 |
 |
 |
 |
 |
|
|
|
|
|
|
|||||||||||||||
 
 NOVI PREGLED PROPISA Ugovori Banke Biljno zdravstvo Zdravstveno osiguranje Državne potpore Državni službenici Elektronička isprava Elektronička trgovina Elektronički mediji Financijsko osiguranje Gradnja Hrana Informacijska sigurnost Investicijski fondovi Izmjera i katastar Kazneni postupak Kazneni zakon Kemikalije Kreditne unije Kvaliteta zdravstvene zaštite Lijekovi Nasljeđivanje Obavljanje djelatnosti Obiteljski zakon Obrazovanje odraslih Obrt Obvezni odnosi (ZOO) Obvezno zdravstveno osiguranje Opći upravni postupak Oružje Osiguranje Osiguranje u prometu Ovrha - Ovršni zakon Parnični postupak Primjeri ugovora Porez na dobit Porez na dohodak Porez na kavu Posredovanje u prometu nekretnina Poticanje ulaganja Predmeti opće uporabe Prekršajni zakon Prijevoz - linijski Prijevoz opasnih tvari Prostorno uređenje i gradnja Rad - Zakon o radu Računovodstvo Revizija Stranci Sudovi Šport Šume Tajnost podataka Trgovačka društva Udomiteljstvo Udžbenici za školu Ugostiteljska djelatnost Umirovljenički fond Usluge u turizmu Veterinarstvo Volonterstvo Zabrane u zakonima Zakon o leasingu Zaštita bilja Zakon o radu Zaštita na radu Zaštita okoliša Zaštita potrošača Zaštita prirode Zaštita pučanstva Zaštita životinja Javna nabava NOVI PREGLED PROPISA 
|
 |
 Odredbe za provođenje prostornog plana Sisačko-moslavačke županije 1. UVJETI RAZGRANIČENJA PROSTORA PREMA OBILJEŽJU, KORIŠTENJU I NAMJENI 1.0. Općenito Prostornim planom Sisačko-moslavačke županije (nastavno u tekstu: Plan), na temelju Zakona o prostornom uređenju («Narodne novine» broj 30/94, 68/98 i 61/00), uz uvažavanje društveno gospodarskih, prirodnih, kulturno-povijesnih i krajobraznih vrijednosti razrađena su načela prostornog uređenja i utvrđeni ciljevi prostornog razvoja, te organizacija, zaštita, korištenje i namjena prostora područja Županije. Plan sadrži prostornu i gospodarsku strukturu Županije, sustav središnjih naselja područnog značenja, sustav razvojne područne infrastrukture, osnove za uređenje i zaštitu prostora, mjerila i smjernice za gospodarski razvoj, očuvanje i unapređenje prirodnih, kulturno-povijesnih i krajobraznih vrijednosti, mjere za unapređenje i zaštitu okoliša te druge značajke od važnosti za Županiju. Općine i Gradovi kao jedinice lokalne samouprave su temeljne prostorno - planske jedinice za provođenje Plana. Osnovna namjena, korištenje i zaštita prostora, te prostorna razgraničenja, prikazana su u kartografskom prikazu broj 1. Korištenje i namjena prostora, kao načelne planske postavke usmjeravajućeg značenja, a detaljnije razgraničenje pojedinih namjena, načina korištenja i uređenja određuje se prostornim planovima uređenja općina i gradova. Korištenje i namjena prostora Županije određeni su osnovnim prostornim obilježjima, te prema korištenju i namjeni prostora. Prema obilježju određena su područja koja po svojim osobitostima čine prepoznatljive cjeline, a obuhvaćaju jednu ili više općina/gradova. Prostorne cjeline i pripadajuće općine i gradovi iskazane su u Tablici 1. Županija se sastoji iz 3 prostorne cjeline, odnosno 19 jedinica lokalne samouprave - općina i gradova. Razlikujemo tri posebna područja - prostorne cjeline, gledano od sjeveroistoka prema jugozapadu: 1. Brdski pojas Moslavačke gore i Psunja, koji obuhvaća dijelove 5 općina/gradova: Velika Ludina, Popovača, Kutina, Lipovljani i Novska. 2. Posavina i Pokuplje, koje obuhvaća 12 općina/gradova, ili njihove dijelove: Jasenovac, Martinska Ves, Hrvatska Dubica (dio), Kutina (dio), Lekenik (dio), Lipovljani (dio), Novska (dio), Petrinja (dio), Popovača (dio), Sisak (dio), Sunja (dio) i Velika Ludina (dio). Drugi dio 3. Brdski pojas Banovine i Vukomeričkih gorica, koji obuhvaća 12 općina/gradova, ili njihove dijelove: Donji Kukuruzari, Dvor, Glina, Gvozd, Hrvatska Dubica, Hrvatska Kostajnica, Majur, Topusko, Lekenik (dio), Sisak (dio), Sunja (dio) i Petrinja (dio). Tablica 1: Prostorne cjeline PREMA OBILJEŽJU SAMOUP.CJELINE Područje Prostorne cjeline Općine i gradovi BRDSKI POJAS MOSLAVAČKE GORE I PSUNJA 1. Kutina (dio) 2. Lipovljani (dio) 3. Novska (dio) 4. Popovača (dio) 5. Velika Ludina (dio) Sisačko-moslavačka županija POSAVINA I POKUPLJE 1. Jasenovac 2. Martinska Ves 3. Hrvatska Dubica (dio) 4. Kutina (dio) 5. Lekenik (dio) 6. Lipovljani (dio) 7. Novska (dio) 8. Petrinja (dio) 9. Popovača (dio) 10. Sisak (dio) 11. Sunja (dio) 12. Velika Ludina (dio) BRDSKI POJAS BANOVINE I VUKOMERIČKIH GORICA 1. Donji Kukuruzari 2. Dvor 3. Glina 4. Gvozd 5. Hrvatska Dubica 6. Hrvatska Kostajnica 7. Majur 8. Topusko 9. Lekenik (dio) 10.Sisak (dio) 11.Sunja (dio) 12.Petrinja (dio) Prema pretežitom korištenju prostor Županije se dijeli na područja namijenjena gradnji, kultivirana područja i prirodne predjele. A. Područja namijenjena gradnji su prostori gdje su izvršeni ili se planiraju zahvati koji trajno mijenjaju stanje u prirodnom okruženju (tlo, vodotoci, vegetacija). Zahvati su gradnja, iskorištavanje sirovina, sanacija tla, nasipavanja, itd. odnosno svi postupci kojima oblikujemo ili mijenjamo postojeća prirodna obilježja, a izvode se: - u građevinskim područjima naselja, - izvan građevinskih područja (izdvojene djelatnosti i infrastruktura). Građevinsko područje naselja je područje u kojem postoji izgrađeno naselje, ili se planira proširenje postojećeg naselja ili gradnja naselja. Unutar građevinskog područja zadovoljavaju se potrebe stanovanja, te sve druge djelatnosti potrebne za suvremen način življenja. Izvan građevinskih područja moguća je (pod posebnim uvjetima) gradnja: - građevina infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd.), - stambenih i gospodarskih građevina za vlastite potrebe i potrebe seoskog turizma u službi poljoprivredne djelatnosti, - građevina za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovna, - zdravstvenih, rekreacijskih i športskih građevina, - građevina za potrebe obrane. Izgradnja izvan građevinskog područja provodi se temeljem smjernica i uvjeta utvrđenih u prostornim planovima uređenja gradova i općina. B. Kultivirana područja (ruralna, poljodjeljska) su ona u kojima se ljudske djelatnosti odvijaju bez značanjih i/ili trajnih promjena stanja prirodnog okoliša, kroz djelatnosti kao što su poljoprivreda (voćarstvo, vinogradarstvo, stočarstvo i slično), šumarstvo i drugo. Po osnovnim namjenama kultivirana područja su: - vrijedna poljoprivredna tla, - manje poljoprivredne površine s dijelovima građevinskih područja i šumskim područjem, - ostala obradiva tla, - kultivirane vodne površine (umjetna jezera, akumulacije i kanali). C. Prirodni predjeli su područja u kojima se planiraju samo one djelatnosti kojima se prirodno okruženje koristi bez trajnih promjena stanja i isključivo u cilju zaštite i očuvanja relativno slabijih ekosustava, ili ograničenog i kontroliranog iskorištavanja prirodnih resursa (šumarstvo, vodno gospodarstvo, ribarstvo, lovstvo, rekreacija, turizam i sl.). Prema namjeni prirodni predjeli mogu biti: - šumske površine (namjena: gospodarske, zaštitne i šume posebne namjene), - vodne površine (rijeke, potoci i ostali vodotoci, jezera i ostale stajaće vode). 1.1. Ograničenja u korištenju prostora S obzirom na osjetljivost prostora Županije i podobnost za prihvaćanje određenih zahvata u prostoru glede prirodnih obilježja i sustava utvrđuju se tri razine dopustivosti: I. razina (područje zabrane) U navedenim je područjima zabranjena svaka gradnja : - I. i II. zaštitne zone vodocrpilišta - poljoprivredno tlo I. i II. klase, - zaštićeni ili evidentirani dijelovi prirode: a) park prirode Lonjsko polje (područje Siska, Jasenovca, Novske, Kutine, Lipovljana, Popovače, Vel. Ludine) - osim u sklopu građevinskih područja naselja, b) posebni botanički rezervat močvara Cret Đon (područje Općine Topusko) c) posebni ornitološki rezervati: Rakita (područje Grada Siska), Krapje Đol (područje Općine Jasenovac) i Dol Dražiblato (područje Općine Jasenovac) d) park šume: Kotar-Stari Gaj (područje Grada Siska i Grada Petrinje) i Brdo Djed (područje Grada Hrvatska Kostajnica), e) spomenici parkovne arhitekture: Strossmayerovo šetalište u Petrinji, park u Glini, lječilišni perivoj u Topuskom Zabrana se ne odnosi na gradnju infrastrukture (u slučaju kada bi zamjensko rješenje bilo neopravdano skupo), ali uz izvođenje posebnih mjera zaštite, koje su propisane posebnim zakonima koji propisuju zaštitu prirode, odnosno voda i poljoprivrednog zemljišta. Dopuštena je rekonstrukcija postojećih objekata u svrhu poboljšanja uvjeta života na tim područjima, uz izvođenje posebnih mjera zaštite. II. razina (područje ograničene gradnje) U ovim je dijelovima prostora dopuštena gradnja, uz uvažavanje uvjeta zaštite, odnosno vodopravnih uvjeta: - područje Parka prirode Lonjsko polje - u sklopu građevinskih područja naselja, - A i B zaštitna zona vodocrpilišta, - lokaliteti crpilišta termalnih vrela na području Općine Topusko, - predjeli planirani za stavljanje pod zaštitu prema Zakonu o zaštiti prirode, lokaliteti određeni ovim Planom i predviđeni za prioritetna istraživanja: a) kanjon Ljeskovac (posebni botanički rezervat, Općina Dvor) b) odsjek 15 A Šamarice (posebni rezervat šumske vegetacije, Grad Petrinja) c) šuma uz Vukičeviće u Dragotini (posebni ornitološki rezervat, Grad Glina) d) Popratine luke (posebni zoološki rezervat, Grad Glina) e) dolina rijeke Petrinjčice (posebni rezervat šumske vegetacije, Grad Petrinja) f) potok Novska (park šuma, Grad Novska) g) Brdo Djed (park šuma, Grad Hrvatska Kostajnica) h) Nikolino brdo (park šuma, Općina Topusko) i) šuma Podgledić (park šuma, Grad Glina) j) Odransko polje (zaštićeni krajolik) k) dolina rijeke Kupe i Mokrički lug (zaštićeni krajolik, više gradova i općina) l) dolina Petrinjčice sa mlinovima (zaštićeni krajolik, Grad Petrinja) m) dolina potoka Utinje (zaštićeni krajolik, Grad Petrinja) n) dolina Gozdne (zaštićeni krajolik, Grad Glina) o) Brezovo polje (zaštićeni krajolik, Grad Glina) p) rijeka Sunja sa mlinovima (zaštićeni krajolik, Općina Sunja ) r) dolina rijeke Une (zaštićeni krajolik, više gradova i općina) s) špilja u Šušnjaru (spomenik prirode, Grad Petrinja) t) park u središtu Gline (spomenik parkovne arhitekture, Grad Glina) u) parkovi u središtu Topuskog (park Opatovina, Engleski park uz otvorene bazene, park kod TIM-a i katoličke crkve - spomenici parkovne arhitekture) v) područje oko groblja sv. Trojstva (panoramska točka - vidikovac, Grad Petrinja) z) Čukur (panoramska točka - vidikovac, Grad Hrvatska Kostajnica) - pojas do 50 m od ruba šume. III. razina (ostalo područje) U ovim je dijelovima prostora dopuštena gradnja sukladno dokumentima prostornog uređenja niže razine. Do donošenja prostornih planova uređenja gradova i općina gradnja će se utvrđivati u skladu s prostornim planovima bivših općina. 1.2. Razvoj i uređenje površina naselja Pod naseljem se podrazumijeva prostorna jedinica koja ima ime i vlastiti sustav obilježavanja zgrada, a sastoji se od građevinskog područja i područja druge namjene na kojem se predviđa gradnja, odnosno proširenje postojećeg naselja. Naseljem uz obalu voda smatra se ono naselje kojem je horizontalna udaljenost građevinskog područja manja od 100,0 m od obale rijeke ili jezera. Naselja se mogu izgrađivati samo na građevinskom području. Građevinsko područje naselja utvrđuje se prostornim planom uređenja općine ili grada. Granicama građevinskog područja razgraničavaju se izgrađeni dijelovi naselja i površine predviđene za njihov razvoj od ostalih površina, koje su namijenjene razvoju poljoprivrede, šumarstva i drugih djelatnosti koje se s obzirom na svoju namjenu mogu odvijati izvan građevinskog područja. 1.3. Razvoj i uređenje površina izvan naselja Površine za razvoj i uređenje izvan naselja planirane su ovim Planom, prostornim planovima područja posebnih obilježja ili prostornim planovima uređenja pojedinih jedinica lokalne samouprave. Osnovne grupe ovih površina su : - gospodarska namjena, - ugostiteljsko-turistička namjena - športsko-rekreacijska namjena - komunalna namjena - posebna namjena Gospodarska, komunalna i posebna namjena mogu se locirati uz obalu rijeka i jezera samo ako njihova tehnologija rada to uvjetuje. U kartografskom prikazu broj 1. Korištenje i namjena prostora prikazane su lokacije postojećih i planiranih površina za razvoj i uređenje izvan naselja površina većih od 25,0 ha. Površine za razvoj i uređenje izvan naselja manje od 25,0 ha određuju se prostornim planovima uređenja gradova i općina u kojima sve površine veće od 10,0 ha moraju biti prikazane na prikazu korištenja i namjene prostora, te moraju biti propisane odredbe za građenje navedenih zahvata izvan građevinskog područja naselja. Građevine, koje se u skladu sa člankom 42. Zakona o prostornom uređenju mogu ili moraju graditi izvan građevinskog područja, moraju se projektirati, graditi i koristiti na način da ne ometaju poljoprivrednu i šumsku proizvodnju, korištenje drugih građevina, te da ne ugrožavaju vrijednosti čovjekovog okoliša i krajolika. Stambenim i gospodarskim građevinama u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti ne smatraju se građevine povremenog stanovanja (“vikendice”). 1.3.1. Gospodarska namjena Površine za gospodarske namjene su izdvojene veće površine u kojima se smještaju proizvodno-poslovne djelatnosti. Razlikuju se osnovne vrste namjene: - proizvodne (industrija, rafinerija, petrokemija, proizvodnja energije i sl.), - poslovne (skladišta, veletrgovine i sl.) i - poljoprivredne (farme, tovilišta i sl.). Planirane, odnosno postojeće gospodarske zone (proizvodne i poslovne namjene) mogu biti smještene u sklopu građevinskog područja naselja, ili izdvojene kao samostalne zone izvan naselja. Prostornim planovima uređenja općina i gradova moguće je izvan naselja predvidjeti samostalna područja gospodarske namjene izvan naselja površine manje od 25,0 ha. Gospodarske zone u službi poljoprivredne djelatnosti (farme, tovilišta i sl.), osim u sklopu građevinskog područja naselja, mogu biti smještene kao samostalne zone izdvojene izvan građevinskog područja naselja u skladu s odredbama utvrđenim prostornim planovima uređenja niže razine. Građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti grade se u skladu s važećim propisima i na temelju prostornog plana uređenja grada ili općine. Poljoprivredne gospodarske građevine koje se izgrađuju izvan građevinskog područja naselja mogu se graditi samo na poljoprivrednim česticama čija površina nije manja od 5.000 m2. Poljoprivredno zemljište na kojem postoji pojedinačna gospodarska građevina, čija je veličina i vrsta takva da to zemljište u smislu odredaba ove Odluke ne bi bilo dovoljno veliko za izgradnju dvaju gospodarskih objekata, ne može se parcelirati na manje dijelove, bez obzira u koje je vrijeme i po kojoj osnovi je ta građevina podignuta. Za potrebe razvitka poljoprivrede, turizma i lova izvan građevinskog područja mogu se graditi stambeni objekti za vlastite potrebe uz uvjet da stambena zgrada ili funkcionalno povezana grupa zgrada, bude najmanje površine 500 m2, sa pripadajućim hortikulturno ili poljoprivredno uređenim zemljištem, te da se gradi na građevinskoj čestici veličine od najmanje 6.000 m2 površine, koja mora imati osiguran pristup s javne prometne površine. Zemljište koje je služilo kao osnova za izdavanje lokacijske dozvole za izgradnju takve stambene građevine ne može se parcelirati na manje dijelove. Površina i raspored građevina, komunalno opremanje te hortikulturno uređenje parcele ove stambene građevine utvrđuju se lokacijskom dozvolom, a moraju zadovoljiti propisane uvjete zaštite prirode, okoliša i krajobraza, te po potrebi uvjete zaštite spomenika kulturne baštine. Na poljoprivrednim površinama mogu se graditi staklenici za uzgoj povrća, voća i cvijeća, te plastenici. Plastenicima se smatraju montažne građevine od plastične folije na drvenom ili metalnom roštilju. Na potocima i stajaćim vodama mogu se graditi male hidroelektrane i ribnjaci u skladu s posebnim uvjetima nadležnih ustanova i službi. 1.3.2. Ugostiteljsko - turistička namjena Površine za ugostiteljsko - turističku namjenu su područja u kojima se predviđaju sadržaji ugostiteljsko - turističke djelatnosti. Novi ugostiteljsko - turistički objekti trebaju biti planirani najprije u okviru postojećih naselja, ali i u granicama predviđenih proširenja naselja. Gradnju novih građevina treba planirati na prirodno manje vrijednim područjima, (kako bi se ti prostori oplemenili a sačuvali vrlo vrijedni prirodni krajolici), te ih uklapati u oblike gradnje lokalne sredine. Područja ugostiteljsko - turističke namjene površine manje od 25,0 ha mogu se Prostornim planovima uređenja općina i gradova predvidjeti i izvan naselja u skladu s odredbama ovog Plana. Građevine za ugostiteljsko - turističku namjenu koje se grade izvan građevinskog područja u pravilu se ne smiju graditi na oranicama, voćnjacima i vinogradima 1. i 2. bonitetne klase. Ugostiteljsko-turistička područja su prostori gdje prevladavaju gospodarske djelatnosti ugostiteljstva i turizma s dopunjujućim djelatnostima. Područja takvog značenja za sada na području Županije nema, ali se može očekivati da će neka područja u budućnosti imati prevladavajuću ugostiteljsko - turističku namjenu, i to prvenstveno: - područje Lonjskog polja (seoski i ekološki turizam) - područje Moslavačkog vinogorja (vinske ceste) - područje Pounja (seoski i ribolovni turizam) - područje Topuskog (zdravstveni, športski i rekreativni sadržaji). 1.3.3. Športsko-rekreacijska namjena Površine za športsko - rekreacijsku namjenu su veća područja i obuhvaćaju prostore za obavljanje športskih i rekreacijskih djelatnosti. Prostornim planom uređenja općina i gradova treba predvidjeti područja športsko - rekreacione namjene i građevine površine do 25,0 ha, a prema odredbama ovog Plana, te osigurati prostore za nove i privlačne sadržaje športsko - rekreacijske namjene (športovi na vodi, golf igrališta, centar aeronautičkih športova, turističko - rekreacijski sadržaji za posebne oblike turizma: lov, ribolov, jahanje i sl.). Područja i građevine športsko - rekreacione namjene koje se grade izvan građevinskog područja u pravilu se ne smiju graditi na oranicama, voćnjacima i vinogradima 1. i 2. bonitetne klase. Prema elaboratu “Golf kao element razvojne strategije hrvatskog turizma”, na području Županije predviđena je gradnja igrališta za golf na području Graberja, a prostornim planovima niže razine mogu se planirati i na drugim pogodnim prostorima. 1.3.4. Komunalna namjena Površine za komunalnu namjenu obuhvaćaju odlagališta otpada, groblja i ostale komunalne sadržaje i mogu se prostornim planovima uređenja općina i gradova predvidjeti izvan naselja u skladu s odredbama ovog Plana. 1.3.5. Posebna namjena U skladu s potrebama Ministarstva obrane ovim Planom planirani (osigurani) su prostori posebne namjene u kojima je dozvoljena gradnja samo objekata za potrebe obrane. Prometni koridori na području Županije, naročito na području uz državnu granicu, te razvoj plovnih putova, vodoprivrede i infrastrukturnih koridora uskladit će se s potrebama obrane. Prostornim planovima niže razine, u suradnji s nadležnim tijelima, odrediti će se površine i zaštitne zone vojnih kompleksa u kojima je izgradnja stambenih i ostalih sadržaja ograničena u skladu s posebnim uvjetima Ministarstva obrane. Ovim Planom predviđa se mogućnost prenamjene postojećih građevina za potrebe obrane, proizvodnje i skladištenja eksplozivnih naprava, uz suglasnost nadležnih tijela državne uprave i lokalne samouprave i poštivanje važećih zakona i propisa. 1.3.6. Iskorištavanje mineralnih sirovina Polja za iskorištavanje mineralnih sirovina površina manjih od 25,0 ha određuju se prostornim planovima uređenja gradova i općina. U prostornim planovima uređenja jedinica lokalne samouprave postojeća i planirana polja za iskorištavanje površine veće od 10,0 ha moraju biti prikazana odgovarajućim grafičkim simbolom, te moraju biti propisane odredbe za građenje navedenih zahvata izvan građevinskog područja naselja. Za iskorištavanje mineralnih sirovina predviđene su slijedeće mjere zaštite : - postojeća polja za iskorištavanje moguće je koristiti (proširivati) uz uvjete propisane zakonom, a dijelove i cjeline koji se napuštaju i zatvaraju potrebno je sanirati ili prenamijeniti u skladu s izrađenom dokumentacijom na načelima zaštite okoliša, - iskorištavanje mineralnih sirovina vezano je na područja na kojima se utvrde količine pojedinih struktura u podzemlju za koje je ekonomski opravdano iskorištavanje, - sanacija mora obuhvatiti osiguranje stabilnosti kosina i okolnog terena polja za iskorištavanje, te ozelenjavanje ili neki drugi postupak uklapanja u okoliš i prenamjenu u površine druge namjene (šume, livade i sl.). 1.4. Površine izvan naselja za gradnju infrastrukture Infrastruktura se dijeli na prometnu, vodnu i energetsku. Slijedom toga dijele se na: - prometne površine: za građevine prometa i građevine veza koje mogu biti kopnene (ceste, željeznice, terminali, naftovodi, produktovodi, optički kabeli, itd.), riječne (luke, pristaništa itd.) i zračne (aerodromi, heliodromi), - površine za građevine vodovoda i odvodnje, za zahvat i distribuciju vode, te odvodnju oborinskih i otpadnih voda i - površine za energetske građevine za proizvodnju, prijenos i distribuciju energenata (električna energija, plin, ugljen, nafta, itd.). Infrastrukturni koridori i uređaji ucrtani su u kartografskim prikazima: - 1. Korištenje i namjena prostora (cestovni, željeznički, riječni i zračni promet) - 2. Infrastrukturni sustavi (pošta i telekomunikacije, cijevni transport nafte i plina, plinoopskrba, elektroenergetika, korištenje i uređenje vodotoka i voda, vodoopskrba) Za pojedine planirane infrastrukturne koridore i uređaje ucrtane u Planu potrebno je izvesti dodatna istraživanja u cilju utvrđivanja točnih koridora. Ovo se naročito odnosi na prometne infrastrukturne koridore od državnog i županijskog značaja: auto-cestu Zagreb–Split kroz područje Banovine, brze ceste Slunj–Sisak –Kutina i Sisak–Karlovac, te trasu brze željezničke pruge Sisak–Kutina, koja prolazi Lonjskim poljem. Kroz ta dodatna istraživanja potrebno je usuglasiti različite interese pojedinih korisnika u prostoru, s težištem na zaštiti kulturne i prirodne baštine i okoliša. 1.4.1. Prometne površine Prometne površine su gospodarski prostori u kojima prevladavaju prometni sadržaji. Razvijati će se uz veća prometna čvorišta i zone u Kutini i Sisku, te u industrijskim kompleksima. Dopunu sustavu prometnih površina činiti će zone uz granične prijelaze, kada oni budu određeni međudržavnim sporazumom. U sklopu cestovnih koridora, unutar i izvan građevinskih područja, a u skladu s posebnim uvjetima nadležne uprave za ceste, predviđa se izgradnja pratećih objekata (moteli, benzinske postaje s pratećim sadržajima i sl.). U koridoru riječnog plovnog puta na Savi i Kupi moguća je rekonstrukcija postojećih ili izgradnja planiranih luka, pristaništa, sidrišta, stovarišta za šljunak i skelskih prijelaza, u vidu izvedbe hidrotehničkih zahvata i građevina, te prilaznih puteva i platoa. Površine od značenja za prometni sustav područja Županije potrebno je dalje smišljeno razvijati na lokacijama: 1. lučke prometno - skladišne zone u Sisku, sa specijaliziranim robnim terminalima, te tehnologijskim i prometno - radnim kompleksima ranžiranja i servisiranja 2. riječnog naftnog terminala Rafinerije Sisak, 3. željezničkog prometno - carinskog terminala u Sisku, Kutini, Novskoj, Sunji i Volinji 4. kamionskog terminala na području Siska i Kutine, 5. međunarodnih graničnih prijelaza. Unutar ovih područja razvijat će se i ostale djelatnosti koje su u funkciji pružanja navedenih usluga. 1.4.2. Utvrđivanje koridora za vođenje prometne i komunalne infrastrukture Do izrade detaljnije dokumentacije potrebno je u prostornim planovima uređenja gradova i općina osigurati prostorne koridore za prolaz planiranih cestovnih i željezničkih prometnih pravaca prema planskim trasama utvrđenim Planom, u širini određenoj za zaštitni pojas ceste prema Zakonu o javnim cestama, odnosno Zakonu o sigurnosti u željezničkom prometu, osim unutar građevinskog područja naselja, gdje se detaljnije trase i širine prostornih koridora utvrđuju dokumentom prostornog uređenja niže razine (GUP, UPU ili DPU). Moguća su manja odstupanja od predloženih usmjeravajućih trasa tijekom detaljnije razrade u okviru prostornih planova uređenja gradova i općina, prometnih i komunalnih studija i sl. Pri tome se točke prijelaza između jedinica lokalne samouprave moraju zadržati, ili se mogu promijeniti uz suglasnost jedinica lokalne samouprave koje međusobno graniče u predloženoj točki. Za potrebe rekonstrukcije ili izgradnje planirane kategorije plovnosti riječnog puta na Savi i Kupi moguće su ispravke postojećeg korita, koje se trebaju planirati uz najveću zaštitu okolnog krajolika. Za razvoj i izgradnju vodova komunalne infrastrukture predviđa se osiguranje novih koridora za izgradnju magistralnih vodova, dok je za povećanje propusnosti mreže komunalnih vodova, ukoliko je to moguće, potrebno koristiti postojeće infrastrukturne koridore. Potrebno je težiti objedinjavanju infrastrukturnih koridora u cilju zaštite i očuvanja prostora i sprečavanja nepotrebnog zauzimanja novih površina. Pri konačnom određivanju novih trasa magistralne komunalne infrastrukture potrebno je nastojati zaobići postojeća i planirana građevinska područja, šume i šumska zemljišta, te voditi računa o bonitetu poljoprivrednih površina radi mogućeg utjecaja na smanjenje poljoprivredne proizvodnje. 1.5. Poljoprivredno tlo i šumske površine 1.5.1. Poljoprivredno tlo Poljoprivredno tlo se prema osnovnoj namjeni dijeli na: 1. Vrijedno obradivo tlo namijenjeno primarno poljoprivrednoj proizvodnji, a prostornim planom uređenja općina i gradova može se iznimno dozvoliti djelomično i drugačije, 2. Ostala obradiva tla namijenjena poljoprivrednoj proizvodnji u najmanje 50% površine. 1.5.2. Šumske površine Šume osnovne namjene dijele se na : - gospodarske šume, namijenjene prvenstveno za proizvodnju drva i drugih šumskih proizvoda, - zaštitne šume, namijenjene prvenstveno za zaštitu zemljišta, vodnih tokova, erozivnih područja, naselja, gospodarskih i drugih građevina i imovine, - šume posebne namjene su: a) šume i dijelovi šuma registrirani za proizvodnju šumskog sjemena; b) šume koje predstavljaju posebne rijetkosti ili su od posebnog znanstvenog ili povijesnog značenja (nacionalni parkovi, parkovi prirode, rezervati i sl.); c) šume namijenjene znanstvenim istraživanjima, nastavi i drugim potrebama (obrana), te potrebama utvrđenim posebnim propisima; d) šume namijenjene za odmor i rekreaciju (park - šume). Šumsko - gospodarska osnova je osnovni dokument uređenja šuma i šumskog zemljišta. Prostornim planom uređenja općine / grada detaljnije će se razgraničiti šume po namjeni, posebno vodeći računa o mogućem i potrebnom proširenju šumskih površina. 1.5.2.1. Radi potrebe zaštite državnih šuma nije dozvoljeno njihovo prosijecanje, krčenje, prenamjena ni narušavanje šumskog ruba, osim za namjene utvrđene ovim Planom i prostornim planovima uređenja općina i gradova. Zaštitna zona šuma zasniva se 50 metara od ruba šume. Za uvjete izgradnje kao i za ograđivanje privatnih parcela 50 metara od ruba šume potrebno je uvažiti smjernice nadležnog poduzeća za šume. U zaštitnim zonama šume, postojeću izgradnju potrebno je zadržati u datim okvirima kako bi bila primjerena okolišu. Potrebno je rješiti pitanje otvorenih kopova i nedovršenih ostalih zahvata (kamenolomi, šljunčare i drugo) u neposrednoj blizini šumskih površina, te izraditi prijedlog njihove konačne rekultivacije. 1.5.2.2. Sve šume, zaštićene Zakonom o zaštiti prirode i Zakonom o šumama, su šume s posebnom namjenom što utječe na način gospodarenja. U šumama zaštićenim prema Zakonu o zaštiti prirode (park prirode, park šume, posebni rezervati, značajni krajolici i drugi zaštićeni objekti) treba biti obavezno stručno gospodarenje šumama. Uz osnovna šumarska načela njege i obnove na način gospodarenja može utjecati i predviđeni stupanj zaštite. Nadležna poduzeća za šume trebaju u suradnji s jedinicama lokalne samouprave izraditi programe gospodarenja u kojima je potrebno odrediti uvjete zaštite prirode prema posebnim zakonima. U sklopu navedenih programa gospodarenja potrebno je odrediti granicu područja temeljnog fenomena koji određuje način gospodarenja određenim šumskim površinama, glede ekološke zaštite koja se želi naglasiti. Osim šuma zaštićenih prema Zakonu o zaštiti prirode na području Županije postoje i posebno zaštićena šumska područja koje štiti Zakon o šumama. 1.5.2.3. Potrebno je izraditi i obnoviti Programe gospodarenja privatnim šumama kojima će se osigurati čuvanje privatnih šuma, jedinstveno i stvarno gospodarenje privatnim šumama (uz pomoć stručne organizacije). Za potrebe izrade Programa gospodarenja privatnim šumama potrebno je utvrditi stvarno stanje šuma, te provesti nadzor nad iskorištavanjem. Prostornim planom uređenja općina/gradova potrebno je u sklopu Plana namjene površina provesti zaštitu privatnih šuma. 1.5.3. Ostalo poljoprivredno i šumsko tlo Ostalo poljoprivredno i šumsko tlo je prostor na kojem se mogu, osim poljoprivredne proizvodnje, odvijati sve ostale aktivnosti sukladne namjeni prostora. Zemljišta koja nisu namijenjena poljoprivrednoj proizvodnji mogu se pošumiti. 1.6. Vodne površine Vodne površine dijele se na: vodotoke, jezera, akumulacije, retencije, bajere i ribnjake. Namjena i način korištenja vodne površine odnosi se i na prostor ispod i iznad vodne plohe. Građenje u obalnom pojasu u smislu točke 1.2. stavak 2. ove Odluke određuje se prostornim planom uređenja općine ili grada. Detaljnije razgraničenje vodnih površina (vodotoci, jezera, akumulacije, retencije, bajeri, ribnjaci i sl.) odrediti će se prostornim planom uređenja općine ili grada. 2. UVJETI ODREĐIVANJA PROSTORA GRAĐEVINA OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I ŽUPANIJU Određivanje prostora i koridora za građevine od važnosti za Državu i Županiju u Planu se određuje načelno, kao planski i usmjeravajući uvjet koji se na terenu detaljnije primjenjuje kroz prostorne planove uređenja gradova i općina. Određivanje lokacija građevina od važnosti za Državu i Županiju treba provoditi temeljem detaljnih studijskih i projektnih istraživanja. Koridori za istraživanje označuju prometnice, odnosno dijelove prometnica čiji će se konačni koridori moći odrediti, odnosno osigurati u prostornim planovima uređenja gradova i općina tek po izradi elaborata od strane nadležnih državnih institucija. Na temelju Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske («Narodne novine» broj 50/99) i Uredbe o određivanju građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku («Narodne novine» broj 6/2000), te interesa i potreba Županije, ovim se Planom dijelovi prostora Županije mogu planirati za gradnju građevina od važnosti za Državu i Županiju, i to: - proizvodne građevine, - građevine društvenih djelatnosti, - građevine infrastrukture, - građevine za postupanje s otpadom. 2.1. Građevine i zahvati od važnosti za Državu 2.1.1. Proizvodne građevine Građevine za proizvodnju baznih kemijskih proizvoda, proizvodnju energije, preradu nafte, preradu i obradu otpada, preradu obojenih metala, crnu metalurgiju, preradu nemetalnih minerala, cement, staklo, keramiku, celulozu, papir, tekstil i kožu. 2.1.2. Građevine infrastrukture 2.1.2.1. Prometne građevine a) Cestovne građevine s pripadajućim građevinama i uređajima - novogradnje: -auto cesta: Zagreb - Sisak - Dvor - Bihać - Split (tzv. “Turopoljsko - banovinski cestovni smjer”, u dva moguća koridora - uvršten u I. skupinu prioriteta prema Strategiji prometnog razvitka Republike Hrvatske) -brze ceste: Þ Sisak - Pokupsko - Karlovac (dolinom Kupe); Þ Slunj - Topusko - Glina - Petrinja - Sisak - Kutina - Virovitica - Terezino Polje s odvojkom Karlovac - Gvozd - Glina (tzv. “Moslavačko - pokupski cestovni smjer” - uvršten u III. skupinu prioriteta prema Strategiji prometnog razvitka RH) - održavanje, uređenje i rekonstrukcija postojećih državnih cesta s obilascima naselja (Sisak, Kutina, Petrinja, Glina, Novska, Hrvatska Kostajnica, Popovača, Topusko i ostala) - međunarodni cestovni granični prijelazi (broj, lokacije i kategorije cestovnih graničnih prijelaza biti će određene međudržavnim ugovorima) b) Željezničke građevine s pripadajućim građevinama - postojeće magistralne željezničke pruge, te kolodvori i pružna postrojenja na kolodvorima, osim industrijskih kolosijeka, kolodvorskih i pogonskih zgrada - planirana željeznička pruga od Siska do Kutine - međunarodni željeznički granični prijelaz Volinja - željeznički prometno - carinski terminali u Sisku i Kutini c) Riječne građevine - plovni put rijekom Savom - međunarodna riječna luka Sisak (pristanište na Kupi za klasične i rasute terete, luka za naftu i naftne derivate na Savi) - plovni put rijekom Kupom 2.1.2.2. Vodne građevine a) Regulacijske i zaštitne vodne građevine : - građevine na međudržavnim vodama Save i Une, - građevine na vodotocima od posebnog državnog interesa, - retencije, akumulacije, lateralni kanali i druge građevine državnog značaja b) Građevine za melioracijsku odvodnju državnog značaja c) Građevine za korištenje voda : - vodoopskrbni sustav Moslavačka Posavina, - vodoopskrbni sustav Sisak - Petrinja, - ribnjak u Lipovljanima. d) Građevine za zaštitu voda - sustav za odvodnju otpadnih voda (kolektori, glavni odvodni kanali, rasteretne i retencijske građevine, uređaj za pročišćavanje otpadnih voda, ispust i dr.) kapaciteta većeg od 25.000 ES 2.1.2.3. Energetske građevine a) Elektroenergetske građevine : - proizvodne građevine: - izgradnja novog bloka u TE-TO Sisak, - TE Mahovo na prirodni plin - HE Strelečko na Savi, - HE Pokuplje na Kupi (u skladu sa zahtjevima zaštite okoliša), - dalekovodi, transformatorska i rasklopna postrojenje (napona 220 kV i 400 kV) b) Građevine za proizvodnju i transport nafte i plina s pripadajućim građevinama, odnosno uređajima i postrojenjima - međunarodni naftovod JANAF, uključivo naftni terminal - magistralni naftovodi - polja za iskorištavanje nafte i plina ( Gojlo, Jamarice, Janja Lipa, Kozarice, Lipovljani, Mramor Brdo, Okoli, Stružec, Vezišće, Voloder i Žutica) - magistralni produktovod Sisak - Zagreb - magistralni plinovodi : 1. plinovod Rijeka - Karlovac - Zagreb - Okoli - Sisak 2. plinovod Kozarac - Sisak 3. plinovod Sisak - Karlovac - podzemno spremište plina Okoli - centralna plinska stanica Okoli 2.1.2.4. Građevine za postupanje s opasnim otpadom Na području Županije prema Programu prostornog uređenja RH («Narodne novine» broj 50/99) predviđena je lokacija (Trgovska gora) za daljnja istraživanje, koja će potvrditi ili odbaciti mogućnost gradnje odlagališta nisko i srednje radioaktivnog otpada (NSRAO) na ovom prostoru.\ Na području Županije Programom prostornog uređenja RH predviđene su tri lokacije za skladištenje opasnog otpada (sabirališta) i to u okolici Novske, Kutine i Dvora. Građevine za obradu opasnog otpada Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske predviđene su u Sisku (peć Herbosa, fluidna peć u INA Rafineriji nafte Sisak, te rotacijska peć u INA Rafineriji nafte u Sisku - u izgradnji). 2.1.3. Građevine posebne namjene Prostor od interesa za obranu određuje se granicama vojnog kompleksa i građevina, u suradnji s nadležnim tijelom obrane. Razgraničenjem treba odrediti vojni kompleks i građevine, te zaštitni pojas oko vojnih kompleksa. Zaštitni pojas je dio vojnog kompleksa koji se određuje ovisno o vrsti, namjeni i položaju građevina u prostoru. Nužno je uskladiti s potrebama obrane uvjete korištenja prostora: šumskih, poljoprivrednih i vodnih površina, površina za razvoj naselja, površina izvan naselja za izdvojene namjene i zaštićenih područja. Postojeće lokacije prostora od značaja za obranu navedene su u sljedećoj tablici: OPĆINA I GRAD KOMPLEKSI I GRAĐEVINE PETRINJA 1. P. Matanović 2. Zrin 3. Malinovo 4. Hanžekova ulica 5. Poloj GLINA 6. Glina SISAK 7. Šašina Greda LEKENIK 8. Brežane Lekeničke DVOR 9. Čerkezovac 10. Piramida (Zrinska gora) KUTINA 11. Humka Osnovna usmjerenja prostornog razvitka i uređenja prostora radi određivanja interesa obrane su: - usmjeriti prostorno razvojne prioritete za zaštitu interesa obrane, - uskladiti potrebe osiguranja prostora od interesa za obranu s drugim korisnicima prostora, - odrediti prostorne elemente, smjernice i mjere za utvrđivanje prostora i sustava od interesa za obranu. U gornjoj tablici su navedene postojeće lokacije. Pojedine lokacije se mogu prenamijeniti u površine naselja, površine izvan naselja za izdvojene namjene ili druge namjene, uz suglasnost nadležnog tijela obrane. U postupku donošenja prostornog plana uređenja općine ili grada mora se pribaviti mišljenje nadležnog tijela obrane. 2.2. Građevine i zahvati od važnosti za Županiju 2.2.1. Gospodarske površine - prehrambena, drvna i tekstilna industrija - proizvodnja energije - rafinerija nafte - kemijska i petrokemijska industrija - metalna industrija 2.2.2. Građevine društvenih djelatnosti - uprava i pravosuđe - obrazovne ustanove - kulturne ustanove - visokoškolske i znanstvene ustanove - zdravstvene ustanove - ustanove socijalne skrbi - športsko - rekreacijski sadržaji 2.2.3. Građevine infrastrukture 2.2.3.1. Lučke građevine - luka Sisak 2.2.3.2. Cestovne građevine - županijske ceste u skladu s Odlukom o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste («Narodne novine» broj 79/99). Planom se predviđaju za županijske ceste sljedeće prometnice: Postojeće ceste : - održavanje, uređenje i rekonstrukcija postojećih županijskih cesta s obilascima naselja (Sisak, Kutina, Petrinja, Glina, Novska, Hrvatska Kostajnica, Popovača, Topusko i ostala) Postojeće ceste - prekategorizacija : - Selište - Topusko, - Miočinovići - Mali Gradac Novogradnje: - Hrvatska Kostajnica - Sunja - Gradusa (novi most na Savi) - Topolovac - Hrastelnica, - Hrastelnica - Mahovo - Lijeva Martinska Ves - Lijevi Dubrovčak (Topolje), - Sisak - Desna Martinska Ves - Ruča - Veleševac, - Lekenik - Jezero Posavsko - L.Dubrovčak - D.Dubrovčak - Ivanić-Grad, - Gornji Dobretin - Donji Dobretin - Javornik - Dvor. Mostovi : - mostovi preko Save u Dubrovčaku, Martinskoj Vesi, Sisku, Gradusi i Kratečkom. - most preko Une kod Hrvatske Kostajnice, - ostali mostovi na županijskim cestovnim pravcima Kamionski terminali : - Sisak, Kutina, Novska, Petrinja Međunarodni granični prijelazi 2.2.3.3. Građevine telekomunikacija i pošta 1. tranzitno - pristupne telefonske centrale (TC - PC) Sisak i Kutina, 2. svjetlovodni sustav prijenosa (SVK), 3. pristupne mreže i udaljeni pretplatnički stupnjevi (UPS), 4. pokretne mreže (analogne i digitalne) 5. središte pošta Sisak sa 39 poštanskih ureda 2.2.3.4. Građevine za vodoopskrbu - građevine i uređaji vodozahvata, crpljenja, pripreme, spremanja i distribucije vode koji pripadaju vodoopskrbnim sustavima: - vodoopskrbni sustav Glina - Gvozd - Topusko, - vodoopskrbni sustav Hrvatska Kostajnica. 2.2.3.6. Građevine sustava odvodnje - građevine i uređaji sustava odvodnje otpadnih voda (kolektor, crpke, uređaji, ispusti i drugo) kapaciteta 5.000 do 25.000 ES 2.2.3.7. Elektroenergetske građevine - dalekovodi, transformatorska i rasklopna postrojenje (napona 20 - 400 kV ) 2.2.3.8. Građevine plinoopskrbe - MRS (mjerno redukcijske stanice), RS (redukcijske stanice) i buduća županijska plinska mreža. 2.2.4. Građevine za postupanje s neopasnim tehnološkim otpadom Odlagalište neopasnog tehnološkog otpada se nalazi na prostoru Grada Kutine (odlagalište fosfogipsa Petrokemije d.d. Kutina). Nova lokacija (ukoliko se ukaže potreba) odlagališta neopasnog tehnološkog otpada za Županiju će se odrediti nakon istražnih radova i Studije odabira lokacije. 2.3. Popis građevina i zahvata za koje je potrebna provedba postupka procjene utjecaja na okoliš Procjenu utjecaja na okoliš potrebno je izraditi za građevine i zahvate u prostoru koji su određeni Pravilnikom o procjeni utjecaja na okoliš («Narodne novine» broj 59/00). S obzirom na prirodna bogatstva( kamen, pijesak, šljunak, nafta, plin...), te strateško opredjeljenje Sisačko-moslavačke županije koje se prvenstveno odnosi na: - restrukturiranje velikih gospodarskih subjekata (INE, Petrokemije, Herbosa, ...) - razvoj srednjeg i malog poduzetništva - poljoprivredni razvitak (poljodjelstvo, stočarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo, poizvodnja zdrave hrane...) - razvoj turizma, lova... - te zaštitu prirode i okoliša, obveza provedbe postupka procjene utjecaja na okoliš se propisuje i za: a) slučajeve da se na relativno malom prostoru planira više istovrsnih zahvata (niz) čije su pojedinačne veličine tj. kapaciteti ispod , no ukupni kapacitet iznad granica propisanih popisom zahvata koji čine sastavni dio Pravilnika o procjeni utjecaja na okoliš («Narodne novine» broj 59/00) b) skladišta nafte i njenih derivata kao samostalnih građevina kapaciteta ispod 50.000 t, a iznad 10.000 t c) skladišta ukapljenog naftnog plina (UNP) kao samostalne građevine kapaciteta od 5.000 – 10.000 t d) građevine za iskorištavanje gline, šljunka, pijeska s ukupnim rezervama manjim od 500.000m3, ali većih od 100.000 m3. e) građevine za iskorištavanje tehničkog građevinskog kamena s ukupnim rezervama manjim od 100.000 m3, ali većim od 10.000 m3. f) sustavi za obradu otpadnih voda kapaciteta većeg od 5000 ES (ekvivalent stanovnika) g) groblja za potrebe naselja iznad 10.000 stanovnika h) građevine za proizvodnju kemikalija, kemijskih proizvoda kapaciteta većeg od 5.000 t/god. i) istraživanje i korištenje geotermalnih voda u turističke, rekreativne, ugostiteljske svrhe i stakleničku proizvodnju hrane i bilja Pri izradi PPUO/PPUG moguće je predvidjeti i ostale građevine i zahvate za koje je potrebna provedba postupka procjene utjecaja na okoliš, a koji nisu navedeni u Pravilniku o procjeni utjecaja na okoliš (Popis zahvata) niti u ovom Planu. Za iste je potrebno u postupku donošenja pribaviti suglasnost Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja u vezi s mjerama zaštite okoliša. Na prostoru opterećenog okoliša (Sisak i Kutina) dozvoljava se gradnja i rekonstrukcija proizvodnih pogona uz primjenu tehnologija koje ne povećavaju dosadašnju razinu onečišćenja zraka ( “čiste tehnologije” ). Građevine i zahvati za koje je potrebna provedba postupka procjene utjecaja na okoliš, a koji se nalaze u Parku prirode Lonjsko polje, biti će određeni u Prostornom planu parka prirode. 3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH SADRŽAJA U PROSTORU U okviru Plana utvrđuju se osnovna usmjerenja za prostorni razmještaj slijedećih gospodarskih sadržaja: - rudarstvo i iskorištavanje mineralnih sirovina, - industrija i poduzetnički ili obrtnički sadržaji, - poljoprivreda i ribarstvo, - šumarstvo, - turizam i ugostiteljstvo. 3.1. Rudarstvo i iskorištavanje mineralnih sirovina Rudarstvo i iskorištavanje mineralnih sirovina je vezana na korištenje prirodnih resursa, što uvjetuje njihov smještaj uz ležišta sirovina, poštujući ove odredbe: - postojeća polja za iskorištavanje se mogu koristiti i proširivati uz uvjete određene zakonom i propisima, a dijelove ili cjeline koji se napuštaju ili zatvaraju treba sanirati, prenamjeniti ili vratiti u prvobitno stanje - nova polja za iskorištavanje koja se planiraju otvoriti, na razini plansko - usmjeravajućeg određenja, su istražna polja geotermalne vode, građevnog kamena, itd. 3.2. Industrija i poduzetnički ili obrtnički sadržaji Industrijski i različiti poduzetnički ili obrtnički sadržaji smještavaju se u pravilu unutar građevinskih područja, uz izuzetak postrojenja za iskorištavanje mineralnih sirovina i drugih postrojenja vezanih uz iskorištavanje prirodnih resursa. Prilikom smještaja ovih sadržaja treba: - težiti boljem iskorištavanju i popunjavanju postojećih industrijskih i drugih zona, s ciljem potpunijeg iskorištavanja prostora i infrastrukture, te zaštite neizgrađenih površina, - poticati razmještaj industrijskih djelatnosti u lokalna središta, s ciljem korištenja neiskorištenih resursa, uz jačanje policentrične strukture Županije (razvoj manjih gradova i naselja, razvoj pograničnog područja), - poticati razvoj srednjih i malih industrijskih. poduzetničkih i obrtničkih pogona, posebice u gradovima, općinskim središtima i naseljima s više od 1.000 stanovnika, u cilju razvitka njihovih razvojnih i urbanih obilježja, te preuzimanja uloge u mreži naselja Županije, - raspored radnih mjesta prilagoditi postojećim i planiranim područjima stanovanja, - zaštititi kvalitetne poljoprivredne površine od prenamjene, odnosno izgradnje trajnih građevina, - postupno rješavati probleme infrastrukture, posebno izgradnje vodoopskrbne i kanalizacijske mreže, kako bi se sačuvala većina izvorišta pitkih voda, - prilagoditi smještaj novih i daljnji rad postojećih građevina zahtjevima zakona i propisa o zaštiti okoliša, - voditi računa da lokacije za nove i značajne izmjene na postojećim djelatnostima budu smještene na sigurnoj lokaciji od postojećih središta naseljenosti te da se uspostave sigurnosna područja oko opasnih djelatnosti. S obzirom na način kako se pojedine djelatnosti obavljaju u prostoru i na planirane potrebe povećanja gospodarskih sadržaja kroz izgradnju novih ili rekonstrukciju postojećih, moguće je to: - u pretežito novijim proizvodnim ili poslovnim zonama, gdje su do sada izgrađeni dijelovi tih zona i osnovna infrastrukturna mreža, - u planiranim proizvodno - poslovnim zonama gdje još nije započeta gradnja i gdje su troškovi pripreme, opremanja i uređenja zemljišta visoki, pa zahtijevaju udruživanje više korisnika radi smanjenja jediničnih troškova gradnje, - u većem dijelu postojećih zona, (gdje je znatno smanjena zaposlenost), pa postoji višak prostora, koji uz daljnju modernizaciju proizvodnje, pružaju dodatne mogućnosti, - u urbanim sredinama kroz prenamjenu prostora postoji niz mogućnosti za korištenje poslovnog prostora za tercijarne i kvartarne djelatnosti, - u ruralnim sredinama postojeći nedovoljno iskorišteni poljoprivredno gospodarski sadržaji pružaju mogućnosti za preradu poljoprivrednih i stočarskih proizvoda, - za pojedinačne manje poslovne zone s posebnim lokacijskim zahtjevima, potrebno je prije određivanja lokacije izraditi propisana prethodna istraživanja. 3.3. Poljoprivreda, stočarstvo i ribarstvo Razvoj poljoprivrede će se temeljiti na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, kao i farmerskom tipu gospodarstva. U tom cilju potrebno je: - zaustaviti usitnjavanje i poticati povećanje zemljišnog posjeda, uz poželjno utvrđivanje klasa tla, te djelotvornu zaštitu kvalitenog poljoprivrednog zemljišta, - mijenjati strukturu poljoprivredne proizvodnje, te smanjiti uporabu umjetnih gnojiva i zaštitnih sredstava koje doprinose zagađenju tla i vode, - smanjiti korištenje kvalitetnog zemljišta za nepoljoprivredne svrhe, - poticati i usmjeravati proizvodnju zdrave hrane, - prednost dati tradicionalnim poljoprivrednim granama koje imaju povoljne preduvjete za proizvodnju, - dopustivu gradnju izvan građevinskog područja radi obavljanja poljoprivredne djelatnosti treba dozvoliti samo na primjerenoj veličini posjeda, uz ispunjavanje uvjeta zaštite okoliša i krajobraza, ovisno o vrsti i veličini djelatnosti. Farme su povezane cjeline grupa gospodarskih građevina s pripadajućim poljoprivrednim zemljištema, namijenjene obavljanju poljoprivredne djelatnosti. Opravdanost izgradnje farme temelji se na programu o namjeri ulaganja, kojim je potrebno prikazati: - površinu poljoprivrednog zemljišta za korištenje, - vrste poljoprivredne proizvodnje, - broj i okvirnu veličinu potrebnih građevina za vrste i količine namjeravane poljoprivredne proizvodnje i obrade, - područje namjeravane gradnje s razmještajem građevina, - pristup na javnu cestu i potrebu za prometnom i komunalnom infrastrukturom, - moguću turističku ponudu (seoski turizam) - ukoliko se predviđa, - mjere za zaštitu okoliša. Sklopu građevina farme mogu pripadati: - stambeni dio farme - za potrebe vlasnika ili korisnika farme, u kome se mogu organizirati prostori za povremeni boravak zaposlenika, odnosno smještaj gostiju u sklopu seoskog turizma - gospodarske građevine - za potrebe biljne ili stočarske proizvodnje, - proizvodno - obrtničke građevine - za potrebe prerade i pakiranja proizvoda proizvedenih na farmi. Radi sprječavanja negativnih utjecaja, zahvati gradnje građevina za uzgoj stoke se moraju planirati na odgovarajućoj udaljenosti od ruba građevinskih područja naselja. Preporuča se da udaljenosti, koje se utvrđuju prostornim planom uređenja općine ili grada, ne budu manje od udaljenosti danih u sljedećoj tablici: Tablica 2: Preporučene najmanje udaljenosti gospodarskih građevina od građevinskih područja Namjena gospodarskih građevina Preporučene najmanje udaljenosti građevina ( m ) - gospodarske zgrade za potrebe obavljanja ratarske djelatnosti min 300 m - gospodarske zgrade za intenzivnu stočarsku i peradarsku proizvodnju : stočarska proizvodnja peradarska proizvodnja 8 - 50 uvjetnih grla 1.000 - 8.000 komada min 100 m 51 - 100 uvjetnih grla 8.001 - 16.000 komada min 150 m 101 - 200 uvjetnih grla 16.001 - 32.000 komada min 200 m 201 - 300 uvjetnih grla 32.001 - 50.000 komada min 300 m 301 - 400 uvjetnih grla 50.001 - 65.000 komada min 400 m 401 - 800 uvjetnih grla 65.001 - 130.000 komada min 500 m Potrebni standardi uzgoja stoke i gradnje gospodarskih građevina u sklopu građevinskih područja naselja (obiteljska gospodarstva) određuju se prostornim planovima uređenja općine ili grada. Preporučuju se sljedeće najmanje udaljenosti građevina za uzgoj stoke i drugih građevina namjenjenih intenzivnoj poljoprivrednoj proizvodnji od prometnica : - 100 m za državne ceste, - 50 m za županijske ceste, - 30 m za lokalne ceste. U voćnjacima, vinogradima i povrtnjacima, kao obiteljska i farmerska gospodarstva, moguća je postava nadstrešnica i gradnja hladnjače za potrebe skladištenja poljoprivrednih proizvoda. U vinogradu se može izgraditi građevina za smještaj potrebnih sadržaja (prerada, vinarija, degustacijsko-enološki odjel i slično). Na manjim površinama moguća je samo gradnja klijeti ili spremišta za voće i povrće i to pod uvjetom da je prostorni plan uređenja općine ili grada odredio prikladna područja za takvu gradnju, uz uvažavanje obveze zaštite okoliša i krajobraza, te odredio uvjete način gradnje, uvjete smještaja i oblikovanja građevina. Sve građevine koje se grade u sklopu vinograda, voćnjaka ili povrtnjaka trebaju biti smještene i oblikovane na način da ne narušavaju krajobrazne i prirodne vrijednosti. 3.4. Šumarstvo Razvoj šumarstva kao gospodarske djelatnosti u prostoru Županije ima posebno značenje, s obzirom na bogatstvo šumskog fonda i mogućnosti korištenja šumskih površina, a s druge strane se ističe potreba njegova očuvanja i zaštite. Planom se podržava višestruka uloga i značaj šuma i šumskih površina sljedećim mjerama: - održavati postojeće šume na načelima održivog gospodarenja, - djelovati na očuvanju šuma u očuvanim ekološkim sustavima i krajolicima, - ostvariti razvoj i jačanje šuma zasađenih radi podržavanja ekološko prihvatljivih programa pošumljavanja novih i već pošumljenih područja, - povećati zaštitu šuma od onečišćivača, požara, nametnika i bolesti te drugih negativnih utjecaja, - gospodarenje šumama, naročito privatnim, treba unaprijediti s gledišta korištenja i zaštite prostora prema pravilima šumarske struke, u cilju naglašavanja opće korisne uloge šuma i održanja ekološke ravnoteže prostora, - gospodarenje nizinskim šumama treba voditi na način da se uvažava osjetljivost prostora i različiti interesi za prostor, uz činjenicu da te šume imaju veliku i prvenstveno zaštitnu ulogu očuvanja ekološke ravnoteže, - gospodarenje šumama unutar vrijednih i posebno zaštićenih područja treba uskladiti s mjerama zaštite prirode i drugim obveznim smjernicama, - poticati zaštitu prirode, ozelenjavanje gradskih, rubnih gradskih, seoskih naselja, turističkih područja namijenjenih uljepšavanju izgleda krajolika i rekreaciji, - uzgajati sjemenske šume. 3.5. Turizam i ugostiteljstvo Razvitak turizma treba planirati u skladu s mogućnostima i prirodnim značajkama prostora i to osobito: - ponudu na turističkom tržištu je nužno prilagoditi strategiji razvoja Županije, - gradnju novih građevina ostvariti na prirodno manje vrijednim područjima, (kako bi se ti prostori oplemenili, a sačuvali vrijedni prirodni krajolici), i uklapati ih u oblike gradnje primjerene sredini, - osigurati prostore za nove i privlačne sadržaje, kao npr. golf igrališta, te poticati posebne oblike turizma (lov, ribolov, jahanje i sl.). Razvoj turizma i ugostiteljskih djelatnosti Županije ostvariti će se većom kvalitetom usluga i bogatijom ponudom raznih kulturnih, rekreacijskih, izletničkih i drugih sadržaja. Novi turistički sadržaji planirani su u turističkim područjima u okviru postojećih naselja, u granicama predviđenih proširenja naselja ali i izvan naselja. Razvoj turizma s gledišta prostora i planiranja sadržaja u prostoru vezan je uz: - dimenzioniranje i opremanje smještajnih i poslovno - hotelskih kapaciteta u Sisku, Petrinji, Hrvatskoj Kostajnici, Topuskom, Kutini i Novskoj, te na području Lonjskog polja i uz prometnice državnog značaja - opremanje zdravstveno - lječilišnog turističkog kompleksa u Topuskom, - turističko - rekreativni sadržaji na području Đon (Općina Topusko) uz oglednu proizvodnju zdrave hrane u skladu sa statusom posebnog botaničkog rezervata, - podizanje razine ugostiteljske usluge na cijelom području, - izgradnju auto - kampa visoke kategorije, - sanaciju i uređenje stare jezgre Siska, Petrinje i Hrvatske Kostajnice, - seoski turizam sa središtem u Lonjskom polju, ali i prema interesu privatnih poduzetnika i uz ostale vrijedne prirodne predjele s turističko - rekreativnim potencijalom (dolina Kupe i Une), - vinski turizam vezan uz izgradnju “vinskih cesta” na području Moslavine, - ogledna ekološka poljoprivredna gospodarstava s ponudom zdrave hrane , - razvoj vodenih športova na Kupi i Uni (kajakaštvo) , - izgradnja pratećih građevina za lovni i ribolovni turizam , - uređenje golf - igrališta, - uzletno - sletna staza za jedrilice i motorne zmajeve u Petrinji, Topuskom i Sisku, - opremanje turistički privlačnih područja u Županiji športskim građevinama za rekreaciju i natjecanja. 4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI U PROSTORU Mrežu društvenih djelatnosti čine javne djelatnosti: školstvo, zdravstvo, šport i kultura. Broj, struktura, lokacija i veličina građevina pojedinih djelatnosti određuje se prostornim planom uređenja grada ili općine, a temeljem odredbi i smjernica ovog Plana. 4.1. Školstvo Po vrstama školstvo se dijeli na: - osnovno: matične osnovne škole, područne osnovne škole i osnovne glazbene škole, - srednje: srednje škole, glazbene srednje škole, te - visoko školstvo i znanost: sveučilišta, fakulteti i drugo. 4.1.1. Mreža osnovnih škola Broj potrebnih matičnih osnovnih škola biti će utvrđen u skladu sa projekcijom broja školskih obveznika i usvojenim standardom za prostorno oblikovanje osnovnih škola. Točan broj i prostorni raspored osnovnih škola po općinama i gradovima odredit će se prostornim planovima uređenja općina i gradova, a u skladu sa smjernicama ovog Plana. 4.1.2. Mreža srednjih škola Prema demografskim pokazateljima, potrebe srednješkolskog obrazovanja će u narednom razdoblju zadovoljiti proširenje i opremanje (dogradnja športskih dvorana, informatičko opremanje i sl.) srednjih škola u Sisku, Petrinji, Novskoj, Kutini, Glini, Topuskom i Hrvatskoj Kostajnici, te izgradnja nove gimnazije u Kutini. Smještajna mogućnost i prostorni raspored srednjih škola odredit će se prostornim planovima uređenja pojedinih gradova, a u skladu sa smjernicama ovog Plana. 4.1.3. Mreža visokoškolskih i znanstvenih ustanova Razvoj visokoškolskih i znanstvenih institucija na području Županije očekuje se samo u Sisku i Petrinji. 4.2. Zdravstvo Građevine primarne zdravstvene zaštite (domovi zdravlja) planirane su u svim središtima gradova i općina. Građevine sekundarne zdravstvene zaštite planiraju se u županijskom središtu u Sisku, te u Petrinji, Popovači i Topuskom. Postojeće građevine sekundarne zdravstvene zaštite koje nisu smještene u skladu sa sustavom središnjih naselja preuzimaju se u mrežu centara sekundarne zdravstvene zaštite. Lokacije, veličina, vrsta i prostorni raspored građevina primarne, sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite odredit će se prostornim planovima uređenja pojedinih gradova i općina, a u skladu sa smjernicama ovog Plana. 4.3. Šport i rekreacija Planom su predviđene potrebe športa i rekreacije koje obuhvaćaju: - šport djece i mladeži u procesu odgoja i obrazovanja, - natjecateljski šport radi ostvarivanja visokih športskih dostignuća, - športsku rekreaciju građana svih životnih dobi, - kineziterapiju i šport osoba oštećenog zdravlja i osoba s psihofizičkim smetnjama u razvoju. Broj jedinica športskih građevina za pojedinu općinu ili grad određuje se temeljem starosne strukture stanovništva i broja jedinica pojedinih građevina na 1.000 stanovnika, prema Tablici 3. Tablica 3: Broj jedinica športskih građevina na 1.000 stanovnika pojedine dobne skupine d o b ( od - do g o d i n a ) 6 - 14 14 - 19 19 - 24 24 - 34 34 - 44 44 - 59 59 i više ŠPORTSKE GRAĐEVINE dvorane 1,470 1,800 0,850 0,480 0,300 0,150 0,030 zatvoreni bazeni 0,070 0,075 0,045 0,020 0,013 0,010 0,005 otvoreni bazeni 0,170 0,195 0,045 0,027 0,017 0,012 0,008 zračne streljane 0,450 0,950 0,750 0,750 0,650 0,450 0,080 streljane ostale 0,073 0,450 0,450 0,350 0,165 0,120 0,008 kuglane 0,063 0,145 1,000 1,000 1,000 0,800 0,100 klizališta 0,025 0,040 0,015 0,005 0,003 0,001 0,001 OTVORENI ŠPORTSKI TERENI atletika 0,018 0,095 0,035 0,006 0,003 0 0 nogomet 0,215 0,480 0,720 0,430 0,120 0,030 0 mali nogomet, rukomet, odbojka, košarka 6,850 8,900 2,000 1,400 0,900 0,300 0 tenis 0,200 0,500 0,750 0,750 0,830 0,750 0,220 boćanje 0 0 0,300 0,350 0,550 0,600 0,220 4.4. Kultura Prostorni raspored kulturnih ustanova je određen neovisno o kriterijima i standardima, te je izraz dostignute društvene svijesti, kulture, standarda i volje samih građana. Predlaže se: - smještenje novih otvorenih ili pučkih učilišta, - smještenje muzeja, galerija, zbirki u svim gradskim središtima i turističkim mjestima - smještenje knjižnica i čitaonica u svim središnjim naseljima Županije (ostala, teže dostupna područja, mogu se opslužiti bibliobusima), - smještenje kina u svim gradskim središtima, - da kazalište u Sisku bude nositelj kazališnih djelatnosti, koje bi omogućilo kvalitetniji rad postojećih kazališnih grupa, te gostovanja drugih kazališta. 5. UVJETI ODREĐIVANJA GRAĐEVINSKIH PODRUČJA I KORIŠTENJA IZGRAĐENA I NEIZGRAĐENA DIJELA PODRUČJA Građevinsko područje određuje se za prostor u kojem se predviđaju zahvati kojima se trajno mijenja stanje u prirodnom okruženju. Zahvati su gradnja, iskorištavanje sirovina, sanacija tla, odnosno sve one djelatnosti kojima se oblikuju ili mijenjaju postojeća prirodna obilježja. Temeljem odredbi “Pravilnika o sadržaju, mjerilima katastarskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova” («Narodne novine» broj 106/98), na kartografskom prikazu broj 1.Korištenje i namjena prostora prikazana su građevinska područja naselja površine veće od 25,0 ha, dok su sva ostala (manja) naselja prikazana obveznim simbolom. Temeljem uočenih demografskih kretanja i strukture naselja na području Županije prilikom izrade prostornih planova uređenja općina ili gradova za utvrđivanje granica građevinskih područja ovim se Planom preporuča poštivanje sljedećih načela: - I. grupa naselja - proširenje granica građevinskih područja je opravdano - II. grupa naselja - proširenje građevinskih područja u pravilu nije opravdano, osim za izuzetke, i to uz prethodnu provjeru - III. grupa naselja - treba težiti smanjenju postojećih granica građevinskih područja, a nužna i opravdana proširenja treba posebno obrazložiti. Uključenje naselja u pojedinu od navedenih grupa vrši se tijekom izrade prostornih planova uređenja općina ili gradova na način da se za svako naselje posebno sagledaju sve posebnosti koje utječu na mogućnost budućeg razvoja. Za naselja u Županiji za koja se ne očekuje demografski porast građevinsko područje mora biti svedeno samo na izgrađeni dio naselja (bez planskih proširenja), dok su samo za naselja s uočenim pomacima u razvitku može planirati povećanje građevinskih područja na neizgrađene dijelove naselja. 5.1. Uređenje građevinskog područja Uređenje građevinskog područja razumijeva njegovo opremanje do određene razine uređenosti. Stupnjevi uređenosti građevinskog zemljišta su: 1. građevinsko zemljište, koje obuhvaća samo javni pristupni put 2. uređeno građevinsko zemljište koje obuhvaća opremu osnovnom komunalnom infrastrukturom koja uključuje javnu pristupnu prometnicu, opskrbu električnom energijom i vodoopskrbu prema mjesnim prilikama 3. visoko uređeno građevinsko zemljište koje, osim javne uređene pristupne prometnice, opskrbe električnom energijom i vodoopskrbe, obuhvaća i jedan ili više dodatnih elemenata komunalnog opremanja: odvodnju fekalnih voda, opskrbu plinom, opskrbu toplinskom energijom, javni prijevoz, skupljanje i odvoz komunalnog otpada Obvezatna najmanja razina uređenosti građevinskog zemljišta u sklopu pojedinih građevinskog područja odrediti će se prostornim planovima uređenja gradova i općina. 5.2. Uvjeti za utvrđivanje građevinskih područja naselja U kartografskom prikazu broj 1. Korištenje i namjena prostora, okvirno su naznačeni prostori za razvoj naselja. Građevinska područja utvrđuju se prostornim planom uređenja grada ili općine radi razgraničenja izgrađenih dijelova naselja i površina predviđenih za izgradnju od ostalih površina namijenjenih razvoju poljoprivrede i šumarstva kao i drugih djelatnosti koje se mogu u skladu sa zakonom odvijati izvan građevinskog područja. Ovim Planom se daju osnovni uvjeti za određivanje i oblikovanje građevinskih područja naselja, a posebno njegovog neizgrađenog dijela prilikom izrade prostornih planova uređenja gradova i općina : - izgrađeni dijelovi građevinskog područja : - terenskim radom treba utvrditi stvarne granice izgrađenog dijela građevinskog područja za svako naselje posebno, - unutar već izgrađenog prostora naselja koristiti sve mogućnosti preoblikovanja i korištenja, radi sprečavanja neopravdanog širenja naselja, te stambenom i drugom gradnjom prvenstveno popunjavati prostor naselja u nedovoljno izgrađenim dijelovima naselja, - postupcima očuvanja i obnove postojećeg stambenog fonda, kao i dogradnjama i nadogradnjama postojećih objekata davati isto značenje kao i novim stambenim gradnjama, te ih razvijati kao normalnu i programiranu djelatnost, - usmjeravati gradnju u one prostorne cjeline koje su već opremljene komunalnom infrastrukturom i javnim sadržajima; - neizgrađeni dijelovi građevinskog područja: ( koji su bili utvrđeni prostornim planovima bivših općina) - za svako naselje posebno, potrebno je preispitati potrebe za zadržavanjem neizgrađenih dijelova građevinskog područja koja su bila utvrđena prostornim planovima bivših gradova i općina, - iznimne potrebe za proširenjem građevinskog područja na neizgrađene dijelove treba procjenjivati za svako naselje posebno i to na osnovu demografskog stanja i procjene demografskih kretanja, procjene gospodarskih potreba, procjene troškova uređenja građevinskog zemljišta, te drugih posebnosti ili obilježja, - u slučaju kada neizgrađeni dio prelazi 30 % utvrđenog građevnog područja naselja potrebno je preispitati mogućnost njegovog smanjenja u dijelovima koji se ne privode planiranoj namjeni, - u naseljima gdje se ne očekuje demografski razvitak, građevinskim područjem potrebno je obuhvatiti isključivo izgrađene građevine, poštujući postojeću izgradnju, - građevinska područja malih seoskih naselja kojima prijeti depopulacija treba koristiti za sekundarno stanovanje, seoski turizam i rekreaciju, - prilikom planiranja proširenja građevinskog područja na neizgrađene dijelove moguće je (u sklopu pojedinih jedinica lokalne samouprave), u sklopu bilansa površina utvrđenog prostornim planovima bivših općina, a uz očuvanje kvalitete prostora i okoliša, izvršiti prostornu preraspodjelu planiranih neizgrađenih dijelova građevinskih područja, - na neizgrađenim dijelovima građevinskog područja nije dopuštena izgradnja dok jedinice lokalne samouprave ne utvrde opseg i način komunalnog opremanja zemljišta (kroz program gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture ili prostorno - plansku dokumentaciju); - temeljni principi oblikovanja građevinskih područja naselja : - prilikom planiranja novih građevinskih područja potrebno je vrednovati značajke prostora i okoliša, s ciljem očuvanja temeljnih prirodnih resursa, - potrebno je spriječiti širenje građevinskih područja naselja duž prometnih pravaca od državnog i županijskog značaja, - gdje je to moguće potrebno je spriječiti spajanje građevinskih područja pojedinih naselja, te između pojedinih građevinskih područja predvidjeti odgovarajući pojas šumske ili poljoprivredne površine, - potrebno je spriječiti širenje građevinskih područja naselja uz poljodjelske i šumske površine, zaštićena područja, te zaštitne obalne pojase uz vodotoke, - građenje u obalnom pojasu dozvoljeno je samo u građevinskom području. Obalni pojas određuje se prostornim planovima uređenja gradova i općina, Tablica 4: Procjena broja stanovništva i prijedlog najmanjih gustoća stanovanja i okvirnih površina građevinskih područja naselja Postojeći ppo Stanje 1991. god. Procjena 1999. god. Novi prostorni planovi uređenja ** Grad / Općina Površina građevnog područja (ha) Izgrađeni dio građevnog područja Broj stanovnika Gustoća stanovanja (stan / ha ) Broj stanovnika Gustoća stanovanja (stan / ha) Minimalna brutto gustoća stanovanja (stan / ha ) Okvirna procjena broja stanovnika 2010. god. Preporučena max površina građ.podr. (ha) GLINA 2.936,7 40 % 23.040 7,85 13.617 4,64 4,9 14.500 2.950,0 H.KOSTAJNICA 676,0 40 % 4.996 7,39 1.328 1,96 5,9 4.000 680,0 KUTINA 3.578,9 50 % 24.829 6,94 23.052 6,44 7,2 25.700 3.580,0 NOVSKA 1.538,0 50 % 17.231 11,20 12.296 7,99 10,3 15.800 1.540,0 PETRINJA 3.625,0 45 % 35.151 9,70 23.573 6,50 7,2 26.000 3.630,0 SISAK 4.749,2 50 % 61.413 12,93 69.283 14,59 14,8 70.000 4.750,0 D. Kukuruzari 545,0 40,% 3.063 5,62 826 1,52 1,8 1.000 550,0 Dvor 3.456,0 40 % 14.561 4,21 1.841 0,53 1,0 3.400 3.460,0 Gvozd ne postoji PPO 8.082 - 1.947 - 5,0 3.400 680,0 Hrv. Dubica 1.045,0 40 % 4.237 4,05 981 0,94 2,3 2.400 1.050,0 Jasenovac 439,0 45 % 3.599 8,20 1.516 3,45 5,4 2.400 440,0 Lekenik 2.615,0 50 % 6.248 2,39 7.924 3,03 3,0 8.000 2.620,0 Lipovljani 859,0 40 % 3.866 4,50 3.571 4,16 4,4 3.800 860,0 Majur 617,8 40 % 2.310 3,74 468 0,76 1,3 800 620,0 Martinska Ves 552,2 50 % 4.643 8,41 4.588 8,31 8,2 4.600 560,0 Popovača 1.784,0 50 % 11.822 6,63 11.383 6,38 6,5 11.700 1.790,0 Sunja 2.799,3 40 % 12.309 4,40 8.449 3,02 3,2 9.000 2.800,0 Topusko ne postoji PPO 6.824 - 1.552 - 5,0 3.600 720,0 Velika Ludina 532,7 40 % 2.869 5,39 2.877 5,41 5,4 2.900 540,0 u k u p n o 32.348,8 45 % 251.093 7,76 191.070 5,91 6,3 213.000 33.820 napomena : ** Podaci za izradu novih dokumenata prostornog uređenja predstavljaju tek okvirnu preporuku jer će se stvarne demografske procjene moći izraditi tek primjenom rezultata popisa stanovništva koji će biti izrađen u proljeće 2001. godine i biti će korišten kao podloga za izradu prostornih planova gradova i općina. Pri određivanju površina građevinskih područja potrebno je voditi računa o preporučenoj normi od 300 m2 po stanovniku brutto građevinskog područja naselja. S obzirom na to da je tu gustoću opravdano očekivati samo u većim urbaniziranim središtima, opravdano manju gustoću (brdska raspršena izgradnja i sl.) treba temeljiti na raščlambi postojećeg stanja, planiranom demografskom rastu, ostvarivim programima gospodarskog razvitka i sl. Izvan građevinskog područja može se odobriti rekonstrukcija postojećih stambenih i gospodarskih građevina ako su izgrađene na temelju građevinske dozvole, posebnog rješenja ili prije 15.02.1968. U postupku izrade prostornih planova uređenje općina i gradova potrebno je utvrditi područja bespravne izgradnje i uvjete prihvaćanja zatečenog stanja, odnosno odbijanja takve izgradnje.
Odredbe za provođenje prostornog plana Sisačko-moslavačke županije - Drugi dio
|
|||||||||||||||
