Vrboska u jedan sustav sa zajedničkim ispustom već u I etapi). U II etapi se sva tri sustava spajaju u jedan sa zajedničkim ispustom u Hvarski kanal. U Sućurju je potrebno izgraditi sustav odvođenja i ispuštanja otpadnih voda, s uređajem za pročišćavanje. Potrebno je dovršiti rekonstrukciju kanalizacijskog sustava grada Hvara (postojeći kolektor će se zamjeniti novim cjevovodom i izgraditi dvije crpne stanice). Navedenim radovima u potpunosti će se završiti izgradnja kanalizacijskog “prstena” u gradskoj luci. Predstoji utvrđivanje stanja kanalizacijskih kolektora u hidrotehničkim tunelima, te izgradnja uređaja za pročišćavanje i podmorskog ispusta na sjevernoj strani otoka Hvara. Planirana je izgradnje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda sa pripadajućim podmorskim ispustom u cilju rješavanja problema odvodnje i zaštite obalnog mora. Članak 154. U gradu Visu potrebno je dovršiti izgradnju kanalizacijskog sustava. Budući kanalizacijski sustav sastoji se od dva odvojena podsustava sa zasebnim uređajem za pročišćavanje i podmorskim ispustom, kojim će se putem kanalizacijskih kolektora, odnosno preko crpnih stanica, otpadne vode dovoditi na uređaj za pročišćavanje, te dalje tlačnim cjevovodom i podmorskim ispustima ( predviđena su dva ispusta ), odvoditi u more. Postojeći kanalizacijski sustav grada Komiže potrebno je dograditi tako da bi se u konačnici sastojao od postojećeg gravitacijskog kolektora s pripadajućim sekundarnim kolektorima, tlačnog cjevovoda od postojeće crpne stanice do planiranog uređaja za pročišćavanje na konačnom lokalitetu kod tvornice “Neptun”, planirane crpne stanice kod hotela “Biševo” kojim bi se sve otpadne vode od hotela te dijela okolnih objekata upuštale u gravitacijski kolektor, te planiranog konačnog podmorskog ispusta i difuzorom. Članak 155. Za veće područje općine Marina dugoročno je planiran jedinstven sustav, osim za područje Sevida i nekih izoliranih zaseoka. U početku će se graditi više samostalnih sustava, koji će se s vremenom sjediniti u jedan sustav. S obzirom na potrebu fazne izgradnje, predviđena su u početku, odnosno prvoj fazi dva odvojena sustava: sustav Marina i sustav Vinišće. Za sustav Marine u I etapi potrebno je odabrati privremeno mjesto dispozicije otpadnih voda. Otpadne vode sustava Vinišća usmjeravat će se prema lokaciji uređaja za pročišćavanje i podmorskom ispustu, koji je zajednički za cijeli budući sustav. Lokacija uređaja za pročišćavanje je predviđena u Vinišću, s dispozicijom otpadnih voda u Drvenički kanal. Izgradnja samog uređaja u odnosu na potrebne razine pročišćavanja i dogradnja podmorskog ispusta u odnosu na potrebni kapacitet, izvodile bi se etapno. U konačnici, sustav Marine i Vinišća povezat će se hidrotehničkim ( cestovnim ) tunelom. U naseljima Gustirna i Dograde u općini Marina nisu izgrađeni sustavi odvodnje otpadnih voda. Budući se ova naselja nalaze u II zoni sanitarne zaštite crpilišta, imaju negativan utjecaj na kvalitetu podzemnih voda zbog postojanja aktivnih ali i potencijalnih zagađivača. Nužno je što prije prići izgradnji zatvorenog kanalizacijskog sustava spomenutih naselja kojim bi se evakuirale sve otpadne vode iz područja II zone sanitarne zaštite crpilišta. Time bi se značajno pridonijelo očuvanju kakvoće podzemnih voda i smanjio rizik njihovog zagađenja. Članak 156. Na otocima Veli i Mali Drvenik nije izgrađen sustav odvodnje otpadnih voda. Potrebno je najprije izraditi projektnu dokumentaciju, a zatim započeti s izgradnjom sustava. Odvodnja otpadnih voda naselja otoka Šolta do sada nije rješavana na cjelovit način. Stoga je potrebno prvo prići izradi idejnog rješenja odvodnje i dispozicije otpadnih voda, a zatim izgradnji sustava. Članak 157. Za sva druga naselja koja su predmet obuhvata Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije, a koji nisu obrađeni projektima, potrebno je prvo izraditi idejna rješenja odvodnje otpadnih voda, a sve u skladu s važećim propisima na razini Države. Na onim područjima gdje nisu izgrađeni sustavi odvodnje otpadnih voda, ili gdje nije planirana izgradnja javnog sustava, odvodnju otpadnih voda kućanstava treba riješiti izgradnjom vodonepropusnih septičkih jama. Te jame će se prazniti putem nadležnog komunalnog poduzeća i odvoziti na deponij određen aktom sanitarnog organa Državne uprave nadležnog za to područje. Prioritete u izgradnji sustav odvodnje otpadnih voda imaju obalna i otočna naselja, prvenstveno ona od posebnog turističkog značaja koja nemaju izgrađene sustave odvodnje kao i naselja u zaobalnom području u blizini kojih su izvorišta voda, uključivo i slivno područje. Prije ispuštanja u recipijent, otpadne vode je potrebno obraditi uređajima za pročišćavanje do potrebite kvalitete vode. Svi uređaji za pročišćavanje moraju se predvidjeti za viši stupanj pročišćavanja i mogućnost izgradnje po fazama. Industrijski objekti moraju za svoje otpadne vode izgraditi vlastite sustave i uređaje ili ih predtretmanom dovesti u stanje mogućeg prihvata u sustav javne odvodnje. PPSDŽ -knjiga 3. Planom prostornog uređenja, određeni su planirani zahvati i na uređenju režima voda (navodnjavanje, zaštita od poplava i zaštita od bujica). 4.6.3. Energetska infrastruktura 4.6.3.1. Energetski sustav Članak 158. Sustav energetske infrastrukture određen je u grafičkom dijelu PPSDŽ - list br. 2. "Infrastrukturni sustavi i mreže". Osnovni energetski podsustavi su: - Elektroenergetika koja se prema izvoru korištenja energetike dijeli na: program korištenja hidroenergije, program korištenja vjetroenergije, program korištenja energije sunca i program korištenja plina i - Plinoopskrba. Članak 159. Glavni pravci razvoja elektroenergetskog sustava su u izgradnji proizvodnih objekata koji koriste programe alternativnih izvora energije (energiju vjetra i energiju sunca). Proizvodni objekti elektroenergetskog sustava koji ne koriste te izvore energije ne mogu se graditi u obalnom i otočkom području Županije Članak 160. Program korištenja hidroenergije koji se zasniva na vodnom sustavu rijeke Cetine gotovo je u cijelosti iskorišten u smislu proizvodnje električne energije. Mogućnost dodatnog iskorištenja hidropotencijala Županije određuje se mogućnošću izgradnje ograničenog broja malih hidroelektrana, koje ne smiju imati utjecaj na ukupni režim vodotoka. Zbog izuzetnog značaja vode kao resursa, te moguće promjene režima voda u vodotocima, utjecaja na floru i faunu, izrada prethodnih poslova na izgradnji malih hidroelektrana mora podrazumijevati i izradu Studije o utjecaju promjene režima voda na floru i faunu vodotoka. Za garadnju malih hidroelektrana ne smiju se koristiti područja izvorišta, područja krajobraznih vrijednosti, te zaštičeni dijelovi prirode. Članak 161. Planirane elektroprijenosne trafostanice na području Splitsko-dalmatinske županije: TE uz plinsku elektrocentralu (zapadni dio Županije - područje za istraživanje) TS 400/220/110 kV Zagvozd TS 110/35 kV Vrgorac TS 110/20(10) Brist TS 110/x Dalmatinka TS 110/x kV Kukuzovac TS 110/x kV Dicmo TS 110/x kV Dujmovača TS 110/x kV Dobri TS 110/x kV Brodogradilište TS 110/x kV Gripe TS 110/20(10) K. Lukšić TS 110/x kV Vis KS Strn KS Sućuraj KS Medvedbad II KS Brak KS Pelegrin KS Svitnja KS Dračeva KS Brnaze EVP Kaštela EVP Sadine Planirani dalekovodi na području Splitsko-dalmatinske županije: DV 2 x 400 kV Konjsko – TE Zaleđe DV 2 x 400 kV Konjsko – Zagvozd – Mostar DV 2 x 400 kV Konjsko – RHE Velebit DV 2 x 400 kV Uvod DV 2 x 400 kV Konjsko – HE Zrmanja u TE Turski Bok 2 DV 2 x 220 (400) kV Uvod DV 2 x 220(400) kV Plat - Zagvozd u TE Dobrogošće DV 2 x 220(400) kV Plat – Zagvozd DV 2 x 220 kV Uvod DV 220 kV Mostar – Zakučac u TS Zagvozd DV 2 x 220 kV Uvod DV 220 kV Zakučac – Konjsko I u TS Vrboran DV 2 x 220 kV Uvod DV 220 kV Zakučac – Bilice u TS Konjsko DV 220 kV Zakučac - Konjsko II 2 DV 110 kV Uvod DV 110 kV Kraljevac - Imotski u TS Zagvozd 2 DV 110 kV Uvod DV 110 kV Makarska - Ploče u TS Brist DV 110 kV Imotski – Vrgorac DV 110 kV Vrgorac - Ploče DV 110 kV Opuzen - Vrgorac DV 110 kV HE Đale - Kukuzovac DV 110 kV Peruća – Drniš (Knin) DV 110 kV Konjsko – EVP Žitnić DV 110 kV Kaštela - EVP Kaštela DV 110 kV Stari Grad - Brist DV 110 kV Stari Grad - Blato II DV 110 kV Stari Grad - Nerežišća II DV 110 kV Stari Grad - Vis DV 2 x 110 kV Sinj – Kukuzovac DV 2 x 110 kV Uvod DV 110 kV Sinj – Meterize u TS Dicmo DV 2 x 110 kV Konjsko – Kaštela II DV 2 x 110 kV Konjsko – K. Lukšić DV 2 x 110 kV Uvod DV 110 kV Kaštela – Trogir u TS K. Lukšić DV 2 x 110 kV Uvod DV 110 kV Kaštela – Trogir u EVP Sadine DV 110 kV Trogir – Podi - Bilice DV 110 kV Trogir - EVP Primorski Dolac – Podi - Bilice KB 110 kV Vrboran – Split 3 KB 110 kV Sučidar - Dobri KB 110 kV Dobri - Kaštela KB 110 kV Sučidar - Kaštela KB 110 kV Sin - Dalmatinka KB 2 x 110 kV Vrboran - Pujanke KB 2 x 110 kV Vrboran – Split 3 KB 2 x 110 kV Uvod KB 110 kV Sučidar – Dobri u TS Gripe KB 2 x 110 kV Uvod KB 110 kV Sučidar – Kaštela u TS Brodogradilište KB 2 x 110 kV Uvod KB 110 kV Sinj – Kukuzovac u TS Dalmatinka Članak 162. Elektro-prijenosnih sustavi moraju se planirati uvažavajući uvjete razgraničenja prostora prema obilježju korištenja i namjeni. Za nadzemne postojeće i planirane dalekovode određuje se širina zaštitnih pojasa: - DV 110 kV 40 m,- DV 220 kV60 m,- DV 400kV80 m U zaštiććenim pojasima nadzemnih dalekovoda moguće je izuzetna rekonstrukcija i gradnja građevina uz obveznu suglasnost nadležnih tijela Hrvatske elektroprivrede. Članak 163. Programu korištenja alternativnih izvora energije daje se poseban značaj zbog velikoih resurskih potencijala prostora Županije tim energijama i ekološke podobnosti njihovih programa. Program korištenja energije vjetra određen je PPSDŽ definiranjem makrolokacija tog ovog sustava u granicama kojih se detaljno izvršenim istraživanjima, s aspekta korištenja i namjene prostora određuje prostor za smještaj vjetroturbina i pratećih sadržaja. Na području Županije određeno je 38 ovih zona: Široko brdo, Hum, Stupišće, Kozjak, Botići, Kostanje, Dovanj, Bazije, Braševica, Vinišće, Njivice, Pometeno, Kočinje brdo, Ričipolje, Plane, Bilopolje, Svilaja, Lelasova glava, Golo brdo, Derven, Perun, Bradarića kosa, Lukovac, Katuni, Vode, Žeževačka ljut, Vitrenjaci, Marinca, Dragobraca, Zubatni ratac, Crna korita, Visoka, Opaljenica, Plošnjak, Dolac, Maslinje i Ublina. Ovi objekti ne mogu se graditi kao izdvojeni, izvan Planom utvrđenih površina. Vjetroelektrane kao pojedinačni objekti ne mogu se graditi u obalnom području. Članak 164. PPU užeg područja potrebno je odrediti površine za izgradnju vjetroelektrana. Ovi objekti grade se izvan granica građevinskog područja. Površine za izgradnju vjetroelektrana određuju se unutar utvrđenih makrolokacija. Uvjeti i kriteriji za određivanje ovih površina su: - vjetroelektrane se ne mogu graditi na poljoprivrednom zemljištu I i II bonitetne klase, - provedeni istražni radovi, - ovi objekti ne mogu se graditi na područjima zaštićenih dijelova prirode i krajobraznih vrijednosti, - veličina i smještaj površina odrediti sukladno analizi zona vizualnog utjecaja, - površine odrediti na način da ne stvaraju konflikte sa telekomunikacijskim i prenosnim sustavima, - vjetroelektrane se sastoje od više vjetroturbina i prostor između vjetroturbina je slobodan i koristi se u skladu sa namjenom prostora, - površine vjetroelektrana ne mogu se ograđivati, - interni rasplet električne mreže u vjetroelektrani mora biti kabliran, - predmet zahvata u smislu građenja je izgradnja vjetroturbine pristupnih puteva, kabliranja i TS, - nakon isteka roka amortizacije objekti se moraju zamijeniti ili ukloniti, te zemljište privesti prijašnjoj namjeni, - udaljenost vjetroelektrane od prometnica visoke razine uslužnosti je minimalno 500 metara zračne linije, - udaljenost od ostalih prometnica minimalno 200 metara zračne udaljenosti, - udaljenost od granice naselja i turističkih zona minimalno 1000 metara zračne udaljenosti i - ovi objekti grade se u skladu sa ekološkim kriterijima i mjerama zaštite. Članak 165. Programom korištenja energije Sunca planira se izgradnja termoelektrane na energiju sunca, koja se PPSDŽ kao lokalitet za istraživanje određuje prostor Žeževačke ljuti (Općina Zagvozd i Šestanovac) zbog specifičnih zahtjeva (veličina prostora, voda, blizina prometnica i sl.). Kriterije za tu izgradnju potrebno je odrediti detaljnijom razradom na nivou Prostornog plana uređenja Općina, kao i prostor za smještaj termoelektrane koja koristi energiju sunca. 4.6.3.2 Program korištenja plina Članak 166. Program korištenja plina neposredno se mora povezati sa razvitkom "Plana plinoopskrbe Dalmacije". Prva faza plinoopskrbe planira izgradnju sustava opskrbe miješanim plinom za područje Splitske konurbacije. Druga faza planira izgradnju magistralnog plinovoda za dovod prirodnog plina, te mora obuhvatiti planiranim sustavom plinifikaciju područje svih gradova Županije. Članak 167. Za magistralini plinovod maksimalnog radnog tlaka 75/50 bara određuje se koridor, kao prostor za istraživanje na na širem području naselja Lubitovica Općina Seget, te dalje prema Splitu, Omišu, Brelima, Makarskoj, Podgori i Gradcu. Kao i pravcima Split-Sinj, Brela- Imotski. Na spomenutim točkama izgrađuju se glavne mjerno-regulacijske .stanice izlaznog tlaka 12 ili 4 bara. Ovaj plinovod je visokotlačni, čelični maksimalnog radnog tlaka 50 bara. Visokotlačni plinovod dograđuje se izgradnjom srednjetlačnog, distributivnog plinovoda sa objektima distributivno mjernih regulacijskih stanica: Split (Vranjic, Lora, Žnjan, Firule, Stobreć), Trogir, Kaštela, i Dugi Rat. Članak 168. Zapadni dio Županije (zapadno od linije Kraljevci- Lečevica-Kladnjice) određuje se kao prostor za istraživanje, na kojem treba utvrditi u skladu sa uvjetima razgraničenja prostora prema obilježju korištenja i namjeni, mikrolokaciju za gradnju plinske termoelektrane. Pri određivanju mikrolokacije, treba osigurati i koridor za njezin priključak na dalekovod od 400 kV Konjsko-Melina. 4.6.4. Telekomunikacijski sustavi Članak 169. Plan razvoja telekomunikacija, u planiranom razdoblju do 2015. godine, temelji se na prognozama komisija Europske unije, prilagođenima našim prilikama, a dijeli se u tri vremenska razdoblja: Za razdoblje između 2002. i 2010. godine može se za pokazatelj razvijenosti telekomunikacija uzimati elementi razvoja postojećih mreža i usluga, pogotovo nepokretne telefonske mreže, kao dominantne mreže i mreže na čijoj se osnovi grade i ostale mreže, te proširuje asortiman telekomunikacijskih usluga. Postojeći komutacijski čvorovi u analognoj tehnologiji u prvim godinama novog milenija zamijenit će se digitalnim, tako da se do 2005. godine očekuje 100% digitalna mreža i na komutacijskoj razini. Cijelo područje Županije opsluživat će 10 pristupnih centrala, od čega 7 u funkciji lokalnih centrala, a 3 u funkciji područnih centrala grada Splita. Svaka od ovih centrala imati će velik broj udaljenih pretplatničkih stupnjeva. Transmisijska mreža realizira se svjetlovodnim kabelima i postaje isključivi prijenosni medij više ravnine transmisije. Za postizanje redundancije transmisijskih sustava graditi SDH prstenove i uvoditi inteligentne i transmisijske sustave. Na području Splitsko-dalmatinske županije realizirano je nekoliko SDH transmisijskih prstena, dva županijska (povezuju LC županijske mreže), gradski transmisijski prstenovi (povezuju PC u Gradu Splitu) i još njih koji povezuju komutacijske čvorove pristupne ravnine. Neki od izgrađenih prstenova na jednom su dijelu realizirani radiorelejnim uređajima što u promatranom planskom razdoblju treba biti realizirano po svjetlovodnom kabelu. Korisničke vodove realizirati isključivo podzemnim kabelima. Na razini korisničkih vodova planirati veći broj svjetlovodnih kabela. Nepokretne mreže Postojeće mreže razvijat će se samo u početnom planskom razdoblju, u cilju zadovoljenja zahtjeva korisnika, u postojećim tehnologijama. U konačnici sve mreže integriraju se u jedinstvenu telekomunikacijsku mrežu sa širokim spektrom usluga. Pokretne mreže Postojeća analogna NMT mreža ulazi u maksimum kapaciteta koji se više neće širiti. Korištenje mreže nastaviti će se do razdoblja ekonomske opravdanosti njezine eksploatacije. Digitalna GSM, u početnom planskom razdoblju, izgrađivat će se ubrzanim tempom, kako rastom broja priključaka, tako i gradnjom baznih postaja. Već pokrenutom akcijom izgradnje baznih postaja CRONET mreže postići će se početkom trećeg milenija 100% pokrivenost Županije. U ovom sustavu već je prisutna mreža drugog poslužitelja (VIP), sada s manjim pokrivanjem (uz 16/19 BS), a li s trendom daljnjeg širenja. U kasnijem razdoblju koristit će se i sateliti u niskoj orbiti. Članak 170. Od razdoblja usvajanja postojećih prostorno planskih dokumenata razvoj telekomunikacija odvijao se znatno brže od planskih pretpostavki. Pored toga, gradnja telekomunikacija je izvršena na novoj tehnološkoj osnovi koja je bitno različita od planirane. Planske postavke razvoja telekomunikacijskih usluga treba ugraditi u prostorno plansku dokumentaciju u skladu sa predviđenim napretkom tehnologija i to tako da se predvidi objedinjavanje postojećih telekomunikacijskih mreža u jedinstvenu mrežu s integriranim uslugama. Članak 171. U prostornim planovima užih područja treba integrirati telekomunikacijske sustave. Za više koncesionara koji pružaju telekomunikacijske usluge, uz dostupnost telekomunikacijskih usluga svim potrošačima, potrebno je uvjetovati smještanje i korištenje zajedničkih podzemnih i nadzemnih kanala i objekata za postavku mreža i uređaja (antena). Članak 172. Pri utvrđivanju podzemnih i nadzemnih telekomunikacijskih kanala i objekata treba uvažavati sve kriterije korištenja i namjene prostora, te koristiti postojeće koridore prometnog (ceste, željeznice) i drugih infrastrukturnih sustava. Telekomunikacijski kanali i objekti moraju biti građeni u skladu sa svim ekološkim kriterijima i mjerama zaštite.
Nastavak
|
|||||||||||||||
