 |
 |
 |
 |
 |
|
|
|
|
|
|
|||||||||||||||
 
 NOVI PREGLED PROPISA Ugovori Banke Biljno zdravstvo Zdravstveno osiguranje Državne potpore Državni službenici Elektronička isprava Elektronička trgovina Elektronički mediji Financijsko osiguranje Gradnja Hrana Informacijska sigurnost Investicijski fondovi Izmjera i katastar Kazneni postupak Kazneni zakon Kemikalije Kreditne unije Kvaliteta zdravstvene zaštite Lijekovi Nasljeđivanje Obavljanje djelatnosti Obiteljski zakon Obrazovanje odraslih Obrt Obvezni odnosi (ZOO) Obvezno zdravstveno osiguranje Opći upravni postupak Oružje Osiguranje Osiguranje u prometu Ovrha - Ovršni zakon Parnični postupak Primjeri ugovora Porez na dobit Porez na dohodak Porez na kavu Posredovanje u prometu nekretnina Poticanje ulaganja Predmeti opće uporabe Prekršajni zakon Prijevoz - linijski Prijevoz opasnih tvari Prostorno uređenje i gradnja Rad - Zakon o radu Računovodstvo Revizija Stranci Sudovi Šport Šume Tajnost podataka Trgovačka društva Udomiteljstvo Udžbenici za školu Ugostiteljska djelatnost Umirovljenički fond Usluge u turizmu Veterinarstvo Volonterstvo Zabrane u zakonima Zakon o leasingu Zaštita bilja Zakon o radu Zaštita na radu Zaštita okoliša Zaštita potrošača Zaštita prirode Zaštita pučanstva Zaštita životinja Javna nabava NOVI PREGLED PROPISA 
|
 |
 Odredbe za provođenje prostornog plana Sisačko-moslavačke županije 6. UVJETI UTVRĐIVANJA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA U PROSTORU (funkcionalni, prostorni i ekološki ) 6.1. Prometni sustav Okosnicu prometnog sustava Županije čini cestovna i željeznička mreža, te riječni promet, cijevni transport i telekomunikacije. Osnovna mreža prometne infrastrukture prikazana je u kartografskim prikazima: - 1. Korištenje i namjena prostora (cestovni i željeznički pravci, luke i granični prijelazi ) i - 2. Infrastrukturni sustavi (cijevni transporti, pošta i telekomunikacije) Osnovni prometni sustavi, koji se na razini plansko-usmjeravajućeg značenja utvrđuju u ovom Planu, u odnosu na prometnu ulogu, razmještaj naselja, te vrijednosti i zaštitu prostora Županije, su: - glavni cestovni prometni pravci, - glavni željeznički prometni pravci, - granični prijelazi, - riječne luke, - zračni promet, - naftovodi i produktovodi, - pošta i telekomunikacije. Sastavni dio prometne infrastrukture čine terminali putničkog i robnog prometa: luka i lučki terminali, autobusni kolodvori, cestovni robni terminali, željeznički putnički i teretni kolodvori i naftni terminali. 6.1.1. Glavni cestovni prometni pravci 6.1.1.1. Postojeće ceste Postojeće državne i županijske ceste na području Županije definirane su Odlukom o razvrstavanju javnih cesta u državne, županijske i lokalne ceste («Narodne novine» broj 79/99). 6.1.1.2. Planirane ceste a) Državne ceste - pravci državnog značaja na kojima se planira gradnja novih cesta : - auto cesta: Zagreb - Sisak - Dvor - Bihać - Split (u dva moguća koridora); (tzv. “Turopoljsko - banovinski cestovni smjer” - u I. skupini prioriteta prema Strategiji prometnog razvitka Republike Hrvatske) - brza cesta: Slunj - Topusko - Glina - Petrinja - Sisak - Kutina - Virovitica - Terezino Polje s odvojkom Karlovac - Gvozd - Glina (tzv. “Moslavačko - pokupski cestovni smjer” - u III. skupini prioriteta prema Strategiji prometnog razvitka Republike Hrvatske) - brza cesta: Sisak - Pokupsko - Karlovac (dolinom Kupe) - uređenje dijelova državnih cestovnih pravaca : - D6: Karlovac - Glina - Dvor Þ izvedba obilaska Gline, uređenje dijelova ceste, - D31: Velika Gorica - Pokupsko - Glina Þ uređenje od Velike Gorice do Pokupskog i dalje od Pokupskog do Gline, - D36: Popovača - Sisak - Pokupsko - Karlovac Þ uređenje između Žažine i prelaska Kupe, - D37: Sisak - Petrinja - Glina Þ uređenje između Petrinje i Prekope, - D45: Kutina - Garešnica Þ uređenje i obilaznica Kutine, - D 47: Dvor - Hrvatska Kostajnica - Hrvatska Dubica - Jasenovac - Novska - Lipik - Veliki Zdenci Þ gradnja obilazaka i uređenje dijelova, b) Županijske ceste - izgradnja novih cestovnih pravaca : - Hrvatska Kostajnica – Sunja – Gradusa (novi most na Savi) - Topolovac - Hrastelnica - Hrastelnica - Mahovo - Lijeva Martinska Ves - Lijevi Dubrovčak, - Sisak - Desna Martinska Ves - Ruča - Veleševec, - Lekenik - Jezero Posavsko - L.Dubrovčak - D.Dubrovčak - Ivanić-Grad, - Gornji Dobretin - Donji Dobretin - Javornik - Dvor - prekategorizacija lokalnih ili općinskih cesta na razinu županijske ceste : - Selište - Topusko, - Miočinovići - Mali Gradac - uređenje dijelova i obnova ostalih županijskih cestovnih pravaca c) Mostovi - mostovi preko Save u Dubrovčaku, Martinskoj Vesi, Sisku, Gradusi i Kratečkom. - most preko Une kod Hrvatske Kostajnice, - ostali mostovi na županijskim cestovnim pravcima 6.1.2. Glavni željeznički prometni pravci Okosnice željezničkog prometnog sustava Županije su : - magistralna glavna željeznička pruga I. reda Savski Marof - Zagreb - Sisak - Novska - Vinkovci - Tovarnik (MG 2) - predviđa se modernizacija - magistralna glavna željeznička pruga I. reda Dugo Selo - Novska (MG 2.1) - magistralna pomoćna pruga I. reda Sunja - Volinja - Bihać (MP 12) - željeznička pruga II. reda Banova Jaruga - Pčelić ( II 206) - željeznička pruga II. reda Sisak (Caprag) - Karlovac ( II 212) - predviđa se osposobljavanje i stavljanje u promet Planira se : - proširenje na dva kolosijeka dogradnjom drugog kolosjeka uz postojeći na dionicama Zagreb - Sisak i Lipovljani - Novska (maksimalne brzine 160 km/h) - načelnu trasu (koridor) novog dijela brze pruge na potezu Sisak – Kutina – Lipovljani (brzine do 250 km/h) potrebno je u istražnim radovima usuglasiti sa interesima zaštite prirode i okoliša 6.1.3. Granični prijelazi Broj, lokacije i kategorija međunarodnih i međudržavnih cestovnih graničnih prijelaza biti će određene međudržavnim ugovorima s Bosnom i Hercegovinom. Na lokaciji Volinja nalazi se međunarodni željeznički granični prijelaz. 6.1.4. Riječna luka U Sisačko - moslavačkoj županiji nalazi se središnji dio mreže riječnih plovnih putova u Hrvatskoj: - rijeka Sava je plovna od ušća Velikog Struga do ušća Kupe (cca 117 km) - planira se urediti korito Save za plovidbu plovnih jedinica od 1.000 - 1.500 t nosivosti (međunarodni plovni put IV. kategorije) - rijeka Kupa je plovna od ušća u Savu do ušća Odre u Kupu (cca 5 km) - planiranu plovnost rijeke Kupe do Karlovca je potrebno uskladiti s uvjetima zaštite vodozahvata na Kupi i zaštite visoko vrijednog zaštićenog krajolika rijeke Kupe Planom su određene sljedeće luke za javni promet: - luka Sisak otvorena je za javni promet i od državnog je značaja, - luka za prekrcaj nafte u Sisku, iako izdvojena, sastavni je dio lučkog kompleksa u Sisku - planirane luke županijskog značenja su : Jasenovac i Petrinja 6.1.6. Zračni promet Na području Županije moguća je gradnja manjih športskih i gospodarskih uzletišta (Sisak - Šašina Greda, Petrinja i dr.), heliodroma (Sisak - bolnica, Popovača i dr.) u skladu s prostornim planovima uređenja gradova i općina. 6.1.7. Cijevni transport nafte i plina Trase ovih naftovoda, produktovoda i plinovoda na području Županije prikazane su u kartografskom prikazu broj 2. Infrastrukturni sustavi. 6.1.7.1. Naftovodi Područjem Županije prolazi Jadranski naftovod - JANAF iz pravca naftnog terminala u Omišlju na otoku Krku prema terminalu u Sisku s odvojcima prema sjeveru (Gola) i istoku (Slobodnica). Južno od Siska nalazi se naftni terminal na Savi. Ostali naftovodi na području Županije (Kozarice - Sisak, Kozarice - Ivanić-Grad) nemaju međunarodni značaj. 6.1.7.2. Produktovod U planu je izgradnja produktovoda Sisak - Zagreb u koridoru koji je položen od pogona INA - Rafinerija nafte u Sisku, uz lijevu obalu Save, te kod Dubrovčaka nastavlja sjever do Ivanić - Grada, te dalje prema Zagrebu. 6.1.7.3. Plinovodi Na lokalitetu Kozarice vrši se iskorištavanje zemnog (prirodnog) plina koji se magistralnim cjevovodom otprema do Ivanić - Grada, te se očišćen plin odvodi do potrošača. Sjeverni dio Županije snabdijeva se magistralnim plinovodima Ivanić-Grad - Kutina - Novska i Kozarac - Sisak. Cjevovodom Kutina - Garešnica - Virovitica posavski plinooopskrbni sustav je spojen s podravskim. Na rubnom području Županije nalazi se i podzemno spremište plina Okoli zapremnine 350.000.000 m3, za koje se planira povećanje kapaciteta na 500.000.000 m3. Planom se planira: - dovršenje magistralnog plinovoda (Rijeka - Karlovac - Zagreb - Okoli - Sisak) - izgradnja magistralnog plinovoda longitudinalno duž cijelog poteza autoceste - izgradnja magistralnog plinovoda na trasi Sisak - Karlovac 6.1.8. Pošta i telekomunikacije 6.1.8.1. Pošta Područje Sisačko - moslavačke županije u nadležnosti je Središta pošta Sisak koji je postigao dostatan broj poštanskih ureda, te je sada prioritetan cilj njihovo unapređenje i uređenje. U narednom razdoblju planirana je gradnja novog poštanskog ureda s dostavnim područjem u Sunji. Bolja dostupnost poštanskih usluga korisnicima u slabije naseljenim dijelovima Županije riješit će se obnovom postojećih objekata ili pokretnom poštom, a u obzir dolazi i otvaranje ugovornih poštanskih jedinica. 6.1.8.2. Telekomunikacije Na području TKC Sisak djeluju dvije tranzitno - pristupne (TC / PC) telefonske centrale Sisak i Kutina, na koje je vezano 119 UPS-ova (udaljeni pretplatnički stupanj), s pripadajućim pristupnim mrežama. Telefonska gustoća iznosi 29 telefona na 100 stanovnika. UPS-ovi su povezani s TC / PC Sisak i Kutina svjetlovodnim (SVK) sustavima prijenosa preko kojih se odvija lokalni, županijski, tranzitni i međunarodni telekomunikacijski promet. Planirana je izgradnja pristupne mreže za 15 novih UPS-ova (Slavsko Polje, Dugo Selo Lasinjsko, Perna, Hajtić, Veliki Obljaj, Mali Gradac, Donji Klasnić, Donji Žirovac, Zrin, Gornji Javoranj, Javnica, Javornik, Brezovac, Rajčići i Mlaka) čime bi se pokrila sva mjesta u Županiji. Povezivanje računalnih sustava, prijenos nepokretne i pokretne slike te zvuka zahtjeva uvođenje novih telekomunikacijskih tehnologija. U tu će svrhu trebati prilagoditi pristupnu mrežu, tako da bude sposobna za pružanje širokopojasnih usluga. Kako bi se to ostvarilo biti će potrebno u gradovima izgraditi pristupnu mrežu s DTK (distributivnom kabelskom kanalizacijom). Znatnija ulaganja sredstava u razvoj radiomobilne telefonije na području Županije ubrzati će i uvođenje novog paneuropskog digitalnog sustava mobilne telefonije (GSM). 6.1.8.3. Radio i TV sustav veza Na području Sisačko - moslavačke županije nalazi se: - TV odašiljač veće snage na Moslavačkoj gori, - 13 TV ili TV i FM pretvarača (Dvor na Uni, Hrvatska Kostajnica I i II, Novska, Petrova Gora, Rajić, Unčani, Petrinja, Gvozdansko, Selište Kostajničko, Topusko, Volinja - Kuljani i Hrvatska Dubica) Kako bi se postigla optimalna pokrivenost planirana je izgradnja niza novih odašiljačkih i pretvaračkih građevina (Brezovo Polje, Glina, Jabukovac, Gornji Klasnić, Komogovina, Ljeskovac, Mokrice, Poljana, Petkovac, Rujevac, Vlaović, Vuković Brdo, Zrin i Župić), no mikro lokacije nisu utvrđene. 6.2. Vodnogospodarski sustav 6.2.1. Vodoopskrba Javna vodoopskrba na području Županije sustavno je rješavana uglavnom samo u većim urbanim sredinama, te samo 90 naselja ima riješenu odnosno djelomično riješenu opskrbu pitkom vodom na bazi 10 javnih i organiziranih vodoopskrbnih sustava. Rješenje vodoopskrbe na području Županije, zasniva se na širenju i razvitku postojećih sustava na temelju korištenja raspoloživih izvorišta i uz uvažavanje već izgrađenih vodovodnih građevina, prvenstveno magistralnih cjevovoda. Dugoročnim razvojem vodoopskrbe predviđa se međusobno povezivanje vodoopskrbnog sustava Županije s vodoopskrnim sustavima susjednih Županija. 6.2.1.1. Vodoopskrbni sustav “Sisak-Petrinja” Vodoopskrbni sustav “Sisak-Petrinja” temelji se na vodi vodozahvata rijeke Kupe te izvorištima Pecki i Hrastovica. Vodoopskrbni sustav “Sisak-Petrinja” dijeli se na: - “Sisački vodovod” koji obuhvaća Grad Sisak te općine Lekenik, Martinska Ves i dio općine Sunja i planira se širenje u tri osnovna pravca (sjever, jugoistok i zapad) - vodovod “Petrinja” kojim se obuhvaća područje Grada Petrinje s planiranim proširenjem 6.2.1.2. Vodoopskrbni sustav “Hrvatska Kostajnica” Vodopskrbni sustav “Hrvatska Kostajnica” temelji se na vodi izvorišta “Pašino Vrelo” koje nadmašuje potrebe za pitkom vodom sustava te se predviđa proširenje na prostor od Hrvatske Kostajnice do Hrvatske Dubice na istoku, zatim do Sunje na sjeveru i do Dvora na Uni na jugu. Vodoopskrba područja Općine Dvor temelji se na izvorištu “Dvor“ koje će povezivanjem na magistralni cjevovod iz pravca Hrvatske Kostajnice postati dio vodoopskrbnog sustava “Hrvatska Kostajnica”. U prvoj fazi je predviđena izgradnja: - magistralnih cjevovoda: Hrvatska Kostajnica - Hrvatska Dubica i Hrvatska Kostajnica - Vedro polje - vodospremnika “Panjani” i “Dubica” U drugoj fazi predlaže se izgradnja: - magistralnih cjevovoda: “Vedro polje” - Hrvatska Dubica i Hrvatska Kostajnica - Struga Banska (općina Dvor) 6.2.1.3. Vodoopskrbni sustav Moslavačke Posavine Na prostoru Moslavačke Posavine rješenje opskrbe vodom zasniva se na međusobnom povezivanju postojećih vodovoda Novske, Kutine i Ivanić Grada. Regionalni vodoopskrbni sustav Moslavačke Posavine obuhvatio bi prostor sjeverno od rijeke Save, tj. općine Velika Ludina, Popovača, Kutina, Lipovljani i Novska, a moguće je i povezivanje vodoopskrbnog sustava Novske s vodoopskrbnim sustavom općine Jasenovac. U okviru Regionalnog vodovoda Moslavačke Posavine predviđena su proširenja postojećih izvorišta “Ravnik” i “Drenov Bok” , te uključivanje novih izvorišta “Osekovo” i “Mustafina Klada”, a prema potrebi i potencijalnog izvorišta “Mužilovćica”. U prvoj fazi predlaže se izgradnja: - magistralnih cjevovoda: Velika Ludina - Obedišće, Novska - Lipovljani - Banova Jaruga - Kutina i Novska - Borovac - vodospremnika "Torovi" u Lipovljanima - precrpne stanice "Lipovljani" - tlačnog cjevovoda crpna stanica Lipovljani - vodospremnik "Torovi" - crpilišta "Osekovo" s postrojenjem za kondicioniranje vode U drugoj fazi predlaže se izgradnja: - vodospremnika "Kutina II" - izvorišta Mustafina Klada i spojnog cjevovoda do Vidrenjaka - magistralnih cjevovoda: Kutina - Rogoža (magistralni pravac prema Garešnici) i Banova Jaruga - Pakračka Poljana (magistralni pravac prema Lipiku, Pakracu i Daruvaru) - opskrbnih cjevovoda podsustava Kutina i Novska 6.2.1.4. Vodoopskrbni sustav Općine Jasenovac Na području općine Jasenovac organizirana je vodoopskrba u Jasenovcu, a ostala naselja nemaju organiziranu vodoopskrbu. Vodoopskrbni sustav Općine Jasenovac se temelji na zahvatu podzemne vode s postrojenjem za kondicioniranje. Prva faza razvitka vodoopskrbnog sustava općine Jasenovac izgrađena je u 1998. godini: - sanacija postojeće mreže naselja Jasenovac - proširenje vodoopskrbne mreže prema Košutarici, izgradnjom transportnog cjevovoda crpilište Jasenovac - Košutarica U drugoj fazi, koja je u tijeku, predviđeno je proširenje vodoopskrbnog sustava: - izgradnjom spojnih cjevovoda Jasenovac - Uštica, te Jasenovac - Drenov Bok, i Krapje - Puska - izgradnjom vodotornja u naselju Puska - proširenjem prizemnog vodospremnika uz distribucijsku crpnu stanicu U trećoj fazi predviđena je: - izgradnja vodoopskrbnih cjevovoda do naselja Trebež, Mlaka i Puska te naselja Plesmo (Grad Novska) 6.2.1.5. Vodoopskrbni sustav Glina - Gvozd Na prostoru vodoopskrbne zone "Glina - Gvozd" postoje dva vodoopskrbna sustava: - vodoopskrbni sustav Glina kojim je obuhvaćeno područje grada Gline - vodoopskrbni sustav Gvozd - Topusko (općine Gvozd i Topusko) Kod vodoopskrbnog sustava “Glina” predviđa se korištenje vode iz izvorišta “Prezdan” i “Smerdan” te planiranog izvorišta “Pokupska Slatina”, dok se kod vodoopskrbnog sustava “Gvozd - Topusko” korištenje vode predviđa iz izvorišta “Perna” i “Pecka”. U prvoj fazi proširenja vodoopskrbnog sustava Glina, uz sanaciju postojećeg sustava, predviđena je opskrba vodom naselja u dolinama Gline i Maje, te naselja Slatina Pokupska, Zaloj i Gračenica Šišinečka izgradnjom : - prve faze vodospremnika: "Glina", "Novo Selo Glinsko" i "Desni Degoj" - magistralnih cjevovoda: Glina - Maja - Dragotina, Glina - Šatornja, Donji Viduševac - Dvorišće - Prekopa - Novo Selo Glinsko, Kihalac - Marinbrod, Prekopa - Jukinac, izvorište "Prezdan" - Desni Degoj - Ilovčak, izvorište Pokupska Slatina - Gračenica Šišinečka U drugoj fazi proširenja vodoopskrbnog sustava Glina predviđena je izgradnja : - II. faze vodospremnika “Glina” - I. faze vodospremnika za opskrbu naselja II. zone: "Novo Selo Glinsko", "Desni Degoj", "Prijeka", "Šaševa", "Drenovac Banski", "Bijele Vode", "Donji Klasnić" i "Gornji Klasnić" - magistralnih cjevovoda: Gornji Viduševac - Donja Bučica, Glina - Majske Poljane - Brnjeuška - opskrbnih cjevovoda II. i III. vodoopskrbne zone U prvoj fazi razvitka vodoopskrbnog sustava na prostoru općina Gvozd i Topusko uz neophodnu sanaciju postojećeg sustava distribucije predlaže se izgradnja: - crpilišta "Pecka" - proširenje vodoopskrbne mreže - cjevovoda Pecka - vodoopskrbna mreža, Ponikvari - Gređani - magistralnog cjevovoda Ponikvari - Vranovina - Hrvatsko Selo - Gređani - opskrbnih cjevovoda U drugoj fazi proširenja vodoopskrbnog sustava na prostoru općina Gvozd i Topusko, predviđena je izgradnja: - opskrbnih cjevovoda 6.2.2. Korištenje voda 6.2.2.1. Vodonosna područja i prostor sanitarne zaštite crpilišta Prisavska ravnica do Siska predstavlja potvrđeni vodonosni sloj sa značajnim zalihama pozemnih voda. Sličan je sastav i dolina Kupe i Une. U plan su ucrtana i područja na kojima su vršena detaljnija hidrogeološka istraživanja i dobiveni pozitivni rezultati, ali nije istraženo rasprostiranje vodonosnika (Osekovo, Mustafina Klada, Veliko Sviničko, Mužilovčica i Stari Farkašić). Postojeća izvorišta potrebno je štititi u skladu s donesenim odlukama, a za izvorišta koja nemaju izrađene zone sanitarne zaštite potrebno je predvidjeti zaštitu u skladu s Pravilnikom o zaštitnim mjerama i uvjetima za određivanje zone sanitarne zaštite izvorišta vode za piće. 6.2.2.2. Energetsko korištenje voda Postoje planovi za iskorištenje hidropotencijala rijeka na području Županije : - VES Strelečko na Savi uzvodno od Siska (22 MW) planirana je Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske i osigurava kontrolu velikih voda, energetsko korištenje i plovidbu u smjeru Zagreba; - HE Pokuplje (Brkiševina) na Kupi, predviđene ukupne snage od cca 16 MW. Zbog mogućih utjecaja na visoko vrijedni krajolik rijeke Kupe biti će potrebno detaljno preispitati opravdanost lokacije HE Pokuplje. Postoji i niz planova i projekata za korištenje hidropotencijala manjih brdskih vodotaka, te će njihovo korištenje biti regulirano prostornim planovima uređenja gradova i općina. 6.2.2.3. Opskrba vodom ribnjaka Šaranski (toplovodni) ribnjaci su osnova slatkovodnog ribarstva u Hrvatskoj, no u sklopu plana dogradnje postojećih i izgradnje novih ribnjaka potrebno je imati u vidu program cjelovitog uređenja vodnog sustava na pojedinom slivnom području. Na području Županije planirano je : - ribnjak Lipovljani - rekonstrukcija uz nadzor potrošnje vode, a predviđeno je povećanje površine do ukupno 800 ha (planirana lokacija Međurič); - ribnjak Letovanić s uzgojem za potrebe poribljavanja na području zajednice športskih i ribolovnih društava Sisak; - planirani novi ribnjak čija lokacija je predviđena između Pešćenice i Lekenika, s opskrbom vodom iz akumulacije (retencije) Burdelj. 6.2.2.4. Navodnjavanje zemljišta Prema elaboratu “Studija regulacije i uređenje rijeke Save” u području srednje Save bilo je navodnjavano cca 500 ha, a u proteklom razdoblju navodnjavane površine nisu znatnije povećane. Potencijalne površine za navodnjavanje na području Županije su : - sliv Vlahničke ( recipijent Lonja ) 732 ha - sliv Kupe 4.795 ha 6.2.3. Odvodnja Nijedan grad ili naselje na području Županije nema izgrađen cjelovit kanalizacijski sustav sa pripadajućim uređajima za pročišćavanje otpadnih voda. Postojećim sustavima odvodnje u većim naseljima pokriveni su dijelovi urbanih i radnih zona, dok prigradska područja i manja naselja nemaju izgrađen javni kanalizacijski sustav. Za prihvat otpadnih voda iz domaćinstava u naseljima bez kanalizacijskog sustava služe septičke jame, a recipijenti su vodotoci i melioracijski kanali. Planom je za sve veće urbane aglomeracije predviđena organizirana javna odvodnja (mješovitog, razdjelnog ili polurazdjelnog sustava ovisno o veličini naselja i gustoći izgrađenosti) koja uključuje uređaje za pročišćavanje odgovarajućeg kapaciteta s mehaničkim i biološkim dijelom. Dokumentima prostornog uređenja niže razine može biti predviđena izvedba i manjih podsustava odvodnje koji moraju obavezno uključivati sustav za pročišćavanje otpadnih voda. Industrijski pogoni obvezni su za svoje otpadne vode izgraditi vlastite sustave i uređaje ili ih putem predtretmana dovesti u stanje mogućeg prihvata na sustav javne odvodnje. Prikupljanje komunalnog mulja (nastalog kao ostatak nakon primarnog pročišćavanja voda) potrebno je organizirati radi njegove obrade i dorade na jednom mjestu. 6.2.4. Uređenje voda - zaštita od poplava 6.2.4.1. Obrana od poplave savskih voda Obrana od poplava savskih voda na području Sisačko - moslavačke županije uklopljena je u sustav obrane od poplave koji se osniva na učinku smanjenja vršnog protoka vodnog vala pri kontroliranim izljevanju velikih voda u retencijske prostore (Črnec polje, Lonjsko polje, Odransko polje i Ribarsko polje). Upravljanje vodnim količinama u sustavu Srednjeg Posavlja obavlja se sa tri odteretna kanala (Sava - Odra - Sava, Lonja - Strug i Kupa - Kupa), nizom razdjelnih građevina (preljev Jankomir, te ustave Prevlaka, Strelečko, Palanjek, Trebež I i II, Košutarica, Jasenovac i Brodarci), nizinskim retencijama (Lonjsko polje, Mokro polje i Kupčina), odnosno poplavnim površinama (Opeka, Trstik i Zelenik). 6.2.4.2. Obrana od brdskih voda i uređenje slivova Sisačko - moslavačka županija nalazi se na području VGO-a za vodno područje sliva Save. Na području Županije nalaze se slijedeća hidrografska područja: međusliv Save od Krapine do Česme, sliv Ilove, međusliv Save od Česme do Ilove, sliv Ilove s Pakrom, međusliv Save od Ilove do Orljave, sliv Kupe ( dio ), međusliv Save od Kupe do Une, sliv Une ( dio u RH ). 6.2.5. Uređenje voda - odvodnja melioracijskih površina Hidrotehničke melioracije obuhvaćaju poslove izgradnje novih te dogradnje i održavanja postojećih melioracijskih sustava koji su u pravilu dio ili podsustav većih vodoprivrednih sustava. Na području Sisačko - moslavačke županije nalaze se slijedeća melioracijska područja : - melioracijsko područje Lonjskog polja ( kazete: 3 - dio, 4, 4a, 5, 6, 7, 8 i 9) - melioracijsko područje Črnec polja - dio ( kazeta 10) - melioracijsko područje Odranskog polja - dio - melioracijsko područje Sunje - melioracijsko područje na slivu Kupe 6.3. Energetski sustav 6.3.1. Naftno gospodarstvo U naftnom se gospodarstvu predviđa temeljita obnova tehnoloških procesa i unapređenje djelatnosti (povećanje proizvodnje, uz bolju preradu sirovine). Ukoliko je to moguće, potrebno je koristiti postojeće koridore i lokacije, bez zahvaćanja u novi prostor, kako bi se smanjili mogući učinci po okoliš. Obnovu je potrebno vršiti po najvišim gospodarsko - ekološkim standardima zaštite, uz primjenu važećih zakonskih propisa i konvencija o zaštiti okoliša. 6.3.2. Elektroopskrba Glavni pravci razvoja u elektroprivredi usmjereni su na obnovu i dogradnju postojećih sustava proizvodnje, prijenosa i distribucije. 6.3.2.1. Građevine od državne važnosti Elektroopskrbne građevine od Državnog značenja su: - proizvodne: a) TE-TO Sisak - planirana izgradnja još jednog bloka u postojećoj termoelektrani Sisak uključujući i rasklopno postrojenje 400 kV s priključnim DV 2x400 kV Veleševec - TE Sisak b) HE Strelečko na Savi sa priključnim DV 110 kV c) HE Pokuplje na Kupi (nizvodno od Brkiševine) sa priključnim DV 110 kV vodom na TS 110/20(10) kV “Glina”- u skladu sa zahtjevima zaštite okoliša d) TE Mahovo (na prirodni plin) sa dva priključna DV 2x400 kV - do DV 2x400 kV Veleševec - TE Sisak i do DV 2x400 kV Tumbri - (Veleševec) - (Međurić) – Ernestinovo - prijenosne: dalekovodi : a) DV 2x400 kV Tumbri – Bihać b) DV 2x400 kV Veleševec - (TE Sisak) - Prijedor, Banja Luka c) DV 2x400 kV Veleševec - (TE Sisak) – Bihać d) priključak TS 220/110/35 kV Međurić pomoću DV 2x400 kV na DV 2x400 kV Tumbri - (Veleševec) – Ernestinovo 6.3.2.2.Građevine od županijske važnosti Elektroopskrbne građevine od županijskog značenja u prvoj fazi su : - transformacijske: a) TS 110/20 kV “Siscia” sa priključnim DV 2x110 kV do DV 2x110 kV Pračno – Mraclin b) TS 110/20 kV “Sisak 2” - prelazak sa transformacije 35/10 (20) kV na 110/20 kV sa priključnim DV 2x110 kV do DV 2x110 kV Pračno – Mraclin c) TS 110/20 kV “Hrvatska Kostajnica” d) rasklopnica (RS) 20 kV “Sunja” (uklopiva u TS 110/20 kV) e) ugradnja transformatora 110/20 kV u TS 110/10(20) kV “Petrinja” f) obnova TS 35/10 kV Kutina - prijenosne: a) obnova uništenog DV 2x110 kV Pračno - Hrvatska Kostajnica b) DV 110 kV od TS 110/20 kV “Hrvatska Kostajnica” do buduće TS 110/20 kV “Sunja” c) 20 (35) kV kabel Hrvatska Kostajnica – Dvor d) dodatno napajanje TS 35/10 kV Kutina iz TS 110/10 kV Petrokemija Kutina Elektroopskrbne građevine od županijskog značenja koje se dugoročno planiraju su : - transformacijske: a) izgradnja TS 110/20 kV “Pogorelac” i priključnog DV 2x110 kV do DV 2x110 kV Pračno – Mraclin b) izgradnja TS 110/20 kV “Galdovo” sa priključnim DV 2x110 kV do DV 110 kV TE Sisak - Kutina ili do DV 110 kV “Siscia” - TE ”Sisak” c) TS 110/20 kV “Sunja” d) TS 110/20 kV “Hrvatska Dubica” e) TS 110/20 kV “Dvor” f) TS 110/20 kV “Gvozd” g) TS 110/20 kV “Topusko” sa priključkom na DV 110 kV Glina - Gvozd, - prijenosne: a) DV 110 kV Glina - Gvozd - Vojnić - jedna od prioritetnih veza b) DV 110 kV Pračno – Sunja c) DV 110 kV Sunja - Hrvatska Dubica d) DV 110 kV Kostajnica – Dvor e) DV 110 kV Glina - Vrnograč Ovim Planom predviđa se i mogućnost izgradnje malih hidroenergetskih građevina. Prije izgradnje takvih građevina potrebno je provesti odgovarajuće postupke, zadovoljiti uvjete zaštite prostora i okoliša, te ekonomske isplativosti. 6.3.3. Plinoopskrba Strategijom i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske predviđena je gradnja magistralnog plinovoda na trasi Rijeka - Zagreb - Okoli - Sisak, koji je završen na dijelu od Karlovca do Siska, te izgradnja magistralnog plinovoda od Siska prema Karlovcu (usporedno s trasom postojećeg naftovoda). Opskrba potrošača na prostoru sjeveroistočno od rijeke Save ostvaruje se magistralnim plinovodom Ivanić-Grad - Kutina - Novska na koji su lokalne mreže spojene preko mjerno redukcijskih stanica u Kutini, Novskoj i Lipovljanima. Planirana je obnova postojeće mreže, te dalje proširenje distribucijske plinske mreže na preostala naselja u području Moslavačkog gorja, te na područje Jasenovca i u naselja istočno od Novske. Na području Sisačko - moslavačke županije jugozapadno od Save planira se izgradnja plinsko distributivnog sustava koji će se opskrbljivati iz postojećeg magistralnog visokotlačnog plinovoda Kozarac - Sisak. Planirano je slijedeće : - u prvoj etapi: plinska mreža Siska, Martinske Vesi, Lekenika i Sunje - u drugoj etapi: distribucija plina na području Petrinje, Gline i Topuskog - u trećoj etapi: distribucija plina na području Hrvatske Kostajnice i Hrvatske Dubice, - energetske potrebe područja Dvora nije ekonomično rješavati gradnjom plinske mreže. 6.3.4. Mogućnosti korištenja obnovljivih izvora energije Mogući ostali energetski izvori za budućnost, prema lokalnim prilikama i potrebama Županije su u prvom redu: - sunce (korištenje sunčeve energije za pripremu tople vode) - bioenergija (korištenje biomase u poljoprivredi) - vjetar (korištenje snage vjetra na malim gospodarstvima i domaćinstvima) - geotermalna energija (termomineralna voda u lječilištu Topusko - mogućnost korištenja za grijanje lječilišta, ugostiteljskih građevina i stanova, staklenička proizvodnja hrane i bilja; geotermalni vodonosnici u Petrinji i Sisku ) Prije ulaganja u postrojenja za iskorištavanje geotermalne energije potrebno je izvršiti detaljna ispitivanja ležišta. 6.4. Posebni uvjeti za gradnju infrastrukturnih sustava Trase i lokacije planiranih infrastrukturnih sustava ucrtane u Planu su usmjeravajuće, te je za njihovo konačno utvrđivanje potrebna dodatna istraživanja i izrada odgovarajuće dokumentacije. Detaljni uvjeti za gradnju i obnovu pojedinih infrastrukturnih sustava (npr. osiguranje koridora, objedinjavanje više korisnika u istom koridoru, elementi zaštite okoliša i sl.) odrediti će se prostornim planovima uređenja gradova i općina, te u skladu s važećim zakonima i propisima. Prostor u kojem se planira izgradnja infrastrukturnih sustava, ne može se razmatrati na temelju pojedinačnih sastavnica pojedinog sustava, već kao prostorno-ekološka, gospodarska, kulturna i prirodna cjelina. Potrebno je osigurati uravnoteženost i skladnost između svih korisnika prostora, s težištem na zaštiti prirode i okoliša. 7. MJERE OČUVANJA KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTI 7.1. Položaj Županije u krajobraznoj podjeli Države Prostor Sisačko - moslavačke županije nalazi se u geografskoj makroregiji Središnje Hrvatske. Na razini Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske usvojena je osnovna podjela cjelokupnog prostora Države na 16 krajobraznih predjela. Područje Sisačko - moslavačke županije po krajobraznim značajkama nalazi se na zapadnom dijelu Panonske Hrvatske, te ulazi u sklop prirodnih cjelina : - nizinskog područja sjeverne Hrvatske (sjeverni i istočni dio Županije) i - Panonskog gorja (južni i jugozapadni dio Županije) Unutar navedenih cjelina prepoznata su područja i lokaliteti osobite ljepote, vrijednosti i osjetljivosti krajolika. Pod pojmom kulturnog krajobraza podrazumijevaju se zemljopisno određena područja u kojima je prepoznatljiv kvalitetan suživot prirodnih struktura i graditeljske baštine. Kulturni krajobrazi od nacionalnog značenja na području Županije su : - kulturni krajolik: a) Lonjsko polje b) Zrinska gora - povijesni kulturni krajolik: a) područje Hrastovice s arheološkim ostacima kaštela, župne crkve i samostana b) povijesne jezgre gradskih obilježja: Sisak i Hrvatska Kostajnica - povijesna naselja i dijelovi seoskih naselja: a) Bok Palanječki, Krapje, Čigoč, Komora, Buinja, Buinjski Riječani - krajolik oko povijesnih građevina i sklopova : a) Stari grad Sisak b) Stari grad Kostajnica, Franjevački samostan i crkva sv. Ante Padovanskog u Hrvatskoj Kostajnici c) Župna crkva sv. Magdalene u Selima d) Župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Gori e) Župna crkva sv. Marije u Kutini f) kompleks dvorca, perivoja i gospodarskih građevina dvorca Erdody u Popovači - okruženje arheoloških lokaliteta : a) antički grad Siscia b) stari grad Zrin i kapela sv. Margarete u Zrinu c) kaštel Gvozdansko d) ostaci cistercitske opatije u Topuskom - područje vezano uz povijesne događaje i osobe: a) spomen područje koncentracionog logora Jasenovac Ovim prostorima i lokalitetima potrebno je posvetiti osobitu pozornost pri izradi prostornih planova uređenja općina i gradova. 7.2. Krajobrazna podjela Županije Na razini Županije razlikujemo slijedeća područja zajedničkih obilježja : - u nizinskom području sjeverne Hrvatske : a) dio Posavine i Lonjskog polja b) Pokuplje i dio Turopolja c) Moslavina i dio Slavonije - u sklopu Panonskog gorja : a) Banovina b) Zrinska gora c) Pounje - pretežito izgrađeni krajolik (prostori u blizini većih gradova Siska, Petrinje, Gline, Kostajnice, Kutine, Novske ili između njih) Kulturni krajobrazi od županijskog značenja su : - povijesne jezgre gradskih obilježja : a) Glina b) Petrinja - povijesne jezgre malogradskih obilježja : a) Dvor b) Hrvatska Dubica - krajolik oko povijesnih građevina i sklopova : a) Franjevački samostan i crkva sv. Ante Padovanskog u Čuntiću b) Župna crkva sv. Martina u Martinskoj Vesi, c) Župna crkva sv. Ane i župni dvor u Osekovu, d) Kapela sv. Duha u Gojlu e) Kapela sv. Martina u Starom Brodu f) Kapela u Letovaniću g) kompleks dvorca Keglević u Topolovcu h) dvorac Erdody u Kutini i) lječilište u Topuskom sa slijedom parkova (Opatovina, Engleski park, Nikolino brdo) - okruženje arheoloških lokaliteta : a) utvrda i pavlinski samostan u Velikom Petrovcu, b) franjevački samostan sa crkvom Blažene Djevice Marije, kaštelom Košut grad i podgrađem u Ruškovici c) kaštel Brubno i župna crkva sv. Nikole 8. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI I KULTURNO - POVIJESNIH CJELINA 8.1. Zaštita prirodne baštine Zaštićena područja, kao i područja čiju je zaštitu potrebno prioritetno zakonski sprovesti, prikazani su u kartografskom prikazu broj 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora. 8.1.1. Pregled spomenika prirodne baštine Tablica 5: Zaštićeni dijelovi prirode Red.br Kategorija zaštite Reg.br Naziv Grad /Oopćina ZAŠTIĆENA PODRUČJA 1. park prirode 821 LONJSKO POLJE Sisak, Jasenovac, Novska, Kutina, Lipovljani, Popovača, Velika Ludina 2. posebni rezervat botanički 196 CRET ĐON MOČVARA Topusko 3. posebni rezervat ornitološki 791 RAKITA Sisak 4. posebni rezervat ornitološki 120 KRAPJE ĐOL Jasenovac 5. posebni rezervat ornitološki 792 DOL DRAŽIBLATO Jasenovac 6. park šuma 702 KOTAR STARI GAJ Petrinja, Sisak 7. park šuma - BRDO DJED Hrvatska Kostajnica 8. spomenik parkovne arhitekture 578 STROSSMAYEROVO ŠETALIŠTE Petrinja 9. spomenik prirode - HRAST LUŽNJAK Sisak, Trg hrvatskih branitelja Tablica 6: Vrijedni dijelovi prirode - prijedlog za zaštitu Kategorija zaštite Grad / Općina Prijedlog lokaliteta Posebni rezervat Dvor botanički - kanjon Ljeskovac Petrinja šumske vegetacije - dolina rijeke Petrinjčice Petrinja šumske vegetacije - odsjek 15 A Šamarice Glina orintološki - šuma uz Vukičeviće u Dragotini Glina zoološki - Popratine luke Park šuma Novska potok Novska Topusko Nikolino brdo Glina Šuma Podgledić Kutina Šanac šuma, šuma Ciglenica, šuma Djed Zaštićeni krajolik Dvor, Hrvatska Kostajnica, Hrvatska Dubica i Jasenovac dolina rijeke Une Gvozd, Glina, Petrinja, Sisak, Lekenik dolina rijeke Kupe i Mokrički Lug Dvor, Petrinja i Glina Zrinska gora Kutina, Popovača i V.Ludina Moslavačko gorje Petrinja dolina Petrinjčice sa mlinovima Petrinja dolina potoka Utinje Glina dolina Gozdne Lekenik, Martinska Ves, Sisak Odransko polje Sunja rijeka Sunja sa mlinovima Spomenik prirode Petrinja špilja u Šušnjaru Petrinja stabla lipe (Tilia grandifolia) i ginka (Gingko biloba) na Strossmayerovom šetalištu u Petrinji Spomenik parkovne arhitekture Glina park u središtu Gline Topusko park Opatovina, Engleski park, park kod crkve Panoramska točka – vidikovac Petrinja područje oko groblja sv. Trojstva Hrvatska Kostajnica Čukur Proglašenje zaštite provodi se temeljem Zakona o zaštiti prirode, dok će se zaštita provoditi temeljen odrednica ovog Plana (do proglašenja zaštite), a građenje, korištenje i uređenje prostora temeljem prostornih planova uređenja gradova i općina. Na razini prostornih planova niže razine moguće je predložiti za zaštitu dodatna vrijedna područja lokalnog značenja. Budući da neke prirodne cjeline predložene za zaštitu kao zaštićeni krajolici sadrže i neke osobito vrijedne manje dijelove (posebni rezervati), biti će potrebno provesti detaljnije određenje prostora uz eventualno izdvajanje užih područja pod strožom kategorijom zaštite. 8.1.2. Preporuke za zaštitu, uređenje i korištenje prirodne baštine 8.1.1.1. Proglašeni Park prirode “Lonjsko polje” prirodna je baština od međunarodnog značaja (uvršten je u međunarodnu listu močvarnih staništa - Ramsarska konvencija), za koju je obvezna izrada Prostornog plana područja posebnih obilježja. Prostornim planom Parka prirode “Lonjsko polje” potrebno je točno odrediti prostor obuhvata, zaštitu, korištenje i uređenje prostora u nekoliko prostornih cjelina sa stupnjevanim načinima zaštite: - izdvojena uža područja pod strožom zaštitom (posebni orintološki rezervati i ostala), - prijelazna područja u kojima su dopustive djelatnosti u cilju unapređenja i zaštite, - područja u kojima su dozvoljene i poželjne djelatnosti u cilju razvoja i stvaranja materijalnih preduvjeta za još kvalitetniju zaštitu najvrednijih područja. Programe gospodarenja šumama, te Programe razvoja vodoprivrede je potrebno uskladiti s mjerama zaštite prirode i okoliša i mjerama zaštite ruralne kulturne baštine. 8.1.1.2. Na području Županije potrebno je izraditi detaljne planove uređenja za spomenike parkovne arhitekture: Strossmayerovo šetalište u Petrinji, park u Glini, park u Topuskom. Za sve ostale dijelove prirode navedene i predložene za zaštitu u Tablici 6. potrebno je izraditi mjere zaštite. 8.1.1.3. U cilju zaštite i svrhovitog korištenja ostalih dijelova Županije, koji imaju veću vrijednost u smislu zaštite prirode, a do donošenja ostalih dokumenata prostornog uređenja i mjera zaštite, utvrđuju se slijedeće smjernice : - šumama obrasla područja trebaju ostati bioekološka uporišta prostora, - cijelo brdsko područje Županije potrebno je dodatno istražiti vezano na prirodne i krajobrazne vrijednosti, - prostornim planovima uređenja gradova i općina potrebno je ograničiti raspršenu izgradnju po istaknutim reljefnim uzvišenjima i po vrhovima obronaka koja narušava prirodnu krajobraznu sliku, - prostornim planovima uređenja gradova i općina potrebno je prostorno ograničiti i točno utvrditi područja na kojima je moguća izgradnja građevina povremenog stanovanja, - programe gospodarenja šumama potrebno je uskladiti s mjerama zaštite ukoliko iste postoje, odnosno zatražiti na iste suglasnost nadležnog županijskog tijela za poslove zaštite prirode. 8.2. Zaštita prostora kulturno-povijesnog nasljeđa Cjelovit pristup graditeljskom naslijeđu polazi od načela aktivne zaštite. To znači da taj postupak obuhvaća ne samo konzervatorske postavke, obradu i nužne zahvate, već cjeloviti društveni proces vrednovanja i obnavljanja kulturno - povijesnog naslijeđa. Kulturno - povijesno naslijeđe od nacionalnog i županijskog značenja određeno je u kartografskom prikazu broj 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora. Očuvanje, oživljavanje i potvrđivanje značenja kulturno-povijesnog naslijeđa, te uvjeti korištenja i zaštite kulturno - povijesnog naslijeđa biti će određeni izradom prostornih planova niže razine. 8.2.1. Pregled spomenika kulturne baštine Kulturno - povijesno naslijeđe na području Županije obuhvaća slijedeće građevine i cjeline: I. Povijesne cjeline i dijelovi povijesnih cjelina gradskog ili seoskog karaktera: - naselja urbanog karaktera: Glina, Hrvatska Kostajnica, Novska, Petrinja, Sisak i Kutina - manja naselja : Dvor, Hrvatska Dubica, Sunja i Topusko - 97 naselja ruralnog karaktera II. Građevina, sklop ili dio građevine s okolišem : - SAKRALNE GRAĐEVINE : a) samostani i samostanske crkve: evidentirano je 7 kompleksa, od čega su registrirana tri: Franjevački samostan i crkva sv. Ante Padovanskog u Hrvatskom Čuntiću kraj Petrinje, Franjevački samostan i crkva sv. Ante Padovanskog u Hrvatskoj Kostajnici, te Samostan sv. Križa i kapela u Petrinji. b) crkve: evidentirano 87 crkvi, od čega je 41 registrirano c) kapele i kapele poklonci: evidentirano 150 kapela, od toga 59 registriranih - STAMBENE GRAĐEVINE : a) dvorci: registrirani su dvorac Keglević u Topolovcu i dvorac Erdödy u Popovači, a evidentiran je dvorac Erdödy u Kutini b) kurije: registrirana je kurija Erdödy u Kutini, a evidentirana kurija kaptolskog imanja u Maloj Gorici kraj Petrinje c) župni dvorovi: evidentirano je 45 zgrada, od toga je 11 registriranih - GRAĐEVINE JAVNE NAMJENE: evidentirano je ukupno 26 građevina javne namjene (administrativne zgrade, škole, hoteli), od čega je 19 registrirano - STARI GRADOVI I VOJNE GRAĐEVINE : registrirana su 2 stara grada (H.Kostajnica i Sisak ) - GOSPODARSKE I INDUSTRIJSKE GRAĐEVINE: evidentirano je ukupno 12 građevina i kompleksa (rudarski kompleksi, gospodarstva i gospodarske zgrade) III. Elementi povijesne opreme prostora, inženjerske građevine s uređajima - registrirani su most u Sisku i česma u Hrastovici, te evidentirani mostovi u Gvozdanskom i Popovači IV. Područje, mjesto, spomenik i obilježje vezano uz povijesne događaje i osobe - PODRUČJA VEZANA UZ POVIJESNE DOGAĐAJE: registrirano je 6 lokaliteta (tri na području koncentracionog logora Jasenovac, područje koncentracionog logora Krapje, te šume Šamarica i Brezovica) - SPOMENIČKA MJESTA I SPOMENICI : evidentirano je 36 lokaliteta (uglavnom iz NOB-a), a registriran je samo spomenik Anti i Stjepanu Radiću u Desnom Trebarjevu V. Arheološka nalazišta i područja - PRETHISTORIJA: evidentirano je 23 lokaliteta - ANTIKA: evidentiran je 31 lokalitet - SREDNJI VIJEK: evidentirano je 63 lokaliteta, od čega je registrirano 12 (kapela sv. Margarete i stari grad Zrin, stari grad Prevršac, utvrda Gvozdansko, utvrda na brdu Djed u Hrvatskoj Kostajnici, gradište Plovdingrad u Kutini, kula Čuntić u Hrvatskom Čuntiću, stari grad i crkva sv. Duha u Hrastovici, kaštel Klinac kraj Petrinje, kompleks ruševina cistercitske opatije u Topuskom, te Jelen-grad i Košut-grad kraj Velike Ludine) Spomenici 1. kategorije od izvanregionalnog, nacionalnog značenja su : Kulturni krajolik: - Sisačka Posavina i Lonjsko polje - Zrinska gora i Pounje, Povijesni kulturni krajolik: - područje Hrastovice s arheološkim ostacima kaštela, župne crkve i samostana Povijesne jezgre gradskih obilježja: - Sisak - Kostajnica Povijesna naselja i dijelovi seoskih naselja: - Bok Palanječki, Čigoč, Krapje, Buinjski Riječani, Komora i Buinja Povijesne građevine i sklopovi: - Stari grad Kostajnica, - Stari grad Sisak, - Franjevački samostan i crkva sv. Ante Padovanskog u Kostajnici, - Župna crkva sv. Magdalene u Selima, - Župna crkva Uznesenja B.D.Marije u Gori, - Župna crkva sv.Marije u Kutini, - Kompleks dvorca, perivoja i gospodarskog sklopa dvorca Erdody u Popovači Arheološki lokaliteti: - antički grad Siscia - stari grad Zrin i kapela sv. Margarete u Zrinu - kaštel Gvozdansko - ostaci cistercitske opatije u Topuskom - kompleks dva kaštela, župne crkve i franjevačkog samostana u Hrastovici Područje, mjesto spomenik ili obilježje vezano uz povijesne događaje i osobe: - spomen područje koncentracionog logora Jasenovac Spomenici kulture 2. kategorije regionalnog značenja su : Povijesne jezgre gradskih obilježja: - Glina - Petrinja Povijesne jezgre malogradskih obilježja: - Dvor - Hrvatska Dubica Povijesne jezgre seoskih obilježja: - Lijevo Željezno, Selišće Sunjsko, Mužilovčica, Suvoj, Žreme, Kratečko, Lonja, Nebojan, Setuš, Okoli, Lijeva Luka, Preloščica, Gornja Letina, Donja Letina, Gušće, Velika Svinjička, Bistrač, Crkveni Bok, Ivanjski Bok, Letovanić, Žažina, Dužica, Lekenik, Poljana Lekenička, Stari Brod, Donja Jelenska, Osekovo, Greda Sunjska, Kladari, Majski Trtnik, Brestik, Mali Gradac, Ttrtnik Glinski, Letovanci, Donje Taborište (Rakasi), Begovići, Donja Bačuga, Borojevići, Donja Stupnica, Donji Javoranj, Gorička, Donja Oraovica, Lotine, Ljeskovac, Zrin, Donji Žirovac Povijesne građevine i sklopovi: - Franjevački samostan i crkva sv. Ante Padovanskog u Čuntiću - Župna crkva sv. Martina u Martinskoj Vesi, - Župna crkva sv. Ane i župni dvor u Osekovu, - kapela sv. Duha u Gojlu, - kapela sv. Martina u Starom Brodu, - kapela u Letovaniću, - kompleks dvorca Keglević u Topolovcu, - dvorac Erdody u Kutini, Arheološki lokaliteti: - kompleks utvrde i pavlinskog samostana u Velikom Petrovcu, - kompleks franjevačkog samostana sa crkvom Blažene Djevice Marije, kaštelom Košut grad i podgrađem u Ruškovici - kompleks kaštela Brubno i župne crkve sv. Nikole 8.2.2. Preporuke za zaštitu, uređenje i korištenje kulturne baštine Opće mjere zaštite i očuvanja povijesnih građevina proizlaze iz njihove spomeničke vrijednosti, kao i iz osnovnog načela zaštite koje se temelji na cjelovitom sagledavanju spomenika i njegove neposredne okoline. Na osnovu pejzažnih, prirodnih, kulturno povijesnih, arhitektonsko urbanističkih i ostalih vrijednosti provedeno je zoniranje cjelokupnog prostora Županije, kojim su određene vrijednosne kategorije iz kojih proizlaze potrebni i mogući zahvati u prostoru. Krajolik 1. kategorije - prostorne cjeline vrednovane najvišim kategorijama koje treba održavati u okvirima i načinu tradicionalnog korištenja prostora, bez uvođenja tehničko tehnoloških i infrastukturnih zahvata, te znatnijeg proširenja građevinskih područja. Predviđaju se sljedeće mjere zaštite i unapređenja: - Zadržavanje postojeće mreže naselja, prometnih komunikacija, šumskih i poljodjelskih površina koje okružuju naselja, prirodnih vodotokova i ostalih vrijednosti u prostoru. - U naseljima bi trebalo očuvati, održavati i prilagoditi suvremenim potrebama tradicijsku drvenu arhitekturu, a novu gradnju oblikovati na načelu očuvanja prepoznatljive slike prostora. - Eventualna područja širenja seoskih naselja planirati na način uspostave jedinstvenog prostornog koncepta naselja, vrednovane matrice linijskog sela jednostrane izgradnje u Posavini, odnosno zbijenog sela sa zaselcima na Zrinskoj gori. - Za područja Zrinske gore izraditi program obnove i razvoja. Naglasiti razvoj ekološkog i seoskog turizma, uz uvođenje kulturnih i društvenih sadržaja, vezanih na tradicionalne običaje tog kraja, proizvodnja zdrave hrane i sl. Krajolik 2. kategorije - u tim su prostorima poželjni zahvati kojima će se uspostaviti urbanistički i arhitektonski kvalitetnije stanje. Predviđaju se sljedeće mjere zaštite i unapređenja: - Visoku kvalitetu prirodnih predjela treba čuvati i poštivati u najvećoj mjeri. Građevinska područja širiti u manje kvalitetne predjele. Osobito se to odnosi na gospodarske sadržaje, oko kojih treba planirati hortikulturno uređene prostore. Oblikovanje područja gradnje za gospodarsku namjenu mora uključiti i min 30% površina s hortikulturnom obradom. - Novu stambenu izgradnju projektirati u skladu s obilježjima lokalne arhitekture. - Na mjestima s kojih se pružaju vizure na vrijedne prostorne cjeline nije moguća gradnja, izuzev građevina koje imaju funkciju vidikovaca, ili slične namjene. - Nije moguće otvaranje kamenoloma, šljunčara i sličnih sadržaja kojima bi se umanjile ili devastirale prostorne i pejzažne vrijednosti. - Na udaljenosti manjoj od 50 (100)m od obale rijeke (Kupe, Une) nije moguće novo širenje građevinskih zona, izuzev sanacije i obnove postojećih. - Planiranje novih cesta i željezničkih pruga treba uvažiti prostorne i morfološke značajke terena, što znači da se koriste njegove prirodne značajke, a da se zahvati u terenu, kojima se mijenja izgled krajolika, kao što su nadvožnjaci, usjeci i zasjeci izbjegnu, ili svedu na najmanju mjeru. - Dalekovodi i ostali infrastrukturni koridori ne smiju se voditi trasama kojima bi došlo do većih prosjeka šuma. Krajolik 3. kategorije - urbanističkim i planskim mjerama nastojati poboljšati stanje u prostoru, uz očuvanje prirodnih i pejzažnih vrijednosti. Izgrađeni krajolik - prirodni krajolik je u velikoj mjeri izmjenjen, stoga bi novim mjerama trebalo nastojati vratiti bar dio njegovih vrijednosti. Područja izgrađena u neprekinutim potezima uz prometnice, prekinuti uvođenjem zelenih površina, u vidu parkova, igrališta i sl. Gospodarske zone (naročito industrija) okružiti zelenim površinama. Povijesne građevine i sklopovi – Potrebno je provoditi sustavnu zaštitu i održavanje najvrednijih građevina, na temelju provedenih konzervatorsko restauratorskih istražnih radova i odgovarajuće dokumentacije. Predviđaju se sljedeće mjere zaštite i unapređenja: - povijesne građevine treba održavati u okviru njihovog autentičnog okruženja, bez nove gradnje u njihovoj neposrednoj blizini - u okviru izrade prostornih planova uređenja općine odnosno grada potrebno je na kartografskom prikazu građevinskih područja naselja ucrtati zone zaštite povijesnih građevina i sklopova - od općih mjera zaštite predviđa se prije svega redovito građevinsko održavanje, sanacija i konzervacija najkvalitetnije i najcjelovitije sačuvane stilske faze, uz obavezne konzervatorske istražne radove na pročeljima i interijeru - građevine oštećene, razorene ili srušene u tijeku Domovinskog rata visoke spomeničke vrijednosti obnavljati konzervatorsko restauratorskim metodama, uz što veće zadržavanje preostalog građevnog supstrata (župna crkva B.D.Marije u Gori, Hrastovici, Glini) ili metodom faksimila u slučajevima kad više nema očuvanog građevnog supstrata (Petrinja, Glina, Kostajnica) - u slučajevima gdje zbog objektivnih okolnosti (nedostatak podataka i dokumentacije i nove potrebe lokalne zajednice) nije moguća obnova metodama restitucije i faksimila, isključivi uvjet za odabir suvremenog rješenja mora biti arhitektonska kvaliteta i kreativnost predoženog zahvata - sve građevinske zahvate (uključivo i redovno održavanje) obavezno provoditi uz suglasnost i konzervatorski nadzor uprave za zaštitu kulturne baštine - za građevine vrednovane najvišim kategorijama treba dopuniti postojeću konzervatorsku dokumentaciju, provesti arhitektonsko snimanje i dokumentiranje, istraživanja povijesne građe i na terenu, te odrediti konzervatorske uvjete za održavanje i sanaciju. Mjere zaštite arheoloških lokaliteta i nalazišta : Brojnost potencijalnih arheoloških lokaliteta upućuje na potrebu za rekognosciranjem i istraživanjem u svrhu očuvanja vrijednosti prostora čak i kada nema ostataka koje je moguće prezentirati “in situ”. U prostornom planiranju potrebno je uklopiti i davati naglasak arheološkim lokalitetima te štititi okolnu zonu. U slučaju građevinskog zahvata u užoj zoni arheoloških lokaliteta potrebno je izvršiti prethodna zaštitna istraživanja te odlučiti o tretmanu lokaliteta ili mogućoj promjeni projekta građevinskog zahvata. Posebnu pažnju treba obratiti na mrežu antičkih prometnica te ih do maksimuma štiti od devastacije. Zaštitu arheoloških lokaliteta provoditi u skladu i s načelima arheološke struke i konzervatorske djelatnosti, sanacijom, konzervacijom i prezentacijom vidljivih ostataka građevina, važnih za povijesni i kulturni identitet prostora, odnosno odgovarajućom obradom, dokumentiranjem i pohranom u muzejske ustanove predmeta s onih lokaliteta, koje se s obzirom na njihov karakter ne može prezentirati. Mjere zaštite povijesnih cjelina gradskih, malogradskih i seoskih obilježja Za naseobinsku baštinu, povijesne cjeline i dijelove povijesnih cjelina gradskog, malogradskog i seoskog obilježja treba provesti postupak vrednovanja ili uspostavu zona zaštite: A zonu najstrože zaštite, koja uključuje zaštitu i očuvanje svih vrijednosti u prostoru, prostornu organizaciju i potpunu zaštitu građevne strukture B zonu stroge zaštite, koja podrazumijeva zaštitu prostorne organizacije, svih oblika povijesne matrice i zaštitu povijesne građevne strukture Kontaktne zone, odnosno tampon zone, koje su u fizičkoj vezi sa strogim zonama i povijesnim središtem, imaju ulogu uspostave prostornih odnosa kojima se ne bi narušila njihova povezanost. Zone vizualne izloženosti naselja (povijesnog središta) imaju velik utjecaj na stvaranje slike prostora i uspostavu vizura na temeljne vrijednosti. Važne su radi održavanja vizualnih dominanti u prostoru. Za svaku je zonu potrebno odrediti uvjete mogućih i potrebnih zahvata, po mogućnosti u okviru polaznih studija za prostorne planove. Za sve lokalitete i povijesne cjeline gradskih, malogradskih i seoskih obilježja, kao i za pojedinačne građevine i arheološke lokalitete, obrađene u “Studiji, zaštite kulturna baštine Sisačko-moslavačke županije” (Ministarstvo kulture, uprava za zaštitu kulturne kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Zagrebu, veljača 1999. god.), u poglavlju 2.0. Inventarizacija i označene na Preglednoj karti kulturne baštine, potrebno je u postupku ishođenja posebnih uvjeta za lokacijsku dozvolu, kao i izdavanja građevne dozvole, ishoditi zakonom propisane posebne uvjete, odnosno prethodnu dozvolu Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine. Područja i zone zaštite navedenih povijesnih cjelina i pojedinačnih građevina i arheoloških lokaliteta, moraju se ucrtati na kartama građevinskih područja planova nižeg reda , te odrediti smjernice, uvjete i mjere očuvanja i zaštite. Obveza izrade konzervatorske dokumentacije za Prostorne planove U okviru izrade niže razine prostornih planova, potrebno je izraditi konzervatorsku dokumentaciju za slijedeće prostore i cjeline: - Konzervatorska studija za Prostorni plan Parka prirode Lonjsko polje, odnosno kulturni krajolik Sisačka Posavina i Lonjsko polje - Studija vrednovanja kulturnog krajolika Zrinske gore i Pounja - Konzervatorska studija za Prostorne planove uređenja gradova: Glina, Hrvatska Kostajnica, Kutina, Novska, Petrinja i Sisak; - Konzervatorska studija za Prostorni plan uređenja općina: Dvor, Gvozd, Hrvatska Dubica, Jasenovac, Lipovljani, Lekenik, Martinska Ves, Sunja i Topusko - Provjera konzervatorske studije za Generalni urbanistički plan grada: Sisak, Petrinja, Kutina, Novska - Konzervatorska studija za Urbanistički plan uređenja grada: Glina, Hrvatska Kostajnica, Dvor, Hrvatska Dubica - Provjera postojeće konzervatorsko urbanističke dokumentacije za Detaljni plan uređenja, odnosno Urbanistički plan, povijesnih jezgra gradova: Dvora, Hrvatske Dubice, Gline, Hrvatske Kostajnice, Kutine, Novske, Petrinje, Siska. Obvezatna konzervatorska dokumentacija mora biti izrađena na način i prema usvojenoj stručnoj metodologiji Uprave za zaštitu kulturne baštine, a uključena u odredbe prostornog plana. Svaki od navedenih planova mora u postupku donošenja, dobiti suglasnost Uprave za zaštitu kulturne baštine. Razvoj Županije bi u gospodarskom pogledu trebalo temeljiti osim ostalih resursa, i na sačuvanoj graditeljskoj, kulturno povijesnoj i prostornoj baštini. Prostorna i krajobrazna raznolikost, prepoznatljive i očuvane cjeline – krajolici Posavine s očuvanom drvenom arhitekturom, doline Une i Kupe, Zrinska gora s utvrdama i grupacijama očuvanih starih sela; bogatstvo graditeljske baštine iz svih povijesnih razdoblja, trebali bi naći mjesto u planiranju razvoja, prvenstveno turističke djelatnosti. U skladu s mogućnostima, potrebno je sustavno uvoditi i provoditi poticajne mjere za zaštitu kulturne baštine u Županiji. 8.3. Zaštita drvene tradicijske arhitekture 8.3.1. Na području Sisačko - moslavačke županije posebnu kulturnu, arhitektonsku i ambijentalnu vrijednost ima sačuvana tradicijska arhitektura građena u drvu (hrastovina) koja ubrzano nestaje. U cilju očuvanja drvene tradicijske arhitekture zabranjuje se rušenje drvenih stambenih kuća bez dozvole nadležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara. 8.3.2. Temeljem Studije zaštite kulturne baštine određena su naselja nacionalnog i regionalnog značaja za koja se određuje mjera izrade popisa drvenih kuća. O provođenju mjere će brinuti nadležno državno tijelo za zaštitu kulturnih dobara. U drugoj fazi planiranja i provođenja mjera zaštite obvezna je za navedena naselja izrada konzervatorskih studija. Naselja nacionalnog značaja su: Bok Palanječki, Čigoč, Krapje, Buinjski Riječani, Komora i Buinja. Naselja regionalnog značaja su: Lijevo Željezno, Selišće Sunjsko, Mužilovčica, Suvoj, Žreme, Kratečko, Lonja, Nebojan, Setuš, Okoli, Lijeva Luka, Preloščica, Gornja Letina, Donja Letina, Gušće, Velika Svinjička, Bistrač, Crkveni Bok, Ivanjski Bok, Letovanić, Žažina, Dužica, Lekenik, Poljana Lekenička, Stari Brod, Donja Jelenska, Osekovo, Greda Sunjska, Kladari, Majski Trtnik, Brestik, Mali Gradac, Ttrtnik Glinski, Letovanci, Donje Taborište (Rakasi), Begovići, Donja Bačuga, Borojevići, Donja Stupnica, Donji Javoranj, Gorička, Donja Oraovica, Lotine, Ljeskovac, Zrin, Donji Žirovac. 8.4. Zaštita kulturne baštine Lonjskog polja 8.4.1. Prostor od izuzetno velike kulturne i prirodne vrijednosti u Sisačko - moslavačkoj županiji je Park prirode Lonjsko polje. On u svojim današnjim granicama najvećim dijelom pripada Sisačko - moslavačkoj županiji. Osnovna kulturna vrijednost ovog područja je ruralni prostor sa cjelokupnim kulturnim identitetom kojeg čine prostorna organizacija naselja, arhitektura u drvetu, tradicijski način gospodarenja, tradicijsko rukotvorstvo, umijeće i obrti. Ruralno područje se sastoji od niza seoskih naselja koja čine prepoznatljivu prostornu organizaciju i dobro sačuvanu tradicijsku arhitekturu. Naselja koja se nalaze u Parku prirode Lonjsko polje su : Velika Svinička, Čigoć, Kratečko, Mužilovčica, Suvoj, Lonja, Jasenovac, Drenov Bok, Krapje, Puska, Trebež, Bukovice, Košutarica, Mlaka, Stružec, Osekovo i Donja Gračenica. 8.4.2. Područje Parka prirode Lonjsko polje i širi prostor uz Savu nizvodno od Siska do Nove Gradiške ima značajke kulturnog krajolika, koji zbog sačuvanosti ima vrijednost izvan županijskih i nacionalnih okvira (prijedlog za upis u Svjetsku listu kulturnih i prirodnih vrijednosti je u pripremi). Naselja s desne obale Save koja sa selima Lonjskog polja čine jedinstveno etno područje su: Gradusa Posavska, Greda Sunjska, Žreme, Krivaj Sunjski, Gornja Letina, Donja Letina, Selište Sunjsko, Bistrač, Bobovac, Strmen, Crkveni Bok, Ivanjski Bok i Sunja 8.4.3. Zbog očuvanja naselja Lonjskog polja koja se nalaze u Sisačko - moslavačkoj županiji, do donošenja Prostornog plana Parka prirode Lonjsko polje, donose se slijedeće odredbe: - Građevinska područja ograničavaju se na današnji tradicijski građevinski obuhvat naselja, jasno čitljiv u prostoru. Zabranjuje se izgradnja na polojima i uzdužno uz cestu izvan građevinske zone. - Sačuvati tradicionalnu parcelaciju, tj. širinu parcela prema cesti koja prosječno iznosi 15 - 20 metara. Ne dozvoljava se spajanje parcela po širini. - Što više težiti očuvanju i obnovi drvene arhitekture. Građevinske zahvate izvoditi u skladu s tradicijskim značajkama. - Iznimno je moguće preseljenje drvenih kuća unutar samog naselja ili u drugo naselje u Lonjskom polju. - U slučaju zahtjeva za igradnjom nove kuće na parceli, na kojoj već postoji tradicijska drvena kuća koja se ne dozvoljava ukloniti, iznimno je moguća izgradnja druge stambene građevine na toj parceli, koja bi trebala biti građena u stilu drvene tradicijske arhitekture. - Sve nove građevine treba planirati u skladu s tradicijskim zakonitostima organizacije prostora, osigurati kolni prolaz s ceste prema dubini parcele. - Preporuča se zabatna orijentacija kuće (pogotovo na užim parcelama). - Moguća je i uzdužna orijentacija u skladu s prostornim i ambijentalnim značajkama mikrolokacije. - U cilju poboljšanja životnih uvjeta na tradicijskim drvenim kućama dozvoljava se sanacija, prepravka (izvedba sanitarija), produženje kuće u dubinu parcele zbog potrebe povećanja stambenog prostora. Drvene kuće se mogu presložiti, podignuti na zidani podzid i izvesti niz drugih odgovarajućih zahvata koji osiguravaju očuvanje drvene kuće u skladu s tradicijskim značajkama, a ujedno i suvremeno i zdravo stanovanje. 8.4.4. Oblikovanje : - Nove kuće oblikovati u skladu s tradicijskim veličinama: širina 4 - 5 metara, dužina 10 - 13 metara (dužina se može mijenjati), izduženi tlocrtni oblik, prihvatljiva je i mogućnost “L” tlocrta. - Propisana visina kuća: prizemnica, prizemnica s povišenim potkrovljem ili katnica bez nadozida (krovište na stropnoj konstrukciji). - Krovište: dvostrešno, nagiba 35 - 40 °; moguća izvedba trostrešnog krovišta sa skošenjem krova na dvorišnoj strani kuće, uporaba zabatnog skošenja krovišta (lastavica, “poculica”). - Stubište: moguća uporaba vanjskog stubišta, proširenje stubišta u obliku kapića i ganjak uzduž dužeg pročelja i na začelju kuće. - Materijal: drvo, opeka, pokrov biber crijep. U vanjskoj obradi koristiti horizontalno slagane planjke i žbuku (opečni zidovi se žbukaju). - Materijali koji se ne odobravaju u vanjskoj obradi: plastika, bitumenska šindra, salonit, brodski pod, beton i betonske blokete. - Građevinski elementi koji se ne dozvoljavaju: lukovi, balkoni na zabatu, tj. na užim pročeljima i slični elementi strani tradiciji posavske izgradnje. - Prema ulici i uličnom dijelu okućnice izvesti ograde od drvenih letvica (plot), ili žičano pletivo u kombinaciji sa živom zelenom ogradom od autohtonih vrsta, nikako sadnja živih zelenih ograda od thuja, čempresa i sl., ili izgradnja ograda od metalnih ili betonskih materijala. - Uređenje dvorišta: površinu obraditi kao travnjak, a za staze djelomično rabiti šljunak, djelomično opeku. 8.4.5. Infrastruktura: u selima se određuje uporaba drvenih stupova električne mreže i izvedba podzemnih hidranata. Kućni priključci: ormarići za električnu struju i plin trebaju biti na pogledu zaklonjenijim mjestima, a nikako na glavnom pročelju. 9. POSTUPANJE S OTPADOM Sustav gospodarenja otpadom određen je u kartografskom prikazu broj 2. Infrastrukturni sustavi. Pri postupanju s otpadom potrebno se pridržavati slijedećih ciljeva: - izbjegavati nastanak otpada, što obuhvaća niz mjera i zahvata u proizvodnji i potrošnji dobara na izvorima nastanka otpada sa svrhom smanjenja količine i štetnosti otpada; - vrednovati neizbježni otpad, što znači upotrebom niza postupaka i tehnologija iskoristiti materijalnu i energetsku vrijednost otpada uz istovremeno smanjenje štetnosti i količine; - odlagati ostatni otpad nakon cjelovitog iskorištenja materijala i energije na način najpovoljniji po okoliš; - odvozom i sakupljanjem otpada obuhvatiti sve gospodarske objekte i što veći broj domaćinstava; - za potrebu razvrstavanja i ponovnog korištenja otpada izgraditi lokalna sabirališta u većim središtima jedinica lokalne samouprave, te središnji uređaj za razvrstavanje iskoristivog otpada u Sisku i Kutini; - sanirati i dodatno opremiti, odnosno (ukoliko je to nemoguće ili neisplativo) zatvoriti postojeće deponije i urediti nove; - sanirati “divlja” odlagališta; - proizvođači neopasnog tehnološkog otpada moraju donijeti svoje programe postupanja s otpadom u kojima će utvrditi slijedeće: - mjere izbjegavanja i smanjenja količina tehnološkog otpada - mjere iskorištenja otpada - mjere postupanja - mjere sanacije postojećih skladište odnosno privremenih odlagališta - mjere nadzora. 9.1. Postupanje s opasnim otpadom Postupanje s opasnim otpadom Zakonom je ustrojeno na razini Države. Programom prostornog uređenja RH («Narodne novine» broj 55/99) utvrđena je Trgovska gora kao jedina istražna lokacija (prostor za izgradnju) odlagališta nisko i srednje radioaktivnog otpada (NSRAO). Nakon istražnih radova, koji će potvrditi ili opovrgnuti pogodnost ove lokacije za izgradnju odlagališta NSRAO, izrade Studije utjecaja na okoliš, provedbe javnog uvida i javne rasprave, biti će odlučeno o mogućoj gradnji građevine za postupanje s opasnim, odnosno radioaktivnom otpadom. \ Programom prostornog uređenja RH na području Sisačko - moslavačke županije predviđene su slijedeće građevine za postupanje / zbrinjavanje opasnog otpada: - građevine za obrađivanje i skladištenje opasnog otpada u Sisku (peć Herbosa, fluidna peć u INA Rafineriji nafte Sisak, te rotacijska peć u INA Rafineriji nafte u Sisku - u izgradnji). - građevine za skladištenje opasnog otpada (sabirališta) u Kutini, Novskoj i Dvoru. Planiranje mikrolokacija građevina od važnosti za Državu će se provoditi temeljem detaljnih studijskih i projektnih istraživanja. 9.2. Postupanje s neopasnim tehnološkim otpadom Sukladno vrsti i svojstvima postojećeg neopasnog tehnološkog otpada (NTO), najveći dio zahtijeva odlaganja na odlagalište (deponiju) neopasnog tehnološkog otpada. Za sada se 93 % ovog otpada (NTO) deponira na deponiji neopasnog tehnološkog otpada u Kutini (odlagalište fosfogipsa Petrokemije d.d. Kutina), 4 % se zbrinjava obradom (neutralizacija i spaljivanje u INA Rafineriji nafte u Sisku), 2 % se koristi kao sekundarna sirovina, dok se ostalo deponira u krugu tvornica (proizvođača ovog otpada). Novu lokaciju deponije neopasnog tehnološkog otpada Županija će odrediti nakon istražnih radova i Studije odabira lokacije odlagališta neopasnog tehnološkog otpada. Budući najveći dio ovog otpada nastaje u tvornici Petrokemije u Kutini, razmatrat će se sanacija i dodatno opremanje postojeće deponije, kao i nove lokacije u blizini tvornice, kako se otpad ne bi prevozio na veće udaljenosti, što bi znatno poskupilo odlaganje istoga, kao i povećalo mogućnost akcidenta pri prijevozu. Znatan problem predstavlja blizina parka prirode Lonjsko polje i zaštita podzemnih voda na Moslavačkoj gori, te će samo istraživanja i Studija moći odrediti lokaciju deponije NTO-a. U slučaju da geološka, hidrološka i druga istraživanja dokažu nemogućnost izgradnje odlagališta neopasnog tehnološkog otpada na ovom prostoru, razmatrat će se druge lokacije (prostor južno i jugoistočno od Petrinje, pa prema Dvoru). 9.3. Postupanje s komunalnim otpadom Sukladno Zakonu o otpadu i Zakonu o prostornom uređenju lokacije za gradnju građevina namijenjenih skladištenju, obrađivanju i odlaganju komunalnog otpada utvrđuju se prostornim planovima uređenja gradova i općina, koje donose jedinice lokalne samouprave. U skladu s međusobnim dogovorima, preporuča se da dvije ili više jedinica lokalne samouprave izgrade i koriste zajedničku deponiju, čime bi se smanjili troškovi i lakše nadzirao mogući nepovoljni utjecaj na okoliš. Za potrebe razvrstavanja i ponovnog korištenja vrijednih sastojaka iz otpada preporuča se izgradnja lokalnih sabirališta (u većim središtima jedinica lokalne samouprave) i središnjeg uređaja za razvrstavanje iskoristivog otpada u Sisku i Kutini. Općine i gradovi u okviru svojih prostornih planova dužne su odrediti lokaciju deponije komunalnog otpada, kao i moguću lokaciju deponije koja će se upotrijebiti u slučaju više sile. U izradi Prostornih planova uređenja općina i gradova preporuča se odrediti lokacije prikupljališta i stalnih deponija komunalnog otpada, a u izradi GUP-a i UPU-a i lokacija lokalnih sabirališta otpada. Preporuča se izrada Programa gospodarenja otpadom za gradove i općine, koji navedeni dokument nemaju. 10. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNOG UTJECAJA NA OKOLIŠ 10.1. Zaštita zraka Mjere za sprječavanje i smanjivanje onečišćavanja zraka provode se: - cjelovitim planiranjem, odnosno usklađivanjem dokumenata prostornog uredenja s programima zaštite okoliša, posebno zaštite zraka, - propisivanjem zaštitnih mjera i graničnih vrijednosti onečišćenja zraka, - primjenom propisane ili utvrđene procjene utjecaja na okoliš i primjenom mjera zaštite i poboljšanja kakvoće zraka pri gradnji i rekonstrukciji stacionarnih (tehnološki procesi, industrijski pogoni, uređaji i objekti iz kojih se onečišćujuće tvari ispuštaju u zrak) i difuznih (uređaji, površine i druga mjesta odakle se onečišćujuće tvari slobodno šire zrakom bez određena ispusta ili dimnjaka) izvora onečišćavanja zraka, - poticanjem upotrebe izvorno čistih tehnologija, - primjenom sanacijskih programa za pojedine izvore ili područja. 10.1.1. Mjere za sprečavanje onečišćivanja zraka Pri izradi prostornih planova gradova i općina moraju se uzeti u obzir područja posebnih prirodnih i kulturnih obilježja, postojeća i planirana kategorija kakvoće zraka na nekom području te odabrati najpovoljnije lokacije za moguće izvore onečišćavanja zraka, kao i potrebne zaštitne udaljenosti izmedu takvih objekata i stambenih zona u skladu s odredbama Zakona o zaštiti zraka. Za pojedina područja mogu se propisati strože granične vrijednosti emisija i strože zaštitne mjere, ovisno o osjetljivosti ekosustava, daljinskom prijenosu onečišćavanja i kakvoći zraka. 10.1.2. Mjere za smanjenje onečišćivanja zraka Potrebno je poduzeti slijedeće mjere: - u cilju smanjenja negativnih utjecaja emisija iz rafinerijskih pogona na stanovnike grada Siska kao i iz pogona Petrokemije Kutina na stanovnike grada Kutine treba zahtijevati optimalno vođenje procesa i održavanje pogona i opreme, - za područje oko Rafinerije u Sisku treba donijeti sanacijski program mjera za smanjenje emisija onečišćenja, posebno iz difuznih izvora rafinerijskih pogona - u Rafineriji učinkovitost rada postrojenja odsumporavanja kontrolirati stalnim mjerenjem emisije dimnih plinova - u termoelektrani Sisak smanjiti onečišćenje primjenom kvalitetnijeg goriva, poboljšanjem izgaranja i povećanjem učinkovitosti - promicanje upotrebe plina u svim gradovima i većim naseljima - kotlovnice na kruta goriva preraditi na tekuće ili plinovito gorivo - u svim kotlovnicama koja koriste loživo ulje propisati upotrebu niskosumpornog loživog ulja, odnosno upotrebu plina - propisati nadzor ispušnih plinova za vozila javnog gradskog prometa, teretna i dostavna vozila određene nosivosti - stroga središta gradova u Županiji (Sisak, Kutina, Hrvatska Kostajnica, Petrinja, Novska, Topusko, Glina i ostali) osloboditi prometa i urediti pješačke zone - održavanje javnih gradskih površina redovnim čišćenjem prašine s ulica (usisivači). - zabraniti korištenje ugljena u kućnim kotlovnicama i prodaju ugljena na malo sa sadržajem sumpora većim od 0,55 g/MJ 10.1.3. Mjere za nove zahvate u prostoru Gradovi na području Županije dužni su, sukladno zakonskim propisima, voditi katastar emisija u okoliš, s obzirom na utvrđene djelatnosti koje onečišćuju zrak u zonama stanovanja i industrijskim područjima. Izvođenjem nekog zahvata na bilo kojem mjestu u Županiji ne smije se izazvati povećanje opterećenja niti smije doći do prelaska kakvoće zraka u višu kategoriju u bilo kojoj točki okoline izvora. U zonama mješovite namjene moguće je locirati samo manje gospodarske pogone koji neće negativno utjecati na kvalitetu okoliša, dok je smještaj novih gospodarskih pogona srednje ili manje veličine predviđen u sklopu prostora za razvoj malog i srednjeg poduzetništva, koje će biti definirane dokumentima prostornog uređenja niže razine. Dugoročno, onečišćenje zraka zbog prometa bit će glavni problem za Županiju. Ovom treba posvetiti posebnu pažnju i pojačati infrastrukturu koja će omogućiti iznalaženje pravovremenih i djelotvornih zaštitnih mjera. Pored propisanih mjera za smanjenje onečišćenja zraka u točci 10.1.2., potrebno je poduzeti, sukladno mogućnostima, slijedeće mjere: - proširivati pješačke zone u gradovima, uz istovremenu izgradnju javnih garaža, - unapređenje javnog prijevoza, naročito u okruženju urbanih cjelina (primjena plina u vozilima javnog prijevoza i dostavnim vozilima), - osigurati veću protočnost prometnica. 10.2. Zaštita od buke i vibracija Zaštita od buke obrađuje se dokumentima prostornog uređenja niže razine (GUP, UPU, DPU). Prostornim planovima uređenja općina i gradova mogu se propisati posebne mjere zaštite od buke za građevinska područja, kao i za građevine izvan građevinskog područja i građevine javnih sadržaja. Za građevinska područja, Zakonom o zaštiti od buke («Narodne novine» broj 17/90) i Pravilnikom o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj rade i borave ljudi («Narodne novine» broj 37/90) propisane su najviše dopuštene razine na vanjskim prostorima : Tablica 7: Najviše moguće dopuštene razine buke na vanjskim prostorima Zona Namjena prostora Najviše dopuštene razine vanjske buke u dBA Dan Noć 1. Bolničke zone, oporavilišta, zone odmora i rekreacije, kulturno - povijesni lokaliteti i veliki parkovi 50 40 2. Stambena gradska područja, ostala naselja, turističke zone, kampovi i zone odgojno – obrazovnih institucija, znanstveno - istraživački instituti 55 45 3. Poslovno - stambena zona sa građevinama javne namjene izvan gradskog središta, dječja igrališta 60 50 4. Poslovno - stambena zona sa građevinama javne namjene unutar gradskog središta, zone duž autoputeva i glavnih gradskih prometnica 65 50 5. Industrijska, skladišna i servisna područja, te područja transportnih terminala, bez stanova unutar ovih zona - u skladu s propisima o zaštiti na radu na granici ovih zona - buka ne smije prelaziti dopuštene razine u zoni s kojom graniči Građevine i postrojenja koja mogu biti izvor prekomjerne buke potrebno je locirati ma odgovarajuću udaljenost od naselja, stambenih i rekreacijskih zona. 10.3. Zaštita voda Mjerama zaštite treba sačuvati one vode koje su još čiste, zaustaviti postupke i zahvate u prostoru na pogoršanju kakvoće voda, saniranjem ili uklanjanjem izvora onečišćenja, osigurati poboljšanje ekoloških svojstava vode, tamo gdje su one narušene, te osigurati svrhovito korištenje voda, a time skladan i postojan razvoj. 10.3.1. Zaštita izvorišta vode za piće Za očuvanje i poboljšanje kakvoće, te zaštitu količine vode postojećih i mogućih izvorišta pitke vode nužno je: određivanje područja zona zaštite izvorišta i načina ponašanja u ovim zonama. Oni se moraju temeljiti na hidrogeološkim i sanitarno ekološkim mjerama. Kategorizaciju izvorišta potrebno je izvršiti na osnovi regionalnih vodoopskrbnih planova. Odluka o zaštiti izvorišta je osnovni pravni akt kojim se određuje zaštita izvorišta vode za piće. Zaštita izvorišta provodi se u skladu s odlukama koje donosi, ovisno o području prostiranja zone zaštite, županijska skupština, gradsko ili općinsko vijeće. Na osnovi dosadašnjih istražnih radova moraju se donijeti odluke o zonama zaštite za izvore koji će biti uključeni u javne vodoopskrbne sustave, a za koje odluka o zaštiti izvorišta još nije donešena (u vodoopskrbnom sustavu Moslavačka Posavina to su izvorišta: Mustafina Klada, Mužilovčica (Kutina), Osekovo i Jasenovac; u vodoopskrbnom sustavu “Sisak-Petrinja” izvorišta: Novo Selište, Pecki, Pešćenica, Kopa, Križ, Igralište i Hrastovica; u vodoopskrbnom sustavu Hrvatska Kostajnica izvorište Dubica; te u vodoopskrbnom sustavu “Glina-Gvozd” izvorišta: Smerdan, Pokupska Slatina i Pecka). Zone sanitarne zaštite za izvore koji će biti uključeni u javne vodoopskrbne sustave potrebno je uvrstiti u prostorne planove uređenja gradova i općina. 10.3.2. Mjere zaštite podzemnih voda Za slučaj izvanrednih zagađenja provode se mjere temeljem Državnog i Županijskog plana za zaštitu voda. Potrebno je izraditi operativne planove interventnih mjera za slučaj izvanrednih zagađenja i osposobiti se i opremiti za hitno provođenje sanacijskih mjera. Posebnu pozornost u tom smislu treba dati mogućim izvorima zagađenja većih razmjera kao što su: INA - Rafinerija, Petrokemija d.d., Jadranski naftovod, autocesta i željeznička pruga, velike toplane u naseljima, deponije i veći industrijski pogoni. 10.3.3. Zaštita površinskih voda Zaštita površinskih voda zastupljena je u okviru zaštite podzemnih voda i izvorišta iz kojih se stvaraju površinski tokovi Save, Kupe i njihovih pritoka. Kakvoću ovih vodotoka treba očuvati i unaprijediti nadziranim ispuštanjem i pročišćavanjem otpadnih voda. Odvodnja otpadnih voda pripadajućih područja ovih vodotoka je strateški riješena, a vremenski tijek izgrdnje treba odrediti Županijskim planom za zaštitu voda od onečišćenja. 10.4. Zaštita tla Vrednovanjem zemljišta, uz uvažavanje osobitosti sistemskih jedinica tla, zemljišta su razgraničena na I. do IV. kategoriju zaštite, gdje: - zemljišta I. kategorije zaštite obuhvaćaju najvrednija tla i treba ih zaštititi i namijeniti primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji - zemljišta II. kategorije odgovarajućim mjerama zaštite treba zaštititi planiranjem manje gustoće naseljenosti u kojima će poljoprivredno zemljište biti odgovarajuće uklopljeno, zaštićeno i privedeno svojoj svrsi u okviru manjih gospodarstva i okućnica - zemljišta III. i IV. kategorije čine zemljišta koja su uglavnom prekrivena šumama, te zemljišta na strmim padinama za koje je potrebno planirati mjere zaštite od erozije - na zemljištima III. i IV. kategorije planiranje građenja se može odvijati bez ograničenja. Zemljište I. kategorije zaštite u kartografskom prikazu broj 1. Korištenje i namjena prostora kartirano je kao “poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene, vrijedno obradivo tlo”. Zemljište II. kategorije je kartirano kao “poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene - ostala obradiva tla”, a zemljišta III. i IV. kategorije zajedno kao “ostalo poljoprivredno tlo i šumsko zemljište”. Prenamjena vrijednog obradivog tla I. kategorije u nepoljoprivredne, posebice građevinske svrhe, u pravilu nije dopuštena. Dapače, postojeće zapuštene poljoprivredne površine potrebno je privesti poljoprivrednoj namjeni ili ih pošumiti. Obzirom na činjenicu da zaštita tla ima mnogostruki učinak na ostale dijelove okoliša, da predstavlja važan životni i gospodarski prostor, da se obnavljanje i stvaranje tla odvija vrlo sporo, pri izradi planova niže razine (prostornih planova uređenja gradova i općina) potrebno je: - predvidjeti dugoročno i kvalitetno korištenje tla, te dati prednost zaštiti ispred ostalih korisničkih interesa. - predvidjeti za površine koje se više ne koriste ponovno obrađivanje (rekultivaciju) - predvidjeti u svrhu zaštite od erozije i štetnog djelovanja zbijanja tla odgovarajuće poljoprivredne i šumarske postupke - predvidjeti obnovu tala oštećenih erozijom i klizanjem - poticati pošumljavanje i pomlađivanje šuma autohtonih šumskih zajednica - močvarnim tlima gospodariti na način održivog razvoja. Predviđena je sanacija zagađenog tla na području Županije (bivša odlagališta otpada i sl.). Smjernice propisane Planom za iskorištavanje mineralnih sirovina danih u točki 1.3.6. sukladno se primjenjuju i u pogledu premještanja tla (iskorištavanje kvalitetne zemlje za druge namjene na drugim lokacijama.) Detaljnije smjernice će se odrediti kroz prostorne planove uređenja gradova odnosno općina. 10.5. Mjere posebne zaštite 10.5.1. Temeljne smjernice za provedbu mjera zaštite u planiranju prostora Osnovne smjernice i osnovna planska rješenja i prijedlozi za provedbu mjera zaštite ljudi, prirodnih i materijalnih vrijednosti na području Županije temelje se na geopolitičkom položaju, geografskim i demografskim značajkama, stupnju razvoja gospodarstva, infrastrukture i svih društvenih djelatnosti, kao i na procjeni ugroženosti cijelog područja Županije prirodnim nepogodama, tehničko - tehnološkim i ekološkim nesrećama i mogućim ratnim razaranjima. Posebne smjernice i zahtjevi zaštite i spašavanja u planiranju prostora poradi omogućavanja što boljih uvjeta za preživljavanje ljudi, koje bi u najvećoj mjeri omogućile smanjenje ljudskih žrtava, općenito obuhvaćaju: 1. mjere kojima se osigurava što bolja zaklonjenost stambenih, poslovnih i drugih građevina, smanjuje njihova izloženost i povredljivost od razaranja (manja visina građevina, manja gustoća izgrađenosti, više zelenih površina, veća udaljenost između građevina i slično), 2. mjere koje omogućavaju što učinkovitiju evakuaciju, izmještanje, spašavanje, zbrinjavanje, sklanjanje i druge mjere zaštite i spašavanja ljudi, 3. mjere koje omogućavaju elastičan prijelaz iz optimalnih u izvanredne uvjete prometa i kretanja, 4. mjere koje omogućavaju lokalizaciju i ograničavanje dometa posljedica pojedinih prirodnih nepogoda i drugih incidentnih ili izvanrednih događaja, 5. mjere koje omogućavaju funkcioniranje i obnavljanje građevina u slučaju oštećenja (protivpotresno i protivpožarno projektiranje i slično). 10.5.2. Smjernice za zaštitu od požara i eksplozije Na području Sisačko - moslavačke županije Prostornim planom predviđene su slijedeće mjere zaštite od požara i eksplozije : - prilikom svih zahvata u prostoru, te izrade dokumenata prostornog uređenja obvezno je potrebno koristiti odredbe Pravilnika o uvjetima za vatrogasne pristupe («Narodne novine» broj 35/94 i 55/94) i Pravilnika o tehničkim normativima za hidrantsku mrežu za gašenje požara ( «Službeni list» broj 30/91) - u skladu s odredbama Pravilnika o tehničkim uvjetima i normativima za siguran transport tekućih i plinovitih ugljikovodika magistralnim naftovodima i plinovodima za međunarodni transport («Službeni list» broj 26/85) zaštitni koridor Jadranskog naftovoda u kojem je zabranjena svaka gradnja iznosi od osi naftovoda po 20 m lijevo i desno - građevine i postrojenja u kojima će se skladištiti i koristiti zapaljive tekućine i plinovi moraju se graditi na sigurnosnoj udaljenosti od ostalih građevina i komunalnih uređaja, u skladu s odredbama Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima («Narodne novine» broj 108/95), - mjesta za gradnju građevina u kojima se obavlja proizvodnja, smještaj i čuvanje eksplozivnih tvari, sukladno članku 44. Zakona o eksplozivnim tvarima za gospodarsku upotrebu («Narodne novine» broj 12/94) biti će, u slučaju potrebe za njihovu gradnju, određena detaljnim planovima prostornog uređenja, u skladu sa zahtjevima nadležnog tijela za zaštitu od požara - u mjestima u kojima se planira ustrojavanje vatrogasnih postaja detaljnim planovima prostornog uređenja potrebno je predvidjeti prostor za gradnju vatrogasne postaje približno u središtu mjesta uz glavnu prometnicu - ispred postojećih i budućih vatrogasnih postaja detaljnim planovima prostornog uređenja predvidjeti gradnju po jednog nadzemnog hidranta za punjenje vatrogasnih vozila - u slučaju potrebe određivanja mjesta za civilna strelišta otvorenog tipa za oružje s užljebljenom cijevi detaljnim planovima prostornog uređenja na odgovarajući način primjeniti odredbe Zakona o oružju («Narodne novine» broj 46/97) i Pravilnika o posebnim uvjetima što ih moraju ispunjavati poslovne prostorije za proizvodnju oružja, promet oružja i streljiva, popravljanje i prepravljanje oružja, vođenje civilnih strelišta te zaštitu od požara, krađe i drugih nezgoda i zlouporaba («Narodne novine» broj 8/93). Osnovne preventivne mjere zaštite u oblasti zaštite od požara temelje se na procjeni ugroženosti od požara i analizi desetogodišnjeg prosjeka požara i incidentnih situacija izazvanih požarima, koja je obuhvaćala analizu vatrogasnih intervencija po vrsti, strukturi i mjestu nastanka. U cilju onemogućavanja nastanka i sprečavanja širenja požara, osnovne preventivne mjere u planiranju prostora trebaju sadržavati sljedeće: - Zoniranje - utvrđivanje namjene prostora te, temeljem prihvaćenih metoda za utvrđivanje požarnih sektora unutar zona, utvrđivanje zona zaštite s požarnim zaprekama (vatrobranim pojasevima). Vatrobrani pojasevi, odnosno požarne zapreke mogu biti ulice, parkovi i drugi slobodan prostor gdje nije dozvoljena gradnja, kao i prirodne prepreke - vodotoci i jezera. - Tijekom izrade dokumenata prostornog uređenja postojećih urbanih sredina s gustoćom izgrađenosti većom od 30%, kao i većim požarnim opterećenjem utvrditi pojačane mjere zaštite kroz: a) ograničenje broja etaža, b) obvezatnu interpolaciju građevina većeg stupnja vatrootpornosti (najmanje F-120), c) izgradnju požarnih zidova, c) ograničenje namjene na djelatnosti s najmanjim požarnim opasnostima, e) izvedbu dodatnih mjera zaštite (vatrodojava, pojačan kapacitet hidrantske mreže). 10.5.3. Smjernice za zaštitu od elementarnih nepogoda, ratnih opasnosti i ostalih izvanrednih događaja U skladu s Pravilnikom o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu («Narodne novine» broj 2/91) skloništa i druge građevine za zaštitu stanovništva na području Županije grade se u gradovima i naseljenim mjestima u kojima živi preko 2.000 stanovnika, odnosno izuzetno i u naseljenim mjestima s manje od 2.000 stanovnika ako se nalaze na području stupnja ugroženosti I. do IV. Prema stupnju ugroženosti od ratnih opasnosti gradovi i naseljena mjesta u Županiji svrstavaju u I. do IV. stupnja ugroženosti koja se potom razvrstavaju u jednu ili više zona u kojima se grade skloništa određene otpornosti ili osigurava zaštita stanovništva na drugi način. Zone ugroženosti određuju jedinice lokalne samouprave na odredenoj daljini od građevina koje bi mogle biti cilj napada u ratu i od građevina kod kojih bi veliki kvarovi (havarije) na postrojenjima mogli uzrokovati kontaminaciju zraka i okoliša, a prema procjenama ugroženosti i stupnju ugroženosti grada ili naseljenog mjesta. 10.5.3.1. Sklanjanje ljudi Prema stupnju ugroženosti od ratnih opasnosti gradovi i naseljena mjesta Županije svrstani su u stupanj ugroženosti I. do IV. : I. stupanj ugroženosti : Sisak i Kutina - gradnja skloništa otpornosti 100 kPa - na udaljenosti od 150 m od građevina kod kojih bi kvarovi na postrojenjima mogli uzrokovati kontaminaciju zraka i okoliša, - gradnja skloništa dopunske zaštite otpornosti 50 kPa - na udaljenosti do 650 m od građevina kod kojih bi kvarovi na postrojenjima mogli uzrokovati kontaminaciju zraka i okoliša i u gusto naseljenim urbanim sredinama, - osiguranje zaštite stanovništva u zaklonima - na cijelom području II. stupanj ugroženosti : Petrinja - gradnja skloništa dopunske zaštite otpornosti 50 kPa i skloništa za zaštitu od radijacije - u gusto naseljenim urbanim sredinama, - osiguranje zaštite stanovništva u zaklonima - na cijelom području III. stupanj ugroženosti: Novska i Glina - gradnja skloništa za zaštitu od radijacije - u gusto naseljenim dijelovima, - osiguranje zaštite stanovništva u zaklonima - na cijelom području IV. stupanj ugroženosti: Popovača, Hrvatska Kostajnica, Mošćenica, Lipovljani, Dvor, Sunja i Hrvatska Dubica - osiguranje zaštite stanovništva u zaklonima - na cijelom području Prilikom određivanja lokacija, dimenzioniranja i projektiranja potrebno se pridržavati sljedećih preporuka: - u Županiji se sklanjanje ljudi osigurava izgradnjom skloništa osnovne i dopunske zaštite, te prilagođavanjem pogodnih prirodnih, podrumskih i drugih pogodnih građevina za sklanjanje ljudi i to u područjima - zonama obvezne izgradnje skloništa, određenim prostornim planovima uređenja gradova i općina koji uređuju prostor Županije - skloništa osnovne zaštite otpornosti 100 i više kPa i skloništa dopunske zaštite otpornosti 30 kPa, kao građevine namijenjene zaštiti ljudi i stvari potrebnih za preživljavanje u skloništu, grade se u mjestima razvrstanim u I. do III. stupnja ugroženosti u zonama u kojima je obvezna izgradnja skloništa, a temeljem Pravilnika o tehničkim normativima za skloništa (SL 55/83) - skloništa u zonama obvezne gradnje skloništa utvrđenih prostornim planovima, ne bi trebalo graditi ukoliko je sklanjanje osigurano u već izgrađenom skloništu, u građevinama za privremenu uporabu, u neposrednoj blizini skladišta zapaljivih tvari, ispod zgrada viših od 10 etaža, u razini nižoj od podruma zgrade, u okviru građevina turističkih naselja i arheoloških lokaliteta, u plavnim područjima, nizvodno od hidroenergetskih akumulacija, te u područjima s nepovoljnim geološko - hidrološkim uvjetima - kod planiranja i gradnje podzemnih javnih, komunalnih i sličnih građevina, dio sadržaja neophodno je prilagoditi zahtjevima sklanjanja ljudi, ukoliko u zoni takve građevine sklanjanje nije osigurano na drugi način - skloništa osnovne i dopunske zaštite obvezno se projektiraju kao dvonamjenske građevine s prvenstveno mirnodopskom namjenom, odnosno kao višenamjenski poslovni prostori s ovim minimalnim zahtjevima: svijetla visina minimalno 2,80 metara, kolni prilaz prema glavnom ulazu ili rezervnom izlazu, sanitarni čvorovi u građevini ili neposredno uz nju, sa priključcima na vodovod, kanalizaciju, telefon i antenski sustav - lokacija pojedinog skloništa ili dvonamjenske građevine utvrđuje se u postupku izdavanja lokacijske dozvole, te treba biti planirana tako da je pristup omogućen i u uvjetima rušenja građevine u kojoj je smješteno 10.5.3.2. Zaštita od rušenja i spašavanje iz ruševina Sabirne ceste u naseljima potrebno je planirati tako da ih rušenje zgrada ne zatvori za promet, odnosno da se ruševine mogu što jednostavnije raščistiti radi evakuacije ljudi i dobara. Za nova naselja potrebno je planirati više ulazno - izlaznih prometnica s neophodnim zaobilaznim brzim cestama. Kod križanja cesta u dvije ili više razina treba osigurati cijeli lokalitet čvorišta na način da se isti način prometa može prilagoditi za odvijanje na jednoj razini. Radi zaštite od potresa protivpotresno projektiranje građevina sukladno postojećoj regulativi i tehničkim normativima neophodno je temeljiti na seizmičkoj mikrorajonizaciji Županije, odnosno seizmološkom zemljovidu Republike Hrvatske. U područjima nizvodno od planiranih energetskih hidroakumulacija, odnosno brana, u kojima je na zemljištu označen doseg i zona plavljenja uslijed iznenadnog rušenja ili prelijevanja brana, izgradnja se određuje prostornim planovima koji obuhvaćaju ta područja. 10.5.3.3. Zaštita od potresa Teritorij Županije je seizmički aktivan, ali je na njegovim pojedinim dijelovima različit stupanj seizmičkog rizika. Važeće karte, iz kojih se može očitati stupanj seizmičnosti pojedine lokacije su mjerila 1:1.000.000 i stoga nedovoljne preciznosti. U tu svrhu potrebno je izraditi seizmotektonsko zoniranje Županije u mjerilu 1:100.000, koje mora biti usklađeno sa seizmičkim zoniranjem Republike Hrvatske. Do izrade nove seizmičke karte Županije protupotresno projektiranje i građenje treba provoditi u skladu s postojećim seizmičkim kartama, zakonima i propisima. Protupotresno projektiranje građevina kao i građenje potrebno je provoditi sukladno Zakonu o građenju i postojećim tehničkim propisima Lociranje građevinskih područja naselja i infrastruktivnih građevina u dokumentima prostornog uređenja niže razine treba provoditi u skladu sa seizmotektonskim zoniranjem Županije i geotehničkim zoniranjem općina i gradova odnosno geotehničkim mikrozoniranjem urbanih cjelina. Kod rekonstrukcije starijih građevina koje nisu projektirane u skladu s propisima za protupotresno projektiranje i građenje izdavanje dozvole za građenje treba uvjetovati ojačavanjem konstruktivnih elemenata na djelovanje potresa. 10.5.3.4. Zaštita od industrijskih nesreća Sukladno Zakonu i potvrđivanju Konvencije o prekograničnim učincima industrijskih nesreća (Narodne novine br. 7/99) i obvezama koje iz toga proizlaze potrebno je pri odlučivanju o lokacijama smještaja tzv. opasnih djelatnosti uzeti u obzir slijedeće: - rezultate analize i ocjene rizika, uključujući ocjenu fizičkih značajki prostora - procjenu rizika po okoliš, uključujući posljedice prekograničnog učinka - procjena novih opasnih djelatnosti koje bi mogle biti izvor rizika - razmatranje lokacije za nove i značajne izmjene na postojećim opasnim djelatnostima na sigurnoj udaljenosti od postojećih središta naseljenosti, te uspostavljanje sigurnosnih područja oko opasnih djelatnosti - sudjelovanje javnosti. Pri izradi planova intervencija u zaštiti okoliša potrebno je: - utvrditi količinu i svojstva opasnih tvari na licu mjesta - prirediti scenarij tipičnog uzorka industrijske nesreće - predvidjeti količinu ispuštanja opasnih tvari u okoliš - predvidjeti raspon i težinu nastalih posljedica za ljude i okoliš - predvidjeti vremenski rok od početka događaja do kulminacije industrijske nesreće - poduzeti mjere za smanjenje vjerojatnosti proširenja štetnog djelovanja - uzeti u obzir broj, rasprostranjenost i koncentraciju ljudi u zoni opasnosti - procjeniti mogućnosti evakuacije. 11. MJERE PROVEDBE 11.1. Obveza izrade dokumenata prostornog uređenja Na temelju Zakona o prostornom uređenju («Narodne novine» broj 30/94, 68/98 i 61/00) i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske («Narodne novine» broj 50/99), utvrđuje se potreba izrade sljedećih dokumenata prostornog uređenja za područje Sisačko - moslavačke županije: - prostorni plan posebnih obilježja: a) Park prirode “Lonjsko polje” b) područje zaštićenog krajolika doline rijeke Kupe i Mokričkog Luga c) područje zaštićenog krajolika Zrinske gore i doline rijeke Une - prostorni plan uređenja grada, odnosno općine za : a) 6 gradova : Glina, Hrvatska Kostajnica, Kutina, Novska, Sisak i Petrinja b) 13 općina : Donji Kukuruzari, Dvor, Gvozd, Hrvatska Dubica, Jasenovac, Lekenik, Lipovljani, Majur, Martinska Ves, Popovača, Sunja, Topusko i Velika Ludina - generalnog urbanističkog plana za : a) Sisak i Kutinu (temeljem Zakona o prostornom uređenju) b) Petrinju (temeljem Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske) - urbanističkog plana uređenja za gradove i naselja : a) Novsku, Glinu, Hrvatsku Kostajnicu, Popovaču, Lipovljane, Dvor, Sunju i Topusko - izmjene i dopune prostornih planova bivših općina . Potreba izrade izmjena i dopuna prostornih planova bivših općina utvrđena je “Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Županije 2001.-2003. godine”, s obzirom na moguću potrebu za žurnim rješavanjem određenih problema prostornog uređenja. U skladu sa člankom 57. Zakona o prostornom uređenju izmjene i dopune prostornih planova bivših općina donosi Županijska skupština Sisačko - moslavačke županije na temelju pribavljenog mišljenja Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja. - izrada i pribavljanje podataka i stručnih podloga za izradu dokumenata prostornog uređenja : 1. Studija zaštita voda na području Županije 2. Studija zaštite krajobraznih vrijednosti 3. Studija odabira lokacije za odlaganje neopasnog tehnološkog otpada 4. Kartografske podloge Županije 5. Seizmotektonska karta Županije u mjerilu 1:100.000 6. Županijski plan intervencija u zaštiti okoliša Obveza izrade detaljnih planova uređenja prostora utvrđuje se prostornim planovima uređenja gradova i općina, odnosno Programima mjera za unapređenje stanja u prostoru. U postupku izrade prostornih planova uređenja gradova / općina, potrebno je izvršiti snimanje stanja bespravne izgradnje. U svrhu sanacije postojeće nelegalne gradnje, potrebno je razmotriti mogućnost uklapanja iste u prostorne planove i ostale oblike intervencija u prostoru. 11.2. Područja primjene posebnih razvojnih i drugih mjera Pogranično područje obuhvaća gradove: Glinu, Hrvatsku Kostajnicu i Novsku, te općine: Donji Kukuruzari, Dvor, Hrvatska Dubica, Jasenovac, Majur i Topusko. Za područja ovih gradova i općina predviđaju se poticajne mjere na razini nacionalnog programa obnove i razvoja, uz razrađenu strategiju razvitka na županijskoj i lokalnoj razini, a u cilju postupnog smanjivanja nesrazmjera i zaostajanja u odnosu na druga područja i daljnjeg ravnomjernog razvitka (revitalizacija naselja i gospodarstva, a osobito poljodjeljstva), te stvaranje pretpostavki za standard življenja primjeren vremenu u kojem živimo. Provedba i razrada navedenih mjera provoditi će se putem programa mjera za unapređenje stanja u prostoru. Posebne postavke razvoja koje treba poticati za navedeno područje su: - da bi se ublažio negativni demografski proces, treba potaći jači rast žarišnih naselja i onih naselja koja su donekle sačuvala stanovništvo (uglavnom naselja s više od 500 stanovnika) - planom predviđeni raspored gospodarskih subjekata i drugih sadržaja u prostoru provesti uz disperziju radnih mjesta i povezati ih s postojećim i planiranim područjima stanovanja - poticati razvoj prometnih pravaca, koji osiguravaju razvoj graničnog područja i uključuju ga u prostor Županije S obzirom na smještajne uvjete, na način kako se pojedine djelatnosti obavljaju u prostoru u odnosu na planirane potrebe, navedene postavke mogu se provesti putem slijedećih mjera: - potrebno je izgraditi, obnoviti i opremiti potrebni broj područnih osnovnih škola u udaljenim naseljima kako bi se uspostavili uvjeti za očuvanje stanovništva u pograničnom području, - građevine primarne zdravstvene zaštite moraju se nalaziti u svim gradovima i općinskim središtima pograničnog područja, - radne zone treba planirati prostorno raspoređene, a posebno odrediti i sačuvati izrazito vrijedne prostore za poljoprivredno - stočarsku djelatnost, - treba vršiti ulaganja u razvoj sustava komunalne infrastrukture Pored navedenih mjera razvoja, nužno je primijeniti posebne mjere razvoja koje obuhvaćaju fiskalne i ostale poticajne mjere primijenjene po područjima ili pojedinim zahvatima (građevine). Područja čine veće ili manje prostorne cjeline na području kojih se mogu provoditi ciljane mjere razvoja (teritorij općina ili gradova, naselja, dijelovi naselja, izgrađene cjeline, katastarske općine itd). Po područjima mogu se propisati sljedeće posebne mjere: 1. Gradnja građevina - planom građenja i održavanja predvidjeti održavanje i građenje građevina od županijskog interesa u dijelu Županije čiji se razvoj želi potaknuti, te zadržati i privući stanovništvo (škole, zdravstvene ustanove, prometnice, opskrba, itd.) 2. Građevinsko zemljište - u područjima pogođena dugotrajnim iseljavanjem uz ispunjenje određenih uvjeta (mlađe dobne skupine, prijava prebivališta i sl.) osigurati prodaju uređenog građevinskog zemljišta po povoljnijim cijenama 3. Krediti - mjere za poticanje razvoja određenih gospodarskih djelatnosti provoditi dodjelom kredita s povoljnijim uvjetima (manja kamata, duži rok otplate i sl.) 4. Novčani poticaji - za određenu proizvodnju ili granu djelatnosti 5. Porezne stope - manje stope poreza na dobit, poreza na dohodak itd. za tvrtke čija se djelatnost želi poticati na određenom području Poticajne mjere na županijskoj razini mogu se osim pograničnog područja donijeti i za ostale jedinice lokalne samouprave koje su pretrpjele značajne štete tijekom Domovinskog rata (gradovi Petrinja i Novska, te općine Gvozd, Donji Kukuruzari, Majur i Sunja). 11.3. Područja i lokaliteti za istraživanje i praćenje pojava i procesa u prostoru Izvješćima o stanju u prostoru Županije i jedinica lokalne samouprave potrebno je obuhvatiti ocjenu stanja i praćenje pojava u prostoru naročito za : - demografska kretanja - praćenje radi sagledavanja moguće neravnoteže i predlaganja mjera za uspostavu ravnoteže - korištenje građevinskih područja naselja - praćenje načina korištenja i predlaganje promjena u smislu učinkovitog korištenja - izgradnja infrastrukture i građevina od važnosti za Državu i Županiju - praćenje ostvarenja izgradnje radi ravnomjernijeg povezivanja i razvoja područja (auto cesta Zagreb - Sisak - Bihać, magistalna željeznička pruga velikih brzina Zagreb - Sisak - Kutina, magistralna željeznička pruga Sisak - Sunja - Volinja (Novska), pokrivenost TV odašiljačima cijelog područja Županije itd.) - istraživanje prometnih pravaca Slunj - Glina - Sisak - Kutina, Sisak - Karlovac iz Kupu - istraživanje alternativne trase željezničke pruge velike propusne moći i velikih brzina u zapadnom dijelu Županije (Glina, Topusko) - na temelju Strategije prometnog razvoja Republike Hrvatske - usklađenje mogućih očekivanih sukoba u prostoru – npr: (1) studija usklađenja uvjeta zaštite visoko vrijednog zaštićenog krajolika rijeke Kupe i vodozahvata na Kupi s potrebama uređenja plovnog puta Kupom od Siska do Karlovca, te energetskom iskorištenjem (HE Pokuplje), (2) istraživanje načelne trase brze željezničke pruge Sisak – Kutina – Lipovljani kroz Park prirode Lonjsko polje s potrebama zaštite prirode i okoliša i (3) pri izgradnji odlagališta NSRAO i zaštita Zrinske gore kao zaštićenog krajolika. \ - pogranična, brdska i manje razvijena područja - praćenje stanja, pojava i procesa u cilju praćenja učinaka provedenih mjera (gospodarski razvoj, demografska kretanja) - zaštita i očuvanje prirodnih i kulturno - povijesnih obilježja i vrijednosti - praćenje stanja, pojava i procesa radi pravodobnog djelovanja u slučaju narušavanja tih vrijednosti (npr. sukobi u planskom korištenju rijeke Kupe) - potreba izrade studije mogućih nalazišta mineralnih sirovina Županije na osnovi kojih bi se izradila Osnova gospodarenja mineralnim sirovinama za potrebe Županije, gradova i općina. - zaštićeni lokaliteti prirode (registrirani, prijedloženi za zaštitu) - praćenje stanja, načina korištenja te mogućeg ugrožavanja i onečišćenja (Park prirode Lonjsko polje) - poplavna područja - praćenje promjena s ciljem zaštite prostora u slučaju potencijalnog ugrožavanja ljudi, imovine i okoliša - vodonosna područja - praćenje kvalitete, stanja zaštite, potencijalnog ugrožavanja i onečišćenja - ležišta geotermalne vode - planirano je dalje istraživanje mogućnosti i ekonomičnosti korištenja (Topusko, Sisak, Petrinja) - planirana, postojeća i napuštena istražna polja mineralnih sirovina (nadzemna i podzemna) - praćenje korištenja postojećih i sanacije napuštenih polja s ciljem pravodobnog utjecaja u cilju zaštite prostora - lokacija deponije neopasnog tehnološkog otpada i lokacija skladištenja opasnog otpada Na temelju Izvješća o stanju u prostoru, Programima mjera za unapređenje stanja u prostoru Županije i jedinica lokalne samouprave odredit će se izrada potrebnih dokumenata prostornog uređenja, stručnih i znanstvenih podloga, te programa, studija, projekata i drugih elaborata. 11.4. \ U postupku donošenja Prostornog plana Sisačko-moslavačke županije vijećnici Županijske skupštine su jednoglasno usvojili amandman kojim se iz tekstualnog dijela (Obrazloženje i Odredbe za provođenje) i kartografskih prikaza Plana brišu odredbe koje se odnose na zbrinjavanje opasnog otpada (prostor za izgradnju odlagališta nisko i srednje radioaktivnog otpada) na području Sisačko-moslavačke županije - Trgovskoj gori.
|
|||||||||||||||
