 |
 |
 |
 |
 |
|
|
|
|
|
|
|||||||||||||||
 
 NOVI PREGLED PROPISA Ugovori Banke Biljno zdravstvo Zdravstveno osiguranje Državne potpore Državni službenici Elektronička isprava Elektronička trgovina Elektronički mediji Financijsko osiguranje Gradnja Hrana Informacijska sigurnost Investicijski fondovi Izmjera i katastar Kazneni postupak Kazneni zakon Kemikalije Kreditne unije Kvaliteta zdravstvene zaštite Lijekovi Nasljeđivanje Obavljanje djelatnosti Obiteljski zakon Obrazovanje odraslih Obrt Obvezni odnosi (ZOO) Obvezno zdravstveno osiguranje Opći upravni postupak Oružje Osiguranje Osiguranje u prometu Ovrha - Ovršni zakon Parnični postupak Primjeri ugovora Porez na dobit Porez na dohodak Porez na kavu Posredovanje u prometu nekretnina Poticanje ulaganja Predmeti opće uporabe Prekršajni zakon Prijevoz - linijski Prijevoz opasnih tvari Prostorno uređenje i gradnja Rad - Zakon o radu Računovodstvo Revizija Stranci Sudovi Šport Šume Tajnost podataka Trgovačka društva Udomiteljstvo Udžbenici za školu Ugostiteljska djelatnost Umirovljenički fond Usluge u turizmu Veterinarstvo Volonterstvo Zabrane u zakonima Zakon o leasingu Zaštita bilja Zakon o radu Zaštita na radu Zaštita okoliša Zaštita potrošača Zaštita prirode Zaštita pučanstva Zaštita životinja Javna nabava NOVI PREGLED PROPISA 
|
 |
 Odredbe za provođenje prostornog plana Virovitičko-podravske županije 1. Uvjeti razgraničenja prostora prema obilježju, korištenju i namjeni 1.1. Prostornim planom Virovitičko-podravske županije (PPŽ) razrađuju se načela prostornog uređenja i utvrđuju ciljevi prostornog razvoja, te organizacija, zaštita, korištenje i namjena prostora Županije. 1.2. Razvoj u prostoru potrebno je provoditi na načelima racionalnog gospodarenja prostorom u cilju njegove zaštite i očuvanja. 1.3. Korištenje i namjena prostora uvjetovani su osnovnim obilježjima prostora i podjelom na izgrađena (i namijenjena gradnji), kultivirana i prirodna područja. Drugi dio 1.4. Izgrađena (i namijenjena gradnji) područja obuhvaćaju ona područja u Županiji na kojima su izvršeni ili se planiraju izvršiti zahvati u prostoru kojima se trajno mijenja stanje u prirodnom okruženju. 1.5. Aktivnosti kojima se mijenja stanje u prostoru (gradnja, eksploatacija, sanacija i drugo) izvode se: - u građevinskim područjima (naselja), - izvan građevinskih područja (izdvojene funkcije i infrastruktura). 1.6. Građevinsko područje je područje u kojem postoji ili se planira gradnja naselja ili proširenje postojećeg naselja. U građevinskom području zadovoljavaju se funkcije stanovanja i svih drugih spojivih funkcija sukladnih važnosti i značenju naselja kao što su radne zone, trgovina, zdravstvo, prosvjeta, kultura, šport, uprava, servisi i slično. 1.7. Izvan građevinskog područja dopuštena je izgradnja sukladno čl. 42. Zakona o prostornom uređenju: - građevine infrastrukture, - stambene i gospodarske zgrade za vlastite potrebe i potrebe seoskog turizma ako su u funkciji poljoprivrednih djelatnosti, - građevine za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina, - zdravstvene i športsko-rekreacijske građevine, - građevine za potrebe obrane. Prostornim planovima uređenja općina i gradova potrebno je utvrditi detaljne uvjete za izgradnju pojedinih vrsta objekata izvan građevinskih područja na temelju slijedećih smjernica: - Objekti koji se grade izvan građevinskog područja trebaju se locirati, projektirati, graditi i koristiti na način da ne ometaju poljoprivrednu i šumarsku proizvodnju te korištenje drugih objekata i sadržaja, kao i da ne ugrožavaju vrijednosti prirodne i graditeljske baštine i okoliša, - Potrebno je utvrditi način postupanja s postojećim objektima koji se nalaze izvan građevinskih područja, - Potrebno je utvrditi koje se vrste objekata i sadržaja mogu graditi na poljoprivrednom zemljištu (ovisno o pojedinim bonitetnim klasama) i u šumama i šumskom zemljištu (ovisno o namjeni šuma i šumskog zemljišta), - Potrebno je utvrditi takve uvjete kojima će se onemogućiti neprikladna izgradnja na: kontaktu šume i nižih brežuljaka, krajobrazno istaknutim područjima, u blizini vodotoka i vodenih površina i sl., - Za sve vrste zgrada koje se grade izvan građevinskog područja obvezna je izrada stručne podloge za izdavanje lokacijske dozvole, osim za manje pojedinačne pomoćne zgrade (vinogradarske kućice u vinogradima, spremišta voća u voćnjacima, spremišta alata, staklenike, plastenike i sl. zgrade), - Osobitu pažnju potrebno je pokloniti utvrđivanju uvjeta za izgradnju u vinogradima i voćnjacima koji su najviše napadnuti izgradnjom objekata neodgovarajuće namjene, oblika i veličine. (Etažna visina objekata u vinogradima i voćnjacima ne može biti veća od prizemlja - bez mogućnosti izvedbe potkrovlja, uz mogućnost izvedbe podruma.) 1.8. Kultivirani predjeli (ruralni, poljodjelski) su ona područja u kojima se ljudske aktivnosti odvijaju bez značajnijih i/ili trajnijih promjena stanja prirodnog okruženja kroz djelatnosti kao što su poljoprivreda, voćarstvo, vinogradarstvo i stočarstvo. 1.9. Prema osnovnim namjenama kultivirana područja u Županiji dijele se na: - mozaik manjih poljoprivrednih površina isprepletenih šumarcima i dijelovima građevinskih područja, - najvrijednije poljoprivredne površine - vrijedne poljoprivredne površine - ostale poljoprivredne površine – obradiva tla Podjela je izvršena na temelju relativne kvalitete zemljišta u odnosu na prostor Županije. Najvrijednije poljoprivredne površine (I. kategorija) obuhvaćaju područja s naročitom sposobnošću agrarne proizvodnje u kojima je namjena strogo određena (isključiva). Ova namjena obuhvaća tla najviše bonitetne klase na području Županije i moguće ju je mijenjati samo u slučajevima predviđenim Zakonom o poljoprivrednom zemljištu i Zakonom o prostornom uređenju. Izuzetak su područja ove namjene uz rijeku Dravu čija se namjena može mijenjati ovisno o konačnom stavu vezanom uz planiranje eventualne izgradnje vodnih stuba, koji treba utvrditi na državnoj razini. Vrijedne poljoprivredne površine (II. kategorija) obuhvaćaju od I. do V. bonitetne klase čija je namjena također strogo određena (isključiva). Izuzeci u kojima se omogućava korištenje zemljišta od I. do V. bonitetne klase za nepoljoprivredne svrhe određeni su Zakonom o poljoprivrednom zemljištu - članci 9. i 10. (NN br. 5/94. i 48/95.) i Zakonom o prostornom uređenju - članak 42. (NN br. 30/94. i 68/98.). Zbog sitnog mjerila i upute da se naselja s manje od 500 stanovnika ne prikazuju građevinskim područjima (već krugovima određene veličine), unutar ove namjene nalaze se i zemljišta nižih bonitetnih klasa (od V.-VII.), različite druge namjene čija je površina < 25 ha (farme, zone povremenog stanovanja, rekreacijska područja itd.), dijelovi građevinskih područja naselja manjih od 500 stanovnika itd., pa je u takvim slučajevima u prostornim planovima nižeg reda moguće mijenjati osnovnu namjenu. Unutar ove namjene moguće je podizati i nasade visokog zelenila i manje šume veličine do 10 ha za zaštitu od vjetra, i zaštitu zraka i sl., te kao ekološka uporišta u agrarnom krajobrazu. Ostale poljoprivredne površine (III. kategorija) predstavljaju mozaik proizvodnih šumskih i poljoprivrednih zemljišta uključujući i različite izgrađene površine kao što su: naselja čija je površina manja od 25 ha; zone povremenog stanovanja čija građevinska područja nisu utvrđena u važećim prostornim planovima bivših općina; zone povremenog stanovanja čija su građevinska područja ucrtana u važećim prostornim planovima bivših općina, ali im je površina manja od 25 ha i različiti prostori za djelatnosti izvan naselja. Karakter ove namjene je pretežit što znači da su unutar nje osim poljoprivrednih površina moguće i druge namjene, ukoliko nisu u suprotnosti s ostalim smjernicama utvrđenim u Prostornom planu Županije i ukoliko se svojom veličinom mogu uklopiti u pretežitu namjenu na način da joj ne mijenjaju smisao. 1.10. Prirodni predjeli su područja u kojima se ljudske aktivnosti odvijaju isključivo u funkciji zaštite i očuvanja relativno stabilnih ekosustava ili u funkciji ograničenog i kontroliranog gospodarskog iskorištavanja prirodnih resursa kao što je šumarstvo, vodno gospodarstvo, lovstvo, rekreacija i turizam. 1.11. Prema namjeni prirodna područja mogu biti: - šumski prostor i - vodni prostor 1.11.1. Šumski prostor podijeljen je na proizvodne šumske površine (koje se dijele na šume pretežito gospodarske namjene i sastojine za proizvodnju sjemena) i šumske površine posebne namjene (koje se dijele na: šume namijenjene znanstvenom istraživanju, šume za odmor i rekreaciju i šume posebne vrijednosti i ljepote - park šume i sl.). U šumama i šumskom zemljištu unutar navedenih namjena moguća je izgradnja na način utvrđen u Zakonu o šumama (čl. 48.), a na ostalim zemljištima koja nisu šumska (različiti prostori za djelatnosti izvan naselja čija je površina manja od 25 ha pa zbog toga nisu označeni na karti, kao što su nalazišta mineralnih sirovina, turističko rekreacijske zone i sl.) moguća je izgradnja sukladno odgovarajućim smjernicama iz Prostornog plana Županije i ostalim zakonskim propisima. 1.11.2. Vodni prostor podijeljen je na slijedeće vrste: vodotoci, kanali, ribnjaci i brdske akumulacije Namjena vodnog prostora je određena i ne može se mijenjati u prostornim planovima nižeg reda. Izuzetak je tok rijeke Drave čija će namjena ovisiti o konačnom stavu vezanom uz eventualnu izgradnju vodnih stuba, koji treba utvrditi na državnoj razini. Područje obuhvaćeno eventualnim vodnim stubama nije označeno na karti zbog navedenih razloga. Do trenutka privođenja ovog prostora konačnoj namjeni, moguće je njegovo korištenje, sukladno utvrđenim namjenama uz zabranu izgradnje čvrstih zgrada na prostoru koji bi bio poplavljen eventualnom izgradnjom vodnih stuba. Prostorni položaj ostalih vodotoka, kanala i ribnjaka je određen jer su to postojeće vodene površine koje se zadržavaju u postojećim trasama i oblicima. Prostorni položaj, oblik i granice brdskih akumulacija su orijentacijski i usmjeravajući, a za njihovo precizno utvrđivanje nužna su dodatna istraživanja i izrada odgovarajuće dokumentacije. Mogući načini korištenja voda utvrđeni su Zakonom o vodama, a za brdske akumulacije utvrđuje se Županijskim planom da je osim osnovnih načina korištenja zbog kojih su izgrađene ili planirane (zaštita od erozija, bujica i poplava, navodnjavanje i sl.) moguće i njihovo korištenje u rekreacijske i druge svrhe ako je to spojivo s osnovnim načinima korištenja. 1.12. U odnosu na osjetljivost prostora, njegovu podobnost i prihvatnost za određene aktivnosti glede prirodnih obilježja i sustava, utvrđuju se tri razine dopustivosti: a) I razina - područje zabrane, odnosi se na dijelove prostora u kojima je zabranjena svaka gradnja ili rekonstrukcija: - I i II zaštitna zona vodocrpilišta Iznimno, zabrana se ne odnosi na priključnu infrastrukturu ali uz izvođenje posebnih mjera zaštite. - poljoprivredno tlo I i II bonitetne klase, - prostore prirodnih inundacijskih područja, odnosno 20 m od nožice nasipa, - zaštićeni dijelovi prirode: park šuma Papuk i Jankovac te rezervat šumske vegetacije Sekulinačke planine i spomenici parkovne arhitekture (ukoliko se propisanim mjerama zaštite ne dozvoljavaju izuzeci). Iznimno, zabrana se ne odnosi na infrastrukturu ali uz izvođenje posebnih mjera zaštite i to samo u slučaju ako je zamjensko rješenje neopravdano skupo. b) II razina - područje ograničene gradnje i regulative, odnosi se na dijelove prostora u kojima se dopušta gradnja uvažavajući posebne zaštitne mjere i uvjete uređenja prostora: - područje planiranog parka prirode Papuk do izrade prostornog plana područja posebnih obilježja, - III A i B zaštitne zone vodocrpilišta, - poljoprivredna tla III do V botnitetne klase, - predjeli planirani za stavljanje pod zaštitu prema Zakonu o zaštiti prirode i predjeli definirani u PPŽ kao osobito vrijedan krajobraz, - pojas do 50 m od ruba šume. c) III razina - ostalo područje, odnosi se na one dijelove prostora u kojima je planirana gradnja bez posebnih ograničenja. 1.13. Način korištenja prostora za određenu namjenu utvrđuje se prema vrsti i opsegu propisane zaštite i očuvanja prostora: a) zaštita prirodnih predjela, odnosno prirodnih resursa: vode, šume, biljni i životinjski svijet, krajobraz, biološka raznolikost i dr. u cilju zadržavanja prevladavajuće biofizičke strukture i daljnjeg razvoja relativno stabilnih ekosustava, b) zaštita kultiviranih predjela u cilju racionalnog korištenja i zauzimanja prostora i očuvanja identiteta ruralnog krajolika, c) zaštita okoliša unutar izgrađenih (urbanih) područja u cilju zaštite zdravlja i unapređenja života ljudi (tlo, voda, zrak, buka, otpad i dr.). 1.14. Osnovna namjena, korištenje i zaštita prostora prikazani su u grafičkom dijelu PPŽ, a s obzirom na karakter plana i mjerilo (1:100.000) očitavaju se i tumače kao načelne planske kategorije usmjeravajućeg značenja. Detaljnije razgraničenje pojedinih namjena i kategorija, režima korištenja i uređenja određuje se prostornim planovima uređenja općina i gradova (PPUO/G). Prostori za razvitak naselja čija je površina veća od 25 ha predstavljeni su građevinskim područjima ucrtanim prema trenutačno važećim prostornim planovima bivših općina. Ovi prostori su prevladavajuće različitih namjena i obuhvaćaju površine za stanovanje, društvene, uslužne, poslovne, prometne i rekreacijske funkcije te za industrijske i druge gospodarske djelatnosti. Prostori ostalih naselja čija je površina manja od 25 ha predstavljeni su kružnim simbolima iste veličine. Od prostora infrastrukturnih sustava izvan naselja, na karti namjene površina prikazane su trase cestovnog i željezničkog sustava. Svi planirani koridori su usmjeravajući što znači da su za njihovo konačno utvrđivanje potrebna dodatna istraživanja i izrada odgovarajuće dokumentacije. Kao prostori za djelatnosti izvan naselja označeni su samo oni čija je površina veća od 25 ha. Pojedini od ovih prostora su dijelom već izgrađeni, a drugi su predviđeni za razvitak, s tim da su svi prevladavajuće istovrsnih namjena, što znači da su unutar njih moguće i druge namjene sukladne osnovnoj namjeni. 2. Uvjeti određivanja prostora građevina od važnosti za Državu i Županiju 2.1. Uvjeti određivanja prostora za građevine od važnosti za Državu i Županiju se u PPŽ obzirom na značenje i ulogu Plana i mjerilo kartografskih prikaza očitavaju i tumače kao plansko-usmjeravajući načelni uvjeti globalnog značenja. 2.2. Na temelju Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske, Uredbe o određivanju građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku ("Narodne novine", br. 90/1995.) te interesa i potreba Županije, PPŽ planira dijelove prostora Županije izvan građevinskih područja naselja za: - prometne, energetske i vodne građevine (obrađeno u točki 6. ovih Odredbi za provođenje), - građevine za postupanje s otpadom (obrađeno u točki 9. ovih Odredbi za provođenje), - športske, turističke i ugostiteljske građevine (obrađeno u točki 3.6. ovih Odredbi za provođenje), - građevine za eksploataciju mineralnih sirovina (obrađeno u točki 3.3. ovih Odredbi za provođenje), 2.3. Građevine od važnosti za Državu i Županiju koje se grade ili rekonstruiraju unutar građevinskih područja (infrastruktura u naselju, proizvodne građevine, slobodna bescarinska zona i robno-transportno središte, športske, turističke i ugostiteljske građevine, te građevine unutar povijesne urbanističke cjeline grada Virovitice planiraju se PPUO/G, te drugim dokumentima prostornog uređenja ukoliko se takvi dokumenti izrađuju. 2.4. Prometne građevine od važnosti za Državu na temelju Uredbe o određivanju građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku (NN 90/95.) na prostoru Županije su: a) Cestovni promet - Planirana podravska brza cesta Varaždin-Koprivnica-Virovitica-Našice-Osijek (D 2), - Planirana brza cesta Virovitica-Daruvar-Okučani (D 5), - Planirana brza cesta Virovitica-Bjelovar-Zagreb i - Međunarodni granični prijelaz I kategorije Terezino Polje-Barcs. b) Zračni promet - Uzletno-slijetna staza moguće zračne luke kategorije 1 A (max. 2C) c) Riječni promet - Planirani plovni put na rijeci Dravi i pristaništa na njemu 2.5. Prometne građevine od važnosti za Županiju su sve one građevine koje su u funkciji dvije ili više jedinica lokalne samouprave. 2.6. Energetske građevine od važnosti za Državu na području Županije su: a) Elektroenergetske građevine - TS 110/35/10 kV Virovitica i Slatina, - Dalekovod 110 kV TS Virovitica-TS Slatina, - Dalekovod 110 kV TS Virovitica-TS Daruvar, - HE Barcs, - Dalekovod 2x110 kV TS Virovitica-HE Barcs, - Dalekovod 2x400(220) kV, dionica: Koprivnica-Krndija, - Dalekovod 120+110 HE Novo Virje-TS Virovitica, - Dalekovod 110 kV TS Virovitica-TS D. Miholjac i - TS 110/20 kV Vareš, s priključnim vodovima na postojeći DV 110 kV. b) Građevine za proizvodnju i transport nafte i plina - Eksploatacijska polja nafte i plina i - Magistralni visokotlačni plinovodi. Za sve planirane građevine za proizvodnju i transport nafte i plina obvezna je provedba procjene utjecaja na okoliš. 2.7. Energetske građevine od važnosti za Županiju su: a) Elektroenergetske građevine - TS 35/10 kV: Kladare, Špišić Bukovica, Virovitica (4x), Suhopolje, Slatina, Voćin, Čačinci i Orahovica, - TS 35/10(20) kV: Rušani, Čađavica i Mikleuš s priključnim vodovima, - Dalekovodi 35 kV: Virje-Kladare-Špišić Bukovica-Virovitica i Virovitica- Suhopolje, - Kabelski i nadzemni dalekovodi: u gradu Virovitici, - Dalekovodi: Slatina-Voćin i Slatina-Čačinci-Orahovica-Našice i - Dalekovodi: Virovitica-Rušani-Suhopolje i Slatina-Čađavica-D.Miholjac. b) Građevine za proizvodnji u transport plina - Svi vodovi i građevine koje opskrbljuju ili su položene područjem dvaju ili više gradova/općina c) Građevine eksploatacije mineralnih sirovina - Eksploatacijska polja geotermalne vode i - Eksploatacijska polja za proizvodnju mineralnih sirovina (osim nafte i plina). Procjena utjecaja na okoliš za energetske građevine od važnosti za Županiju provodi se kod građevina navedenih u "Uredbi o procjeni utjecaja na okoliš" (NN 34/97.). 2.8. Vodne građevine od važnosti za Državu na području Županije su: - vodne stepenice na rijeci Dravi s pripadajućim akumulacijama i - objekti obrane od poplava na rijeci Dravi. 2.9. Na prostoru Virovitičko-podravske županije utvrđuje se mogućnost izgradnje vodne stepenice Barcs i akumulacije vodne stepenice Barcs i Donji Miholjac. Navedene građevine su višenamjenskog značaja i položajno su prikazane na karti br. 2 "infrastrukturni sustavi". 2.10. Kako Odluka o izgradnji, dinamici izgradnje i prioritetu izgradnje višenamjenskih vodnih stepenica još uvijek nije utvrđena, a vezana je uz međudržavne dogovore Republike Mađarske i Hrvatske, prostor akumulacija i građevina se treba, do trenutka donošenja konačne odluke, štititi od izgradnje ili zauzimanja koja bi mogla otežati ili onemogućiti izgradnju stepenica i akumulacija. 2.11. Planom se dozvoljava, u tijeku radova na izgradnji vodnih stepenica, dislokacija, spajanje i formiranje novih tokova vodotoka koji utječu u akumulacijsko jezero ukoliko se ti zahvati pokažu potrebnim za pravilnije otjecanje vodotoka, pritoka rijeke Drave. 2.12. Do izgradnje akumulacija i vodnih stepenica dozvoljeni su radovi na zaštiti priobalnih dijelova od poplava i radovi na uređenju vodnih tokova kao i izgradnja regulacijskih građevina. 2.13. Prostornim planom se utvrđuju slijedeće vodne građevine kao građevine od važnosti za Županiju: - građevine za obranu od poplava na unutarnjim vodotocima, a prema Republičkom planu obrane od poplava, - građevine za zaštitu glavnih magistralnih cesta i magistralnih željezničkih pruga, - retencije i akumulacije za obranu od poplava, - regionalni vodoopskrbni sustav Slavonska podravina, - izvorišta vode kod Orahovice, Medinaca, Virovitice, Korije, Lozana i Pitomače. 2.14. U suglasju s veličinom i stupnjem razrađenosti sustava vodnog gospodarstva Prostornim planom su prikazane samo neke od građevina iz spomenutih kategorija. Obzirom na značaj vodnih građevina i njihovu krutost potrebna je što hitnija izrada potrebne dokumentacije temeljem koje bi se te građevine mogle prostorno locirati (detaljnije je obrađeno u poglavlju 7. Vodnogospodarski sustav). 2.15. Prostornim planom Županije građevine za obradu, skladištenje i odlaganje opasnog otpada utvrđuju se kao građevine od važnosti za Državu. 2.16. Na prostoru Županije neće se locirati građevine za obradu i trajno odlaganje niskog i srednje radioaktivnog opasnog otpada. 2.17. Na prostoru Županije utvrditi će se prikupljalište opasnog otpada u prostoru Slatine, Orahovice, Voćina i Pitomače i prikupljalište sa skladištem u prostoru Virovitice. Prikupljališta se moraju naći u sklopu zone za koju je utvrđena mogućnost formiranja deponije. 3. Uvjeti smještaja gospodarskih sadržaja u prostoru 3.1. U okviru prostornog razmještaja gospodarskih sadržaja PPŽ utvrđuje osnovna usmjerenja za: - smještaj industrije, malog gospodarstva, poduzetništva i obrtništva, - rudarstvo i eksploataciju mineralnih sirovina, - poljodjelstvo, - šumarstvo, - turizam. 3.2. Industrijski sadržaji, zone malog gospodarstva i poduzetništva te obrtničke djelatnosti smještavaju se u građevinska područja, osim hidroenergetskih postrojenja, postrojenja za eksploataciju mineralnih sirovina i drugih postrojenja i djelatnosti, koja su vezana na iskorištenje prirodnih resursa. 3.2.1. Potrebno je prvenstveno težiti boljem iskorištenju i popunjavanju postojećih industrijskih i drugih zona namijenjenih ovim djelatnostima, s ciljem da se potpunije iskoristi prostor i infrastruktura u njima i spriječi neopravdano zauzimanje novih površina. 3.2.2. Poželjno je poticati disperziju djelatnosti u lokalne centre s ciljem aktiviranja neiskorištenih potencijala i jačanja policentrične strukture gradova i naselja. U tom cilju predlaže se poticati ubrzani razvoj gospodarstva u gradskim naseljima kako bi ojačanjem njihovih funkcija u prostoru i stvaranjem pretpostavki za postupno poprimanje obilježja gradova srednje veličine zauzeli svoje važno mjesto i ulogu žarišta i nositelja razvitka okolnog prostora u policentričnoj mreži gradova Županije. Potrebno je poticati razvoj malog i srednjeg gospodarstva, poduzetništva i obrtništva posebice u općinskim središtima i naseljima s više od 1.000 stanovnika s ciljem da ta naselja unapređuju svoja razvojna i urbana obilježja i ostvare svoje planirano mjesto i ulogu u mreži naselja i mreži žarišta i podžarišta razvitka u prostoru. 3.2.3. Planiranje novih radnih zona treba temeljiti na realnom programu i analizi isplativosti u odnosu na troškove pripreme, opremanja i uređenja zemljišta. 3.3. Rudarstvo i eksploatacija mineralnih sirovina vezana je na iskorištenje prirodnih resursa i te se djelatnosti smještavaju uz ležišta sirovina. 3.3.1. Postojeća eksploatacijska polja moguće je koristiti (proširivati) uz uvjete propisane zakonom, a dijelove i cjeline koji se napuštaju i zatvaraju potrebno je sanirati, revitalizirati ili prenamijeniti u skladu s izrađenom dokumentacijom na načelima zaštite okoliša. 3.3.2. Eksploatacija nafte i plina je djelatnost od državnog interesa, te je ova problematika određena na državnom nivou. 3.3.3. Nova eksploatacijska polja: Eksploatacija geotermalne vode i mineralnih sirovina (treset, metali, nemetali, kamen) vezana je na područja na kojima se utvrdi stupanj potencijalnosti pojedinih struktura u podzemlju koji sadrže ekonomski eksploatabilne količine te provjeren utjecaj na okoliš, kao i detaljniju razradu načina korištenja prostora. 3.3.4. Eksploatacija bilo koje mineralne sirovine bez obzira na količinu eksploatirane sirovine, mora biti evidentirana i odobrena od nadležnog županijskog ureda. 3.3.5. Svako eksploatacijsko polje mora imati definirane postupke sanacije polja po njegovom zatvaranju. 3.3.6. Zatečena eksploatacijska polja koja trenutno nisu u eksploataciji ili u postupku pokretanja ponovne eksploatacije nužno je sanirati. 3.3.7. Sanacija mora obuhvatiti osiguranje stabilnosti kosina i okolnog terena eksploatacijskih polja te ozelenjavanje ili neki drugi postupak uklapanja u okoliš i prenamjenu u površine druge namjene (šume, livade i sl.). 3.3.8. Za otvaranje i eksploataciju polja u području planiranih zaštićenih područja nužno je ishoditi uvjete i suglasnost Državne (Županijske) uprave za zaštitu prirode i kulturne baštine, a za otvaranje novog eksploatacijskog polja kamena u jugozapadnom dijelu grada Orahovice (približne površine 40 ha) obvezna je procjena utjecaja na okoliš. 3.4. Razvoj poljodjelstva treba temeljiti na tržišnim načelima i obiteljskom poljodjelskom gospodarstvu, uključujući i farmerski tip gospodarstva. 3.4.1. Prvenstveno je potrebno zaustaviti svako daljnje usitnjavanje i stimulirati povećavanje zemljišnog posjeda, a poželjno je pristupiti novom utvrđivanju boniteta tla i djelotvornijoj zaštiti kvalitetnog plodnog zemljišta. 3.4.2. Uvažavajući činjenicu da je značajan dio poljoprivrednog tla u Županiji smješten na vodonosniku podzemne pitke vode, potrebno je mijenjati strukturu i uvoditi specijalizaciju poljoprivredne proizvodnje s orijentacijom na smanjenje i prestanak uporabe sredstava koja doprinose povećanju koncentracije štetnih tvari u tlu i vodi. 3.4.3. Izgradnja novih ribnjaka i pratećih objekata za uzgoj ribe moguća je isključivo na poljoprivrednom zemljištu katastarskih kultura močvara, trstik, napuštenim koritima i rukavcima rijeka te na neplodnom tlu. Ribnjak mora biti u vezi s protočnom vodom. odgovarajuće kvalitete koje mora biti dovoljno za sve potrebe ribnjaka u svim fazama uzgoja riba. Minimalna površina ribnjaka za uzgoj mlađi je 3 ha, za uzgoj konzumne ribe je 5 ha, a ista se može koristiti isključivo za uzgoj ribe. Maksimalni iskop za ribnjak je na dubinu do 2,50 m. Udaljenost ribnjaka od susjednih parcela mora biti takva da ne utječe na vodni režim susjednog obradivog zemljišta, a ovisno o strukturi tla. Na ostalom poljoprivrednom zemljištu izuzev zemljišta koje se ne može prenamijeniti, izgradnja ribnjaka moguća je samo uz posebne dozvole i elaborate o ekonomskoj opravdanosti. 3.4.4. Dopustivu izgradnju objekata izvan građevinskog područja u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti moguće je dozvoliti samo na primjerenoj veličini posjeda, uz ispunjenje svih propisanih uvjeta zaštite okoliša i očuvanja krajobraza. 3.4.5. Osnovne preporuke za izgradnju objekata u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti izvan građevinskog područja utvrđuju se ovisno o vrsti i intenzitetu djelatnosti: - pod intenzivnom ratarskom djelatnošću podrazumijeva se ratarska djelatnost na zemljištu jedinstvene površine veće od 30 ha, 3.4.6. Farme i građevine (gospodarske zgrade) namijenjene obavljanju intenzivne poljoprivredne djelatnosti: Farme su funkcionalno povezana grupa zgrada s pripadajućim poljoprivrednim zemljištem. Minimalna površina poljoprivrednog zemljišta temeljem koje se može osnovati farma (ovisno o djelatnosti) ne može biti manja od 3 ha u funkcionalnoj cjelini, a poljoprivredno zemljište ne može se parcelirati na manje dijelove. Opravdanost izgradnje farme temelji se na programu o namjeravanim ulaganjima u kojem je minimalno potrebno prikazati: - površinu poljoprivrednog zemljišta predviđenu za korištenje, - vrste poljoprivredne proizvodnje koje će se organizirati na zemljištu, - broj i okvirna veličina potrebnih građevina ovisno o vrsti i količini namjeravane poljoprivredne proizvodnje i obrade, - područje namjeravane izgradnje građevina s predviđenim razmještajem na farmi, - pristup na javne ceste, - potreba za prometnom i komunalnom infrastrukturom, - moguću turističku ponudu seljačkog domaćinstva (seoski turizam), ako se predviđa, - zaštitu okoliša. Zgrade koje se mogu graditi u sklopu farme su: - stambene za potrebe stanovanja vlasnika ili korisnika farme i uposlenih djelatnika na farmi, - gospodarske za potrebe biljne i stočarske proizvodnje na farmi, - poslovno-turističke za potrebe seoskog turizma, - proizvodno-obrtničke za potrebe prerade i pakiranja poljoprivrednih proizvoda proizvedenih pretežito na farmi. Građevine farme ne mogu se graditi na katastarskoj čestici koja nema osiguran pristup s javne ceste. Zgrade poljoprivrednog gospodarstva za obavljanje intenzivne ratarske djelatnosti moraju od građevinskog područja naselja biti udaljene najmanje 300 m, a od kategoriziranih javnih cesta najmanje 100 m. Pod intenzivnom stočarskom i peradarskom djelatnošću podrazumijeva se uzgoj preko 7 uvjetnih grla. Minimalne udaljenosti gospodarskih zgrada za intenzivnu stočarsku i peradarsku proizvodnju od građevinskog područja naselja su slijedeće: Broj uvjetnih grla Min. udaljenost (m) 8 - 50 100 51 - 100 150 101 - 200 200 201 - 300 300 301 - 400 400 401 - 800 i više 500 Uvjetnim grlom podrazumijeva se grlo težine 500 kg i obilježava koeficijentom 1. Sve vrste stoke svode se na uvjetna grla primjenom slijedećih koeficijenata: Vrsta stoke: Koeficijent - krava, steona junica 1,00 - bik 1,50 - vol 1,20 - junad 1-2 god. 0,70 - junad 6-12 mjeseci 0,50 - telad 0,25 - krmača + prasad 0,30 - tovne svinje do 6 mjeseci 0,25 - mlade svinje 2-6 mjeseci 0,13 - prasad do 2 mjeseca 0,02 - teški konji 1,20 - srednji teški konji 1,00 - laki konji 0,80 - ždrebad 0,75 - ovce i ovnovi 0,10 - janjad 0,05 - perad 0,01 Minimalne udaljenosti gospodarskih zgrada namijenjenih intenzivnoj poljoprivrednoj djelatnosti od javnih cesta iznose 100 m od državnih, 50 m od županijskih i 30 m od lokalnih cesta. 3.4.7. Vinogradarstvo, voćarstvo i povrtlarstvo potrebno je razvijati kao obiteljsko gospodarstvo. Moguće su i kombinacije sa stočarskom, odnosno ratarskom proizvodnjom. Za formiranje specijaliziranog gospodarstva preporučuju se slijedeće minimalne površine: - samo za voće ili voće i povrće - najmanje 5 ha, - povrtlarstvo - najmanje 3 ha, - vinogradarstvo - najmanje 4 ha. U voćnjacima, vinogradima i povrtnjacima koji su formirani kao obiteljska gospodarstva, na površinama jednakim ili većim od gore navedenih, moguće je postaviti nadstrešnice za potrebe privremenog skladištenja poljoprivrednih proizvoda. Za voćnjak minimalne veličine ili veći, moguća je izgradnja hladnjače. Za vinograd minimalne veličine može se izgraditi građevina unutar koje su smješteni svi potrebni i mogući sadržaji (prerada, vinarija, degustacijsko-enološki sadržaj). Sve građevine čija je gradnja moguća uz vinograd, voćnjak ili povrtnjak potrebno je u prostoru smjestiti i oblikovati na način da ne narušavaju krajobrazne i prirodne vrijednosti. Na površinama manjim od preporučenih za voćnjake, vinograde i povrtnjake moguća je izgradnja klijeti i spremišta za voće samo unutar zona vikend naselja ili hobi vrtova/vinograda/voćnjaka pod uvjetom da je PPUO/G odredio prikladno područje, uvažavajući obveze zaštite okoliša i krajobraza te da je utvrdio propozicije načina gradnje, uvjeta smještaja i oblikovanja građevina na parceli. 3.5. Šumarstvo kao gospodarska djelatnost u prostoru Županije ima posebno značenje radi očuvanja i pojačane zaštite šumskog fonda. Prostornim planom utvrđene su šume i šumsko zemljište kao proizvodne šumske površine i šumske površine posebne namjene (šume namijenjene znanstvenom istraživanju, šume za odmor i rekreaciju i šume posebne vrijednosti i ljepote). Karakteristika šuma Županije u odnosu na prosjek šuma Hrvatske je da su županijske šume očuvanije u biološkom i gospodarskom smislu. Stoga je nužno takovo stanje zadržati i u pojedinim elementima poboljšati. Šume i šumsko zemljište moraju se koristiti prema izrađenim šumskim osnovama, a u suglasju sa Zakonom o šumama. U šumama i šumskom zemljištu moguća je izgradnja jedino na način utvrđen u Zakonu o šumama (članak 48.). Racionalnim gospodarenjem prostorom mora se ograničiti smanjenje šumskih površina kao i zahvati kojima se narušavaju prirodni uvjeti u staništima. U svim studijama i elaboratima o utjecaju građevina na okoliš posebnu pozornost treba posvetiti mogućem negativnom utjecaju na šume i šumsko zemljište te u istima predvidjeti potrebite mjere za smanjenje (eliminiranje) tih utjecaja. 3.5.1. Razvoj šumarstva kao gospodarske djelatnosti mora se temeljiti na načelu održivog gospodarenja. 3.5.2. Gospodarenje šumama (naročito privatnim) s gledišta korištenja i zaštite prostora treba unaprijediti prema stručnim kriterijima i principima šumarske struke u cilju naglašavanja općekorisnih funkcija šuma i održanja ekološke ravnoteže u prostoru. 3.5.3. Nizinskim šumama potrebno je gospodariti na poseban način uvažavajući osjetljivost prostora i raznolikost zahtjeva koji se tu pojavljuju, te činjenicu da te šume u gospodarskom smislu nemaju veću važnost, ali su izuzetno bitne u svojoj zaštitnoj funkciji i očuvanju ekološke stabilnosti okoliša, pa je njihove površine poželjno povećavati. 3.5.4. Gospodarenje šumama unutar zaštićenih i posebno vrijednih područja potrebno je uskladiti s mjerama zaštite i drugim smjernicama koje su načelno propisane u točkama 7. i 8. ovih Odredbi za provođenje. 3.6. Razvoj turizma, od važnosti za Županiju, a s gledišta korištenja prostora i planiranja sadržaja u prostoru vezan je uz: a) gradove/naselja (Virovitica, Slatina, Orahovica, Pitomača i Voćin), b) lokalitet Grudnjak, lovište te uzgajalište divljih pataka uz ribnjak, c) kulturno-povijesni lokaliteti na području cijele Županije (graditeljska i kulturno-povijesna baština, glazba), d) vjerski turizam s naglaskom na razvoj u Voćinu i Gradini, e) lovna područja, f) seoski turizam: ruralna područja prema interesu privatnih poduzetnika, g) područje uz rijeku Dravu. h) cijeli niz raznovrsnih atraktivnih šumskih, brdskih i brežuljkastih predjela, voda tekućica i akumulacija pogodnih za šport i rekreaciju: - park prirode “Papuk”, - park šuma Jankovac, - športsko-rekreacijska cjelina/područje s mogućnošću organiziranja konjičkog športa i izgradnje golf igrališta, - izletničko-športsko-rekreacijski centar "Ribnjaci" – prirodna jezera južno od Virovitice s kupalištem, rekreacijom na vodi, s vježbalištem, športski ribolov i piknik u prirodi, ugostiteljstvom na otvorenom i drugim sličnim sadržajima, - izletničko-rekreacijsko-ribolovni kompleks s mogućnošću kampiranja i pratećom ugostiteljskom ponudom na rijeci Dravi kod Križnice, - izletničko-rekreacijsko centar kod Orahovice - umjetne jezerske površine za rekreacijski i športski ribolov s mogućnošću piknika u prirodi i pratećim ugostiteljskim sadržajima pretežito na otvorenom, - višenamjenski rekreacijski centar uz geotermalne izvore (planira se), - izletničko-rekreacijski centar s kupalištem na području Đedovice i mogućnošću za razvitak zdravstvenog turizma temeljenog na kvaliteti i čistoći planinskog zraka. Uređenje i izgradnju odgovarajućih sadržaja potrebno je provoditi tako da se maksimalno očuva izvorna vrijednost prirodnog i kulturno-povijesnog okruženja poštivajući gradnju danog područja, tj. lokalnog ambijenta. 3.7. Prostorni razmještaj turističkih i rekreacijskih naselja/lokaliteta od važnosti za Županiju prikazan je na kartografskom prikazu. 3.8. U PPUO/G potrebno je detaljnije utvrditi prostore za razvoj navedenih lokaliteta od županijskog značaja te lokaliteta od važnosti za područje jedne ili više općina/gradova. 3.9. Uređenje i izgradnju odgovarajućih sadržaja potrebno je provoditi tako da se maksimalno očuva izvorna vrijednost prirodnog i kulturno-povijesnog okruženja poštivajući gradnju danog područja, tj. lokalnog ambijenta. Odredbe za provođenje prostornog plana Virovitičko-podravske županije - nastavak
|
|||||||||||||||
