 |
 |
 |
 |
 |
|
|
|
|
|
|
|||||||||||||||
 
 NOVI PREGLED PROPISA Ugovori Banke Biljno zdravstvo Zdravstveno osiguranje Državne potpore Državni službenici Elektronička isprava Elektronička trgovina Elektronički mediji Financijsko osiguranje Gradnja Hrana Informacijska sigurnost Investicijski fondovi Izmjera i katastar Kazneni postupak Kazneni zakon Kemikalije Kreditne unije Kvaliteta zdravstvene zaštite Lijekovi Nasljeđivanje Obavljanje djelatnosti Obiteljski zakon Obrazovanje odraslih Obrt Obvezni odnosi (ZOO) Obvezno zdravstveno osiguranje Opći upravni postupak Oružje Osiguranje Osiguranje u prometu Ovrha - Ovršni zakon Parnični postupak Primjeri ugovora Porez na dobit Porez na dohodak Porez na kavu Posredovanje u prometu nekretnina Poticanje ulaganja Predmeti opće uporabe Prekršajni zakon Prijevoz - linijski Prijevoz opasnih tvari Prostorno uređenje i gradnja Rad - Zakon o radu Računovodstvo Revizija Stranci Sudovi Šport Šume Tajnost podataka Trgovačka društva Udomiteljstvo Udžbenici za školu Ugostiteljska djelatnost Umirovljenički fond Usluge u turizmu Veterinarstvo Volonterstvo Zabrane u zakonima Zakon o leasingu Zaštita bilja Zakon o radu Zaštita na radu Zaštita okoliša Zaštita potrošača Zaštita prirode Zaštita pučanstva Zaštita životinja Javna nabava NOVI PREGLED PROPISA 
|
 |
 Odredbe za provođenje prostornog plana Varaždinske županije 6. Uvjeti (funkcionalni, prostorni, ekološki) utvrđivanja prometnih i drugih infrastrukturnih sustava u prostoru 6.1. Prometni sustavi 6.1.1. U PPŽ-u se na razini plansko-usmjeravajućeg značenja planira osnovni položaj prometnih sustava u prostoru Županije u odnosu na prometnu ulogu, razmještaj naselja, vrijednosti i zaštitu prostora za: - glavne cestovne prometne pravce, - cestovne granične prijelaze, - željezničke prometne pravce, - zračnu luku, - poštu i telekomunikacije. Osnove cestovnog, željezničkog i zračnog prometnog sustava označene su u kartografskom prikazu 1: "Korištenje i namjena prostora", a osnove razmještaja poštanskog i telekomunikacijskog sustava u kartografskom prikazu 2: "Infrastrukturni sustavi ". 6.1.2. Glavni cestovni prometni pravci: Okosnicu cestovne prometne mreže u Županiji čine: - autocesta: Rijeka - Zagreb - Varaždin - Čakovec - Goričan, - planirana Podravska brza cesta: Slovenija - Varaždin - Koprivnica - Osijek, - planirana Zagorska brza cesta: Varaždin (autocesta: Rijeka - Zagreb - Mađarska) - Ivanec - Krapina (autocesta: Zagreb - Slovenija), - državne i županijske ceste, - obilaznice gradova kao zamjenski pravci za postojeće državne ceste. 6.1.3. Autocesta: Rijeka - Zagreb - Varaždin - Goričan - trasa je utvrđena i unesena u PPŽ temeljem izrađene dokumentacije. 6.1.4. Podravska brza cesta: hrvatsko-slovenska granica - Varaždin - Koprivnica - Osijek - na razini plansko-usmjeravajućeg značenja planiran je poželjan koridor i načelna dispozicija raskrižja. U cilju provedbe potrebno je: - detaljnije razraditi položaj koridora u prostoru, optimalan broj i položaj križanja, te izraditi potrebnu dokumentaciju uvažavajući temeljna planska usmjerenja o položaju koridora (objedinjeno uz kanal HE i vođenje izvan naselja). 6.1.5. Zagorska brza cesta: Varaždin (od autoceste Goričan - Zagreb) - Ivanec - Lepoglava - Krapina (do autoceste Zagreb - Maribor) - načelno je planiran poželjan koridor u cilju osiguranja prostora za tu infrastrukturnu namjenu, - u narednom razdoblju potrebno je detaljnije razraditi trasu, optimalan broj i položaj križanja te definirati dinamiku realizacije. 6.1.6. Postojeće državne i županijske ceste planirane su PPŽ-om temeljem propisa o razvrstavanju, a moguće su određene promjene u funkcionalnom (promjena kategorije) i prostornom (promjena trase) smislu u slučaju izgradnje obilaznica, zamjenskih ili novih pravaca: - u PPŽ-u se predviđa izgradnja novih obilaznih pravaca u Varaždinu, Novom Marofu i Varaždinskim Toplicama, - rekonstrukcija dionice ispravkom ili ublažavanjem loših tehničkih elemenata ceste ne smatra se promjenom trase, - moguća je promjena razvrstavanja sukladno funkcionalnim potrebama, a na razini plansko-usmjeravajućeg određenja u PPŽ-u su planirane poželjne promjene u razvrstavanju. 6.1.7. Cestovni granični prijelazi: - postojeći granični prijelazi mogu se razvijati prema procijenjenim potrebama bez posebnih prostornih ograničenja, - na trasi Podravske brze ceste moguća je izgradnja novog međunarodnog cestovnog graničnog prijelaza I kategorije na budućoj spojnoj točki s Republikom Slovenijom u skladu s međudržavnim dogovorom. 6.1.8. Do izrade stručne podloge iz točke 2.2. ovih Odredbi za provođenje, potrebno je u PPUO/G-u planirati prostorne rezervate za prolaz cestovnih prometnih pravaca prema planiranim trasama u PPŽ-u. Koridori autoceste i brzih cesta vode se izvan područja naselja i obuhvaćaju prostorni rezervat potreban za izgradnju normalnog punog poprečnog presjeka autoceste odnosno brze ceste i križanja u više razina, uključujući i zakonom propisan zaštitni pojas unutar kojeg se može planirati i druga izgradnja u skladu s posebnim propisima. SG Širine koridora državnih, županijskih i lokalnih cesta izvan naselja u pravilu se ne povećavaju u odnosu na postojeće a potrebna proširenja kao i prostorni rezervati unutar naselja utvrdit će se u PPUO/G. 6.1.9. Željeznički prometni pravci zadržavaju svoj postojeći položaj u prostoru osim dijela planirane trase brze željezničke pruge od Varaždina prema Krapini na dionici od Lepoglave do zapadne granice Županije. 6.1.10. Brza željeznička pruga od Krapine (veza Zagreb - Beč) preko Lepoglave, Ivanca i Varaždina prema Čakovcu i Mađarskoj: - na razini plansko-usmjeravajućeg značenja rezerviran je koridor koji je potrebno razraditi detaljnijom dokumentacijom uvažavajući opredjeljenje da se što manje zauzima novi prostor, te da se na dijelu od Lepoglave do Varaždina zadrži na trasi postojeće pruge, - širina koridora do detaljne razrade određuje se prema propisima o zaštitnom pojasu željezničke pruge. 6.1.11. Postojeće športsko zračno pristanište, smješteno istočno od Varaždina moguće je razvijati u ovisnosti o strateškim interesima u zračnu luku kategorije 2C. 6.1.12. U okviru postojeće lokacije športskog zračnog pristaništa postoji mogućnost za širenje: - unutar raspoloživog slobodnog prostora između naselja i postojećih infrastrukturnih koridora, - izmicanjem postojeće državne ceste DC2 na novu sjeverniju trasu ukoliko prometno-sigurnosni zahtjevi i ekonomska isplativost opravdavaju takav zahtjev. 6.1.13. Razvoj poštanskog prometa i telekomunikacija u dijelu koji se odnosi na izgradnju poslovnih građevina usmjeren je na područja unutar naselja, te se PPUO/G-om i detaljnim planovima uređenja moraju planirati prostorne pretpostavke za nesmetan razvoj. U dijelu koji se odnosi na izgradnju telekomunikacijskih vodova i mreža, PPŽ-om se ne predviđa osiguranje novih koridora izgradnje kapitalnih vodova, a za proširenje kapaciteta prvenstveno je potrebno koristiti postojeće infrastrukturne koridore i težiti njihovom objedinjavanju u cilju zaštite i očuvanja prostora i sprječavanja nepotrebnog zauzimanja novih površina. 6.2. Energetski sustav 6.2.1. Sustav opskrbe električnom energijom na razini PPŽ-a obuhvaća proizvodna postrojenja te prijenosna i transformatorska postrojenja od 110 kV i više. 6.2.2. Kapitalna proizvodna postrojenja (HE Varaždin i HE Čakovec) su izgrađena i u PPŽ-u se ne predviđaju nove potrebe za prostorom. 6.2.3. U PPŽ-u se ne sprječava mogućnost izgradnje malih hidroenergetskih građevina (male hidrocentrale), ali njihove potencijalne lokacije nisu određene u grafičkom dijelu (u tekstualnom dijelu navode se lokacije Margečan i Željeznica). Ukoliko se iskaže interes za takvu izgradnju, potrebno je provesti odgovarajuće postupke, zadovoljiti kriterije zaštite prostora i okoliša, te ekonomske isplativosti i ugraditi lokaciju u PPUO/G. 6.2.4. Glede prijenosnih postrojenja ovim Planom osiguran je na krajnjem istočnom dijelu Županije (istočno od Malog Bukovca) koridor za prolaz dalekovoda 2x400 kV Žerjavinec - Mađarska. 6.2.5. Unapređenje i razvoj ostalih prijenosnih kapaciteta i transformatorskih postrojenja razine 110 kV i više, predviđa se u okviru postojećih koridora i prostora (uz minimalna potrebna proširenja) radi zaštite i racionalnog korištenja prostora. 6.2.6. Unapređenje sustava opskrbe plinom u smislu izgradnje kapitalnih građevina na razini Županije predviđa se ostvariti izgradnjom međunarodnog plinovoda ADRIA - LNG (Omišalj, Delnice, Karlovac - Zagreb - Zabok - Ludbreg - Kotoriba - mađarska granica): - planiran je područjem Županije dijelom istim koridorom uz već postojeći magistralni plinovod Zabok - Ludbreg, a dalje u smjeru Kotoribe novom trasom, - na trasi se planira izgradnja nove i rekonstrukcija postojeće mjerno-redukcijske stanice za koje će se osigurati potreban prostor, - osim propisanih općih i posebnih uvjeta izgradnje ove vrste građevina, PPŽ ne zahtijeva ispunjenje drugih uvjeta lociranja i gradnje. 6.2.7. Plinofikacija naselja na području općina i gradova razvijat će se temeljem osnovnih postavki PPŽ-a i "Studije opskrbe prirodnim plinom Županije varaždinske", a razrađivat će se PPUO/G-om, te odgovarajućom stručnom dokumentacijom. 6.3. Vodnogospodarski sustav 6.3.1. Zaštitne i regulacijske građevine: - na rijeci Dravi predviđa se izgradnja regulacijskih (vodne stepenice) i zaštitnih (nasipi) građevina; bilo bi svrhovito izučiti i procijeniti prihvatljivost, opravdanost i svrhovitost rješenja za konkretan prostor tako da se preporuči zahvat koji će zadovoljiti zahtjeve zaštite okoliša i zaštite od štetnog djelovanja voda, - u sklopu izgradnje autoceste planira se regulacijski zahvat na dijelu rijeke Bednje, koji je potrebno izvesti u suglasju s principima zaštite okoliša, - na dijelovima slivnih područja Bednje, Plitvice i Lonje predviđa se mogućnost izvedbe retencija za obranu od poplava, - zahvate treba provoditi uz maksimalno uvažavanje prirodnih i krajobraznih obilježja. 6.3.2. Građevine za korištenje voda: - izgradnja i proširenje vodoopskrbnog sustava u osnovi je utvrđena temeljem Vodoopskrbnog plana Županije, - u cilju osiguranja rezervi pitke vode za vodoopskrbu stanovništva i osiguranje funkcije vodoopskrbnog sustava Županije, uz postojeća vodocrpilišta i izvorišta: Varaždin, Bartolovec, Belski Dol, Žgano vino, Bistrica, Beli Zdenci, Šumi, Sutinska i Ravna gora, planira se novo vodocrpilišno područje Vinokovšćak (između dovodno-odvodnog kanala HE Varaždin i starog korita rijeke Drave - šire područje naselja Svibovec) i vodocrpilišno područje istočno od Hrženice (u pravcu naselja Struga), - kapitalne građevine za distribuciju - crpna stanica, planira se u Doljanu, - sustav postojećih i planiranih vodosprema načelno je označen u kartografskom prikazu 2: "Infrastrukturni sustavi ", - mrežu cjevovoda vodoopskrbnog sustava u pravilu je potrebno polagati u postojeće infrastrukturne koridore uvažavajući načela racionalnog korištenja prostora, - trase vodova i lokacije građevina vodoopskrbnog sustava ucrtane u grafičkom dijelu PPŽ-a usmjeravajućeg su značenja i dozvoljene su odgovarajuće prostorne prilagodbe koje ne odstupaju od koncepcije rješenja. 6.3.3. Građevine za zaštitu voda: - sustav za odvodnju otpadnih voda Grada Varaždina u osnovi je prostorno definiran i potrebno ga je etapno izgrađivati, a u funkcionalnom smislu potrebno ga je u potpunosti osposobiti za rad (biološki uređaj) na način da ne ugrožava druge sadržaje u okolnom prostoru, - potrebno je definirati cjelovit plan odvodnje otpadnih voda u Županiji prema kojem će se utvrditi područja u kojima je optimalno graditi sustave za odvodnju sa zajedničkim uređajima za pročišćavanje zagađenih voda, kolektorom i ispustom u recipijent. 7. Mjere očuvanja krajobraznih vrijednosti 7.1. Vodotoci s pripadajućim vegetacijskim pojasom i dolinom/kanjonom u kojoj se nalaze/kroz koji protječu, u krajobraznom vrednovanju smatraju se jednom prostornom i strukturnom cjelinom, te je u takvim prostorima potrebno namjeravane zahvate usklađivati i provoditi uz uvažavanje krajobraznih vrijednosti i obilježja. 7.1.1. U prirodnim inundacijama ne preporuča se planirati izgradnju radi zaštite ljudi i imovine. U slučaju planirane izgradnje potrebno je razraditi mjere zaštite ljudi i imovine i mjere za očuvanje sklada i cjelovitosti prirodnog vodnog krajolika. 7.1.2. Prije izvođenja hidrotehničkih radova i prenamjene zemljišta (isušivanje vlažnih livada, pretvaranje u oranice) potrebno je provjeriti svrhovitost zahvata u odnosu na narušavanje ili umanjivanje krajobraznih vrijednosti i ekonomsku isplativost, a opravdane zahvate izvoditi uz maksimalno očuvanje izvornih obilježja prostora. 7.1.3. Prirodne vodne krajolike i vodne ekosustave potrebno je sačuvati u najvećoj mogućoj mjeri kao izuzetno vrijedne i kao nositelje prepoznatljivosti i identiteta Županije. 7.2. Šume su kao visoka vegetacija od posebnog značaja i vrijednosti za krajolik, te ih je u najvećoj mogućoj mjeri potrebno sačuvati kao jedan od najbitnijih i vizualno dominantnih dijelova krajobraza. 7.2.1. Brdske šume predstavljaju prirodni krajolik, pa se u cilju očuvanja izvorne slike krajobraza ne preporuča krčenje velikih šumskih površina. 7.2.2. Postojeće nizinske šume treba maksimalno zaštititi i očuvati pa se ne može planirati njihova prenamjena i krčenje. 7.2.3. Šumarke i živice u nizinskim (posebice uz vodotoke) i brežnim predjelima (voćarsko-vinogradarska područja) potrebno je sačuvati u najvećoj mogućoj mjeri kao nositelje bogatstva i raznolikosti kulturnog krajolika. 7.2.4. Poželjno je pošumljavati nekvalitetno poljoprivredno zemljište i područja unutar zaštitnih zona vodocrpilišta. 7.3. Sve nadzemne infrastrukturne koridore potrebno je racionalizirati i sektorski usuglašeno objedinjavati, a posebice prometne koridore koji za sobom nužno povlače izgradnju građevina odnosno širenje naselja. 7.4. Nove površinske kopove kamenoloma, šljunčara, pješčara i glinokopa prvenstveno je potrebno planirati neposredno uz postojeće lokacije u cilju zaštite krajobraznih vrijednosti prostora. Rudarski projekti moraju sadržavati i projekat sanacije kojim se definira daljnja namjena napuštenih eksploatacijskih polja (biološka rekultivacija ili prenamjena u svrhu rekreacije, ribolova i sl.). 7.5. Identitet ruralnog krajolika potrebno je očuvati na način da se zadrži prepoznatljiva slika sela i zaselaka koji se prepliću i stapaju s prirodnom pozadinom. 7.5.1. Potrebno je izbjegavati planiranje izgradnje u ruralnim predjelima na vizualno vrijednim, značajnim ili eksponiranim lokacijama i na kontaktu sa šumom i vodom. Nove intervencije u prostoru moraju biti odmjerene i ne smiju odudarati od ambijentalnih obilježja u kojima nastaju. U tom je smislu potrebno oblikovati naselja i građevine tako da se lokacijom i arhitekturom usklade s tradicionalnim graditeljstvom. 7.6. U cilju očuvanja slike naseljenih predjela Županije i postojećeg sklada unutar naselja i u širem prostoru, potrebno je poštivati preporuke sadržane u točki 5.3. koje se odnose na katnost izgradnje. 7.7. Potrebno je stimulirati ozelenjavanje gradskih i rubnih dijelova naselja i kapitalnih građevina infrastrukture. 7.8. U PPUO/G-u potrebno je uvažavati, vrednovati i sačuvati strukturne značajke prostora (unutrašnja raščlanjenost, raznolikost, komplementarnost, fizionomija, identitet, ambijentalne značajke, tradicijski čimbenici) na način da se za svaku konkretnu općinu/grad primjene oni modeli prostornih struktura koji neće narušiti, već naglasiti temeljne vrijednosti i osobitosti područja. U planovima nižeg reda preporuča se planirati područja za vikend izgradnju i utvrditi mjere za zaustavljanje i sprječavanje daljnje takve nekontrolirane izgradnje. 8. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina 8.1. Planirani park prirode Hrvatsko zagorje prirodna je baština od državnog značaja za koju je zakonom utvrđena obveza izrade prostornog plana područja posebnih obilježja (u daljnjem tekstu PPPPO). Granice područja parka prirode označene u PPŽ-u očitavaju se i tumače kao plansko-usmjeravajući podatak koji će se utvrditi u skladu s posebnim zakonom. 8.1.1. Prostornim planom potrebno je točno definirati prostor obuhvata, zaštitu, korištenje i uređenje prostora u nekoliko zona sa stupnjevanim zaštitnim režimima: - izdvojena uža područja pod strožom zaštitom, - prijelazna područja u kojima su dopustive aktivnosti u funkciji unapređenja i zaštite, - područja u kojima su dozvoljene i poželjne aktivnosti u funkciji razvoja i stvaranja materijalnih preduvjeta za još kvalitetniju zaštitu najvrednijih područja. 8.1.2. Mjere zaštite svrhovito je pobliže uskladiti s programima gospodarenja šumama, jer se planirani park prirode nalazi u pretežito šumskom području. 8.1.3. Uz naglašenu pažnju prema prirodnim vrijednostima posebnu pažnju treba pridati graditeljskom naslijeđu, tradicijskim oblicima gospodarstva i zaštiti ruralnog krajolika. 8.1.4. Za zaštićenu park šumu Trakošćan koja se nalazi unutar planiranog parka prirode treba propisati mjere zaštite i njome i nadalje gospodariti prema pravilima šumarske struke i propisanim mjerama zaštite. 8.1.5. Prilikom određivanja granica i provođenja ostalih aktivnosti na zaštiti tog područja, potrebno je djelovati koordinirano s Krapinsko-zagorskom županijom. 8.2. U PPŽ-u se planira potreba izrade PPPPO-a za područje rijeke Drave. 8.2.1. U PPPPO-u za područje rijeke Drave potrebno je, na osnovi inventarizacije i vrednovanja, utvrditi dijelove dravskog ekosustava koje je potrebno zakonski zaštititi. Ovim se Planom, a prema Zakonu o zaštiti prirode, planiraju zaštititi pojedini dijelovi rijeke Drave i to: - Ormoško jezero kao posebni zoološki (ornitološki) rezervat, - područje ušća Plitvice i Bednje kao zaštićeni krajolik i kao posebni zoološki (ornitološki) rezervat. 8.2.2. Prilikom određivanja granica i provođenja planskih i ostalih aktivnosti na Ormoškom jezeru i starom koritu rijeke Drave, potrebno je djelovati koordinirano na razini međudržavne suradnje i suradnje sa susjednim županijama (zaštita Drave kao biosfernog rezervata). 8.3. Za područje Kalnika kao prirodne baštine od državnog značaja ovim se PPŽ-om ne propisuje obveza izrade PPPPO-a, ali se ista ne isključuje, već se smatra uputnim postupak zaštite u kategoriji zaštićenog krajolika predložiti i pokrenuti koordinirano s Koprivničko-križevačkom županijom. 8.3.1. Mjere zaštite za dijelove Kalnika planirane za zaštitu u kategoriji zaštićenog krajolika potrebno je uskladiti s programima gospodarenja šumama. Najvrednije predjele unutar tog prostranog područja treba posebno izdvojiti i propisati strože mjere zaštite (planirani rezervati šumske vegetacije, spomenici prirode, kanjoni potoka i sl.). 8.3.2. Za "Zaštićeni krajolik Kalnik" koji je već utvrđen, potrebno je propisati mjere zaštite i njime nadalje gospodariti prema pravilima šumarske struke i propisanim mjerama zaštite. 8.3.3. Prilikom određivanja granica i provođenja ostalih aktivnosti na širem području Kalnika, potrebno je djelovati koordinirano s Koprivničko-križevačkom županijom. 8.4. Planirane predjele posebnog rezervata šumske vegetacije na području Kalnika, Ivančice, Ravne gore i Drave potrebno je uz suradnju šumarske i vodnogospodarske struke detaljnije definirati u PPUO/G-u. 8.4.1. Ukoliko se ocijeni svrhovitim provesti postupak zaštite preporuča se da šumama u tim predjelima upravljaju i gospodare "Hrvatske šume" (na vodnom dobru "Hrvatske šume" uz suglasnost "Hrvatskih voda"), kako bi se na polazištima struke planiralo i provodilo korištenje i zaštita šuma (sječa, održavanje neizmijenjene šumske zajednice, zabrana unošenja alohtonih vrsta i dr. šumsko-uzgojni zahvati). 8.5. U PPŽ-u su načelno planirane lokacije za zaštitu prema Zakonu o zaštiti prirode: a) u kategoriji park šume: Dravska park šuma, park šuma u Varaždinskim Toplicama, šuma oko jezera Bis u Ivancu i oko kapelice Sv. Duha u Prigorcu, b) u kategoriji zaštićenog krajolika: vršni dio Ivančice, ušće Plitvice i Bednje u Dravu, širi predio Kalnika, krajolik potoka Zbel i šire područje Grebengrada (izvorišni dio Lonje, Čevo, Belski dol i dolina rijeke Bednje), c) u kategoriji spomenika prirode: stijena i pećine Kamenac, geološki stup Drenovec, botanički spomenici na stijenama Kalnika i oko kapelice Sv. Vuka na Vukovoju te livade uz potok Zbel kao stanište kockavice. U PPUO/G-u je potrebno predložiti razinu zaštite tih dijelova prirode, a također i za područja definirana kao osobito vrijedan krajobraz. 8.6. Za zaštićene spomenike prirode: geološko-paleontološke Vindiju i Mačkovu spilju i geološko-mineraloški Gaveznicu, potrebno je propisati mjere zaštite. 8.6.1. Nekontrolirano korištenje tih prostora (rekreacija, razgledavanje, košnja i sl.) može imati negativne učinke na spomenik prirode, pa mjere zaštite treba propisati na osnovi ocjene pojedinačnog lokaliteta. 8.7. Rješenjima o zaštiti zaštićeni su: arboretum Opeka, groblje Varaždin, 11 parkova (Novi Marof, Varaždinske Toplice, Križovljangrad, Bajnski dvori, Vidovec, Jalkovec, Šaulovec, Maruševec, Klenovnik, Veliki Bukovec i Martijanec), tri skupine stabala i šest pojedinačnih stabala i za te dijelove prirode treba propisati mjere zaštite prirode. 8.7.1. U svrhu očuvanja i obnove zaštićenih spomenika parkovne arhitekture preporuča se razrješiti vlasničko-korisničke odnose, te osigurati stručne kadrove za održavanje, obnovu i revitalizaciju tih spomenika. 8.8. Zaštićene biljne i životinjske vrste, kao i vrste kojima opada brojnost, nestaju staništa i prijeti odumiranje treba štititi: - unutar zaštićenih predjela, - inventarizacijom takvih vrsta u PPUO/G-u i planiranjem mjera zaštite na lokalnoj razini sukladno točki 10.8. ovih Odredbi za provođenje. 8.9. Očuvanje, obnovu, revitalizaciju i afirmaciju kulturno-povijesnog naslijeđa treba definirati u PPUO/G-u, a razraditi u slijedećoj dokumentaciji prostora: - za dijelove naselja registrirane (zaštićene) kao povijesne urbanističke cjeline (Varaždin i Varaždinske Toplice) obvezna je izrada urbanističkog plana uređenja na temelju prethodno izrađene konzervatorske dokumentacije, - za zaštićene gradsko seoske cjeline (Ludbreg i Vinica) i zaštićene seoske cjeline (Mali Lovrečan i Veliki Lovrečan) obvezna je izrada konzervatorske dokumentacije uz preporuku da se u PPUO/G-u za te dijelove naselja propiše izrada detaljnih planova uređenja, - za ostalu zaštićenu i značajniju evidentiranu graditeljsku baštinu obvezna je izrada konzervatorske dokumentacije i u slučaju kad za šire područje postoji detaljni plan uređenja. 9. Postupanje s otpadom 9.1. Za područje cijele Županije potrebno je što prije usvojiti opredjeljenje o temeljnom principu gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom. 9.2. Osnovni uvjet za usvajanje opredjeljenja mora biti količina i sastav proizvedenog otpada koje treba utvrditi na temelju što točnijih podataka. 9.3. U PPŽ-u se ocijenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada). Centar za obradu i odlaganje otpada mora nuditi kompletno zbrinjavanje što podrazumijeva postojanje sortirnice, kompostane, termičke obrade i odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada. 9.4. Skladištenje otpada (privremeno odlaganje) moguće je organizirati na više lokacija u Županiji koristeći prostore postojećih odlagališta uz prethodno propisano uređenje. U okviru privremenog odlaganja moguće je organizirati sortiranje i druge djelatnosti (smanjivanje količine i volumena i sl.) ukoliko su one dopustive s obzirom na okolni prostor, a isplativije ih je organizirati na tim lokacijama nego u centru za obradu i odlaganje otpada. 9.5. Prikupljanje i skladištenje opasnog otpada sukladno odredbama Zakona o otpadu, Strategiji i Programu prostornog uređenja RH i Uredbe o određivanju građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku, u PPŽ-u se predviđa organizirati u okviru lokacije budućeg centra za obradu i odlaganje otpada. Do uređenja lokacije budućeg centra za obradu i odlaganje otpada u Županiji, kontrolirano prikupljanje i skladištenje opasnog otpada za cijelu Županiju (najvećim dijelom otpadnih ulja) organizira se i provodi na području grada Varaždina, a ostali opasni otpad za koji nije organizirano prikupljanje i skladištenje skladišti se privremeno na mjestu nastajanja, uz provedbu zakonom propisanih mjera zaštite. 9.6. Postojeća kontrolirana odlagališta (Turčin, Ludbreg, Novi Marof, Varaždinske Toplice, Jerovec), kao i sva ostala odlagališta i divlje deponije moraju se sanirati do roka utvrđenog posebnim propisima. Svaka od lokacija postojećih kontroliranih odlagališta može se pod određenim uvjetima upotrijebiti za skladištenje otpada (privremeno odlaganje). 9.7. U PPŽ-u se utvrđuju slijedeće potencijalne lokacije za zbrinjavanje otpada (izgradnju centra za obradu i odlaganje otpada): Jerovec (Grad Ivanec), "Malo Polce" (Grad Ludbreg), "Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica), Poljana Biškupečka (Grad Varaždin), "Stari zdenac" (Općina Jalžabet), Turčin (Općina Gornji Kneginec), te "Vražji rid" (Grad Novi Marof). 10. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš 10.1. Izvješće o stanju okoliša i Program zaštite okoliša 10.1.1. Izvješće o stanju okoliša Varaždinske županije, uz zakonom propisani sadržaj, s većim naglaskom treba obraditi područje vodonosnika, vodotoke, šume, tlo i krajolik kao osobito vrijedne resurse Županije, za koje je PPŽ dao osnovna usmjerenja u pogledu zaštite resursa. 10.1.2. Programom zaštite okoliša potrebno je za područje Županije detaljnije i konkretnije utvrditi uvjete, smjernice i mjere zaštite okoliša za osobito vrijedne resurse: vode (pitka voda i odvodnja), šume, tlo i krajolik. 10.1.3. Posebno se sugerira općinama i gradovima da iskoriste zakonsku mogućnost izrade programa zaštite okoliša za pojedina uža područja (s obzirom na resurse, značajke i posebnosti dotične sredine). U PPUO/G-u potrebno je detaljnije inventarizirati osnovne elemente okoliša, analizirati i vrednovati postojeće stanje s obzirom na klasifikaciju, kvalitetu i kvantitetu poremećaja, na osnovi čega će se propisati mjere zaštite okoliša. 10.2. Vode 10.2.1. Na razini Županije, jedinica lokalne samouprave i pojedinačnih subjekata koji se nalaze na vodonosniku, potrebno je riješiti zaštitu ležišta podzemne pitke vode izgradnjom sustava za odvodnju, zabranom odlaganja otpada i sprječavanjem prekomjerne upotrebe zaštitnih sredstava u poljoprivredi. 10.2.2. U PPUO/G-u potrebno je koncepcijski riješiti odvodnju naselja koja se nalaze na zaštitnim zonama vodocrpilišta i na području cijelog vodonosnika. Naselja koja imaju prioritet su Svibovec Podravski, Trnovec, Nova Ves Petrijanečka, i prsten naselja Sračinec-Petrijanec-Vinica-Ladanje-Vidovec-Nedeljanec. Potrebno je riješiti odvodnju i zbrinjavanje otpadnih voda gospodarskih subjekata unutar i izvan naselja, a posebice farmi na području vodonosnika. 10.2.3. Otpadne vode obvezno treba tretirati preko pročistača otpadnih voda. Za naselja odnosno građevine koji neće moći biti uključeni u sustav odvodnje ili do njihovog uključivanja u sustav obvezna je izgradnja trodjelnih nepropusnih septičkih jama. 10.2.4. Cijeli se vodonosnik, dugoročno i strateški gledano, smatra područjem potencijalnih rezervi podzemnih voda za širu regiju, pa je nove namjene i sadržaje na tom području potrebno uvoditi s posebnom pozornošću i uz mjere zaštite okoliša. 10.2.5. Potrebno je što prije uvesti kontrolu nad upotrebom količine i vrste zaštitnih sredstava u poljoprivredi na području vodonosnika, kako bi se prišlo smanjivanju količine štetnih tvari (prije svega nitrata) u podzemnoj pitkoj vodi. 10.2.6. Potrebno je inventarizirati sve značajnije zagađivače na vodotocima. Svaka nova namjena u prostoru ne smije utjecati na postojeće stanje kvalitete voda na vodotocima I kategorije (brdski pritoci Bednje na području Ivančice i Kalnika, Lonja) ili smanjiti kvalitetu voda na Plitvici i Bednji. 10.2.7. U svrhu zaštite vodnih ekosustava (vodni krajolik - širi vegetacijski pojas uz rijeke i potoke, koji uključuje prirodni inundacijski pojas) potrebno je posebno preispitati svaki namjeravani zahvat odnosno prenamjenu zemljišta unutar inundacijskog pojasa. Ne preporučuje se pretvaranje vlažnih livada u njive i oranice i izvođenje novih regulacija. 10.2.8. Ne može se planirati izgradnja u potencijalno poplavnim područjima kako ne bi dolazilo do ugrožavanja ljudi i imovine. 10.2.9. Zbog očuvanja prirodne ravnoteže vodnih ekosustava na područjima na kojima se planira izgradnja retencija poželjno je preispitati mogućnost izgradnje istih u smislu kišnih preljeva. 10.2.10. U PPUO/G-u je potrebno utvrditi sve divlje deponije ili privremene lokacije - prikupljališta, te dati smjernice njihovog daljnjeg korištenja, sanacije, zatvaranja i sl. 10.2.11. Do izrade i donošenja PPPPO-a za rijeku Dravu, unutar granica obuhvata plana predviđenih u PPŽ-u, od novih namjena može se planirati korištenje prostora isključivo u svrhu rekreacije. Buduće aktivnosti na tom području potrebno je provoditi u skladu s preuzetim obvezama iz međunarodnih dokumenata i programa. 10.3. Šume 10.3.1. Šume i šumska zemljišta mogu mijenjati namjenu samo prema odredbama Zakona o šumama. U cilju zadržavanja površina pod šumom, u gospodarskim jedinicama Varaždinskih, Ludbreških i Međimurskih podravskih šuma potrebno je spriječiti širenje poljoprivrednih i drugih površina na štetu nizinskih šuma. U opravdanom slučaju (gradnja infrastrukture i sl.) kada je potrebno iskrčiti nizinsku šumu, bilo bi svrhovito osigurati zamjensku površinu i pošumiti je. 10.3.2. U svrhu očuvanja i unapređenja šumskog fonda u privatnim šumama poželjno je korištenje postojećih osnova gospodarenja državnim šumama za okolne privatne šume. 10.3.3. U PPUO/G-u preporuča se propisivanje konkretnijih mjera zaštite, u smislu zabrane krčenja i zadržavanja šumaraka i živica koji se sporadično prepliću s površinama druge namjene. 10.3.4. Poželjno je pošumljavati, odnosno izvršiti prenamjenu zemljišta u šumska na slijedećim površinama: najuže zaštitne vodocrpilišne zone (I i II), područje budućeg vodocrpilišta Vinokovšćak, područja uz koridore brzih cesta i autoceste, nekvalitetno poljoprivredno zemljište niske bonitetne klase, predjeli uz vodotoke i sl. 10.4. Tlo 10.4.1. Ne može se planirati prenamjena vrijednog obradivog zemljišta u nepoljoprivredne, a posebice u građevinske svrhe osim ako nema zemljišta nižih razreda, a vrijedna i ostala obradiva poljoprivredna tla koja nisu obrađena potrebno je privesti poljoprivrednoj namjeni ili ih pošumiti, odnosno u svrhu zaštite vodnih ekosustava zadržati kao vlažne livade (točka 10.2.7.). 10.5. Zrak 10.5.1. Grad Varaždin dužan je, sukladno zakonskim propisima, voditi katastar emisija u okoliš s obzirom na utvrđene djelatnosti koje onečišćuju zrak u zonama stanovanja i industrijskim područjima. 10.6. Zaštita od buke 10.6.1. Građevine i postrojenja koja mogu biti izvor prekomjerne buke potrebno je planirati na odgovarajućoj udaljenosti od stambenih i rekreacijskih zona i drugih tihih djelatnosti, a u izuzetnim slučajevima i izvan naselja. 10.6.2. Predviđene razine buke u urbanim područjima potrebno je, u skladu sa zakonskim propisima, odrediti na grafičkom prikazu u planovima nižeg reda. 10.7. Krajolik 10.7.1. Mjere zaštite krajobraznih vrijednosti obrađene su i nabrojene u točki 7. ovih Odredbi za provođenje. 10.8. Biljne i životinjske vrste 10.8.1. Prilikom izrade PPUO/G-a svrhovito je utvrditi da li na području obuhvata plana rastu ili žive zaštićene biljne i životinjske vrste, te vrste čija brojnost opada, staništa nestaju ili im prijeti izumiranje, te za iste planirati mjere zaštite u skladu s podacima nadležne službe za zaštitu prirode i okoliša. 10.9. Oblikovanje naselja i kulturne vrijednosti 10.9.1. Za buduće oblikovanje naselja potrebno je planiranje nove izgradnje uravnotežiti s postojećom izgradnjom zadržavajući i njegujući izvorna obilježja naselja i šireg područja, uvažavajući mjere sadržane u točkama 5.3., 7.5. i 7.6. ovih Odredbi za provođenje. 10.9.2. Mjere zaštite kulturno-povijesnih cjelina obrađene su i nabrojene u točki 8. ovih Odredbi za provođenje. 10.10. Zaštićeni dijelovi prirode 10.10.1. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti obrađene su i nabrojene u točki 8. ovih Odredbi za provođenje. 10.11. Postupanje s otpadom 10.11.1. Mjere postupanja s otpadom obrađene su i nabrojene u točki 9. ovih Odredbi za provođenje. 10.12. Procjena utjecaja na okoliš 10.12.1. U PPŽ-u se osim zahvata utvrđenih posebnim propisom ne utvrđuju drugi zahvati za koje je potrebno provesti procjenu utjecaja na okoliš (PUO). 10.13. Ekonomski poticaji 10.13.1. Uz zakonom propisane moguće i poželjne ekonomske poticaje u cilju unapređenja zaštite okoliša preporuča se na razini Županije razraditi posebni program poticajnih, ali i ograničavajućih mjera koje će doprinjeti unapređenju zaštite okoliša (uvažavajući namjenu i zaštitu prostora utvrđenu u PPŽ-u i drugim prostornim planovima). 10.14. Suglasnost na mjere zaštite okoliša 10.14.1. PPŽ-om se određuje da se pribavi suglasnost od nadležnog državnog tijela na mjere zaštite okoliša utvrđene PPUO/G-ima onih općina i gradova na čijem je području planiran park prirode Hrvatsko zagorje. Prema kartografskom prikazu 3, to su slijedeće općine odnosno gradovi: Bednja, Donja Voća, Ivanec, Klenovnik i Lepoglava. 11. Mjere provedbe 11.1. Obveza izrade dokumenata prostornog uređenja 11.1.1. Na temelju Zakona o prostornom uređenju, Strategije i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske te planskih usmjerenja i određenja u PPŽ-u, utvrđuje se potreba izrade slijedećih prostornih planova: a) Prostornog plana područja posebnih obilježja (PPPPO) za: - park prirode Hrvatsko zagorje, - područje rijeke Drave, b) Prostornog plana uređenja općine/grada (PPUO/G) za: - 6 gradova: Varaždin, Ivanec, Lepoglava, Ludbreg, Novi Marof i Varaždinske Toplice, - 22 općine: Bednja, Beretinec, Breznica, Breznički Hum, Cestica, Donja Voća, Donji Martijanec, Gornji Kneginec, Jalžabet, Klenovnik, Ljubešćica, Mali Bukovec, Maruševec, Petrijanec, Sračinec, Sveti Đurđ, Sveti Ilija, Trnovec Bartolovečki, Veliki Bukovec, Vidovec, Vinica i Visoko. c) Generalnog urbanističkog plana (GUP) za Varaždin kao sjedište Županije. d) Urbanističkog plana uređenja (UPU) za sjedišta gradova: Ivanec, Lepoglavu, Ludbreg, Novi Marof i Varaždinske Toplice. 11.1.2. Obveza izrade detaljnog plana uređenja (DPU) ne utvrđuje se u PPŽ-u već će se ona utvrditi prostornim planovima iz točke 11.1.1. i programima mjera za unapređenje stanja u prostoru. 11.1.3. Prostorni planovi područja bivših općina Varaždin, Ivanec, Ludbreg i Novi Marof, koji sukladno odredbama Zakona o prostornom uređenju ostaju na snazi do donošenja svih PPUO/G-a s područja bivše općine, ne primjenjuju se u dijelu u kojem su protivni PPŽ-u. 11.1.4. Po donošenju PPUO/G-a prestaje važiti dio prostornog plana bivše općine za to područje. 11.1.5. Do donošenja novih propisa o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti potrebno je kod izrade planova nižeg reda u suradnji s nadležnim državnim tijelom primjenjivati Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora ("Narodne novine" br. 29/83., 36/85. i 42/86., u dijelu koji nije u suprotnosti sa važećim odredbama Zakona o unutarnjim poslovima), te osobito uvažavati činjenicu da se pretežiti dio prostora Varaždinske županije ubraja u VIIo seizmičnosti (po MCS), a krajnji istočni dio u VIIIo MCS (što se iščitava i iz kartografskog prikaza 3: "Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora"). 11.1.6. Do donošenja Zakona o civilnoj zaštiti kojim će se detaljnije riješiti problematika zaštite i sklanjanja ljudi i materijalnih dobara, u slučaju izgradnje skloništa u skladu s prostornim planovima zaštite i spašavanja jedinica lokalne samouprave i uprave, potrebno je primijeniti slijedeće mjere: a) Za sklanjanje ljudi i materijalnih dobara potrebno je osigurati skloništa po opsegu zaštite: - dopunske zaštite otpornosti 50 kPa, - osnovne zaštite otpornosti 100 do 300 kPa. b) Sva skloništa moraju biti projektirana i izvedena u skladu s propisom o tehničkim normativima za skloništa: - skloništa planirati ispod građevina kao najniže etaže, - osigurati potreban opseg zaštite (50 do 300 kPa), - osigurati rezervne izlaze iz skloništa, - osigurati lokacije za javna skloništa, - odrediti seizmičnost. Sva skloništa osnovne zaštite moraju biti dvonamjenska i trebaju se koristiti u mirnodopske svrhe u suglasnosti s Ministarstvom unutarnjih poslova a u slučaju ratnih opasnosti trebaju se u roku od 24 sata osposobiti za potrebe sklanjanja. Broj sklonišnih mjesta u skloništima treba odrediti prema vrsti: - za porodična skloništa za najmanje tri osobe, - za kućna skloništa i skloništa za stambeni blok prema veličini zgrade odnosno skupine zgrada, računajući da se na 50 m2 razvijene građevinske (bruto) površine zgrade osigura sklonišni prostor najmanje za jednog stanovnika, - za skloništa pravnih osoba za dvije trećine ukupnog broja djelatnika, a pri radu u više smjena za dvije trećine broja djelatnika u najvećoj smjeni u vrijeme rada, - za javna skloništa prema procijenjenom broju stanovnika koji se mogu zateći na javnom mjestu i broju stanovnika za koje nije osigurano kućno sklonište za stambeni blok u polumjeru gravitacije tog skloništa (250 m). 11.2. Područja primjene posebnih razvojnih i drugih mjera 11.2.1. Pogranično područje obuhvaća Grad Lepoglavu (osim grada Lepoglave, te naselja Muričevec, Očura i Vulišinec) i općine Bednja, Cestica, Donja Voća, Klenovnik, Petrijanec, Sračinec i Vinica. Za ovo područje predviđaju se poticajne mjere na razini nacionalnog programa obnove i razvoja uz razrađenu osnovnu plansku koncepciju razvitka na županijskoj i lokalnoj razini, a u cilju postupnog smanjivanja nesrazmjera i zaostajanja u odnosu na druga područja i daljnjeg ravnomjernijeg razvitka (revitalizacija naselja i gospodarstva, a osobito poljodjelstva), te stvaranje pretpostavki za standard življenja primjeren vremenu. Dio područja ulazi u sustav budućeg parka prirode Hrvatsko zagorje za koji će se izraditi PPPPO, kojim treba razraditi ne samo uvjete zaštite već i prihvatljive mogućnosti korištenja prostora koje će stvarati pretpostavke za učinkovitiju zaštitu. 11.2.2. Rubna i manje razvijena područja obuhvaćaju općine Breznica, Breznički Hum i Visoko. U ovim prostorima potrebna je: - revitalizacija naselja, gospodarstva i poljodjelstva na realnim osnovama s ciljem postupnog smanjivanja razlika u razvoju u odnosu na druga područja, - provedba stimulativnih mjera (sufinanciranje, kreditiranje, porezne olakšice i slično) za ostanak stanovništva u područjima u kojima je moguće stvoriti realne perspektive za razvoj i poticanje onih djelatnosti koje će osigurati primjerene uvjete za život. 11.2.3. Mreža gradskih naselja s Varaždinom, kao sjedištem Županije i važnijim nacionalnim središtem, te Ivancem, Ludbregom, Novim Marofom, Lepoglavom i Varaždinskim Toplicama kao planiranim srednjim i manjim gradovima, predstavljaju okosnicu policentrične razvojne strukture Županije. U PPŽ-u se daje mogućnost formiranja gradskih urbanih zona objedinjavanjem svih kontaktnih prostora u zajedničko područje za razvoj naselja koja su se međusobno spojila (koncept se predlaže prvenstveno primijeniti za Varaždin, Ivanec, Ludbreg i Novi Marof). Potrebne su poticajne i razvojne mjere s državne razine prvenstveno za jačanje srednjih i manjih gradova kako bi dosegli onu razinu na kojoj postaju stvarna žarišta vlastitog razvitka i razvitka okolnog područja. 11.2.4. Zaštita vodonosnika kao najvažnijeg prirodnog resursa na području Županije zahtijeva primjenu slijedećih mjera: - osmišljavanje i usmjeravanje poljoprivredne proizvodnje na način primjeren zaštiti vodonosnika i tla (ograničena i kontrolirana upotreba zaštitnih sredstava), uz obavezno unapređenje stočarske i peradarske proizvodnje rješavanjem zbrinjavanja otpada i otpadnih voda na farmama, - sustavno rješavanje problema zbrinjavanja otpada i odvodnje otpadnih voda prioritetno za naselja i infrastrukturu koja se nalazi na vodonosniku. 11.3. Područja i lokaliteti za istraživanje i praćenje pojava i procesa u prostoru 11.3.1. Vodonosna područja (vodonosnik) - potrebno je praćenje kvalitete, stanja zaštite, potencijalnog ugrožavanja i onečišćenja. 11.3.2. Nalazišta (ležišta) geotermalne vode - potrebno je provođenje daljnjih istraživanja i mogućnosti korištenja. 11.3.3. Područja značajne prirodne vrijednosti: - područje kompleksa Trakošćan i šire okolice s brdskim predjelom Ravne gore, - područje uz rijeku Dravu, - šire područje Kalničkog gorja, - šire područje Ivančice koje obuhvaća gornji tok rijeke Bednje od Stažnjevca do Krušljevca, - izvorišni dio Plitvice te vodni ekosustavi rijeka Plitvice, Bednje, Lonje sa svim pritocima te ekosustavi ostalih manjih vodotoka, - šumski predjeli na području cijele Županije. Za ova područja potrebno je pratiti stanje, način korištenja te potencijalno ugrožavanje i onečišćenje. 11.3.4. Eksploatacijska polja (planirana, postojeća, napuštena) - treba pratiti korištenje postojećih i sanaciju napuštenih polja s ciljem pravodobnog interveniranja u slučaju narušavanja vrijednosti prostora. 11.3.5. Poplavna područja - treba pratiti promjene s ciljem zaštite prostora u slučaju potencijalnog ugrožavanja ljudi i okoliša. 11.3.6. Demografska kretanja - potrebno je pratiti trendove radi možebitne neravnoteže i predlaganja mjera za uspostavu ravnoteže. 11.3.7. Pogranična, rubna i manje razvijena područja - treba pratiti stanje, pojave i procese u cilju praćenja učinaka provedenih mjera. 11.3.8. Područja planirana za gradnju - treba pratiti korištenje i predlagati eventualne promjene, a u cilju racionalnog dimenzioniranja i korištenja tih područja. 11.3.9. Kapitalna infrastruktura i građevine od važnosti za Državu i Županiju - potrebno je pratiti realizaciju njihove izgradnje radi ravnomjernijeg povezivanja i razvoja područja. 11.3.10. Područja i lokaliteti prirodnih i kulturno-povijesnih obilježja i vrijednosti - potrebno je pratiti stanje, pojave i procese radi pravodobnog interveniranja u slučaju narušavanja tih vrijednosti, a u cilju njihove zaštite i očuvanja. 11.3.11. Izvješćima o stanju u prostoru obuhvatiti stanje i praćenje pojava, a programima mjera za unapređenje stanja u prostoru treba predlagati izradu stručnih i znanstvenih podloga te programa, studija, projekata i drugih elaboracija.
|
|||||||||||||||
