NOVI PREGLED PROPISA Ugovori Banke Biljno zdravstvo Zdravstveno osiguranje Državne potpore Državni službenici Elektronička isprava Elektronička trgovina Elektronički mediji Financijsko osiguranje Gradnja Hrana Informacijska sigurnost Investicijski fondovi Izmjera i katastar Kazneni postupak Kazneni zakon Kemikalije Kreditne unije Kvaliteta zdravstvene zaštite Lijekovi Nasljeđivanje Obavljanje djelatnosti Obiteljski zakon Obrazovanje odraslih Obrt Obvezni odnosi (ZOO) Obvezno zdravstveno osiguranje Opći upravni postupak Oružje Osiguranje Osiguranje u prometu Ovrha - Ovršni zakon Parnični postupak Primjeri ugovora Porez na dobit Porez na dohodak Porez na kavu Posredovanje u prometu nekretnina Poticanje ulaganja Predmeti opće uporabe Prekršajni zakon Prijevoz - linijski Prijevoz opasnih tvari Prostorno uređenje i gradnja Rad - Zakon o radu Računovodstvo Revizija Stranci Sudovi Šport Šume Tajnost podataka Trgovačka društva Udomiteljstvo Udžbenici za školu Ugostiteljska djelatnost Umirovljenički fond Usluge u turizmu Veterinarstvo Volonterstvo Zabrane u zakonima Zakon o leasingu Zaštita bilja Zakon o radu Zaštita na radu Zaštita okoliša Zaštita potrošača Zaštita prirode Zaštita pučanstva Zaštita životinja Javna nabava NOVI PREGLED PROPISA
|
Odredbe za provođenje prostornog plana Varaždinske županije 1. Uvjeti razgraničenja prostora prema obilježju, korištenju i namjeni 1.1. Prostornim planom Varaždinske županije (u daljnjem tekstu PPŽ) razrađuju se načela prostornog uređenja i utvrđuju ciljevi prostornog razvoja, te organizacija, zaštita, korištenje i namjena prostora Županije. 1.2. Razvoj u prostoru potrebno je provoditi na načelima racionalnog gospodarenja prostorom u cilju njegove zaštite i očuvanja. 1.3. Korištenje i namjena prostora uvjetovani su osnovnim obilježjima prostora i podjelom na izgrađena (i namijenjena gradnji), kultivirana i prirodna područja. Drugi dio 1.4. Izgrađena (i namijenjena gradnji) područja obuhvaćaju ona područja u Županiji na kojima su izvršeni ili se planiraju izvršiti zahvati u prostoru kojima se trajno mijenja stanje u prirodnom okruženju. 1.5. Aktivnosti kojima se mijenja stanje u prostoru (gradnja, eksploatacija, sanacija i drugo) izvode se: - u naseljima (izgrađeno područje naselja i područje planirano za razvoj naselja), - izvan naselja (izdvojene funkcije i infrastruktura). 1.6. U naselju, odnosno području planiranom za razvoj naselja koje se određuje prostornim planom uređenja općine/grada (u daljnjem tekstu: PPUO/G) sukladno zakonskim propisima, zadovoljavaju se funkcije stanovanja i svih drugih spojivih funkcija sukladnih važnosti i značenju naselja kao što su radne zone, trgovina, zdravstvo, prosvjeta, kultura, šport, uprava, servisi i slično. 1.7. Izvan naselja mogu se pod određenim uvjetima graditi: - građevine infrastrukture, - stambene i gospodarske građevine za vlastite potrebe i potrebe seoskog turizma ako su u funkciji poljoprivrednih djelatnosti, - građevine za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina, - zdravstvene i športsko-rekreacijske građevine, - građevine za potrebe obrane. 1.8. Kultivirani predjeli (ruralni, poljodjelski) su ona područja u kojima se ljudske aktivnosti odvijaju bez značajnijih i/ili trajnijih promjena stanja prirodnog okruženja kroz djelatnosti kao što su poljoprivreda, voćarstvo, vinogradarstvo i stočarstvo. SG 1.9. Prema osnovnim namjenama kultivirana područja u Županiji dijele se na: - mozaik manjih poljoprivrednih površina isprepletenih šumarcima i dijelovima naselja, - vrijednije poljoprivredno tlo i - ostala obradiva tla. 1.10. Prirodni predjeli su područja u kojima se ljudske aktivnosti odvijaju isključivo u funkciji zaštite i očuvanja relativno stabilnih ekosustava ili u funkciji ograničenog i kontroliranog gospodarskog iskorištavanja prirodnih resursa kao što je šumarstvo, vodno gospodarstvo, lovstvo, rekreacija i turizam. 1.11. Prema namjeni prirodna područja mogu biti: - šumske površine koje se po svojoj namjeni dijele na gospodarske, zaštitne i šume posebne namjene, - vodne površine koje se u pogledu namjene, korištenja i zaštite na području Županije dijele na tekućice i umjetna jezera (akumulacije i kanali). 1.12. U odnosu na osjetljivost prostora, njegovu podobnost i prihvatnost za određene aktivnosti glede prirodnih obilježja i sustava, planiraju se tri razine dopustivosti: a) I razina dopustivosti - odnosi se na dijelove prostora izvan naselja u kojima se ne može planirati nova gradnja: a1 - I i II zaštitna zona vodocrpilišta i izvorišta (osim priključne infrastrukture, ali uz izvođenje posebnih mjera zaštite), a2 - poljoprivredno zemljište u skladu s propisima o poljoprivrednom zemljištu ( u PPŽ-u načelno označeno kao "vrijedno poljoprivredno tlo"), a3 - prostore prirodnih inundacijskih područja, odnosno 20 m od nožice nasipa, a4 - zaštićeni dijelovi prirode: park šuma Trakošćan, zaštićeni krajolik Kalnik i spomenici parkovne arhitekture kao postojeća zaštićena područja utvrđena (prikazana) na kartografskom prikazu 3., ukoliko se propisanim mjerama zaštite ne dozvoljavaju izuzeci. Iznimno, može se planirati gradnja infrastrukture u područjima navedenim pod a3 i a4, ali uz izvođenje posebnih mjera zaštite i to samo u slučaju ako je zamjensko rješenje neopravdano skupo. b) II razina dopustivosti - područje ograničene gradnje i regulative, odnosi se na dijelove prostora u kojima se može planirati gradnja uvažavajući posebne zaštitne mjere i uvjete uređenja prostora: b1 - područje planiranog parka prirode Hrvatsko zagorje do izrade prostornog plana područja posebnih obilježja, b2 - III A i B zaštitna zona vodocrpilišta odnosno III zona izvorišta, b3 - poljoprivredno zemljište u skladu s propisima o poljoprivrednom zemljištu (u PPŽ-u načelno označeno kao "ostalo obradivo tlo"), b4 - predjeli planirani za stavljanje pod zaštitu prema Zakonu o zaštiti prirode i predjeli definirani u PPŽ-u kao osobito vrijedan krajobraz, b5 - pojas do 50 m od ruba šume. c) III razina dopustivosti - ostalo područje, odnosi se na one dijelove prostora u kojima je planirana gradnja bez posebnih ograničenja. 1.13. Način korištenja prostora za određenu namjenu utvrđuje se prema vrsti i opsegu propisane zaštite i očuvanja prostora: a) zaštita prirodnih predjela, odnosno prirodnih resursa: vode, šume, biljni i životinjski svijet, krajobraz, biološka raznolikost i dr. u cilju zadržavanja prevladavajuće biofizičke strukture i daljnjeg razvoja relativno stabilnih ekosustava, b) zaštita kultiviranih predjela u cilju racionalnog korištenja i zauzimanja prostora i očuvanja identiteta ruralnog krajolika, c) zaštita okoliša unutar izgrađenih (urbanih) područja u cilju zaštite zdravlja i unapređenja života ljudi (tlo, voda, zrak, buka, otpad i dr.). 1.14. Osnovna namjena, korištenje i zaštita prostora prikazani su u grafičkom dijelu PPŽ-a, a s obzirom na karakter plana i mjerilo (1:100.000) očitavaju se i tumače kao načelne planske kategorije usmjeravajućeg značenja. Detaljnije razgraničenje pojedinih namjena i kategorija, režima korištenja i uređenja određuje se PPUO/G-om. 2. Uvjeti određivanja prostora građevina od važnosti za Državu i Županiju 2.1. Uvjeti određivanja prostora za građevine od važnosti za Državu i Županiju se u PPŽ-u, s obzirom na značenje i ulogu Plana i mjerilo kartografskih prikaza, očitavaju i tumače kao plansko-usmjeravajući načelni uvjeti globalnog značenja. 2.2. Na temelju Strategije i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske te posebnih propisa određuju se građevine koje su od posebnog interesa za Državu i Županiju za koje se, do donošenja PPUO/G-a, izdavanje lokacijske dozvole može temeljiti na PPŽ-u uz uvjet da se prethodno izradi stručna podloga za izdavanje lokacijske dozvole: A. PROMETNE GRAĐEVINE A.1. Cestovne građevine s pripadajućim građevinama i uređajima - autocesta: Rijeka - Zagreb - Varaždin - Čakovec - Mađarska, - Podravska brza cesta: Slovenija - Varaždin - Koprivnica - Osijek, - Zagorska brza cesta: Varaždin - Ivanec - Krapina, - državne ceste, - međunarodni granični cestovni prijelaz I. kategorije Dubrava Križovljanska - Zavrč, - međunarodni granični cestovni prijelaz II. kategorije Zlogonje - Meje, - međunarodni granični cestovni prijelaz II. kategorije Otok Virje - Ormož, - međunarodni granični cestovni prijelaz I. kategorije na Podravskoj brzoj cesti uz granicu s Republikom Slovenijom. A.2. Željezničke građevine s pripadajućim građevinama - brza željeznička pruga Krapina - Lepoglava - Ivanec - Varaždin - Čakovec - Mađarska, - željeznička pruga I. reda Varaždin - Koprivnica, - željeznička pruga II. reda Varaždin - Zagreb. A.3. Zrakoplovne građevine - zračna luka kategorije 2C. B. ENERGETSKE GRAĐEVINE B.1. Elektroenergetske građevine - HE "Varaždin" instalirane snage 86MW, - HE "Čakovec" instalirane snage 75,9 MW, - male HE pod uvjetom da se sukladno točki 6.2.3. ovih Odredbi za provođenje provedu svi propisani postupci i mjere, - dalekovod Žerjavinec - Mađarska 2´400 kV, - dalekovodi i transformatorska postrojenja napona 110 kV. B.2. Građevine za transport plina - međunarodni plinovod ADRIA-LNG: dijelom uz koridor plinovoda Zagreb - Ludbreg, - magistralni plinovod Zabok - Ludbreg Æ 500 mm, - magistralni plinovod Ludbreg - Novigrad Æ 500 mm, - magistralni plinovod Ludbreg - Budrovac Æ 300 mm, - magistralni plinovod Ludbreg - Varaždin Æ 300 mm, - magistralni plinovod Varaždin - Čakovec, - magistralni plinovod Varaždin - Lepoglava. B.3. Građevine eksploatacije mineralnih sirovina - eksploatacija geotermalne vode u širem ludbreškom području (Lunjkovec), - eksploatacija mineralnih sirovina: eksploatacija kamena (Očura, Ljubešćica, Čanjevo, Vinica), eksploatacija šljunka (Motičnjak, Hrastovljan, Lešće), eksploatacija opekarske gline (Ludbreški Vinogradi, Cerje Tužno, Turčin) i eksploatacija pijeska (Jerovec), - druge vrste eksploatacija pod uvjetom da se mogu osnovati kao odobrena eksploatacijska polja (točka 3.3.2. ovih Provedbenih odredbi). C. VODNE GRAĐEVINE C.1. Zaštitne i regulacijske građevine - građevine za obranu od poplava na Dravi kao graničnom vodotoku, a prema Državnom planu obrane od poplava i to: nasipi Zamlaka-Hrženica, Šemovec, Varaždin, Svibovec, Virje Otok-Brezje, usporni nasipi kanala Plitvica, nasipi akumulacija i brana HE "Varaždin", "Čakovec" i "Dubrava" i nasipi dovodnog i odvodnog kanala HE "Varaždin", - kompleks građevina hidroenergetskog sustava na rijeci Dravi koji se smatraju velikim regulacijskim zahvatom (akumulacije, brane i kanali), - građevine na dijelovima slivnih područja Bednje, Plitvice, Lonje i drugim unutarnjim vodotocima (ovisno o površini sliva i zapremnini vodnog vala). C.2. Građevine za korištenje voda - vodoopskrbni sustav Županije planiran Vodoopskrbnim planom Županije s kapacitetom od 1300 l/s (sustav vodocrpilišta, izvorišta, crpnih stanica, vodosprema i važnijih vodoopskrbnih cjevovoda). C.3. Građevine za zaštitu voda - sustav i uređaji za pročišćavanje otpadnih voda grada Varaždina, te ostali sustavi i uređaji kapaciteta vaćeg od 25.000 ekvivalentnih stanovnika koji će se graditi nakon što se izradi cjelovit plan odvodnje otpadnih voda Županije (točka 6.3.3. ovih Odredbi za provođenje). D. ŠPORTSKE GRAĐEVINE - skijalište sa žičarom na Ivančici, - igralište za golf (točka 3.7.g ovih Odredbi za provođenje). 2.3. Građevine od važnosti za Državu i Županiju koje se grade ili rekonstruiraju unutar naselja (infrastruktura u naselju, proizvodne građevine, slobodna bescarinska zona i robno-transportno središte, športske, turističke i ugostiteljske građevine, te građevine unutar povijesne urbanističke cjeline grada Varaždina) planiraju se PPUO/G-om, te drugim dokumentima prostornog uređenja ukoliko se takvi dokumenti izrađuju. 3. Uvjeti smještaja gospodarskih sadržaja u prostoru 3.1. U okviru prostornog razmještaja gospodarskih sadržaja PPŽ utvrđuje osnovna usmjerenja za: - smještaj industrije, malog gospodarstva, poduzetništva i obrtništva, - rudarstvo i eksploataciju mineralnih sirovina, - poljodjelstvo, - šumarstvo, - turizam. 3.2. Industrijski sadržaji, zone malog gospodarstva i poduzetništva te obrtničke djelatnosti, smještavaju se u naselja, osim hidroenergetskih postrojenja, postrojenja za eksploataciju mineralnih sirovina i drugih postrojenja i djelatnosti, koja su vezana na iskorištenje prirodnih resursa. 3.2.1. Potrebno je prvenstveno težiti boljem iskorištenju i popunjavanju postojećih industrijskih i drugih zona namijenjenih ovim djelatnostima, s ciljem da se potpunije iskoristi prostor i infrastruktura u njima i spriječi neopravdano zauzimanje novih površina. 3.2.2. Poželjno je poticati disperziju djelatnosti u lokalne centre s ciljem aktiviranja neiskorištenih potencijala i jačanja policentrične strukture gradova i naselja. U tom cilju predlaže se poticati ubrzani razvoj gospodarstva u gradskim naseljima kako bi, ojačanjem njihovih funkcija u prostoru i stvaranjem pretpostavki za postupno poprimanje obilježja gradova srednje veličine (Ivanec, Ludbreg i Novi Marof), zauzeli svoje važno mjesto i ulogu žarišta i nositelja razvitka okolnog prostora u policentričnoj mreži gradova Županije. Potrebno je poticati razvoj malog i srednjeg gospodarstva, poduzetništva i obrtništva, posebice u općinskim središtima i naseljima s više od 1.000 stanovnika, s ciljem da ta naselja unapređuju svoja razvojna i urbana obilježja i ostvare svoje planirano mjesto i ulogu u mreži naselja i mreži žarišta i podžarišta razvitka u prostoru. 3.2.3. Planiranje novih radnih zona treba temeljiti na realnom programu i analizi isplativosti u odnosu na troškove pripreme, opremanja i uređenja zemljišta. 3.3. Rudarstvo i eksploatacija mineralnih sirovina vezana je na iskorištenje prirodnih resursa i te se djelatnosti smještavaju uz ležišta sirovina. 3.3.1. Postojeća eksploatacijska polja moguće je koristiti (proširivati) uz uvjete propisane zakonom, a dijelove i cjeline koji se napuštaju i zatvaraju potrebno je sanirati, revitalizirati ili prenamijeniti u skladu s izrađenom dokumentacijom na načelima zaštite okoliša. 3.3.2. Na području Županije moguće je formirati nova eksploatacijska polja (Čanjevo-Sudovec, Črljena zemlja-Breznički Hum, Podevčevo i druga, koja kao istražni prostori ispunjavaju propisane zahtjeve) pod uvjetom da se mogu osnovati kao odobrena eksploatacijska polja u skladu s propisima o rudarstvu, uvažavajući osnovne smjernice i preporuke iz PPŽ-a o zaštiti okoliša i očuvanja krajobraznih vrijednosti prostora. Na razini plansko-usmjeravajućih određenja predviđa se u širem području Ludbrega (Lunjkovcu) eksploatacijsko polje geotermalne vode a mogući su razni oblici korištenja resursa (energetske, gospodarske, rekreacijske svrhe), uz prethodnu procjenu isplativosti zahvata i utjecaj na okoliš, te detaljniju razradu načina korištenja prostora. 3.4. Izgradnja ribnjaka i pratećih građevina za uzgoj ribe moguća je isključivo na poljoprivrednom zemljištu katastarskih kultura močvara, trstik, napuštenim šljunčarama, koritima i rukavcima rijeka te na neplodnom tlu. Minimalna površina ribnjaka za uzgoj mlađi je 3 ha, za uzgoj konzumne ribe je 5 ha, a ista se može koristiti isključivo za uzgoj ribe. Maksimalni iskop za ribnjak je na dubinu do 2,5 m. Udaljenost ribnjaka od susjednih parcela mora biti takva da ne utječe na vodni režim susjednog obradivog zemljišta, a ovisno o strukturi tla. U brdskim predjelima, na protočnim vodama ili uz njih, moguća je izgradnja ribnjaka i pratećih građevina i na manjim površinama od navedenih u stavku 2. ove točke, pod uvjetom da je njihova isplativost dokazana odgovarajućim programom o namjeravanim ulaganjima. Materijal koji nastaje prilikom iskopa ribnjaka potrebno je, u pravilu, deponirati uz lokaciju ribnjaka, odnosno iskoristiti za uređenje okolnog prostora, kako bi se po prestanku njegovog korištenja iskopani materijal iskoristio za sanaciju iskopa. Gradovi/općine će svojim planovima detaljnije propisati način postupanja s iskopanim materijalom prilikom formiranja ribnjaka. 3.5. Razvoj poljoprivrede treba temeljiti na tržišnim načelima i obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, uključujući i farmerski tip gospodarstva. 3.5.1. Prvenstveno je potrebno zaustaviti svako daljnje usitnjavanje i stimulirati povećavanje zemljišnog posjeda, a poželjno je pristupiti novom utvrđivanju vrijednosti (razreda) tla i djelotvornijoj zaštiti kvalitetnog plodnog zemljišta. 3.5.2. Uvažavajući činjenicu da je značajan dio poljoprivrednog tla u Županiji smješten na vodonosniku podzemne pitke vode, potrebno je mijenjati strukturu i uvoditi specijalizaciju poljoprivredne proizvodnje s orijentacijom na smanjenje i prestanak uporabe sredstava koja doprinose povećanju koncentracije štetnih tvari u tlu i vodi. 3.5.3. Izvan naselja može se planirati izgradnja stambenih i gospodarskih građevina za vlastite potrebe i potrebe seoskog turizma, sve u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti, na temelju kriterija PPUO/G-a, uvažavajući težnju prema okrupnjavanju zemljišta u cilju zaštite prostora i sprječavanja neprimjerene izgradnje izvan naselja, te smjernica i preporuka ovih Odredbi za provođenje. 3.5.4. Izvan naselja, u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti, moguća je izgradnja: - montažnih i montažno-demontažnih građevina, - polumontažnih građevina i - čvrstih građevina. 3.5.5. Dopustivu izgradnju građevina izvan naselja u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti, moguće je planirati: - na posjedu primjerene veličine, a - za stočarsku i peradarsku proizvodnju iznad minimalnog broja uvjetnih grla. U slučaju da nije ispunjen uvjet o primjerenoj veličini posjeda ili minimalnom broju uvjetnih grla, izgradnju izvan naselja u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti moguće je dozvoliti na temelju programa o namjeravanim ulaganjima kojim se dokazuje opravdanost izgradnje. Prilikom izgradnje potrebno je ispuniti sve propisane uvjete zaštite okoliša i očuvanja krajobraza. 3.5.6. Preporuke za primjerenu veličinu posjeda na kojem se planira izgradnja građevina izvan naselja u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti, ovisno o vrsti i intenzitetu poljoprivredne djelatnosti, su: - građevina/građevine za intenzivnu ratarsku djelatnost na posjedu minimalne veličine od 15 ha, - građevina/građevine za uzgoj voća ili voća i povrća na posjedu minimalne veličine od 5 ha, - građevina/građevine za uzgoj povrća na posjedu minimalne veličine od 3 ha, - građevina/građevine za uzgoj vinove loze na posjedu minimalne veličine od 4 ha, - građevina/građevine za uzgoj cvijeća na posjedu minimalne veličine od 1 ha. 3.5.7. Preporuke za minimalni broj uvjetnih grla temeljem kojeg se može planirati izgradnja građevina (farme) za uzgoj stoke i peradi iznosi 10 uvjetnih grla. Uvjetnim grlom podrazumijeva se grlo težine 500 kg i obilježava koeficijentom 1. Sve vrste stoke i peradi svode se na uvjetna grla primjenom slijedećih koeficijenata: Vrsta stoke: Koeficijent Broj grla - krava, steona junica 1,00 10 - bik 1,50 7 - vol 1,20 8 - junad 1-2 god. 0,70 14 - junad 6-12 mjeseci 0,50 20 - telad 0,25 40 - krmača + prasad 0,055 118 - tovne svinje do 6 mjeseci 0,25 40 - mlade svinje 2-6 mjeseci 0,13 77 - teški konji 1,20 8 - srednje teški konji 1,00 10 - laki konji 0,80 13 - ždrebad 0,75 13 - ovce, ovnovi, koze i jarci 0,10 100 - janjad i jarad 0,05 200 - tovna perad 0,00055 18.000 - konzumne nesilice 0,002 5.000 - rasplodne nesilice 0,0033 3.000 - za druge životinjske vrste (krznaši, kunići i sl.) minimalni broj uvjetnih grla utvrđuje se Programom o namjeravanim ulaganjima iz točke 3.5.8. 3.5.8. Programom o namjeravanim ulaganjima temeljem kojeg se može planirati izgradnja potrebno je minimalno prikazati: - površinu poljoprivrednog zemljišta predviđenu za korištenje, - vrstu/vrste poljoprivredne proizvodnje koja će se organizirati na zemljištu, - broj i okvirnu veličinu potrebne građevine/građevina s predviđenim razmještajem, ovisno o vrsti i količini namjeravane poljoprivredne proizvodnje i obrade, - pristup na javne ceste, - potrebu za prometnom i komunalnom infrastrukturom, - moguću turističku ponudu seljačkog domaćinstva (seoski turizam), ako se predviđa, - mjere zaštite okoliša, - ekonomsku opravdanost ulaganja. 3.5.9. Građevine (farme) za intenzivnu stočarsku i peradarsku proizvodnju mogu se planirati na odgovarajućoj udaljenosti od ruba područja predviđenog za razvoj naselja kako bi se spriječili možebitni negativni utjecaji. Minimalne udaljenosti utvrđuju se u PPUO/G-u, a mogu biti veće ili manje od navedenih (što zahtjeva obrazloženje u planu), ali se preporučuje da ne budu manje od: Broj uvjetnih grla Min. udaljenost (m) 10 - 15 100 16 - 100 150 101 - 300 300 301 - 800 i više 500 Gospodarske građevine za obavljanje intenzivne ratarske djelatnosti planiraju se na udaljenosti od najmanje 100 m od naselja. Minimalne udaljenosti gospodarskih zgrada namijenjenih intenzivnoj poljoprivrednoj djelatnosti od javnih cesta iznose: 100 m od državnih, 50 m od županijskih i 30 m od lokalnih cesta. 3.5.10. Poljoprivredna proizvodnja i uzgoj stoke u seoskom domaćinstvu za individualne potrebe te izgradnja na površinama manjim od preporučenih za voćnjake, vinograde, povrtnjake, cvijetnjake i slično, može se planirati unutar naselja u skladu s odredbama PPUO/G-a. 3.6. Šumarstvo kao gospodarska djelatnost u prostoru Županije ima posebno značenje radi očuvanja i pojačane zaštite šumskog fonda. 3.6.1. Razvoj šumarstva kao gospodarske djelatnosti potrebno je temeljiti na načelu održivog gospodarenja. 3.6.2. Gospodarenje šumama (naročito privatnim) s gledišta korištenja i zaštite prostora treba unaprijediti prema stručnim kriterijima i principima šumarske struke u cilju naglašavanja općekorisnih funkcija šuma i održanja ekološke ravnoteže u prostoru. 3.6.3. Nizinskim šumama potrebno je gospodariti na poseban način uvažavajući osjetljivost prostora i raznolikost zahtjeva koji se tu pojavljuju, te činjenicu da te šume u gospodarskom smislu nemaju veću važnost, ali su izuzetno bitne u svojoj zaštitnoj funkciji i očuvanju ekološke stabilnosti okoliša, pa je njihove površine poželjno povećavati. 3.6.4. Gospodarenje šumama unutar zaštićenih i posebno vrijednih područja potrebno je uskladiti s mjerama zaštite i drugim smjernicama koje su načelno propisane u točkama 7. i 8. ovih Odredbi za provođenje. 3.7. Razvoj turizma temeljen je na posebnom dokumentu "Strateški marketinški plan turizma Varaždinske županije", a s gledišta korištenja prostora i planiranja sadržaja u prostoru vezan je uz: a) šire područje Trakošćana s turističko-ugostiteljskom ponudom i izletničko-rekreacijsko-športskim sadržajima, hotelom, tenis igralištima, mogućnošću izgradnje golf igrališta manjeg opsega (ili vježbališta) i drugo, izuzev područja I. razine dopustivosti planirane gradnje iz točke 1.12.a4, b) zdravstveno-lječilišni kompleks u Varaždinskim Toplicama, c) kulturno-povijesne lokalitete na području cijele Županije s centralnim sadržajima u Varaždinu (graditeljska i kulturno-povijesna baština, glazba), d) vjerski turizam s naglaskom na razvoj u Ludbregu (zavjetna kapela Hrvatskog državnog sabora, kapela Svetog Križa u dvorcu Batthany, programi i hodočašća uz blagdan Svete Nedjelje i dr.) e) lovna područja sa središtem u Zelendvoru, f) seoski turizam: ruralna područja prema interesu privatnih poduzetnika, g) cijeli niz raznovrsnih atraktivnih šumskih, brdskih i brežuljkastih predjela, voda tekućica i akumulacija pogodnih za šport i rekreaciju: - Ivančica s mogućnošću obnove skijališta i žičare, - športsko-rekreacijski centar "Aquacity" istočno od Varaždina na lokaciji šljunčare s kupalištem, rekreacijom na vodi, tenis igralištima, golfom i minigolfom s vježbalištem, klizalištem, hotelom/motelom, ugostiteljstvom na otvorenom i drugim sličnim sadržajima, - športsko-rekreacijska cjelina/područje zapadno od Varaždina s mogućnošću organiziranja konjičkog športa i izgradnje golf igrališta, - športsko-rekreacijski centar "Hrastovljan" na lokaciji šljunčare u Općini Donji Martijanec s kupalištem, športovima na vodi, športskim ribolovom (u kombinaciji s lokacijom "Lešće") i rekreaciju na otvorenom uz prateće ugostiteljske sadržaje, - izletničko-rekreacijsko-ribolovni kompleks s mogućnošću kampiranja i pratećom ugostiteljskom ponudom na rijeci Dravi kod Hrženice uz potrebnu ekološku revitalizaciju područja, - izletničko-rekreacijsko-ribolovni centar kod Ivanca - umjetne jezerske površine za rekreacijski i športski ribolov s mogućnošću piknika u prirodi i pratećim ugostiteljskim sadržajima pretežito na otvorenom, - rekreacijski centar (tenis igralište, golf, rekreacijska šetnja crnogoričnom šumom) s lovnim turizmom oko kompleksa dvorca Maruševec, - izletničko-rekreacijsko-ribolovni centar kod Brodarevca, - izletničko-rekreacijsko-ribolovni centar na Varaždinbregu s turističko-ugostiteljskim sadržajima (hotel, kamp), - višenamjenski rekreacijski centar uz geotermalne izvore u blizini Ludbrega (Lunjkovec), - izletničko-rekreacijski centar s kupalištem na Dravi kod Varaždina, - športsko-rekreacijski centar Topličica. Uređenje i izgradnju odgovarajućih sadržaja potrebno je planirati i provoditi tako da se maksimalno očuva izvorna vrijednost prirodnog i kulturno-povijesnog okruženja poštivajući gradnju datog područja, tj. lokalnog ambijenta. 4. Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti u prostoru 4.1. Sustav i mreža društvenih djelatnosti vezani su na naselja, a hijerarhijsko ustrojstvo u uskoj je svezi s daljnjim razvitkom sustava središnjih naselja planiranim u PPŽ-u. 4.1.1. Postojeći sustav i mreža društvenih djelatnosti koji je uspostavljen na razini Županije u skladu je s postavkama PPŽ-a o strukturi naselja i ne planira se mijenjati, osim ukoliko nova sistematizacija pojedinih skupina društvenih djelatnosti utvrđena prema posebnim planovima razvitka i odgovarajućim standardima odredi drugačije. 4.1.2. Prostori za razvitak sustava društvene infrastrukture i građevine u kojima su smješteni pojedini sadržaji nalaze se unutar naselja u odgovarajućoj zoni namjene, pa je u PPUO/G-u i drugoj detaljnijoj dokumentaciji prostora potrebno te prostore analizirati i u skladu s potrebama i mogućnostima odgovarajuće dimenzionirati. 4.1.3. Prostori za športske djelatnosti mogu se planirati i izvan naselja, u okviru zdravstvenih i rekreacijskih sadržaja. 5. Uvjeti određivanja građevinskih područja i korištenja izgrađena i neizgrađena dijela područja 5.1. Ovim Planom daju se osnovne preporuke za određivanje i oblikovanje naselja (prostor za razvoj naselja), koje treba primijeniti u PPUO/G, ali selektivno i u funkciji optimizacije odnosa: razvoj naselja - zaštita prostora, uz uvažavanje slijedećeg: - kvalitetnom procjenom i provjerom na terenu utvrditi stvarne granice izgrađenog (zaposjednutog) prostora te objektivno sagledati potrebu za prostorom za svako naselje uz uvažavanje postojećih demografskih kretanja, procjenu budućih demografskih procesa, procjenu gospodarskih potencijala i potreba, te drugih obilježja ili posebnosti značajnih za svako naselje, - valorizirati kvalitetu prostora i okoliša s ciljem očuvanja temeljnih resursa i njihove prostorne kompozicije u okruženju, - što racionalnije koristiti postojeće izgrađeno (zaposjednuto) područje, osigurati višenamjensko i optimalno korištenje njegovog najvrijednijeg dijela i ukloniti neracionalnosti, te spriječiti svako daljnje neopravdano širenje naselja, - sprječavati svako daljnje spajanje naselja i formiranje naseljskih kontinuuma na pravcima pružanja kapitalne prometne infrastrukture, - kada je nužno omogučiti razvoj proširenjem područja naselja, potrebno je primijeniti takav planski pristup kojim će se maksimalno čuvati prirodni predjeli u prostoru predviđenom za razvoj naselja, štititi javni interes, te izbjeći sukobe s planiranim infrastrukturnim koridorima, - u procesu planiranja sagledati realne troškove uređivanja građevinskog zemljišta i planski koncept temeljiti na njihovoj racionalizaciji, - novom stambenom gradnjom prvenstveno popunjavati prostor interpolacijama i nedovoljno ili neracionalno izgrađene dijelove gradova i naselja, - aktivnostima očuvanja i obnove postojećeg stambenog fonda, kao i dogradnjama ili nadogradnjama postojećih građevina davati isto značenje kao novim stambenim gradnjama, te ih razvijati kao kontinuiranu i programiranu djelatnost, - usmjeravati novu stambenu i drugu gradnju u prostorne cjeline gradova i naselja koje su već opremljene komunalnom infrastrukturom i građevinama društvenog standarda, uz osiguravanje prostornih preduvjeta za gradnju pretežito obiteljskih kuća s racionalnim gustoćama naseljenosti i primjerene tipovima naselja i regionalnim značajkama, - usmjeravati stambenu i drugu primjerenu gradnju u povijesne graditeljske cjeline radi njihove obnove i zaštite. 5.2. Temeljna polazišta za pojedine grupe naselja u PPŽ-u su slijedeća: a) grupa gradova i naselja preko 1.000 stanovnika - za ta naselja procjenjuje se opravdanim planirati prostor za razvoj, - predlaže se za gradove Varaždin, Ivanec, Ludbreg i Novi Marof objedinjavanje susjednih naselja s centralnim naseljima u svrhu planskog oblikovanja jedinstvenog urbanog područja, b) grupa naselja od 500 do 1.000 stanovnika te općinska sjedišta - tim naseljima moguće je osigurati prostor za razvoj uz prethodnu provjeru kriterija iz točke 5.1., c) grupa naselja do 500 stanovnika - kod tih naselja, u pravilu, nije opravdano planirati prostore za širenje. Nužna i opravdana proširenja potrebno je posebno obrazložiti. 5.3. Unutar naselja, za koja PPUO/G-om nije utvrđena obveza izrade detaljnijeg dokumenta prostornog uređenja, svrhovito je planirati i prikazati osnovne funkcije, namjene i režime korištenja prostora uz uvažavanje slijedećih preporuka: a) stambena namjena niska stambena izgradnja* višestambena izgradnja* slobodnostojećagrađevina dvojna građevina niz max. izgrađenost parcele 40% 40% 50% 30% max. visina Po + P + 1 + K Po + P + 4 + K * mogućnost prisustva tihe i slične djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije: krojačke, frizerske, postolarske, fotografske radionice, prodavaonice mješovite robe, caffe-i, buffet-i i slično. b) mješovita namjena pretežito stambena* pretežito poslovna** max. izgrađenost parcele 40% 40% max. visina Po + P + 1 + K Po + P + 1 + K * mogućnost prisustva tihe i slične djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije: krojačke, frizerske, postolarske, fotografske radionice, prodavaonice mješovite robe, caffe-i, buffe-i i slično, ** mogućnost prisustva bučne djelatnosti: automehaničarske radionice, limarije, lakirnice, bravarije, kovačnice, stolarije, ugostiteljske građevine s glazbom i slično. c) gospodarska namjena proizvodna, poslovna, ugostiteljsko-turistička max. izgrađenost parcele 40% max. visina Po + P + 1 + K Po = podrum P = prizemlje 1, 2, 3, 4 = kat K = potkrovlje Zona gospodarske namjene sadrži industrijske građevine, skladišta, servise, zanatsku proizvodnju, odnosno građevine čiste industrije i druge proizvodnje te skladišta i servise koji svojim postojanjem i radom ne otežavaju i ne ugrožavaju život u naselju. d) Ostale osnovne namjene prostora: športsko-rekreacijska namjena, javne zelene površine, zaštitne zelene površine, vikend i hobi zone, površine posebne namjene, površine infrastrukturnih sustava, groblja i slično, koje se pojavljuju unutar naselja svrhovito je planirati u onoj mjeri koja je primjerena i potrebna normalnom razvoju, oblikovanju i funkcijama naselja. Odredbe za provođenje prostornog plana Varaždinske županije - drugi dio
|