 |
 |
 |
 |
 |
|
|
|
|
|
|
|||||||||||||||
 
 NOVI PREGLED PROPISA Ugovori Banke Biljno zdravstvo Zdravstveno osiguranje Državne potpore Državni službenici Elektronička isprava Elektronička trgovina Elektronički mediji Financijsko osiguranje Gradnja Hrana Informacijska sigurnost Investicijski fondovi Izmjera i katastar Kazneni postupak Kazneni zakon Kemikalije Kreditne unije Kvaliteta zdravstvene zaštite Lijekovi Nasljeđivanje Obavljanje djelatnosti Obiteljski zakon Obrazovanje odraslih Obrt Obvezni odnosi (ZOO) Obvezno zdravstveno osiguranje Opći upravni postupak Oružje Osiguranje Osiguranje u prometu Ovrha - Ovršni zakon Parnični postupak Primjeri ugovora Porez na dobit Porez na dohodak Porez na kavu Posredovanje u prometu nekretnina Poticanje ulaganja Predmeti opće uporabe Prekršajni zakon Prijevoz - linijski Prijevoz opasnih tvari Prostorno uređenje i gradnja Rad - Zakon o radu Računovodstvo Revizija Stranci Sudovi Šport Šume Tajnost podataka Trgovačka društva Udomiteljstvo Udžbenici za školu Ugostiteljska djelatnost Umirovljenički fond Usluge u turizmu Veterinarstvo Volonterstvo Zabrane u zakonima Zakon o leasingu Zaštita bilja Zakon o radu Zaštita na radu Zaštita okoliša Zaštita potrošača Zaštita prirode Zaštita pučanstva Zaštita životinja Javna nabava NOVI PREGLED PROPISA 
|
 |
 Odredbe za provođenje prostornog plana Virovitičko-podravske županije 4. Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti u prostoru 4.1. Sustav i mreže društvenih djelatnosti vezani su na naselja, a hijerarhijsko ustrojstvo u uskoj je svezi s daljnjim razvitkom sustava središnjih naselja planiranim u PPŽ. 4.1.1. Planirana mreža društvenih djelatnosti u smislu minimalnih sadržaja koji moraju biti zastupljeni u pojedinim kategorijama središnjih naselja prikazana je u tablici br. "Planirane središnje funkcije naselja". 4.1.2. Prostori za razvitak sustava društvene infrastrukture i građevine u kojima su smješteni pojedini sadržaji nalaze se unutar građevinskog područja u odgovarajućoj zoni namjene, pa je u PPUO/G i drugoj detaljnijoj dokumentaciji prostora potrebno te prostore analizirati i u skladu s potrebama i mogućnostima odgovarajuće dimenzionirati. 4.1.3. Prostori za športske djelatnosti mogu se planirati i izvan građevinskog područja, prvenstveno u okviru zdravstvenog i rekreacijskih sadržaja, a izuzetno i uz posebno obrazloženje kao sastavni dio mreže objekata društvenih djelatnosti (prvenstveno škola), ukoliko unutar građevinskog prostora nema dovoljno prostora za osiguranje potrebitog (propisanog) standarda za normalni rad. 4.1.4. Zdravstveni objekti mogu se graditi izvan građevinskih područja na lokacijama koje pružaju prirodne pogodnosti za njihov razvitak (termalni izvori, područja kvalitetnog zraka i sl.). 5. Uvjeti određivanja građevinskih područja i korištenja izgrađena i neizgrađena dijela područja 5.1. Strategijom prostornog uređenja Republike Hrvatske utvrđeno je da svim instrumentima politike uređenja prostora treba spriječiti svako daljnje neopravdano širenje građevinskih područja naselja i stimulirati optimalno korištenje postojećih građevinskih područja, uz konstataciju da je ta smjernica samo prvi korak u novom procesu redefiniranja građevinskih područja (kroz prostorne planove uređenja prostora općina i gradova) i njihovog drastičnog smanjivanja na dimenzije primjerene potrebama. Prilikom utvrđivanja građevinskog područja treba težiti očuvanju povijesnog naslijeđa i tradicionalne tipologije naselja te voditi računa o lokalnim osobitostima, značaju naselja u sustavu središnjih naselja, potrebama vezanim uz izgradnju javnih i gospodarskih sadržaja, mogućnostima komunalnog opremanja i sl. 5.2. U skladu s "Pravilnikom o sadržaju, mjerilima katastarskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova" (N.N. br. 106/98.) PPŽ na karti br. 1. "Uvjeti korištenja i zaštite prostora" prikazuje građevinska područja naselja površine veće od 25 ha, dok su sva ostala naselja (površine manje od 25 ha) prikazana simbolom. Prikazana građevinska područja čitaju se i tumače samo kao informacija o građevinskom području i ne mogu predstavljati polazište za formiranje novog građevinskog područja koje će se definirati izradom planova nižeg reda, tj. PPUO/G, na temelju detaljne analize demografskih kretanja i gospodarskih potencijala naselja. 5.3. Ovim Planom daju se osnovne preporuke za određivanje i oblikovanje građevinskih područja naselja, a planiranje građevinskih područja u PPUO/G potrebno je provesti selektivno i u funkciji optimizacije odnosa razvoj naselja - zaštita prostora, uz uvažavanje slijedećeg: - Nova građevinska područja (u odnosu na građevinska područja utvrđena važećim prostornim planovima bivših općina) mogu se formirati za potrebe slijedeće izgradnje: a) Proizvodne zone u funkciji poljoprivredne proizvodnje i šumarstva (klaonice, mljekare, vinarije, pilane i sl.), b) Bespravno izgrađena naselja stalnog stanovanja, c) Naselja za zbrinjavanje prognanih i izbjeglih, d) Postojeće zone povremenog stanovanja za koje nisu utvrđena građevinska područja i d) Zone turističkih, ugostiteljskih, rekreacijskih i zdravstvenih sadržaja. Građevinska područja u okviru granica, mogu se mijenjati bez obveze izmjene Prostornog plana Županije. - Kod izmjena postojećih i utvrđivanja novih građevinskih područja u okviru granica, potrebno je izraditi analizu izgrađenosti naseljenog područja (utvrditi odnos izgrađenog* prema neizgrađenom** dijelu) kao podlogu za formiranje građevinskog područja. · *Izgrađenim dijelom naselja smatraju se sve površine angažirane za određenu namjenu (građevinske parcele***, parcele komunalne infrastrukture, športskih igrališta, javnih površina, groblja, vodotoka, vodenih površina, i sl. te zemljište nepogodno za izgradnju). · **Neizgrađenim dijelom naselja smatraju se poljoprivredne, šumske i sl. površine koje nisu dijelovi građevinskih parcela i koje su u građevinskom smislu podobne za izgradnju. · ***Građevinskom parcelom smatra se kod vrlo dubokih parcela, zemljište dubine 50 – 100 m od regulacijske linije ovisno o tipologiji naselja (max. 50 m kod brdskih naselja do max. 100 m kod ravničarskih naselja). U slučajevima kad je postojeća izgradnja na većoj dubini, građevinskom parcelom smatra se zemljište do dubine 10 m iza zadnje izgrađene zgrade1. · 1Zgradom se smatra svaki objekt za čiju je izgradnju potrebna građevna dozvola. - Građevinska područja mogu se širiti zbog zbrinjavanja prognanih i izbjeglih i u tom slučaju ne primjenjuju se ograničenja vezana uz utvrđivanje građevinskih područja. - Kvalitetnom procjenom i provjerom na terenu utvrditi stvarne granice zaposjednutosti prostora te objektivno sagledati potrebu za prostorom za svako naselje uz uvažavanje postojećih demografskih kretanja, procjenu budućih demografskih procesa, procjenu gospodarskih potencijala i potreba, te drugih obilježja ili posebnosti značajnih za svako naselje. - Valorizirati kvalitete prostora i okoliša s ciljem očuvanja temeljnih resursa i njihove prostorne kompozicije u okruženju. - Što racionalnih koristiti postojeće građevinsko područje, preispitati i iskoristiti sve mogućnosti preoblikovanja postojećeg građevinskog područja i ukloniti neracionalnosti, te spriječiti svako daljnje neopravdano širenje naselja, - Sprječavati svako daljnje spajanje građevinskih područja naselja. - Kada je nužno proširiti građevinska područja, potrebno je osigurati višenamjensko i optimalno korištenje njegovog najvrijednijeg dijela i primijeniti takav planski pristup kojim će se maksimalno čuvati prirodno neizgrađeno područje i štititi javni interes, - U procesu planiranja sagledati realne troškove uređivanja građevinskog zemljišta i planski koncept temeljiti na njihovoj racionalizaciji. - Novom stambenom gradnjom prvenstveno popunjavati prostor interpolacijama i nedovoljno ili neracionalno izgrađene dijelove gradova i naselja. - Aktivnostima očuvanja i obnove postojećeg stambenog fonda, kao i dogradnjama ili nadogradnjama postojećih objekata davati isto značenje kao novim stambenim gradnjama, te ih razvijati kao kontinuiranu i programiranu djelatnosti, - Usmjeravati novu stambenu i drugu gradnju u prostorne cjeline gradova i naselja koje su već opremljene komunalnom infrastrukturom i objektima društvenog standarda, uz osiguravanje prostornih preduvjeta za gradnju pretežito obiteljskih kuća s racionalnim gustoćama naseljenosti i primjerene tipovima naselja i regionalnim značajkama, - Usmjeravati stambenu i drugu primjerenu gradnju u povijesne graditeljske cjeline radi njihove obnove i zaštite. 5.4. Temeljna polazišta za pojedine grupe naselja u PPŽ-u su slijedeća: a) grupa gradova i naselja preko 1.000 stanovnika (ukupno 3 grada i 11 naselja) Za ta naselja procjenjuje se opravdanim planirati prostor za proširenje, za potrebe slijedeće izgradnje: - za gradove Virovitica, Slatina i Orahovica ukazuje se na mogućnost formiranja urbanih zona objedinjavanjem svih kontaktnih građevinskih područja naselja koja su se već međusobno spojila. b) grupa naselja od 500 do 1.000 stanovnika - tim naseljima moguće je osigurati prostor za proširenje uz prethodnu provjeru: 1. za naselja kod kojih je neizgrađeni dio manji od polovine izgrađenog dijela, moguće je u opravdanim slučajevima proširenje građevinskog područja u okviru granica do postizanja dopuštenog omjera izgrađenog i neizgrađenog u odnosu 1: 0,5. 2. za naselja kod kojih je neizgrađeni dio veći od polovine izgrađenog dijela, obvezno je smanjivanje građevinskog područja, osim kad se radi o naseljima koja imaju pad broja stanovnika (jer bi to moglo dodatno smanjiti eventualni interes i mogućnosti izgradnje). c) grupa naselja do 500 stanovnika - kod tih naselja, u pravilu, nije opravdano osigurati nove prostore za širenje, već je potrebno težiti smanjenju građevinskog područja. Nužna i opravdana proširenja potrebno je posebno obrazložiti. Građevinska područja nije dopušteno širiti preko postojećih ili planiranih obilaznica naselja. Građevinska područja susjednih naselja ne smiju biti u dodiru. Građevinska područja izduženih naselja ne smiju se širiti duž prometnica uz koje su izdužena. Građevinska područja mogu se širiti zbog zbrinjavanja prognanih i izbjeglih i u tom slučaju ne primjenjuju se ograničenja vezana uz utvrđivanje građevinskih područja. 5.5. Unutar građevinskog područja, planovima nižeg reda je svrhovito odrediti i prikazati osnovne funkcije, namjene i režime korištenja prostora uz uvažavanje slijedećih preporuka: a) stambena namjena niska stambena izgradnja* višestambena izgradnja slobodnostojeći objekti dvojni objekti niz max. izgrađenost 40% 50% 60% 60% max. visina Po + P + 1 + K Po + P + 4 + K * mogućnost prisustva tihe i slične djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije: krojačke, frizerske, postolarske, fotografske radionice, prodavaonice mješovite robe, kafe-i, bufeti i slično. b) mješovita namjena pretežito stambena* pretežito poslovna** max. izgrađenost 60% 80% max. visina Po + P + 1 + K Po + P + 1 + K * mogućnost prisustva tihe i slične djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije: krojačke, frizerske, postolarske, fotografske radionice, prodavaonice mješovite robe, kafe-i, bufeti i slično. ** mogućnost prisustva bučne djelatnosti: automehaničarske radionice, limarije, lakirnice, bravari- je, kovačnice, stolarije, ugostiteljski objekti s glazbom i slično. c) gospodarska namjena proizvodna, poslovna, ugostiteljsko-turistička max. izgrađenost 80% max. visina P + 1 + K Zona gospodarske namjene sadrži industrijske objekte, skladišta, servise, zanatsku proizvodnju, odnosno objekte čiste industrije i druge proizvodnje te skladišta i servise koji svojim postojanjem i radom ne otežavaju i ugrožavaju život u naselju. d) Ostale osnovne namjene prostora: športsko-rekreacijska namjena, javne zelene površine, površine posebne namjene, površine infrastrukturnih sustava, groblja i slično, koje se pojavljuju unutar građevinskog područja potrebno je odrediti u prostoru naselja u onoj mjeri koja je primjerena i potrebna normalnom razvoju, oblikovanju i funkcijama naselja. 6. Uvjeti (funkcionalni, prostorni, ekološki) utvrđivanja prometnih i drugih infrastrukturnih sustava u prostoru 6.1. Prometni sustavi 6.1.1. U PPŽ se na razini plansko-usmjeravajućeg značenja utvrđuje osnovni položaj prometnih sustava u prostoru Županije u odnosu na prometnu ulogu, razmještaj naselja, vrijednosti i zaštitu prostora za: - glavne cestovne prometne pravce, - cestovne granične prijelaze, - željezničke prometne pravce, - zračnu luku, - riječni promet - poštanski promet, - telekomunikacije. Osnove cestovnog i željezničkog prometnog sustava označene su u kartografskom prikazu 1. "Korištenje i namjena prostora", a osnove razmještaja poštanskog i telekomunikacijskog sustava u kartografskom prikazu 2. "Infrastrukturni sustavi i mreže". 6.1.2. Glavne cestovne prometne pravce cestovne mreže u Županiji čine: - Planirana podravska brza cesta u smjeru istok-zapad Varaždin-Koprivnica-Našice-Osijek (državna cesta D 2), - Planirana brza cesta u smjeru sjever-jug Virovitica-Daruvar-Okučani (državna cesta D 5), - Planirana brza cesta Virovitica-Bjelovar-Zagreb, - obilaznice gradova i naselja kao korekcije postojećih državnih ili županijskih cesta, - državne i županijske ceste. 6.1.3. Podravska brza cesta hrvatsko-slovenska granica - Varaždin - Koprivnica - Osijek: - na razini plansko-usmjeravajućeg značenja definiran je poželjan koridor i načelna dispozicija raskrižja. U cilju provedbe potrebno je: - usvojiti optimalan koridor, - izraditi potrebnu dokumentaciju uvažavajući temeljna planska usmjerenja o položaju koridora. 6.1.4. Brza cesta Virovitica – Bjelovar - Zagreb: - načelno je utvrđen poželjan koridor u cilju osiguranja prostora za planiranu infrastrukturnu namjenu, - u narednom razdoblju potrebno je usvojiti opredjeljenje o opravdanosti gradnje i detaljnije razraditi trasu. 6.1.5. Postojeće državne, županijske i lokalne ceste razvrstane su u PPŽ na temelju Zakona o javnim cestama, Odluke o mjerilima za razvrstavanje javnih cesta, te Strategije razvitka cestovne mreže Slavonije i Baranje. U odnosu na predloženu cestovnu mrežu moguće su promjene u funkcionalnom smislu (promjena kategorije), na temelju Odluke nadležnog ministarstva, a bez posebnih izmjena i dopuna PPŽ: - rekonstrukcija dionice ispravkom ili ublažavanjem loših tehničkih elemenata ceste ne smatra se promjenom trase, - moguća je promjena razvrstavanja sukladno funkcionalnim potrebama (na razini planski-usmjeravajućeg određenja u PPŽ su definirane poželjne promjene u razvrstavanju). Rekonstrukcija dionice korigiranjem prometno-tehničkih elemenata postojeće trase ne smatra se promjenom trase. 6.1.6. Cestovni granični prijelazi: - međunarodni granični prijelaz I kategorije Terezino Polja-Barcs - stalni granični prijelaz za pogranični promet Sopje-Rertalu - postojeći granični prijelazi mogu se razvijati prema procijenjenim potrebama bez posebnih prostornih ograničenja, - u ovisnosti o odabiru trase Podravske brze ceste moguća je izgradnja novih međunarodnih cestovnih graničnih prijelaza. - Cestovni granični prijelazi mogu se rekonstruirati i graditi u skladu s njihovom kategorijom bez posebnih prostornih ograničenja. 6.1.7. Do izrade detaljnije dokumentacije potrebno je u PPUO/G osigurati prostorne rezervate za prolaz planiranih cestovnih prometnih pravaca prema trasama utvrđenim u PPŽ u širini određenoj za zaštitni pojas javne ceste, propisanoj Zakonom o javnim cestama, osim unutar građevinskog područja naselja gdje se detaljnije trase i širine prostornih rezervata mogu utvrditi na temelju razrade u PPUO/G. Moguća su manja odstupanja od predloženih plansko-usmjeravajućih koridora brzih cesta tokom detaljnije razrade u okviru PPUO/G, studija i sl. Pri tome se točke prijelaza između jedinica lokalne samouprave moraju zadržati, ili se mogu promijeniti uz suglasnost svih jedinica lokalne samouprave koje međusobno graniče u predloženoj točki prijelaza iz PPŽ. Uz koridore javnih kategoriziranih cesta, unutar, kao i izvan građevinskih područja moguće je graditi sadržaje za pružanje usluga sudionicima u prometu (benzinske postaje). Gradnja navedenih sadržaja mora biti u skladu sa Zakonom o javnim cestama, Zakonom o sigurnosti prometa na cestama, te ni u kom slučaju ne smije ugroziti postojeći nivo prometne usluge. 6.1.8. Željeznički prometni pravci utvrđeni u PPŽ zadržavaju svoj postojeći položaj u prostoru, a koridore je potrebno štititi u skladu s odredbama Zakona o sigurnosti u željezničkom prometu. 6.1.9. Željeznička pruga II reda od Pčelića (veza posavski i podravski prometni koridor) preko Daruvara i Pakraca do Banove Jaruge: - na razini plansko-usmjeravajućeg značenja rezerviran je koridor koji je potrebno razraditi detaljnijom dokumentacijom uvažavajući opredjeljenje da se što manje zauzima novi prostor, te da se zadrži na trasi postojeće pruge, - širina koridora do detaljne razrade određuje se prema propisima o zaštitnom pojasu željezničke pruge. Na postojećim trasama željezničkih pruga mogu se vršiti rekonstrukcije dionica u svrhu poboljšanja prometno-tehničkih elemenata, što se ne smatra promjenom trase. Naznačeni koridor u istraživanju planirane željezničke pruge Virovitica-Terezino Polje potrebno je rezervirati u prostoru tek nakon izrade studije opravdanosti. 6.1.10. Postojeća poljoprivredna uzletišta uzletišta “Korija” i “Lukač” moguće je rekonstruirati u športsku zračnu luku s travnatom uzletno sletnom stazom i mogućnošću prihvata manjih putničkih zrakoplova (do 5,700 kg). Za izgradnju športskog aerodroma, rezervira se odgovarajuća površina na lokaciji Banov Brod (općina Pitomača). 6.1.11. Za potrebe rekonstrukcije ili izgradnje planirane kategorije riječnog puta na rijeci Dravi moguće su korekcije postojećeg korita koje se moraju planirati za maksimalnu zaštitu okolnog krajolika. Pristanište Kapinci, koje se nalazi u okviru evidentiranog zaštićenog krajolika mora se razvijati i oblikovati tako da što manje naruši okolni krajolik. 6.1.12. Razvoj poštanskog prometa i telekomunikacija u dijelu koji se odnosi na izgradnju poslovnih građevina usmjeren je na građevinska područja naselja, te se PPUO/G i detaljnim planovima uređenja moraju osigurati prostorne pretpostavke za nesmetan razvoj. Za stupove globalne mobilne telekomunikacijske mreže (GSM) mogu se osigurati parcele i izvan građevinskih područja naselja u skladu s racionalnim korištenjem i zaštitom prostora. Za razvoj i izgradnju telekomunikacijskih vodova i mreža u PPŽ predviđa se osiguranje novih koridora za izgradnju kapitalnih vodova, a za proširenje kapaciteta prvenstveno je potrebno koristiti postojeće infrastrukturne koridore, te težiti njihovom objedinjavanju u cilju zaštite i očuvanja prostora i sprječavanja nepotrebnog zauzimanja novih površina. 6.2. Energetski sustav 6.2.1. Sustav opskrbe električnom energijom na razini PPŽ obuhvaća proizvodnju električne energije, te prijenosna i transformacijska postrojenja od 110 kV i više. 6.2.1.1. Za kapitalna proizvodna postrojenja HE Barcs i nizvodnu HE D. Miholjac potrebno je predvidjeti prostor radi izgradnje akumulacija. 6.2.1.2. U PPŽ se ne sprječava mogućnost izgradnje malih hidroenergetskih objekata (male hidrocentrale) ali njihove potencijalne lokacije nisu određene. Ukoliko se iskaže interes za takvu izgradnju, potrebno je provesti odgovarajuće postupke, zadovoljiti kriterije zaštite prostora i okoliša, te ekonomske isplativosti i ugraditi lokaciju u PPUO/G. 6.2.1.3. Od planiranih građevina za prijenos električne energije na 110 kV naponskoj razini predviđeni su, osim koridora postojećih dalekovoda i koridori za planirane DV 120+110 kV HE Novo Virje-TS Virovitica i DV 2x110 kV TS Virovitica-HE Barcs, DV 110 kV Slatina-D.Miholjac te priključak nove TS Vereš, a na 400 kV koridor planiranog DV 2x400(220) Žerjavinec-Ernestinovo (dionica: Koprivnica-Krndija). Od planiranih transformatorskih postrojenja treba osigurati prostor za novu ZS 110/10(20) kV Vereš. Od planiranih značajnijih građevina za distribuciju električne energije (35 kV) predviđeni su, osim koridora postojećih dalekovoda i koridori za planirane DV 35 kV: TS 110/35/10 kV Virovitica-TS 35/10 Rušani; TS 35/10 Rušani-TS 35/10 kV Suhopolje; TS 110/35/10 kV Slatina-TS 35/10 kV Čađavica; TS 35/10 Čađavica-TS 110/35/10 kV Slatina. Od planiranih transformatorskih postrojenja predviđene su TS 35/10 kV kod Rušana, Čađavice i Mikleuša. 6.2.1.4. Unapređenje i razvoj ostalih kapaciteta za prijenos i distribuciju električne energije predviđa se u okviru postojećih koridora i prostora (uz minimalno potrebna proširenja) radi zaštite i racionalnog korištenja prostora. Pri određivanju trasa dalekovoda za prijenos i značajnih distribucijskih dalekovoda nastojati obići postojeća i planirana građevinska područja, šume i šumska zemljišta, te voditi računa o bonitetu poljoprivrednih zemljišta radi smanjenja utjecaja na poljoprivrednu proizvodnju. Dalekovodi moraju u potpunosti zaobići evidentirana područja kulturno-povijesne i prirodne baštine. Za planirane distribucijske dalekovode i trafostanice vrijede isti uvjeti zaštite prostora i okoliša samo ne podliježu navedenim zakonskim propisima i postupku usvajanja trase/lokacije, te je i kod njih moguće odstupanje od predloženih u ovom Planu. 6.2.2. Plinoopskrba 6.2.2.1. Plinofikacija naselja na području općina i gradova razvijat će se na temelju osnovnih postavki u PPŽ i Studiji opskrbe zemnim plinom Virovitičko-podravske županije, a razrađivat će se PPUO/G, te odgovarajućom dokumentacijom. 6.2.2.2. Osnove razvitka plinoopskrbne mreže Županije naznačene su u kartografskom prikazu br. 2. "Infrastrukturni sustavi". 6.2.2.3. Dovršenje sustava magistralnih plinovoda planirano je izvedbom plinovoda "Čačinci-Slatina" trasom koja je definirana Strategijom i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske. 6.2.2.4. Za magistralne plinovode obvezna je izrada Studije o utjecaju na okoliš. 6.2.2.5. Prilikom određivanja trase magistralnog plinovoda nužno je što manje prolaziti područjima pod šumom. 6.2.2.6. Koridor magistralnog cjevovoda je širine 60 m (30 m lijevo i desno od osi cjevovoda). 6.2.2.7. Unutar koridora od 60 m zabranjena je bilo kakova izgradnja bez suglasnosti vlasnika cjevovoda. 6.2.2.8. Naftovodi i plinovodi međunarodnog i magistralnog karaktera moraju biti udaljeni od drugih objekata kod paralelnog vođenja najmanje: - 5 m od ruba cestovnog pojasa županijskih i lokalnih cesta, - 10 m od ruba cestovnog pojasa državnih cesta, - 20 m od ruba cestovnog pojasa autoputa i željeznica, - 10 m od nožice nasipa reguliranog vodotoka i kanala. 6.2.2.9. Prilikom projektiranja i izvođenja treba primjenjivati odredbe Pravilnika o tehničkim uvjetima i normativima za siguran transport tekućih i plinovitih ugljikovodika magistralnim naftovodima i plinovodima te naftovodima i plinovodima za međunarodni transport (Sl. list, br. 26/85. i NN, br. 53/91.). 6.2.2.10. Distribucijska mreža Županije je srednjetlačna, određena na tlak P = 1-4 bar. 6.2.2.11. Plinoopskrbni sustav Županije podijeljen je na distribucijska područja locirana na postojećim mjerno-redukcijskim stanicama. 6.2.2.12. Ekološki i funkcionalni aspekti te prostorni standardi koridora jedinstveni su na području cijele Županije tj. vrijede u svakom distribucijskom području. 6.2.2.13. Plinofikacija naselja na području općina i gradova razvijat će se na temelju osnovnih postavki u PPŽ i Studiji opskrbe prirodnim plinom Županije virovitičko-podravske, a razrađivat će se PPUO/G, te odgovarajućom stručnom dokumentacijom. Vodovi distribucijske mreže križaju se i paralelno vode uz ostale infrastrukturne vodove i objekte prema uvjetima lokalnih distributera. 6.3. Vodnogospodarski sustav 6.3.1. Vodnogospodarska osnova osnovni je dokument uređivanja vodnog gospodarstva i stoga ju je nužno što hitnije redefinirati i usvojiti. 6.3.2. Građevine za korištenje voda: - izgradnja i proširenje vodoopskrbnog sustava u PPŽ je u osnovi utvrđena na temelju Vodoopskrbnog plana Županije, - u cilju osiguranja rezervi pitke vode za vodoopskrbu stanovništva i osiguranje funkcije vodoopskrbnog sustava Županije uz postojeća vodocrpilišta i izvorišta: planiraju se i nova koja se povezuje u vodoopskrbni sustav Županije, - mrežu cjevovoda vodoopskrbnog sustava u pravilu je potrebno polagati u postojeće infrastrukturne koridore uvažavajući načela racionalnog korištenja prostora, - trase vodova i lokacije građevina vodoopskrbnog sustava ucrtane u grafičkom dijelu Plana usmjeravajućeg su značenja i dozvoljene su odgovarajuće prostorne prilagodbe koje ne odstupaju od koncepcije rješenja. - sustav postojećih i planiranih vodosprema načelno je označen u kartografskom prikazu 2. "Infrastrukturni sustavi i mreže", 6.3.2.1. Zaštitne i regulacijske građevine Za zaštitu od štetnog djelovanja voda na vodotocima koji imaju potrebu dozvoljeni su redulgacijski zahvati i korekcije korita pod uvjetima definiranim ovim Planom i posebnim uvjetima. Na rijeci Dravi predviđa se izgradnja vodnih stepenica čiju izvedbu treba koordinirati i prilagoditi zahtjevima zaštite okoliša. Njihovom izgradnjom obodni nasipi će presjeći i pregraditi postojeća ušća pritoka pa je dozvoljena dislokacija ušća, spajanje i formiranje novih tokova (npr.: uvođenje Ođenice u projektirani drenažni kanal ili izmještanje utoka Županijskog kanala). Za navedene zahvate nužna je izrada odgovarajuće dokumentacije. Zahvate treba provoditi uz maksimalno uvažavanje prirodnih i krajobraznih obilježja. 6.3.2.2. Poplave od pritoka rijeke Drave na području Županije trebaju se riješiti kompleksnim zahvatima na slivu, prije svega radovima na zaštiti od štetnog djelovanja erozijskih procesa i bujica, radovima na regulaciji vodotoka i uređenjem glavnog odvodnika - rijeke Drave. 6.3.2.4. Na područjima djelovanja erozijskih procesa i bujica trebaju se provoditi aktivnosti za sprječavanje i sanaciju tih procesa. Pri tome između ostalog treba: - načiniti katastar i utvrditi granice područja djelovanja erozijskih procesa i bujica, - u zajednici sa šumarstvom i poljodjelstvom provoditi aktivnosti na sanaciji i sprječavanju tih procesa, - nastaviti započete ili izvoditi nove biološke radove (pošumljivanje, resekcijsku sječu, melioracije pašnjaka i suvrata ...), - nastaviti s izgradnjom retencija i akumulacija, što Županija treba poticati. 6.3.2.5. Radi očuvanja i održavanja zaštitnih hidromelioracijskih i drugih vodnogospodarskih objekata i održavanja vodnog režima nije dozvoljeno: - obavljati radnje kojima se može ugroziti stabilnost nasipa i drugih vodnogospodarskih objekata, - u inundacijskom području i na udaljenosti manjoj od 10 m od nožice nasipa orati zemlju, saditi i sjeći drveće i grmlje, - u inundacijskom području i na udaljenosti manjoj od 20 m od nožice nasipa podizati zgrade, ograde i druge građevine osim zaštitnih vodnih građevina, - obavljati ostale aktivnosti iz članka 106. Zakona o vodama te ostalih članaka koji određuju režim korištenja prostora vodnih građevina. Na kartografskom prikazu ucrtane su akumulacije, retencije i brdske akumulacije čiji je položaj usmjeravajući. Za svaku od planiranih nužno je izraditi potrebnu dokumentaciju te u dogovoru sa sadašnjim korisnicima prostora pronaći pravo rješenje. Brdske akumulacije i retencije trebaju imati prednost u odnosu na ostalu namjenu izuzev šumskih površina i visoko vrijednih poljoprivrednih površina, gdje se treba pronaći rješenje komparirajući koristi i nedostatke svake od namjena. Pri rješavanju melioracijske problematike potrebno je sagledati sve utjecaje koji su u svom djelovanju ovisni jedni o drugima, a krajnji im je cilj povećanje ili smanjenje produktivnosti tla. Nakon provedenih radova na zaštiti od stranih voda ili istovremeno s njima potrebno je prići uređenju primarnih i glavnih recipijenata, a zatim i sustava detaljne odvodnje. 6.3.2.5. Za sve zahvate nužno je izraditi odgovarajuću dokumentaciju. 6.3.2.6. Komasacija kao mjera poboljšanja tla preporučljiva je na svim prostorima gdje nije provedena, bilo da se radi o suhoj komasaciji ili sveobuhvatnoj. 6.3.2.7. Sve vodnogospodarske građevine i zahvate treba graditi i provoditi uz maksimalno uvažavanje prirodnih i krajobraznih obilježja. 6.3.3. Korištenje voda 6.3.3.1. Rješenje vodoopskrbe Virovitičko-podravske županije treba temeljiti na uspostavi cjelovitog sustava koji će distribucijom vode sa sigurnih izvorišta osigurati potrebne količine kvalitetne vode za sadašnje i buduće potrebe. Također treba razvijati sustav vodoopskrbe koji će povećati strategijsku i pogonsku sigurnost vodoopskrbe. Vodonosnike i izvorišta vode treba zaštititi od mogućih zagađivanja. Stoga je oko svih utvrđenih izvorišta vode (postojećih i planiranih) nužno postojanje zona sanitarne zaštite. Za izvorišta kod kojih zone još nisu utvrđene treba ih što prije utvrditi temeljem elaborata i istraživanja. 6.3.3.2. Formiranje vodoopskrbnog sustava Županije treba prolaziti kroz dvije do tri faze. U prvoj fazi razvijali bi se lokalni ili grupni vodoopskrbni sustavi, a zatim bi, njihovim spajanjem došlo do formiranja većih sustava i na kraju regionalnog sustava. Os regionalnog sustava je na potezu Đurđevac-Pitomača-Virovitica-Slatina-Orahovica-Našice. 6.3.3.3. Mrežu cjevovoda vodoopskrbnog sustava u pravilu je potrebno polagati u postojeće ili nove infrastrukturne koridore uvažavajući načela racionalnog korištenja prostora. 6.3.3.4. Trase vodova i lokacije građevina vodoopskrbnog sustava ucrtane na kartografskom prikazu usmjeravajućeg su značenja i dozvoljene su odgovarajuće prostorne prilagodbe koje ne odstupaju od koncepcije rješenja. Također je usmjeravajućeg značenja definicija naselja na naselja s kratkoročno, srednjeročno te dugoročno planiranom vodoopskrbom pa su dozvoljena odstupanja sukladno gospodarskim mogućnostima naselja. 6.3.3.5. Naselja Županije uključivat će se na regionalni vodoopskrbni sustav prema tehničkim mogućnostima, a do tada, ukoliko postoje uvjeti mogu razvijati vlastite vodoopskrbne sustave no tako da se mogu bez značajnijih zahvata priključiti na regionalni vodovod. 6.3.3.6. Natapanje je potrebna mjera korekcije vodozračnog režima poljoprivrednih površina Županije. Stoga je nužno izradom odgovarajuće studijske i projektne dokumentacije utvrditi mogućnosti korištenja ove mjere, prostore obuhvata, izvorišta vode i sustave za natapanje. 6.3.4. Zaštita voda 6.3.4.1. Građevine za zaštitu voda: U svim naseljima na području Županije nužno je definirati i planirati sustav odvodnje. Stoga je prioritetan zadatak (na razini Županije) izraditi dokumentaciju kojom bi se odredio temeljni koncept odvodnje (naselja obuhvaćena pojedinim sustavom), utvrđivanjem koridora kolektora, lokacije uređaja za čišćenje te uvjete prihvata pročišćenih voda u odnosu na osobitosti recipijenta. 6.3.4.2. Realizaciju sustava odvodnje treba provoditi postupno, sukladno količini otpadnih voda, osobitostima recipijenata te gospodarskim mogućnostima gradnje i održavanja uređaja. 6.3.4.3. Industrijske i ostale građevine sa značajnijim zagađivanjem korištenih voda koje nisu obuhvaćene sustavima za odvodnju i pročišćavanje voda naselja moraju izgraditi vlastite sustave odvodnje i uređaje za pročišćavanje. 6.3.4.4. Za sve zagađene otpadne vode koje ne odgovaraju uvjetima za upuštanje u odvodni sustav prije priključka na odvodni sustav moraju se izgraditi uređaji za pročišćavanje. 7. Mjere očuvanja krajobraznih vrijednosti 7.1. Vodotoci s pripadajućim vegetacijskim pojasom i dolinom/kanjonom u kojoj se nalaze/kroz koji protječu, u krajobraznom vrednovanju smatraju se jednom prostornom i strukturnom cjelinom, te je u takvim prostorima potrebno namjeravane zahvate usklađivati i provoditi uvažavanjem krajobraznih vrijednosti i obilježja. 7.1.1. U prirodnim inundacijama nije dozvoljena izgradnja radi zaštite ljudi i imovine i zbog očuvanja cjelovitosti prirodnog vodnog krajolika. 7.1.2. Prije izvođenja hidrotehničkih radova i prenamjene zemljišta (isušivanje vlažnih livaca, pretvaranje u oranice) potrebno je provjeriti svrhovitost zahvata u odnosu na narušavanje ili umanjivanje krajobraznih vrijednosti i ekonomsku isplativost, a opravdane zahvate uz maksimalno očuvanje izvornih obilježja prostora. 7.1.3. Prirodne vodne krajolike i vodne ekosustave potrebno je sačuvati u najvećoj mogućoj mjeri kao izuzetno vrijedne i kao nositelje prepoznatljivosti i identiteta Županije. 7.2. Šume su (kao visoka vegetacija) od posebnog značaja i vrijednosti za krajolik, te ih je, u najvećoj mogućoj mjeri potrebno sačuvati kao jedan od najbitnijih i vizualno dominantnih dijelova krajobraza. 7.2.1. Brdske šume predstavljaju prirodni krajolik, pa se u cilju očuvanja izvorne slike krajobraza ne preporuča krčenje velikih šumskih površina. 7.2.2. Postojeće nizinske šume treba maksimalno zaštititi i očuvati. (Nije dozvoljena njihova prenamjena i krčenje). 7.2.3. Šumarke i živice u nizinskim (posebice uz vodotoke) i brežnim predjelima (voćarsko-vinogradarska područja) potrebno je sačuvati u najvećoj mogućoj mjeri kao nositelje bogatstva i raznolikosti kulturnog krajolika. 7.2.4. Poželjno je pošumljivati nekvalitetno poljoprivredno zemljište i područja unutar zaštitnih zona vodocrpilišta. 7.3. Sve nadzemne infrastrukturne koridore potrebno je racionalizirati i sektorski usuglašeno objedinjavati, a posebice prometne koridore koji za sobom nužno povlače izgradnju objekata odnosno širenje naselja. 7.4. Nove površinske kopove kamenoloma, šljunčara, pješčara i glinokopa potrebno je nastojati zadržati na postojećim lokacijama ili neposredno uz njih kako bi vizualnih "rana" u prostoru bilo što manje. Rudarski projekti moraju sadržavati i projekt sanacije kojim se definira daljnja namjena napuštenih eksploatacijskih polja (biološka rekultivacija ili prenamjena u svrhu rekreacije, ribolova i sl.). 7.5. Identitet ruralnog krajolika potrebno je očuvati na način da se zadrži prepoznatljiva slika sela i zaselaka koji se prepleću i stapaju s prirodnom pozadinom. 7.5.1. Izgradnja u ruralnim predjelima ne smije se vršiti na vizualno vrijednim, značajnim ili eksponiranim lokacijama i na kontaktu sa šumom i vodom. Nove intervencije u prostoru moraju biti odmjerene i ne smiju odudarati od ambijentalnih obilježja u kojima nastaju. U tom je smislu potrebno oblikovati naselja i građevine tako da se lokacijom i arhitekturom usklade s tradicionalnim graditeljstvom. 7.6. Katnost izgradnje u gradovima se utvrđuje maksimalno do P+4+K za višestambenu izgradnju, a za ostala naselja maksimalno do P+1+K kako bi se u pogledu visine objekata zadržala relativno očuvana slika naseljenih predjela Županije i postojeći sklad unutar naselja i u širem prostoru. 7.7. Potrebno je stimulirati ozelenjavanje gradskih i rubnih dijelova naselja i kapitalnih objekata infrastrukture. 7.8. U PPUO/G potrebno je uvažavati, vrednovati i sačuvati strukturne značajke prostora (unutrašnja raščlanjenost, raznolikost, komplementarnost, fizionomija, identitet, ambijentalne značajke, tradicijski čimbenici) na način da se za svaku konkretnu općinu/grad primjene oni modeli prostornih struktura koji neće naručiti, već naglasiti temeljne vrijednosti i osobitosti područja. Planovima nižeg reda moraju se definirati zone za izgradnju vikend objekata i ograničiti daljnje nekontrolirano širenje vikend izgradnje. 8. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti, posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina 8.1. Park prirode Papuk prirodna je baština od državnog značaja za koju se utvrđuje obveza izrade prostornog plana područja posebnih obilježja (PPPPO). Granice područja parka prirode određene su Zakonom o proglašenju parka prirode “Papuk” (N.N. br. 45/99). 8.1.1. Prostornim planom potrebno je točno definirati prostor obuhvata, zaštitu, korištenje i uređenje prostora u nekoliko zona sa stupnjevanim zaštitnim režimima: - izdvojena uža područja pod strožom zaštitom, - prijelazna područja u kojima su dopustive aktivnosti u funkciji unapređenja i zaštite, - područja u kojima su dozvoljene i poželjne aktivnosti u funkciji razvoja i stvaranja materijalnih preduvjeta za još kvalitetniju zaštitu najvrednijih područja. 8.1.2. Mjere zaštite svrhovito je pobliže uskladiti s programima gospodarenja šumama, je se planirani park prirode nalazi u pretežito šumskom području. 8.1.3. Uz naglašenu pažnju prema prirodnim vrijednostima posebnu pažnju treba pridati graditeljskom nasljeđu, tradicijskim oblicima gospodarstva i zaštiti ruralnog krajolika. 8.1.4. Nužno je što hitnije poduzeti odgovarajuće mjere vezane uz sprječavanje pogoršanja stanja okoliša na postojećim kritičnim lokalitetima i sanirati napuštena nalazišta mineralnih sirovina. Na manje ugroženim lokalitetima potrebno je pratiti utjecaj na okoliš, a za nova eksploatacijska polja mineralnih sirovina obvezna je provedba procjene utjecaja na okoliš (sukladno Uredbi o procjeni utjecaja na okoliš - NN 34/97.) i dozvola Državne uprave za zaštitu prirodne i kulturne baštine. 8.1.5. Za zaštićenu park šumu Jankovac koja se nalazi unutar planiranog parka prirode treba propisati mjere zaštite i njome i nadalje gospodariti prema pravilima šumarske struke i propisanim mjerama zaštite. Godine 1974. tadašnji Republički zavod za zaštitu prirode donio je konkretne smjernice za gospodarenje i očuvanje područja park šume. Kako je od utvrđivanja smjernica proteklo 24 godine, potrebno je u okviru izrade Prostornog plana Parka prirode Papuk izvršiti njihovo preispitivanje i sukladno sadašnjem sustavu zaštite prirode utvrditi mjere zaštite, osobito vodeći računa da se eventualnim daljnjim razvitkom turističko-ugostiteljsko-rekreacijskih sadržaja ne smiju ugroziti obilježja zbog kojih je područje proglašeno park-šumom (potrebno je odrediti ograničenja i mogućnosti turističkog razvitka). 8.1.6. Prilikom određivanja granica i provođenja ostalih aktivnosti na zaštiti tog područja, potrebno je djelovati koordinirano sa susjednim županijama. 8.1.7. Za zaštićene spomenike prirode: geološki Rupnica – prizmatsko lučenje potrebno je propisati mjere zaštite. 8.2. U PPŽ se cijeni potrebnim pristupiti izradi PPPPO za područje rijeke Drave. 8.2.1. U PPPPO za područje rijeke Drave potrebno je utvrditi i zasebne mjere zaštite i korištenja prostora za planirani posebni rezervat i to zoološki (ornitološki) na jezeru Grudnjak. Zaštitne mjere u pogledu korištenja prostora i odnosa prema rijetkoj fauni u posebnim rezervatima mogu znatnije restriktivno utjecati na lovno-gospodarske osnove, pa će biti potrebno izvršiti odgovarajuća usklađenja. Do donošenja konačnih odluka na državnoj i međudržavnoj razini o načinu korištenja rijeke Drave i izrade PPPPO, Županijskim planom utvrđuje se takav način korištenja ovog područja koji bi bio u skladu s njegovom eventualnom budućom zaštitom u kategoriji zaštićenog krajolika. To znači da unutar njega nisu dopuštene radnje koje mogu narušiti obilježja zbog kojih se područje proglašava zaštićenim krajolikom, pa se kao najvažnije utvrđuju slijedeće smjernice: - potrebno je očuvati nedirnutost riječnog toka, što posebno vrijedi za područje Drave uzvodno od Barcsa i nedirnutost ostataka starih tokova, rukavaca, bara, i sl., - poplavne šume trebaju biti uključene u zaštićeno područje kao zaštitne zone jer čine prirodno jedinstvo s tokom rijeke, - potrebno je očuvati vlažne livade i pašnjake kao važne dijelove zaštitne zone, zadržavanjem uobičajenog ritma aktivnosti na njima, - granica zaštićenog krajolika označena na kartografskom prikazu je orijentacijska, a konačnu granicu potrebno je utvrditi nakon provođenja postupka zaštite u suradnji s nadležnim državnim i županijskim tijelima. 8.3 Za područje Bilogore i Slatinsko-voćinskog pobrđa propisuje se obveza izrade PPPPO, ali samo za pojedine dijelove. 8.3.1. U cilju zaštite i racionalnog korištenja ovog područja utvrđuju se slijedeće smjernice: - Šumarcima obrasli obronci trebaju ostali bioekološka uporišta prostora. Površine pod šumom trebalo bi i proširivati, - Reprezentativne površine hrastovih i bukovih šuma potrebno je očuvati, a posebnu pažnju zaslužuju sastojine lipa u gospodarskoj jedinici "Virovitička Bilogora", - Treba izbjegavati raspršenu izgradnju po istaknutim reljefnim uzvisinama, obrisima, uzvišenjima i po vrhovima obronaka, jer bi ona narušila prirodnu krajobraznu sliku, - Nekontrolirano korištenje tih prostora (rekreacija, razgledavanje, košnja i sl.) može imati negativne učinke na konkretan objekt prirode, pa mjere zaštite treba propisati na osnovi ocjene pojedinačnog lokaliteta. - Potrebno je prostorno ograničiti i planovima nižeg reda precizno utvrditi područja na kojima je moguća izgradnja objekata povremenog stanovanja, - Cijelo područje potrebno je dodatno istražiti vezano uz prirodne i krajobrazne vrijednosti, kako bi se na razini Županije mogla donijeti odluka o eventualnoj zaštiti određenih područja. 8.3.2. Mjere zaštite za dijelove ovih područja planirane za zaštitu u kategoriji zaštićenog krajolika potrebno je uskladiti s programima gospodarenja šumama. 8.3.3. Prilikom određivanja granica i provođenja ostalih aktivnosti na ovom području, potrebno je djelovati koordinirano sa susjednim županijama. 8.4. Planirane predjele posebnih rezervata šumske vegetacije na području Bilogore potrebno je uz suradnju šumarske struke detaljnije definirati u PPUO/G. 8.4.1. Ukoliko se ocijeni svrhovitim provesti postupak zaštite preporuča se da šumama u tim predjelima upravljaju i gospodare "Hrvatske šume" kako bi se na polazištima struke planiralo i provodilo korištenje i zaštita šuma (sječa, održavanje neizmijenjene šumske zajednice, zabrana unošenja alohtonih vrsta i dr. šumsko-uzgojni zahvati). 8.5. U PPŽ su načelno planirane lokacije za zaštitu prema Zakonu o zaštiti prirode. U PPUO/G potrebno je usvojiti konačnu ocjenu o razini zaštite za te objekte prirode, njihove dijelove, a također i za područja definirana kao osobito vrijedan krajobraz. a) u kategoriji posebni rezervat – “Mrtvi dol” – rezervat šumske vegetacije b) u kategoriji park šume: Plandište, kod sela Kozice (grad Slatina); stara hrastova šumica “Turski grad”, (zapadno od ceste Slatina – D.Miholjac); šumsko područje Đedovica c) u kategoriji zaštićenog krajolika: močvarno područje uz Dravu, potočna dolina “Rakitovac”; dolina potoka Ćeralinica i nastavno Vojlovica rijeke; krajolik zaštićenog pojasa grada Virovitice na obroncima Bilogore; područje oko manastira sv.Nikole i Ružice grada (grad Orahovica) d) u kategoriji spomenik prirode “Rustine” – geomorfološki spomenik; šumsko područje Gudnoga u blizini Voćina e) u kategoriji spomenika parkovne arhitekture: arboretum “Lisičine”; Park u Špišić Bukovici; skupina stabala kod Turanovca (općina Lukač); Park i pojedinačna stabla u Orahovici; lokalitet “Merkur” (u blizini Orahovice) 8.6. Rješenjima o zaštiti zaštićeni su: a) u kategoriji posebni rezervat: Sekulinačke planine – rezervat šumske vegetacije, 1966, 11 ha, na Papuku (reg.br. 405), b) u kategoriji park šuma: Jankovac, 1955, 640 ha (reg.br. 61), c) u kategoriji spomenik prirode: Rupnica – geološki - prizmatsko lučenje, 1948, 0,50 ha (reg.br. 60), d) u kategoriji spomenik parkovne arhitekture: 1. Park u Virovitici, 1967, 4,79 ha (reg.br. 403), 2. Park u Suhopolju, 1958, 8,0 ha (reg.br. 29), 3. Park u Slatini, 1968, 2,50 ha (reg.br. 570), 4. Park u Voćinu, 1965, 6,06 ha (reg.br. 229), 5. Skupina stabala u Noskovačkoj Dubravi, 1967. (reb.gr. 583), 6. pojedinačno stablo Mamutovac u Slatini (reg.br. 406) 8.7. U svrhu očuvanja i obnove zaštićenih spomenika parkovne arhitekture preporuča se razriješiti vlasničko-korisničke odnose, te osigurati stručne kadrove za održavanje, obnovu i revitalizaciju objekata. 8.8. Zaštićene biljne i životinjske vrste, kao i vrste kojima opada brojnost i prijeti odumiranje treba štititi: - unutar zaštićenih predjela, - inventarizacijom takovih vrsta u PPUO/G i propisivanjem mjera zaštite na lokalnoj razini. 8.9. Očuvanje, obnovu, revitalizaciju i afirmaciju kulturno-povijesnog naslijeđa treba definirati u PPUO/G, a razraditi u slijedećoj dokumentaciji prostora: - za dijelove naselja registrirane (zaštićene) kao povijesne urbanističke cjeline (Virovitica) obvezna je izrada urbanističkog plana uređenja na temelju prethodno izrađene konzervatorske dokumentacije, - za evidentirane i planirane seoske cjeline obvezna je, nakon provođenja postupka zaštite, izrada konzervatorske dokumentacije uz preporuku da se PPUO/G za te dijelove naselja propiše izrada detaljnih planova uređenja, - za ostalu zaštićenu i značajniju evidentiranu graditeljsku baštinu obvezna je izrada konzervatorske dokumentacije i u slučaju kad za šire područje postoji detaljni plan uređenja, - za šire područje oko Ružice grada, koje uključuje i srednjovjekovni grad povrh Ružice grada, kompleks manastira Sv. Nikole i srednjovjekovnu kapelicu Sv. Lovre, potrebno je na detaljnijoj razini utvrditi mjere za njihovo racionalno korištenje i zaštitu. 8.10. Pri očuvanju, obnovi, revitalizaciji i afirmaciji kulturno-povijesnog naslijeđa potrebno je: - Reafirmirati povijesnu/tradicijsku matricu naselja korigirajući pri tome smjerove daljnjeg nekontroliranog linearnog rasta većeg broja seoskih naselja koja se protežu i međusobno spajaju uzduž jačih prometnica, - Programe obnove graditeljske baštine potrebno je povezati s potencijalnim investitorima uklapajući postojeći spomenički fond u turističku ponudu Županije, - Provesti daljnja istraživanja s ciljem utvrđivanja vrijednosti i mogućih načina izgradnje unutar tradicijskih cjelina, - Arheološke lokalitete u postupku registracije utvrditi na katastarskim podlogama, zbog efikasnijeg provođenja mjera zaštite. 8.11. Prilikom izrade PPUO/G obavezno je izraditi konzervatorsku podlogu koja sadrži opće i posebe uvjete zaštite i očuvanja kulturnih dobara u podrčju obuhvata plana. 9. Postupanje s otpadom 9.1. Za područje cijele Županije potrebno je što prije usvojiti opredjeljenje o temeljnom principu gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom. Osnovni uvjet za usvajanje opredjeljenja mora biti količina i sastav proizvedenog otpada koje treba utvrditi na temelju što točnijih podataka. Zbrinjavanje otpada s područja Županije vršit će se ovisno o vrsti otpada. 9.2. U PPŽ se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada). Centar za obradu i odlaganje otpada mora nuditi kompletno zbrinjavanje što podrazumijeva postojanje sortirnice, kompostane, termičke obrade i odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada. 9.3. Zbrinjavanje opasnog i posebnog otpada organizirat će se na jedinstvenom i cjelovitom funkcionalnom sustavu Republike Hrvatske. 9.4. Skladištenje otpada (privremeno odlaganje) moguće je organizirati na više lokacija u Županiji koristeći prostore postojećih odlagališta uz prethodno propisano uređenje. U okviru privremenog odlaganja moguće je organizirati sortiranje i druge djelatnosti (smanjivanje količine i volumena i sl.) ukoliko su one dopustive s obzirom na okolni prostor, a isplativije ih je organizirati na tim lokacijama nego u centru za obradu i odlaganje otpada. U suglasju s postavkama Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske, na prostoru Županije utvrđuju se lokacije za prikupljanje otpada u zoni Virovitice, Slatine, Orahovice, Voćina i Pitomače. Lokacije prikupljališta se moraju utvrditi naknadno temeljem detaljnije razrade ove problematike kao i detaljnije analize prostornih mogućnosti i ograničenja. 9.5. Prikupljanje i skladištenje posebnog i opasnog otpada, sukladno odredbama Zakona o otpadu, Strategiji i Programu prostornog uređenja RH i Uredbe o određivanju građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku, u PPŽ se treba organizirati po mogućnosti u okviru lokacije budućeg centra za obradu i odlaganje otpada. Ovo skladište za posebni i opasni otpad treba ustrojiti, ako je to moguće uz središnju deponiju komunalnog otpada. 9.6. Kod utvrđivanja lokacija prikupljališta, skladišta za posebni i opasni otpad treba pronaći takove prostore koji ispunjavaju sve uvjete trajnog neugrožavanja, a time i zaštite okoliša. 9.7. Do trenutka uređenja lokacije budućeg centra za obradu i odlaganje otpada opasni otpad se mora prikupljati, privremeno skladištiti i zbrinjavati na mjestima njegovog nastajanja uz provedbu zakonom propisanih mjera zaštite. 9.8. Zbrinjavanje komunalnog i neopasnog tehnološkog otpada treba organizirati u potpunosti na prostoru Županije. Pri zbrinjavanju otpada nužno je: - što je moguće više izbjegavati nastajanje otpada, - koristiti vrijedna svojstva otpada i sekundarne sirovine, - sigurno odlagati otpad koji se ne može koristiti. 9.9. Broj divljih odlagališta treba se u prvoj fazi razvoja sustava zbrinjavanja svesti na jednu lokaciju u općini/gradu, a u drugoj fazi samo na odlagališta kod Virovitice, Slatine, Orahovice, Pitomače i Voćina. Konačna i krajnja faza podrazumijeva postojanje samo jedne lokacije za zbrinjavanje u okviru koje bi se nalazio centar za odlaganje i obradu otpada. 9.10. Centar za zbrinjavanje i obradu otpada treba omogućiti kompletno zbrinjavanje otpada što podrazumijeva postojanje sortirnice, kompostane, termičke obrade i odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada. 9.11. Odlagališta otpada ne mogu biti u: § zaštićenim dijelovima prirpde § slivnim područjima postojećih i planiranih akumulacija § zaštićenim područjima I, II i III A zone vodocrpilišta § zaštićenim područjima III B zone, osim iznimno uz posebne uvijete (vodopravne, sanitarne, uvjete zaštite okoliša i druge) § izvorištima vode § zemljištima iz točke 1.9. ovih odredaba za provođenje § šumskom prostoru čl. 48 i 52 Zakona o šumama (NN 52/90, 61/91, 76/93) 9.12. Izbor lokacija i tehnologija za trajno odlaganje otpada treba biti u funkciji zaštite i racionalnog korištenja prostora. Svaka od lokacija postojećih kontroliranih odlagališta može se pod određenim uvjetima upotrijebiti za skladištenje otpada (privremeno odlaganje). 9.13. Postojeća nekontrolirana ili djelomično kontrolirana odlagališta, a osobito divlja odlagališta (smetlišta) moraju se sanirati u roku utvrđenom propisima (01. 01. 2002.godine). 9.14. U PPŽ se utvrđuju slijedeće potencijalne lokacije za zbrinjavanje otpada: Virovitica, Slatina, Orahovica, Pitomača i Voćin. 10. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš 10.1. Izvješće o stanju okoliša i Program zaštite okoliša 10.1.1. Izvješće o stanju okoliša Virovitičko-podravske županije, uz zakonom propisani sadržaj, s većim naglaskom treba obraditi područje vodonosnika, vodotoke, šume, tlo i krajolik kao osobito vrijedne resurse Županije, za koje je PPŽ dao osnovna usmjerenja u pogledu zaštite resursa. U PPUO/G se moraju detaljnije inventarizirati osnovni elementi okoliša, analizirati i vrednovati postojeće stanje s obzirom na klasifikaciju, kvalitetu i kvantitetu poremećaja, na osnovi čega će se propisati mjere zaštite okoliša. 10.1.2. Programom zaštite okoliša potrebno je za područje Županije detaljnije i konkretnije utvrditi uvjete, smjernice i mjere zaštite okoliša za osobito vrijedne resurse: vode (pitka voda i odvodnja), šume, tlo i krajolik. 10.1.3. Posebno se sugerira općinama i gradovima da iskoriste zakonsku mogućnost izrade programa zaštite okoliša za pojedina uža područja (s obzirom na resurse, značajke i posebnosti dotične sredine). 10.2. Vode 10.2.1. Detaljnijim hidrogeološkim analizama nužno je na razini Županije definirati značajne vodonosnike pitke vode. Na razini Županije, jedinica lokalne samouprave i pojedinačnih subjekata koji se nalaze na vodonosniku, potrebno je riješiti zaštitu ležišta podzemne pitke vode izgradnjom sustava za odvodnju, zabranom odlaganja otpada i sprečavanjem prekomjerne upotrebe zaštitnih sredstava u poljoprivredi. 10.2.2. Kako se vodonosnici dugoročno i strateški gledano smatraju područjem potencijalnih rezervi podzemnih voda, nove namjene i sadržaje na tom području potrebno je utvrđivati uz posebnu pozornost i uz mjere zaštite okoliša. 10.2.3. Radi zaštite voda od zagađivanja i sprječavanja mogućeg djelovanja vanjskih faktora koji bi mogli utjecati na promjenu fizičkih, kemijskih i bakterioloških osobina, oko odabranog izvorišta potrebno je formirati zaštitne sanitarne zone u suglasju s važećim propisima za što je potrebno načiniti odgovarajuće elaborate i istraživanja. 10.2.4. Cijeli se vodonosnik, dugoročno i strateški gledano, smatra područjem potencijalnih rezervi podzemnih voda za širu regiju, pa je nove namjene i sadržaje na tom području potrebno uvoditi s posebnom pozornošću i uz mjere zaštite okoliša. 10.2.5. Potrebno je što prije uvesti kontrolu nad upotrebom količine i vrste zaštitnih sredstava u poljoprivredi na području vodonosnika, kako bi se prišlo smanjivanju količine štetnih tvari (prije svega nitrata) u podzemnoj pitkoj vodi. 10.2.6. Opasne i štetne tvari zabranjeno je ispuštati ili unositi u vodu ili odlagati na području gdje postoji mogućnost zagađivanja voda. 10.2.7. U svrhu zaštite vodnih ekosustava (vodni krajolik - širi vegetacijski pojas uz rijeke i potoke, koji uključuje prirodni inundacijski pojas) posebno je potrebno preispitati svaki namjeravani zahvat odnosno prenamjenu zemljišta unutar inundacijskog pojasa. Ne preporučuje se pretvaranje vlažnih livada u njive i oranice i izvođenje novih regulacija. 10.2.8. Ne dozvoljava se izgradnja u potencijalno poplavnim područjima kako ne bi dolazilo do ugrožavanja ljudi i imovine. 10.2.9. Zbog očuvanja prirodne ravnoteže vodnih ekosustava na područjima na kojima se planira izgradnja retencija poželjno je preispitati mogućnost izgradnje istih u smislu kišnih preljeva. 10.2.10. Potrebno je načiniti katastar svih značajnijih zagađivača vodotoka. Niti jedna nova namjena u prostoru ne smije utjecati na postojeće stanje kvalitete voda na vodotocima I kategorije (brdski vodotoci) ili smanjiti kvalitetu voda na ostalim vodotocima. 10.2.11. U PPUO/G potrebno je riješiti odvodnju naselja koja se nalaze na zaštitnim zonama vodocrpilišta i na području cijelog vodonosnika. Potrebno je riješiti odvodnju i zbrinjavanje otpadnih voda gospodarskih subjekata unutar i izvan građevinskog područja, a posebice farmi na području vodonosnika. 10.2.12. Otpadne vode obvezno treba prije upuštanja u recipijente tretirati preko pročistača otpadnih voda. Za naselja odnosno objekte koji nemaju izgrađen sustav odvodnje, do njegove izgradnje dozvoljava se izgradnja trodjelnih nepropusnih septičkih jama i to samo u individualnoj izgradnji. 10.2.13. Industrija koja producira zagađene otpadne vode dužna ih je pročišćavati. Pročišćavanje predtretmanom moguće je za industriju lociranu u mjestima koja će u skoroj budućnosti dobiti centralni uređaj za čišćenje. Ostali koji nemaju tu mogućnost moraju izgraditi uređaje za potpuno čišćenje. 10.2.14. U slivu akumulacija, retencija i ribnjaka nije dozvoljena izgradnja građevina koje bi svojim zagađenjima mogle negativno djelovati na kvalitetu voda. 10.2.15. U PPUO/G je potrebno obuhvatiti sve divlje deponije ili privremene lokacije - prikupljališta, te način njihovog daljnjeg korištenja, sanacije, zatvaranja i sl. 10.2.16. Do izrade i donošenja PPPPO za rijeku Dravu, unutar granica obuhvata plana predviđenih u PPŽ, od novih namjena dozvoljava se planiranje i korištenje prostora isključivo u svrhu rekreacije. Buduće aktivnosti na tom području potrebno je provoditi u skladu s UNESCO-vim programom zaštite i proglašenja biosfernog rezervata dunavskog slivnog područja. 10.3. Šume 10.3.1. Šume i šumska zemljišta mogu mijenjati namjenu samo prema odredbama Zakona o šumama. U cilju zadržavanja površina pod šumom, u gospodarskim jedinicama potrebno je spriječiti širenje poljoprivrednih i drugih površina na štetu nizinskih šuma. U opravdanom slučaju (gradnja infrastrukture i sl.) kada je potrebno iskrčiti nizinsku šumu, bilo bi svrhovito osigurati zamjensku površinu i pošumiti je. 10.3.2. U svrhu očuvanja i unapređenja šumskog fonda u privatnim šumama poželjno je korištenje postojećih osnova gospodarenja državnim šumama za okolne privatne šume. 10.3.3. U PPUO/G preporuča se propisivanje konkretnijih mjera, u smislu zabrane krčenja i zadržavanja šumaraka i živica koji se sporadično prepleću s površinama druge namjene. 10.3.4. Poželjno je pošumljivati, odnosno izvršiti prenamjenu zemljišta u šumska na slijedećim površinama: najuže zaštitne vodocrpilišne zone (I i II), područje budućeg vodocrpilišta, područja uz koridore brzih cesta, nekvalitetno poljoprivredno zemljište niske bonitetne klase, predjeli uz vodotoke i sl. 10.4. Tlo 10.4.1. Poljoprivredno zemljište kao izuzetno vrijedan resurs Virovitičko-podravske županije mora se koristiti racionalno i ekonomično. 10.4.2. Nije dozvoljena prenamjena najvrijednijeg (obradivog) poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredno zemljište iz bilo kojeg razloga (građevinski zahvati i sl.), a zapuštene poljoprivredne površine potrebno je privesti poljoprivrednoj namjeni ili ih treba pošumiti. 10.4.3. Na prostorima gdje komasacija nije provedena ili je provedena davno, komasacija ili rekomasacija, kao mjera poboljšanja uvjeta korištenja tla treba se provesti pa makar samo u formi "suhe komasacije". 10.4.4. Prilikom definiranja trasa za infrastrukturne zahvate u prostoru, poljoprivredno tlo se mora maksimalno štititi. Pri tome se mora uvažavati buduća potreba poljoprivrednih tala za natapanjem pa infrastrukturni zahvati koji bi mogli ograničiti uporabu racionalnih sustava za natapanje moraju uskladiti svoju trasu s natapnim sustavima. 10.4.5. Neobrađene površine u dolini Vojlovice i Voćinke kao i na drugim mjestima treba urediti izvođenjem melioracijskih zahvata, zaštitom od štetnog djelovanja voda i drugim mjerama poboljšanja. 10.4.6. Ugrožene poljoprivredne površine, a osobito visoko vrijedno poljoprivredno zemljište treba zaštititi od poplavnih i drugih suvišnih voda i bujica, a trend smanjenja poljoprivrednih površina uzrokovan širenjem naselja, izgradnjom prometnica i ostale infrastrukture mora se zaustaviti. 10.4.7. Postojeća neuređena odlagališta i divlja smetlišta nužno je sanirati, a nova izgrađivati tako da je zaštićeno i tlo. 10.5. Zrak 10.5.1. Kao prioritetne mjere za sprječavanje i smanjivanje onečišćavanja zraka utvrđuju se: - Moguće izvore onečišćavanja zraka treba ispravno locirati u prostoru u odnosu na stambene i slične zone uzimajući osobito u obzir smjer i intenzitet dominantnih vjetrova te udaljenost od naseljenih područja, - Potrebno je izvršiti istraživanja o osobinama, smjeru i intenzitetu vjetrova na području Županije, - U postojećim neodgovarajuće lociranim industrijskim zonama treba izbjegavati sadržaje koji onečišćuju zrak, a ako to nije moguće onda poduzimati zaštitne mjere ugradnjom uređaja za pročišćavanje zraka, - Oko postojećih i planiranih izvora onečišćavanja zraka potrebno je podizati odnosno planirati podizanje nasada zaštitnog zelenila, - Potrebno je intenzivno nastaviti aktivnosti vezane uz izgradnju brze ceste - nove trase Podravske magistrale i obilaznica Virovitice, Slatine i Čačinaca, te aktivnosti vezane uz rješavanje deponiranja krutog otpada, - Potrebno je nastaviti aktivnosti vezane uz plinofikaciju, - Potrebno je sanirati postojeća neuređena odlagališta otpada u Virovitici, te kod Slatine, Orahovice i Voćina, - Potrebno je na županijskoj i lokalnim razinama uspostaviti sustav praćenja kakvoće zraka (katastar emisija u okoliš), s obzirom na utvrđene djelatnosti koje onečišćuju zrak u zonama stanovanja i industrijskim područjima. - Jedinice lokalne samouprave moraju osnovati područne mreže za praćenje kakvoće zraka i donijeti program mjerenja kakvoće zraka - Potrebno je intenzivirati aktivnosti vezane uz rješavanje (saniranje) negativnog utjecaja postojećih izvora onečišćavanja zraka na okoliš, te prirodnu i graditeljsku baštinu (osobito kad su u pitanju stočne farme). 10.6. Zaštita od buke 10.6.1. Objekte i postrojenja koja mogu biti izvor prekomjerne buke potrebno je locirati na odgovarajuće udaljenosti od naselja, većih prometnica, stambenih i rekreacijskih zona. 10.6.2. Predviđene razine buke u urbanim područjima potrebno je, u suglasju sa zakonskim propisima, utvrditi u planovima nižeg reda. 10.6.3. Potrebno je intenzivirati aktivnosti vezane uz rješavanje (saniranje) negativnog utjecaja postojećih izvora buke i vibracija na okoliš, te prirodnu i graditeljsku baštinu (osobito kad su u pitanju kamenolomi). 10.7. Krajolik 10.7.1. Mjere zaštite krajobraznih vrijednosti obrađene su i nabrojane u točki 7. ovih Odredbi za provođenje. 10.8. Biljne i životinjske vrste 10.8.1. Prilikom izrade PPOU/G potrebno je utvrditi da li na području obuhvata plana žive ili rastu zaštićene biljne i životinjske vrste, te vrste čija brojnost opada, staništa nestaju ili im prijeti izumiranje, te za iste propisati mjere zaštite. 10.9. Oblikovanje naselja i kulturne vrijednosti 10.9.1. Za buduće oblikovanje naselja potrebno je planiranje nove izgradnje uravnotežiti s postojećom izgradnjom zadržavajući i njegujući izvorna obilježja naselja i šireg područja. 10.9.2. Mjere zaštite kulturno-povijesnih cjelina obrađene su i nabrojane u točki 8. ovih Odredbi za provođenje. 10.10. Zaštićeni dijelovi prirode 10.10.1. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti obrađene su i nabrojane u točki 8. ovih Odredbi za provođenje 10.11. Postupanje s otpadom 10.11.1. Mjere postupanja s otpadom obrađene su i nabrojane u točki 9. ovih Odredbi za provođenje. 10.12. Procjena utjecaja na okoliš 10.12.1. U PPŽ se osim zahvata utvrđenih Popisom zahvata i Uredbom o procjeni utjecaja na okoliš ne utvrđuju drugi zahvati za koje je potrebno provesti PUO. 10.12.2. Tijelo državne uprave nadležno za poslove zaštite okoliša će, s obzirom na vrstu zahvata i namjenu građevine, procijeniti potrebu provođenja PUO za zahvate koji nisu određeni posebnim popisom Uredbe, a planiraju se provoditi unutar: a) zaštićenih dijelova prirode i dijelova predviđenih za zaštitu: - zaštićena park šuma Jankovac, zaštićeni krajolici, spomenici prirode i spomenici parkovne arhitekture, - proglašeni park prirode Papuk, posebni rezervati, park šume, zaštićeni krajolici i spomenici prirode, b) osobito vrijednih predjela - prirodnog krajobraza: - posebno osjetljive i ugrožene cjeline, prirodni predjeli ili objekti (šumska područja, vodotoci, izvori, specifični biotopi, rijetki ili stari primjerci ili skupine stabala i sl.), - predjeli ili objekti koji u sebi sadrže značajke identiteta dotične sredine (ruralni krajolik, ambijentalne cjeline, tradicionalna izgradnja, specifičan način obrade tla i druga obilježja), c) predjela od značajne kulturno-povijesne vrijednosti: - za naselja ili dijelove naselja zaštićene kao gradske, gradsko-seoske ili seoske cjeline, - za arheološka područja. 10.12.3. U PPUO/G potrebno je detaljnije inventarizirati, analizirati i vrednovati prostor kako bi se pobliže odredili uvjeti i mjere zaštite okoliša na temelju kojih će se u provođenju postupka tijela državne uprave utvrditi potreba provođenja PUO. 10.13. Ekonomski poticaji 10.13.1. Uz zakonom propisane moguće i poželjne ekonomske poticaje u cilju unapređenja zaštite okoliša preporuča se na razini Županije razraditi posebni program poticajnih i ograničavajućih mjera koje će doprinijeti unapređenju zaštite okoliša (uvažavajući namjenu i zaštitu prostora utvrđenu u PPŽ i drugim prostornim planovima). 10.14. Suglasnost na mjere zaštite okoliša 10.14.1. PPŽ-om se određuje da Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša izda suglasnost na mjere zaštite okoliša za PPUO/G koji se nalaze na vodozaštitnom području i na području parka prirode Papuk. 11. Mjere provedbe 11.1. Obveza izrade dokumenata prostornog uređenja 11.1.1. Odredbe za primjenu važećih prostornih planova Važeći prostorni planovi mogu se primjenjivati u svim dijelovima koji nisu u suprotnosti s Prostornim planom Županije, zakonskim propisima i planovima šireg obuhvata. Do donošenja prostornih planova uređenja općina i gradova potrebno je koristiti prostorne planove bivših općina osobito u dijelovima koji se odnose na odredbe za provođenje, namjenu površina i granice građevinskih područja. Prilikom korištenja svih vrsta važećih prostornih planova izrađenih prije 1990. godine potrebno je imati u vidu da su temeljeni na prijašnjem geopolitičkom položaju i društvenom sustavu te da su u određenim dijelovima potpuno neaktualni (položaj u Državi, gospodarske pretpostavke, vlasnički odnosi, demografska kretanja i prognoze, itd.). 11.1.2. Na temelju Zakona o prostornom uređenju, Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske i planskih usmjerenja i određenja u PPŽ utvrđuje se potreba izrade slijedećih prostornih planova: a1) Prema Zakonu o prostornom uređenju, na području Virovitičko-podravske županije obvezna je izrada: Prostornog plana područja posebnih obilježja za Park prirode Papuk (PPPPO). Zakonom o proglašenju parka prirode “Papuk” (N.N. br. 45/99) utvrđene su granice obuhvata u ukupnoj površini od 336 km2 kako slijedi: Granica Parka prirode “Papuk” polazi od početne točke iznad Kutjeva na nadmorskoj visini od 300 m na cesti Kutjevo-Orahovica. Odavde granica ide južnim padinama Papuka preko kota 267 (crkva u Venju), 318 (crkva u Podgorju Požeškom), 276 (na cesti u Velikoj), 584 (Grad), 528 (prijevoj na cesti iznad Vrhovaca), 520 (Vranovo) i 556 (Sječanska kosa), odakle skreće prema sjeveru na kotu 507 (Ravna gora), zatim vododijelnicom na kote 615 (Sovjak, zapadno od Đedovice), 677, 614 (Gradina), 549 (Obrov), te grebenom u pravcu crkve u Voćinu u dužini 2600 m, odakle ide dalje sjevernim padinama Papuka preko kota 333 (Daljinac), 327, 314 (Pavlovo brdo), 372 (Badnjevo brdo) i 244 (Točak), zatim okomito na jug u dužini 1 km, pa na istok, presijecajući cestu za Jankovački potok u pravcu kota 346 (Kik), 270, 273 (crkva G. Pištana) i 272, gdje granica skreće na jug do kote 780 (Petrov vrh), a zatim vododijelnicom na kote 601 (Dobra voda) i 326 (Veliko Osoje). S te kote spušta se granica najkraćim putem na cestu Kutjevo-Bektež, obuhvaća u luku vinograde iznad Kutjeva idući istočnim rubom građevinskog područja do početne točke na cesti Kutkevo-Orahovica. Granica parka prirode ucrtana je na topografskoj karti 1:100.000, koja se čuva u Državnoj upravi za zaštitu prirode i okoliša. a2) Područje evidentiranog i planiranog zaštićenog krajolika duž cijelog toka rijeke Drave kroz Županiju, Prostornim planom područja posebnih obilježja osobito je važno riješiti pitanje usklađivanja gospodarskih interesa i interesa vezanih uz zaštitu i racionalno korištenje prirodnih vrijednosti. b) Zakon o prostornom uređenju obvezuje i izradu: Prostornih planova uređenja općina i gradova te Generalni urbanistički plan uređenja Virovitice i Urbanističke planove uređenja Slatine i Orahovice. Prostorne planove uređenja općina i gradova potrebno je izraditi za ukupno 3 grada (Virovitica, Slatina, Orahovica) i 13 općina (Crnac, Čačinci, Čađavica, Gradina, Lukač, Mikleuš, Nova Bukovica, Pitomača, Sopje, Suhopolje, Špišić Bukovica, Voćin, Zdenci) na području Županije. Osim ovog, potrebno je izraditi Urbanističke planove uređenja za sva općinska središta te naselja Milanovac, Rezovac, Bušetina, Turanovac, Borova, Cabuna i Sladojevci. c) Osim planova čija je izrada obvezna prema Zakonu o prostornom uređenju, Prostornim planom Županije utvrđuje se i obveza izrade slijedećih planova: c) 1. detaljni planovi uređenja (DPU) za turističko-rekreacijska područja unutar Parka prirode Papuk te na Bilogori i uz rijeku Dravu. c) 2. za područja evidentiranih zaštićenih krajolika: - Dolina potoka Ćeralinica i Vojlovica rijeke, istočno od Sekulinaca, - Potočna dolina Rakitovac, južno od Orahovice, - Područje oko Ružice grada, južno od Orahovice, - Područje oko Manastira Sv. Nikolaja, južno od Orahovice, - arboretum "Lisičine", sjeverozapadno od Voćina, - Područje oko ribnjaka, jugozapadno od Virovitice, - Područje na Bilogori, južno od Virovitice, - Područje na Bilogori, jugoistočno od Virovitice. Sva navedena područja prikazana su na karti br. 3 "Uvjeti korištenja i zaštite prostora". Označene granice obuhvata su orijentacijske i potrebno ih je detaljnije utvrditi prilikom izrade prostornih planova uređenja općina i gradova, kroz Programe mjera za unapređenje stanja u prostoru ili u postupku prethodnih radova na izradi pojedinih vrsta planova. Obveza izrade DPU ne utvrđuje se u PPŽ već će se ona utvrditi prostornim planovima iz točke 11.1.2.c. i programima mjera za unapređenje stanja u prostoru. d) Svim planovima potrebno je osigurati uvjete za razvitak infrastrukture od važnosti za Državu i Županiju koja prolazi ili je planirana područjem općine ili grada (trase magistralnih i brzih cesta, koridori visokonaponskih dalekovoda od 35-400 kV, trase infrastrukturnih koridora u istraživanju itd.). U prostornim planovima uređenja općina, na čijem području će se eventualno graditi vodne stube, potrebno je posebnu pažnju posvetiti rješavanju konfliktnih situacija vezanih uz suprotstavljene interese budućeg gospodarskog korištenja i zaštite postojećih prirodnih vrijednosti. U Programima mjera za unapređenje stanja u prostoru pojedinih općina i gradova potrebno je utvrditi dinamiku izrade pojedinih vrsta planova. 11.1.3. Skupština Županije donijet će odluku o prestanku važenja dijela Prostornog plana područja bivše općine za teritorij općine/grada za koji je donesen PPUO/G na temelju obavijesti općine/grada o njenom donošenju. 11.1.4. Do donošenja novih propisa o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti potrebno je kod izrade planova nižeg reda primjenjivati Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora ("Narodne novine" br. 29/83., 36/85. i 42/86.), pri čemu se osobito treba koristiti kartografskim prikazom br. 3. "Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora-prirodna osnova". 11.2. Područja primjene posebnih razvojnih i drugih mjera 11.2.1. Područja od posebnog interesa za Državu su: Grad Virovitica i općine Pitomača, Špišić Bukovica, Lukač, Gradina, Sopje i Čađavica. Pogranična su naselja Križnica (Općina Pitomača), Okrugljača (Općina Špišić Bukovica), Zrinj Lukački, Terezino Polje, Katinka i Veliko Polje (Općina Lukač), Novi Gradac, Žlebina, Detkovac i Budakovac (Općina Gradina), Sopje i Sopjanska Greda (Općina Sopje) te Noskovačka Dubrava u Općini Čađavica. Za ovo područje predviđaju se poticajne mjere na razini nacionalnog programa obnove i razvoja uz razrađenu osnovnu plansku koncepciju razvitka na županijskoj i lokalnoj razini, a u cilju postupnog smanjivanja nesrazmjera i zaostajanja u odnosu na druga područja i daljnjeg ravnomjernijeg razvitka (revitalizacija naselja i gospodarstva, a osobito poljodjelstva), te stvaranje pretpostavki za standard življenja primjeren vremenu. 11.2.2. Zakonom o područjima posebne državne skrbi utvrđena su područja o kojima Republika Hrvatska posebno skrbi i poticajne mjere za njihovu obnovu i razvitak. Na području Virovitičko-podravske županije to su: 1. Općina Voćin, 2. naselja u općinama i gradovima: - Mikleuš - naselja: Balinci, Četekovac, - Orahovica - naselja: Krasković, Prekoračani, Slatinski Drenovac, - Slatina - naselja: Golenić, Ivanbrijeg, Lukavac, - Virovitica - naselje: Jasenaš. 11.2.3. Preostalo područje Županije obuhvaća: 1. gradove: Slatinu i Orahovicu, 2. općine: Suhopolje, Novu Bukovicu, Crnac, Čačince i Zdence. U ovim prostorima potrebna je: - revitalizacija naselja, gospodarstva i poljodjelstva na realnim osnovama, - provedba stimulativnih mjera (sufinanciranje, kreditiranje, porezne olakšice i slično) za ostanak stanovništva u područjima u kojima je moguće stvoriti realne perspektive za razvoj i u one djelatnosti koje će osigurati primjerene uvjete za život. 11.2.4. Mreža gradskih naselja s Viroviticom kao sjedištem Županije, te Slatinom, Orahovicom i Pitomačom, predstavljaju okosnicu policentrične razvojne strukture Županije. U PPŽ se daje mogućnost formiranja gradskih urbanih zona objedinjavanjem svih kontaktnih prostora u zajedničko građevinsko područje za razvoj naselja koja su se međusobno spojila (Viroviticu-Milanovac, i sl.). Potrebne su poticajne i razvojne mjere s državne razine prvenstveno za jačanje srednjih i manjih gradova kako bi dosegli onu razinu na kojoj postaju stvarna žarišta vlastitog razvitka i razvitka okolnog područja. 11.3. Područja i lokaliteti za istraživanje i praćenje pojava i procesa u prostoru 11.3.1. Zaštita vodonosnika kao najvažnijeg prirodnog resursa na području Županije zahtijeva primjenu slijedećih mjera: - osmišljavanje i usmjeravanje poljoprivredne proizvodnje na način primjeren zaštiti vodonosnika i tla (ograničena i kontrolirana upotreba zaštitnih sredstava), uz obavezno unapređenje stočarske i peradarske proizvodnje rješavanjem zbrinjavanja otpada i otpadnih voda na farmama, - sustavno rješavanje problema zbrinjavanja otpada i odvodnje otpadnih voda prioritetno za naselja i infrastrukturu koja se nalazi na vodonosniku, - praćenje kvalitete, stanja zaštite, potencijalnog ugrožavanja i onečišćenja. - za sve vodotoke, a osobito one u koje se ulijevaju otpadne ili druge zagađene vode potrebno je pratiti stanje, način korištenja te potencijalno ugrožavanje i onečišćenje. 11.3.2 Nalazišta geotermalne vode zahtijevaju primjenu slijedećih mjera: - nastaviti s aktivnostima na planu identifikacije vrste eksploatacije i njene ekonomske uporabivosti. Potrebna izrada Studije o utjecaju na okoliš. 11.3.3 Za značajne prirodne vrijednosti označene na karti br. 3. "Uvjeti korištenja i zaštite prostora" potrebno je pratiti stanje, način korištenja te potencijalno ugrožavanje i onečišćenje. 11.3.4 Eksploatacijska polja: planirana, postojeća, napuštena zahtijevaju primjenu slijedećih mjera: - pratiti korištenje postojećih i sanaciju napuštenih polja s ciljem pravodobnog interveniranja u slučaju narušavanja vrijednosti prostora. Za planirana polja obvezna je izrada Studije o utjecaju na okoliš za građevine s Popisa zahvata (NN br. 37/97.) kao i ostale građevine od županijskog značaja ako to nadležni županijski ured zahtijeva. 11.3.5 Poplavna područja zahtijevaju primjenu slijedećih mjera: - pratiti promjene s ciljem zaštite prostora u slučaju potencijalnog ugrožavanja ljudi i okoliša. 11.3.6 Demografska kretanja zahtijevaju primjenu slijedećih mjera: - pratiti trendove radi možebitne neravnoteže i predlaganja mjera za uspostavu ravnoteže. 11.3.7 Pogranična, rubna i manje razvijena područja zahtijevaju primjenu slijedećih mjera: - pratiti stanje, pojave i procese u cilju praćenja učinaka provedenih mjera. 11.3.8 Racionalno dimenzioniranje i korištenje građevinskih područja zahtijevaju primjenu slijedećih mjera: - pratiti korištenje i predlagati eventualne promjene. 11.3.9 Izgradnja kapitalne infrastrukture i objekata od važnosti za Državu i Županiju zahtijevaju primjenu slijedećih mjera: - pratiti realizaciju izgradnje radi ravnomjernijeg povezivanja i razvoja područja. 11.3.10 Županijska distribucijska plinska mreža zahtijevaju primjenu slijedećih mjera: - pratiti realizaciju izgradnje te intervenirati u slučajevima neargumentirane promjene pravaca napajanja lokalnih sustava. Svaku promjenu provjeriti računski i dokazati odsustvo negativnog utjecaja na ostatak sustava i sustav u cjelini. 11.3.11 Magistralni plinovod Čačinci-Slatina zahtijeva primjenu slijedećih mjera: - izraditi idejno rješenje trase te Studiju o utjecaju na okoliš. 11.3.12Sva izvorišta vode za koja još nisu utvrđene zone sanitarne zaštite zahtijevaju primjenu slijedećih mjera: - nužno je izraditi odgovarajuće elaborate temeljem kojih bi se zone definirale. 11.3.13 Poljoprivredne površine Županije zahtijevaju primjenu slijedećih mjera: - nužno je izradom odgovarajuće studijske i projektne dokumentacije utvrditi mogućnosti korištenja natapanja, prostore obuhvata, izvorišta vode i sustave natapanja. 11.3.14 Značajni vodonosnici pitke vode zahtijevaju primjenu slijedećih mjera: - detaljnijim hidrogeološkim analizama na razini Županije nužno ih je definirati. 11.3.15 Vodne stube na rijeci Dravi zahtijevaju primjenu slijedećih mjera: - potrebno je što je moguće prije dogovorom na međudržavnom nivou s NR Mađarskom razriješiti neizvjesnost izgradnje i ostale uvjete vezane za ove višenamjenske građevine (dinamika izgradnje, prioritet izgradnje) i uređenje vodotoka rijeke Drave. 11.3.16 Zaštita i očuvanje prirodnih i kulturno-povijesnih obilježja i vrijednosti zahtijevaju primjenu slijedećih mjera: - praćenje stanja, pojava i procesa radi pravodobnog interveniranja u slučaju narušavanja tih vrijednosti. 11.4.17. Izvješćima o stanju u prostoru obuhvatiti stanje i praćenje pojava, a programima mjera za unapređenje stanja u prostoru predlagati izradu stručnih i znanstvenih podloga te programa, studija, projekata i drugih elaboracija.
|
|||||||||||||||
