IZRADA WEB STRANICA

Naručite izradu modernih web stranica. U svega nekoliko minuta, kreirajte vrhunsku web stranicu uz pomoć naših CMS web stranica. Moderni dizajni za Vaše web stranice. Korištenje CMS web stranica slično je kao korištenje Facebooka, ne zahtjeva znanje kodiranja i programiranja. Započnite pisati, dodajte nekoliko fotografija i imate brzo svoju prvu web stranicu. Mijenjajte dizajn svoje stranice s lakoćom. Kreirajte web stranicu svoje tvrtke, web stranicu obrta, web stranicu udruge, započnite pisati blog...

Mobilna responzivnost web stranica je prilagođavanje web stranice svim preglednicima (mobitel, tablet, računalo) i mora se implementirati na sve web stranice. Besplatna optimizacija za tražilice; SEO optimizacija omogućava vašoj web stranici da se prikazuje u prvih deset rezultata na tražilicama za pojmove koje pretražuju vaši budući kupci.

Dizajn responzivnih web stranica, registracija domene, izrada CMS stranica, ugradnja web shopa, implementacija plaćanja karticama, ugradnja Google analyticsa, siguran hosting, prijava na tražilice, reklama na društvenim mrežama, ugradnja kontakt formulara za upite sa web stranica...

Iskoristite ponudu: izrada web stranica i hosting po najnižim cijenama. Besplatna prijava na tražilice, besplatni e-mail, besplatna .hr domena, besplatna podrška za internet marketing...

>> Link na ponudu za izradu web stranica >>

Kontakt:
Poslovni Forum d.o.o.
Link - Kontakt informacije

Napomena: Ne dajemo besplatne pravne savjete!




Ažurirano: 26. 12. 2024.

POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE Link na brzi pregled poslovnih i internet usluga

 Prvi dio pravilnika

4. Utvrđivanje dohotka od drugih samostalnih djelatnosti

Članak 43.

(1) Dohodak od drugih samostalnih djelatnosti iz članka 15. stavka 4. točke 2. i 3. Zakona, utvrđuje se kao razlika između ostvarenih primitaka i priznatih izdataka.

(2) Poreznim obveznicima za dohodak od povremene samostalne djelatnosti iz članka 15. stavka 4. točke 2. Zakona mogu se priznati stvarno nastali izdaci, na temelju urednih, točnih i vjerodostojnih isprava, u godišnjem obračunu na temelju podnesene godišnje porezne prijave.

(3) Poreznim obveznicima iz stavka 2. ovoga članka priznaju se kao izdaci i izdaci za službena putovanja do visine utvrđene člankom 12. stavkom 2. točkom 1., 2., 5., 13. i 14. ovoga Pravilnika, izdaci za darovanja iz članka 9. stavka 7. Zakona te izdaci za uplaćene premije životnog osiguranja, dobrovoljnog mirovinskog i dopunskog zdravstvenog osiguranja iz članka 9. stavka 8. Zakona.

(4) Poslovnim izdacima obveznika poreza na dohodak od povremenih samostalnih djelatnosti iz članka 15. stavka 4. točke 3. Zakona smatra se iznos u visini 25% od ostvarenih primitaka, izdaci za darovanja iz članka 9. stavka 7. Zakona te uplaćene premije osiguranja iz članka 9. stavka 8. Zakona.

(5) Poslovnim izdacima poreznih obveznika koji kao znanstvenici, umjetnici, stručnjaci, novinari i drugi u okviru drugih samostalnih djelatnosti iz članka 15. stavka 4. točke 3. Zakona, povremeno ostvaruju autorske naknade smatra se iznos u visini 40% od ostvarenih primitaka (članak 18. stavak 12. Zakona) te iznos danih darovanja iz članka 9. stavka 7. Zakona i iznos uplaćenih premija osiguranja iz članka 9. stavka 8. Zakona.

(6) Autorskim naknadama, kod kojih se prema stavku 5. ovoga članka priznaju izdaci u visini 40% od ostvarenih primitaka, smatraju se svi primici ostvareni kao naknade za korištenje ili za pravo na korištenje bilo kojeg autorskog prava na književno, umjetničko ili znanstveno djelo, patent, zaštitni znak, nacrt, model, plan, tajne formule ili postupka, kao i obavijesti o industrijskom, komercijalnom ili znanstvenom iskustvu, a po posebnom zakonu, pod uvjetom da se ne ostvaruju u okviru samostalnih djelatnosti iz članka 15. stavka 1., 2. i 3. Zakona.

(7) Poreznim obveznicima koji kao športaši obavljaju samostalne djelatnosti slobodnih zanimanja, od kojih se dohodak na njihov zahtjev oporezuje na način propisan za druge povremene samostalne djelatnosti, kao poslovni izdaci priznaju se izdaci prema stavku 4. ovoga članka.

(8) Poreznim obveznicima koji kao novinari i umjetnici obavljaju samostalne djelatnosti slobodnih zanimanja, od kojih se dohodak na njihov zahtjev oporezuje na način propisan za druge povremene samostalne djelatnosti, kao poslovni izdaci priznaju se izdaci prema stavku 5. ovoga članka.

(9) Poreznim obveznicima koji obavljaju druge samostalne djelatnosti i dohodak utvrđuju na način iz stavka 2., 4. i 5. ovoga članka, ne priznaju se izdaci otpisa (amortizacije) dugotrajne imovine.

(10) Porezni obveznici koji obavljaju druge samostalne djelatnosti iz članka 15. stavka 4. točke 2. i 3. Zakona, mogu na vlastiti zahtjev, dohodak utvrđivati na način propisan člankom 18. do 22. Zakona. Zahtjev za promjenom načina oporezivanja podnose do kraja tekuće za iduću godinu.

(11) U slučajevima iz stavka 10. ovoga članka porezni obveznici mogu umjesto dohotka utvrđivati dobit i plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak. Zahtjev za prelazak na utvrđivanje dobiti i obratno, obvezni su podnijeti do kraja tekuće, za iduću godinu.

VI. UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD IMOVINE I IMOVINSKIH PRAVA

Članak 44.

(1) Dohotkom od imovine i imovinskih prava smatra se dohodak koji porezni obveznik ostvari od izdavanja u zakup ili najam nekretnina i pokretnih stvari, od vremenski ograničenog ustupanja autorskih prava, prava industrijskog vlasništva, drugih imovinskih prava i otuđenja nekretnina i imovinskih prava.

(2) Pri utvrđivanju dohotka ostvarenog od zakupnine ili najamnine na ime izdataka odbija se 30% od ostvarenih primitaka, a pri utvrđivanju dohotka pri iznajmljivanju apartmana, soba i postelja putnicima i turistima za koje je plaćena boravišna pristojba, 50% od ostvarenih primitaka. Ako porezni obveznici podnose godišnju poreznu prijavu za dohodak od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima za koje je plaćena boravišna pristojba, izdaci se priznaju u visini stvarno nastalih, a na temelju urednih i vjerodostojnih isprava.

(3) Ako je pri utvrđivanju dohotka iz stavka 2. ovoga članka najamnina ili zakupnina prijavljena u nerealnom iznosu, utvrdit će je Porezna uprava prema tržišnim cijenama u mjestu u kojem se nekretnina nalazi ili imovinsko pravo daje na korištenje.

(4) Porezni obveznik koji ostvaruje dohodak od imovine može na vlastiti zahtjev utvrđivati dohodak u skladu s odredbama članka 18. do 22. Zakona. U tom slučaju obvezan je, prije početka godine u kojoj prelazi na utvrđivanje dohotka od imovine na način propisan za samostalne djelatnosti obrta, slobodnih zanimanja i poljoprivrede i šumarstva, nadležnoj ispostavi Porezne uprave podnijeti pisanu izjavu (zahtjev) za upis u registar obveznika poreza na dohodak.

(5) Porezni obveznik koji dohodak od imovine ostvaruje izdavanjem u najam odnosno zakup nekretnina i po toj osnovi je obveznik poreza na dodanu vrijednost, dohodak obvezno utvrđuje u skladu s odredbama članka 18. do 22. Zakona, te ima druga prava i obveze propisane za dohodak od samostalne djelatnosti iz članka 15. stavka l., 2. i 3. Zakona.

(6) Autorskim pravima se između ostalog smatraju: pisana i govorna djela, djela glazbene i likovne umjetnosti, znanstveni ili tehnički radovi (crteži, planovi, zemljovidi, skice i drugo) i pronalasci, u skladu s posebnim zakonom.

(7) Pravima industrijskog vlasništva se između ostalog smatraju: pravo na iskorištavanje prirodnih bogatstava, pravo na tehnološki postupak, poslovni adresari i drugo. Ako se ova prava kao i prava iz stavka 6. ovoga članka ustupaju drugima unutar samostalne djelatnosti, dohodak ostvaren po toj osnovi smatra se dohotkom od samostalnih djelatnosti prema članku 15. stavku 1. i 2. odnosno stavku 4. Zakona, a ne dohotkom od imovinskih prava.

(8) Dohodak od imovinskih prava ostvaruju autorovi sljednici (nasljednici ili stjecatelji), ako stečena imovinska prava (autorska prava i prava industrijskog vlasništva) ustupaju uz naknadu na određeni rok. Ograničeno vrijeme ustupanja prava postoji i onda ako ugovorom rok prestanka korištenja prava nije utvrđen. Ne radi se o dohotku od imovinskih prava u slučaju ako umjetnici, znanstvenici ili pronalazači ustupaju pravo na vlastita autorska djela, već se po toj osnovi ostvaruje dohodak od samostalne djelatnosti iz članka 15. stavka 2. točke 2. odnosno stavka 4. točke 3. Zakona.

(9) Dohotkom od imovine i imovinskih prava smatra se i dohodak od otuđenja nekretnina prema članku 23. stavku 5., 6. i 7. Zakona. Pri utvrđivanju dohotka danom nabave nekretnine smatra se nadnevak kupoprodajnog ugovora odnosno u slučaju izgradnje u vlastitoj režiji dan kada je izgrađena nekretnina osposobljena za upotrebu.

(10) Ako je nekretnina stečena darovanjem i otuđena u roku od tri godine od dana njene nabave od strane darovatelja, otuđitelju se utvrđuje dohodak od imovine i imovinskih prava na način iz stavka 9. ovoga članka. U slučaju stjecanja nekretnine darovanjem, danom nabave nekretnine smatra se dan nabave od strane pravnog prednika (darovatelja), a nabavnu vrijednost čini tržna vrijednost u trenutku nabave.

(11) Dohodak od imovinskih prava utvrđuje se kao razlika između ostvarenih primitaka i stvarno nastalih izdataka, ali se izdaci tijekom poreznog razdoblja ne mogu odbijati, već se uzimaju u obzir tek kod utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak od imovinskih prava, ako po toj osnovi porezni obveznik podnese godišnju poreznu prijavu.

(12) Izdacima koji se porezno priznaju kod utvrđivanja dohotka od imovine i imovinskih prava, osim izdataka iz stavka 2. i 11. ovoga članka, smatraju se i darovanja dana prema članku 9. stavku 7. Zakona, a i uplaćene premije životnog osiguranja, dopunskog zdravstvenog i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja u skladu s člankom 9. stavkom 8. Zakona.

VII. UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD KAPITALA

Članak 45.

(1) Dohodak od kapitala utvrđuje se kao primitak po osnovi dividendi, udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu, kamata, udjela u dobiti članova uprave i zaposlenika trgovačkih društava dodjelom ili opcijskom kupnjom vlastitih dionica, po osnovi izuzimanja imovine i korištenja usluga od strane vlasnika i suvlasnika trgovačkih društava za privatne potrebe (skrivene isplate dobiti) na teret dobiti tekućeg razdoblja.

(2) Izuzimanjima iz stavka 1. ovoga članka smatraju se i sve vrijednosti koje fizička osoba koja obavlja samostalnu djelatnost prema članku 15. stavku 1., 2. i 3. Zakona (djelatnost obrta i s obrtom izjednačene djelatnosti, djelatnosti slobodnih zanimanja i poljoprivrede i šumarstva), po kojoj osnovi utvrđuje dobit i plaća porez na dobit, izuzme iz djelatnosti za svoje osobne potrebe.

(3) Primici po osnovi izuzimanja iz stavka 1. i 2. ovoga članka utvrđuju se u skladu s člankom 32. stavkom 5. ovoga Pravilnika, pri čemu se izuzimanjima smatraju i izuzimanja u novcu.

(4) Kamatama iz stavka 1. ovoga članka smatraju se primici što ih fizičke osobe ostvaruju od potraživanja po osnovi danih zajmova i kredita, uključivo i one primitke ostvarene preko banaka po komisionim kreditima. Kamatama iz stavka 1. ovoga članka ne smatraju se naplaćene kamate iz članka 6. stavka 1. Zakona, kao ni naplaćene kamate po sudskim rješenjima i rješenjima tijela državne uprave te područne (regionalne) samouprave i lokalne samouprave.

(5) Dohodak od opcijske kupnje dionica utvrđuje se kao razlika između tržišne vrijednosti dionice i opcijskim ugovorom utvrđene cijene dionica, ako je tržišna vrijednost viša u trenutku realizacije prava iz opcije.

(6) U smislu stavka 5. ovoga članka realizacijom prava iz opcije smatra se trenutak kupnje dionica društva od strane vlasnika opcije (zaposlenika i članova uprave društva) ili trenutak prijenosa prava na kupnju dionica društva na treću osobu.

(7) Dohodak od prava iz opcije utvrđuje se poreznom obvezniku koji je vlasnik opcije u trenutku realizacije prava iz opcije.

(8) Primicima po osnovi udjela u dobiti koje članovi uprave i zaposlenici trgovačkih društava ostvaruju putem dodjele dionica smatraju se tržišne vrijednosti dodijeljenih dionica ili razlika između tržišnih vrijednosti i plaćene naknade, ako se dionice stječu uz djelomičnu naknadu. Vrijednost dionica utvrđuje se na uređenom i neuređenom tržištu dionica.

(9) Dohodak od kapitala prema stavku 5., 6., i 7. ovoga članka utvrđuje se samo ako vlastite dionice društva u trenutku dodjele tih dionica ili realizacije prava iz opcije, kotiraju na uređenom tržištu kapitala. Ako se prava iz opcije realiziraju na teret dobiti tekuće godine, pri realizaciji se obračunava, obustavlja i uplaćuje porez po stopi od 35%.

(10) Pri utvrđivanju dohotka od kapitala izdaci se ne priznaju, osim izdataka za dana darovanja u skladu s člankom 9. stavkom 7. Zakona i izdataka po osnovi uplaćenih premija za životno, dopunsko zdravstveno i dobrovoljno mirovinsko osiguranje u skladu s člankom 9. stavkom 8. Zakona, koji ako nisu umanjili dohodak po drugim osnovama, mogu umanjiti dohodak od kapitala u godišnjem obračunu po godišnjoj poreznoj prijavi.

VIII. UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD OSIGURANJA

Članak 46.

(1) Primicima po osnovi životnog osiguranja i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja smatraju se iznosi isplaćeni od osiguravatelja, a do visine uplaćenih premija osiguranja tijekom razdoblja osiguranja, koje su bile u tim razdobljima porezno priznati izdatak.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka kod otkupa polica životnog i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja odnosno prestanka osiguranja, primicima od premija osiguranja smatra se iznos isplaćene svote, ako je manji od uplaćenih premija osiguranja.

(3) Uplaćene premije osiguranja po kojima se utvrđuje primitak odnosno dohodak iskazuju se s valutnom klauzulom.

(4) Dohodak od osiguranja utvrđuje se u visini ostvarenih primitaka prema stavku 1. ovoga članka, bez mogućnosti umanjenja porezne osnovice za izdatke i za osobni odbitak prema članku 29. Zakona.

(5) Dohodak od osiguranja utvrđuje se u trenutku isplate i istodobno s isplatom osigurane svote (jednokratno ili u duljem razdoblju isplate). Pri tome se uplaćene premije osiguranja od kojih se utvrđuje primitak preračunavaju u kunsku protuvrijednost primjenom srednjeg tečaja Hrvatske narodne banke na dan isplate toga dohotka.

(6) Dohodak od premija osiguranja utvrđuje osiguravatelj koji je isplatitelj osigurane svote, na način propisan odredbama stavka 1. do 5. ovoga članka.

(7) Isplatitelj je obvezan u trenutku isplate, od dohotka po osnovi osiguranja obračunati, obustaviti i uplatiti porez na propisani račun kao porez po odbitku i to po stopi od 15%, bez obzira da li isplatu obavlja osiguraniku ili korisniku osiguranja.

(8) Uplaćeni predujam poreza prema stavku 7. ovoga članka, smatra se konačno utvrđenim i uplaćenim porezom za porezno razdoblje, radi čega porezni obveznik (korisnik osiguranja) po toj osnovi nije obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu.

(9) Osiguravatelji odnosno isplatitelji osiguranih svota obvezni su tijekom razdoblja osiguranja voditi evidenciju o uplaćenim premijama osiguranja u kunama i deviznoj protuvrijednosti na dan uplate i to po svakom osiguraniku, posebno po vrstama osiguranja (životno i dobrovoljno mirovinsko osiguranje), a po kojima su osiguranici koristili poreznu olakšicu i iznosu tih olakšica.

(10) Podatke o tijekom poreznog razdoblja iskorištenim olakšicama na temelju uplaćenih premija osiguranja, obvezni su po proteku poreznog razdoblja Poreznoj upravi dostaviti poslodavci, koji su pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada, dohodak umanjivali za uplaćene premije osiguranja prema članku 13. stavku 3. Zakona.

(11) Porezni obveznici odnosno poslodavci obvezni su Poreznoj upravi, uz godišnju poreznu prijavu odnosno po isteku poreznog razdoblja, a najkasnije do kraja mjeseca veljače iduće godine, dostaviti podatke o premijama osiguranja za koje je korištena olakšica.

(12) Pregled iz stavka 10. i 11. ovoga članka sadrži sljedeće podatke: ime i prezime, adresu i JMBG poreznog obveznika (ugovaratelja osiguranja/osiguranika), naziv osiguravatelja, adresu osiguravatelja, matični broj osiguravatelja, broj i nadnevak police osiguranja, vrstu osiguranja, početak i ugovoreno razdoblje osiguranja, iznos ugovorene premije osiguranja, iznos u poreznom razdoblju uplaćene premije osiguranja i iznos uplaćene premije osiguranja koji je u odgovarajućem razdoblju bio porezna olakšica.

(13) Za potrebe vođenja evidencije iz stavka 9. ovoga članka podatke o poreznim obveznicima koji su u pojedinom poreznom razdoblju iskazali izdatke po osnovi uplaćenih premija osiguranja, podatke o visini tih izdataka po pojedinim vrstama osiguranja i svakom osiguravatelju, tim osiguravateljima pisanim putem (ili na mediju) dostavlja Porezna uprava, a na temelju zaprimljenih i obrađenih godišnjih poreznih prijava i podataka dobivenih od poslodavaca prema stavku 10. ovoga članka.

(14) Pregled iz stavka 10., 11. i 12. ovoga članka sastavlja se po svakom osiguravatelju posebno i sastavni je dio ovoga Pravilnika.

IX. UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD ZAJEDNIČKE DJELATNOSTI

1. Temelji utvrđivanja

Članak 47.

(1) Dohodak od samostalne djelatnosti ili dohodak od imovine i imovinskih prava mogu zajedno ostvarivati i više osoba (supoduzetnici, vlasnici udjela, suvlasnici, u daljnjem tekstu: supoduzetnici).

(2) Dohodak od samostalne djelatnosti i dohodak od imovine i imovinskih prava koji zajednički ostvaruje više osoba, oporezuje se prema odredbama članka 27. Zakona.

(3) Ako više osoba zajedno ostvaruju dohodak, svakoj se oporezuje onaj dio dohotka koji joj pripada od zajedničke djelatnosti.

(4) Supoduzetnici moraju imenovati nositelja zajedničke djelatnosti i o tome je nositelj zajedničke djelatnosti obvezan izvijestiti ispostavu Porezne uprave nadležnu prema njegovu prebivalištu ili uobičajenom boravištu prije početka obavljanja zajedničke djelatnosti.

(5) Dohodak od zajedničke samostalne djelatnosti odnosno zajedničke imovine i imovinskih prava utvrđuje se kao jedinstveni dohodak i raspoređuje na supoduzetnike. Svaki supoduzetnik obvezno u svoju poreznu prijavu mora unijeti utvrđeni udio u dohotku od zajedničke djelatnosti.

(6) Zajednički dohodak iz stavka 5. ovoga članka i njegova raspodjela na pojedine supoduzetnike utvrđuje se rješenjem.

(7) Rješenje o utvrđenom zajedničkom dohotku koje se donosi na temelju podnesene prijave dohotka od zajedničke djelatnosti, dostavlja se nositelju zajedničke djelatnosti. O utvrđenom zajedničkom dohotku i njegovoj raspodjeli nositelj zajedničke djelatnosti obavještava ostale supoduzetnike.

2. Zajednički dohodak

Članak 48.

(1) Dohodak od zajedničke samostalne djelatnosti iz članka 15. stavka 1., 2. i 3. Zakona utvrđuje se u skladu s člancima 18. do 22. Zakona.

(2) Dohodak od zajedničke imovine i imovinskih prava utvrđuje se u skladu s člankom 23. stavkom 1. do 5. Zakona odnosno u slučaju iz članka 44. stavka 4. ovoga Pravilnika u skladu s člancima 18. do 22. Zakona.

(3) Ako iznajmljivanje zajedničke nekretnine odnosno imovine podliježe porezu na dodanu vrijednost, zajednički dohodak od imovine i imovinskih prava utvrđuje se u skladu s člancima 18. do 22. Zakona.

(4) U skladu s odredbama članka 25. stavka 3. Zakona, porezni obveznici koji iznajmljuju nekretnine mogu se opredijeliti i za plaćanje poreza na dobit. U slučaju suvlasništva zahtjev moraju podnijeti svi suvlasnici zajednički.

(5) Pri utvrđivanju dohotka od zajedničke djelatnosti i zajedničke imovine i imovinskih prava odnosi između supoduzetnika i zajedničke djelatnosti uređuju se prema odredbama stavka 6., 7., 8., i 9. ovoga članka.

(6) Ako supoduzetnik dobije naknadu za svoj rad u zajedničkoj djelatnosti, ta se naknada ne oporezuje prema odredbama propisanim za dohodak od nesamostalnog rada, već primljena naknada povećava njegov udio u dohotku od zajedničke djelatnosti. Naknade supoduzetnika za ostale djelatnosti u zajedničkoj djelatnosti povećavaju njegov dohodak od samostalne djelatnosti ako su tijekom godine iskazane kao poslovni izdaci zajedničke djelatnosti.

(7) Ako supoduzetnik dade uz naknadu (zakupninu, najamninu i slično) na raspolaganje gospodarsko dobro za obavljanje zajedničke djelatnosti a naknada je tijekom godine iskazana kao poslovni izdatak zajedničke djelatnosti, primljena naknada povećava njegov dohodak od samostalne djelatnosti.

(8) Gospodarsko dobro iz stavka 7. ovoga članka dio je dugotrajne imovine iz članka 20. Zakona, na koju se primjenjuju odredbe Zakona i ovoga Pravilnika. U popisu dugotrajne imovine treba navesti podatke o suvlasništvu supoduzetnika.

(9) Izdaci što ih je supoduzetnik osobno imao u poslovne svrhe, koji se, prema odredbama o utvrđivanju dohotka, smatraju poslovnim izdacima, a nisu odbijeni (iskazani kao izdaci zajedničke djelatnosti), smanjuju njegov dohodak od zajedničke djelatnosti.

X. POREZNI GUBITAK I OSOBNI ODBITAK

1. Gubitak

Članak 49.

(1) Gubitak koji se u godini u kojoj nastane ne može podmiriti iz drugih oblika ostvarenog dohotka u istoj godini, može se prenijeti i nadoknaditi iz ostvarenog dohotka (od nesamostalnog rada i/ili samostalne djelatnosti i/ili od imovine i imovinskih prava i/ili od kapitala i/ili od osiguranja) najduže u pet sljedećih poreznih razdoblja.

(2) Gubitak se u godini u kojoj nastane poravnava (prebija) s ostalim oblicima ostvarenog dohotka. Prenosi se samo onaj iznos koji preostane nakon takva prebijanja.

(3) Gubitak se može prenijeti i iz poreznog razdoblja tuzemnog poreznog obveznika u porezno razdoblje inozemnog poreznog obveznika i obratno ako se radi o istom poreznom obvezniku.

(4) Ako gubici nastaju više godina uzastopno, najprije se podmiruju oni koji su prvi nastali.

(5) Gubitak koji se može prenijeti utvrđuje se rješenjem o porezu na dohodak i u sljedeće se porezno razdoblje može prenijeti samo u iznosu utvrđenom u rješenju.

2. Osobni odbitak

Članak 50.

(1) Prema odredbi članka 29. stavka 1. Zakona, osnovni osobni odbitak za poreznog obveznika iznosi 1.250,00 kuna za svaki mjesec poreznog razdoblja. Osobni odbitak za umirovljenika, osobu koja prima invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad, korisnika obiteljske mirovine i osobu koja ostvaruje primitke prema članku 4. stavku 2. ovoga Pravilnika, priznaje se u visini mirovine a najviše do 2.500,00 kuna za svaki mjesec poreznog razdoblja. Umirovljenicima se smatraju fizičke osobe navedene u članku 7. stavku 2. ovoga Pravilnika.

(2) Ako porezni obveznik uzdržava više djece, faktori za izračunavanje osobnog odbitka utvrđuju se na ovaj način:

1. za prvo uzdržavano dijete 0,5 osnovnog osobnog odbitka,

2. za drugo uzdržavano dijete 0,7 osnovnog osobnog odbitka, 1,00 za treće dijete, 1,4 za četvrto dijete, 1,9 za peto dijete, a za svako daljnje dijete faktor se progresivno povećava, i to za 0,6, 0,7, 0,8, 0,9, 1,00 ... i više u odnosu prema faktoru osnovnog osobnog odbitka za prethodno dijete.

(3) Za svakog uzdržavanog člana uže obitelji i poreznog obveznika s invaliditetom osobni odbitak iz članka 29. stavka 2. točke 1. i 2. Zakona povećava se za 0,3 osnovnog osobnog odbitka. Uzdržavanim članovima uže obitelji i poreznim obveznikom s invaliditetom smatraju se osobe kojima je rješenjem donesenim prema propisima o mirovinskom osiguranju, zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, socijalnoj skrbi, odgoju i obrazovanju i prema drugim propisima utvrđeno tjelesno oštećenje ili invalidnost.

(4) Ako tijekom godine porezni obveznik prestane uzdržavati člana uže obitelji, osobni odbitak za toga člana može koristiti samo za razdoblje u kojemu ga je uzdržavao. Pri tome se razdoblje korištenja osobnog odbitka zaokružuje uvijek na puni mjesec, i to u korist poreznog obveznika.

(5) Odbitak za uzdržavanje bračnih drugova prema članku 29. stavku 2. točka 1. Zakona, može se koristiti samo u bračnoj zajednici. Iznimno, osobni odbitak porezni obveznik može koristiti i za bivše bračne drugove kojima plaća alimentaciju.

(6) Uzdržavanim članovima uže obitelji iz članka 29. stavka 2. točke 1. Zakona, pored supružnika smatraju se i roditelji poreznog obveznika, roditelji bračnog druga poreznog obveznika, preci i potomci u izravnoj liniji te maćehe odnosno očusi koje punoljetno pastorče uzdržava. Uzdržavanim članovima uže obitelji smatraju se i djeca nakon završetka redovnog školovanja.

(7) Djetetom iz članka 29. stavka 2. točke 1. i 2. Zakona smatra se dijete kojega roditelji, poočimi, pomajke uzdržavaju, kao i usvojeno dijete i dijete povjereno na skrb ako živi zajedno sa skrbnikom. U tom slučaju biološki roditelji ne mogu koristiti te osobne odbitke.

(8) Ako oba bračna druga ostvaruju dohodak i uzdržavaju članove uže obitelji, osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji u načelu dijele na jednake dijelove, ali mogu utvrditi i drugačiju raspodjelu. Ovu mogućnost mogu koristiti i druge osobe koje nisu bračni drugovi, ako istovremeno zajednički uzdržavaju jednog ili više članova njihove uže obitelji. Osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji može se preraspodijeliti pri predaji porezne prijave ako nije iskorišten tijekom godine. U tom slučaju, osobe koje žele podijeliti osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji, poreznoj prijavi obvezno prilažu izjavu o omjeru raspodjele osobnog odbitka, kao i o imenima i prezimenima i JMBG-u osoba za koje su osobni odbitak podijelile i s kojima su osobni odbitak podijelile.

(9) Ako tuzemni porezni obveznik zahtijeva osobni odbitak za članove uže obitelji koji žive u inozemstvu, obvezan je dokazati da postoje uvjeti za korištenje tog odbitka, odnosno predočiti o tome isprave koje je izdalo nadležno tijelo u inozemstvu prema članku 60. stavku 2. ovoga Pravilnika. Inozemni porezni obveznici ne mogu koristiti osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji, bez obzira da li ti članovi uže obitelji žive u tuzemstvu ili inozemstvu.

(10) Kao osobni odbitak tuzemnim poreznim obveznicima priznaju se i iznosi plaćeni za dobrovoljno odnosno privatno zdravstveno osiguranje ako porezni obveznik nije drugačije ili obvezno osiguran, najviše do visine propisanog obveznog doprinosa za zdravstveno osiguranje koje plaćaju poslodavac i posloprimac. Inozemni porezni obveznici mogu kao osobni odbitak odbiti plaćeni doprinos za zdravstveno osiguranje u tuzemstvu, do visine zakonom propisanih doprinosa za posloprimca i poslodavca.

(11) Osobni odbitak poreznih obveznika koji imaju prebivalište i borave na područjima posebne državne skrbi, kao i osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji koji imaju prebivalište i borave na tim područjima utvrđuje se člankom 40. stavkom 1. Zakona.

(12) Ako porezni obveznik ima više prebivališta na području posebne državne skrbi, mjerodavno je prebivalište obitelji (članak 37. stavak 1. i 2. Općeg poreznog zakona).

(13) Ako obitelj poreznog obveznika ima prebivalište (stan) i boravi na području posebne državne skrbi, a porezni obveznik ima prebivalište (stan u vlasništvu ili posjedu) i boravi na području izvan područja posebne državne skrbi, porezni obveznik ima pravo na uvećani osobni odbitak prema članku 40. stavku 1. Zakona, samo za uzdržavane članove uže obitelji koji borave i imaju prebivalište na tim područjima.

(14) Ako obitelj poreznog obveznika ima prebivalište (stan) i boravi na područjima izvan područja posebne državne skrbi, a porezni obveznik ima prebivalište (stan) i boravi na području posebne državne skrbi, porezni obveznik ima pravo na uvećani osobni odbitak prema članku 40. stavku 1. Zakona, za vlastito uzdržavanje. U tom slučaju osobni odbitak za uzdržavanje članova uže obitelji koristi od osnovice iz članka 29. stavka 1. Zakona.

XI. PREDUJMOVI POREZA NA DOHODAK

1. Predujam poreza po odbitku

1.1. Način utvrđivanja predujma

Članak 51.

(1) Predujam poreza na dohodak obračunava, obustavlja i uplaćuje za poreznog obveznika poslodavac, osoba koja ima obveze poslodavca ili isplatitelj, kao porez po odbitku, prilikom svake isplate dohotka i istodobno s isplatom i to od:

1. dohotka od nesamostalnog rada i primitaka iz članka 4. stavka 2. ovoga Pravilnika, primjenom stope od 15% na iznos porezne osnovice do dvostrukog iznosa mjesečnog osnovnog osobnog odbitka (do 2500,00 kuna mjesečno), na razliku osnovice iznad dvostrukog i peterostrukog osnovnog osobnog odbitka po stopi od 25% (na idućih do 3.750 kuna mjesečno), a na razliku porezne osnovice iznad peterostrukog osnovnog osobnog odbitka po stopi od 35% (iznad 6.250,00), sa ili bez prava na osobni odbitak, a prema članku 33. stavku 1. do 4. Zakona i članku 17. ovoga Pravilnika,

2. dohotka od nesamostalnog rada iz članka 33. stavka 5. Zakona primjenom stope od 25% bez prava na osobni odbitak,

3. dohotka članova predstavničkih i izvršnih tijela državne vlasti, tijela područne (regionalne) samouprave i tijela jedinica lokalne samouprave iz članka 15. stavka 4. točke 1. i članka 36. stavka 3. Zakona, na način iz stavka 1. točke 1. ili točke 2. ovoga članka,

4. dohotka od druge samostalne djelatnosti članova skupština i nadzornih odbora trgovačkih društava, upravnih odbora, upravnih vijeća i drugih njima odgovarajućih tijela drugih pravnih osoba, članova povjerenstava i odbora koje imaju ta tijela, stečajnih upravitelja i sudaca porotnika koji nemaju svojstvo djelatnika u sudu iz članka 15. stavka 4. točke 2. i članka 36. stavka 2. Zakona, od porezne osnovice ukupnog primitka, primjenom stope od 35% bez prava na osobni odbitak,

5. dohotka od druge povremene samostalne djelatnosti iz članka 15. stavka 4. točke 3. i članka 36. stavka 2. Zakona od osnovice ostvarenog primitka umanjenog za izdatke u visini 25% od ostvarenog primitka, primjenom stope od 35% , bez prava na osobni odbitak,

6. dohotka od druge povremene samostalne djelatnosti iz članka 15. stavka 4. točke 3. i članka 36. stavka 2. Zakona od osnovice, ostvarenog primitka umanjenog za izdatke u visini 40% od ostvarenog primitka, primjenom stope od 35%, bez prava na osobni odbitak,

7. dohotka od samostalne djelatnosti slobodnih zanimanja iz članka 15. stavka 2. točke 4., članka 18. stavka 13., članka 36. stavka 2. i članka 42. stavka 2. Zakona, od osnovice ostvarenog primitka umanjenog za izdatke u visini 25% (športaši) odnosno 40% (novinari) odnosno 25 i 40% (umjetnici) od ostvarenog primitka (autorske naknade), primjenom stope od 35%, bez prava na osobni odbitak,

8. dohotka kojega ostvare inozemni porezni obveznici obavljanjem djelatnosti iz članka 36. stavka 1. Zakona, od osnovice ostvarenog poslovnog primitka umanjenog za izdatke u visini 40% od ostvarenog primitka, primjenom stope od 25%, bez prava na osobni odbitak,

9. dohotka od imovine ostvarenog iznajmljivanjem stanova, soba i postelja putnicima i turistima za koje je plaćena boravišna pristojba, preko posrednika, iz članka 23. stavka 1. i 3. i članka 37. stavka 2. Zakona, od osnovice najamnine umanjene za 50%, primjenom stope od 25%, bez prava na osobni odbitak,

10. dohotka od imovinskih prava iz članka 23. stavka 1. i 4. i članka 37. stavka 3. Zakona, od osnovice ukupne naknade, primjenom stope od 25%, bez prava na osobni odbitak,

11. dohotka od iznajmljivanja nekretnina iz članka 23. stavka 1. i članka 37. stavka 5. Zakona, od osnovice ukupne naknade, primjenom stope od 25%, bez prava na osobni odbitak,

12. dohotka od dividendi, udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu i udjela u dobiti članova uprave i zaposlenika, iz članka 26. stavka 1. i 3. i članka 38. stavka 1. i 5. Zakona, od osnovice ukupnog primitka, primjenom stope od 15%, bez prava na osobni odbitak,

13. dohotka od kamata, izuzimanja i predujmova dividendi i udjela u dobiti iz članka 26. stavka 1. i 2. i članka 38. stavka 2., 3. i 4. Zakona te članka 45. stavka 2. I 3. i stavka 9. ovoga Pravilnika, od osnovice ukupnog primitka, primjenom stope od 35%, bez prava na osobni odbitak.

14. dohotka od premija osiguranja svota iz članka 6. stavka 3. Zakona, od osnovice primitka od premija osiguranja iz članka 46. stavka 1. i 2. ovoga Pravilnika, primjenom stope od 15%, bez prava na osobni odbitak.

(2) Predujam poreza po odbitku obračunava i uplaćuje stjecatelj dohotka:

1. od izravnog iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima za koje je plaćena boravišna pristojba, iz članka 23. stavka 1. i 3. i članka 37. stavka 2. Zakona, i to od najamnine umanjene za 50%, primjenom stope od 25% bez prava na osobni odbitak,

2. od kamata na temelju izravnog kreditiranja između fizičkih osoba iz članka 18. stavka 11. Zakona i članka 45. stavka 1. i 4. ovoga Pravilnika od osnovice ukupnog primitka primjenom stope od 35% bez prava na osobni odbitak,

3. od dohotka po osnovi nesamostalnog rada ostvarenog izravno iz inozemstva ili od organizacija iz članka 33. stavka 8. Zakona na način iz stavka 1. točke 1. odnosno točke 2. ovoga članka,

4. od dohotka ostvarenog obavljanjem druge samostalne djelatnosti iz članka 36. stavka 2. Zakona u inozemstvu odnosno ostvarenog iznajmljivanjem stanova, soba i postelja putnicima i turistima u inozemstvu, na način iz stavka 1. točke 4., 5., 6., 7. i 9. ovoga članka,

5. dohotka od imovinskih prava izravno iz inozemstva iz članka 23. stavka 1. i 4. i članka 37. stavka 3. Zakona, na način iz stavka 1. točke 10. ovoga članka,

6. dohotka od kapitala izravno iz inozemstva na način iz stavka 1. točke 12. i 13. ovoga članka,

7. dohotka od premija osiguranja izravno iz inozemstva na način iz stavka 1. točke 14. ovoga članka.

1.2. Konačni predujam poreza po odbitku

Članak 52.

(1) Ako je poslodavac, isplatitelj ili sam porezni obveznik predujmove poreza na dohodak po odbitku pravilno obustavljao, obračunavao i uplaćivao, uplaćeni predujmovi smatraju se konačnim godišnjim porezom:

1. dohotka od nesamostalnog rada iz članka 51. stavka 1. točke 1. i 3. i stavka 2. točke 3. ovoga Pravilnika, ako je porezni obveznik tijekom godine ostvario samo taj dohodak i ako je taj dohodak ostvario istodobno samo kod jednog tuzemnog poslodavca za rad u tuzemstvu ili inozemstvu ili kod jednog isplatitelja (članak 31. stavak 3. točka 1. Zakona),

2. dohotka od nesamostalnog rada iz članka 51. stavka 1. točke 2. i 3. ovoga Pravilnika (članak 33. stavak 5. i 6. Zakona),

3. dohotka od drugih samostalnih djelatnosti iz članka 51. stavka 1. točke 4., 5., 6. i 7. i stavka 2. točke 4. ovoga Pravilnika (članak 36. stavak 2. Zakona).

4. dohotka kojeg ostvare inozemni porezni obveznici iz članka 51. stavka 1. točke 8. ovog Pravilnika (članak 36. stavak 1. Zakona),

5. dohotka od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima iz članka 51. stavka 1. točke 9. i stavka 2. točke 1. ovoga Pravilnika (članak 23. stavak 1. i 3. i članak 37. stavak 2. Zakona),

6. dohotka od imovinskih prava iz članka 51. stavka 1. točke 10. i stavka 2. točke 5. ovoga Pravilnika (članak 23. stavak 1. i 4. i članak 37. stavak 3. Zakona),

7. dohotka od iznajmljivanja nekretnina iz članka 51. stavka 1. točke 11. ovoga Pravilnika (članak 23. stavak 1. i članak 37. stavak 5. Zakona),

8. dohotka od kapitala iz članka 51. stavka 1. točke 12. i 13. i stavka 2. točke 2. i 6. ovoga Pravilnika, osim dohotka po osnovi predujmova dividendi i udjela u kapitalu, izuzimanja iz članka 45. stavka 2. i 3. ovoga Pravilnika te dohotka od realizacije prava iz opcije na teret dobiti tekuće godine iz članka 45. stavka 9. ovoga Pravilnika (članak 26. i članak 38. Zakona),

9. dohotka od osiguranja iz članka 51. stavka 1. točke 14. i stavka 2. točke 7. ovoga Pravilnika.

(2) Porezni obveznik može, radi ostvarivanja prava na iskorištenje osobnog odbitka, umanjenje porezne osnovice za tekući gubitak ili preneseni gubitak od obavljanja samostalne djelatnosti iz članka 15. stavka 1. do 3. Zakona, priznavanja nastalih izdataka od obavljanja drugih samostalnih djelatnosti iz članka 15. stavka 4. točke 2. Zakona, ravnomjernog godišnjeg oporezivanja, priznavanja izdataka za uplaćene premije životnog osiguranja, dopunskog zdravstvenog i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja ili priznavanja izdataka za dana darovanja, oblike dohotka iz stavka 1. ovoga članka, osim dohotka po osnovi izuzimanja prema članku 45. stavku 2. i 3. ovoga Pravilnika i dohotka od opcijskih prava iz članka 45. stavka 9. ovoga Pravilnika, unijeti u godišnju poreznu prijavu. U tom slučaju plaćeni predujmovi po odbitku iz stavka 1. ovoga članka ne smatraju se konačnim godišnjim porezom, radi čega je porezni obveznik u godišnju poreznu prijavu obvezan unijeti sve oblike u poreznom razdoblju ostvarenog dohotka prema stavku 1. ovoga članka.

(3) Ako porezni obveznik podnese godišnju poreznu prijavu za dohodak od iznajmljivanja nekretnina iz članka 37. stavka 5. Zakona, dohodak po toj osnovi utvrđuje se kao razlika između ostvarene najamnine ili zakupnine i izdataka u visini 30% od ostvarene najamnine ili zakupnine u skladu s člankom 23. stavkom 1. i 2. Zakona.

(4) Ako porezni obveznik podnese godišnju poreznu prijavu za dohodak od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima za koje je plaćena boravišna pristojba, dohodak po toj osnovi utvrđuje se kao razlika između ostvarene najamnine i stvarno nastalih izdataka u vezi s tim iznajmljivanjem.

(5) Plaćeni predujmovi poreza po odbitku ne smatraju se konačnim godišnjim porezom i u slučaju dohotka od nesamostalnog rada koji je tijekom poreznog razdoblja ostvarivan iz više odnosa po osnovi nesamostalnog rada istodobno kod više poslodavaca ili ako je porezni obveznik ostvarivao dohodak od nesamostalnog rada izravno iz inozemstva bez posredstva tuzemnog poslodavca ili je uz dohodak od nesamostalnog rada ostvarivao druge oblike dohotka za koje je propisana obveza podnošenja godišnje porezne prijave.

(6) Plaćeni predujmovi poreza po odbitku iz dohotka od kapitala iz članka 26. stavka 1. i 2. i članka 38. stavka 4. Zakona te članka 45. stavka 2. i 3. i stavka 9. ovoga Pravilnika, ne smatraju se konačno plaćenim porezom, ali porezni obveznici za tijekom poreznog razdoblja primljene predujmove dividendi i udjela u kapitalu, izuzimanja u novcu i primitke po osnovi realizacije prava iz opcije na teret tekuće dobiti, ne mogu podnijeti godišnju prijavu poreza na dohodak za to razdoblje, jer se u godišnju poreznu prijavu mogu unijeti samo podaci o dohotku po osnovi konačno isplaćenih dividendi, udjela u dobiti, izuzimanja i realizacije prava iz opcije.

(7) Isplatitelji predujma dividendi i udjela u dobiti i porezni obveznici koji su ostvarili dohodak od izuzimanja iz članka 45. stavka 2. i 3. ovoga Pravilnika te dohodak od realizacije prava iz opcije na teret tekuće dobiti, mogu za svrhe iz stavka 6. ovoga članka, nakon podnesene prijave poreza na dobit i nakon uplate razlike poreza na dobit, od Porezne uprave nadležne prema svome sjedištu odnosno prebivalištu ili uobičajenom boravištu, pisanim putem zahtijevati povrat putem predujma više plaćenog poreza na dohodak. Više plaćeni porez na dohodak utvrđuje se kao razlika poreza obračunatog i uplaćenog putem predujma po stopi od 35% i poreza na dohodak obračunatog primjenom stope od 15% po konačnoj raspodjeli ostvarene dobiti i to od ukupnih primitaka po osnovi dividendi i udjela u dobiti dioničara i vlasnika udjela, po osnovi izuzimanja (skrivenih isplata dobiti) i ukupnih izuzimanja fizičkih osoba koje od obavljanja samostalne djelatnosti utvrđuju dobit te po osnovi realizacije prava iz opcije.

(8) Iznos više plaćenog poreza na dohodak iz predujmova dividendi, udjela u dobiti, izuzimanja u novcu i primitaka po osnovi realizacije prava iz opcije na teret tekuće dobiti, vraća se po podnesenom zahtjevu iz stavka 7. ovoga članka, a na temelju potvrde isplatitelja s podacima o: imenima i prezimenima, adresi prebivališta ili uobičajnog boravišta i JMBG poreznih obveznika; pojedinačnim iznosima isplaćenih predujmova dividendi, udjela u dobiti, izuzimanja i primitka od realizacije prava na teret tekuće dobiti; nadnevcima isplate; iznosima uplaćenih predujmova poreza i prireza; iznosima obveze poreza i prireza prema članku 51. stavku 1. točki 12. ovoga Pravilnika te razlici poreza i prireza za povrat, s naznakom uplatnog računa s kojega će se povrat obaviti (brojčane oznake i općine).

1.3. Obveze isplatitelja dohotka iz kojeg se predujam plaća po odbitku

Članak 53.

(1) Isplatitelj dohotka na kojeg se plaća porez po odbitku obvezan je u svojim poslovnim knjigama i knjigovodstvenim ispravama osigurati podatke o isplaćenom dohotku te o obračunu, obustavi i uplati predujma poreza na dohodak po odbitku za svakog poreznog obveznika.

(2) Pri uplati predujma poreza po odbitku isplatitelj treba na nalogu za uplatu navesti propisani račun i druge propisane podatke kao što su matični broj ili jedinstveni matični broj isplatitelja, JMBG poreznog obveznika, matični broj za strance ili sistemski financijski broj za strance i druge podatke propisane Naredbom o načinu uplaćivanja prihoda proračuna i izvanproračunskih fondova te prihoda za financiranje drugih javnih potreba.

(3) Nakon isteka poreznog razdoblja (kalendarske godine), isplatitelj dohotka na koji se plaća porez po odbitku, osim dohotka iz članka 51. stavka 1. točke 1. i 3. ovoga Pravilnika, obvezan je sastaviti godišnje izvješće o isplaćenim primicima od kojih su utvrdili dohodak i obustavili i uplatili porez po odbitku na propisani način, porezu i prirezu po pojedinim poreznim obveznicima i ukupno (Obrazac ID-1), te ga dostaviti ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema svome sjedištu najkasnije do 31. siječnja tekuće godine za prethodnu godinu.

(4) Izvješće iz stavka 3. ovoga članka osim općih podataka o isplatitelju naziv/ime i prezime, matični broj/JMBG i adresa) sadrži sljedeće podatke:

1. redni broj (stupac 1),

2. ime i prezime poreznog obveznika (stupac 2),

3. JMBG poreznog obveznika (stupac 3),

4. oznaku grada ili općine prebivališta ili uobičajenog boravišta poreznog obveznika (stupac 4),

5. iznos godišnjeg primitka, grupiran prema oblicima dohotka odnosno brojčanim oznakama računa za uplatu predujma (stupac 5),

6. iznos godišnjeg izdatka (stupac 6),

7. uplaćeni iznos poreza i prireza na propisani uplatni račun brojčane oznake 1414 (stupac 7)

8. uplaćeni iznos poreza i prireza na propisani uplatni račun brojčane oznake 1457 (stupac 8),

9. uplaćeni iznos poreza i prireza na propisani uplatni račun brojčane oznake 1465 (stupac 9),

10. uplaćeni iznos poreza i prireza na propisani uplatni račun brojčane oznake 1473 (stupac 10),

11. uplaćeni iznos poreza i prireza na propisani uplatni račun brojčane oznake 1503 (stupac 11),

12. uplaćeni iznos poreza i prireza na propisani uplatni račun brojčane oznake 1511 (stupac 12),

13. uplaćeni iznos poreza i prireza na propisani uplatni račun brojčane oznake 1538 (stupac 13),

14. uplaćeni iznos poreza i prireza na propisani uplatni račun brojčane oznake 1570 (stupac 14),

15. uplaćeni iznos poreza i prireza na propisani uplatni račun brojčane oznake 1589 (stupac 15),

16. uplaćeni iznos poreza i prireza na propisani uplatni račun brojčane oznake 1597 (stupac 16),

17. uplaćeni iznos poreza i prireza na propisani uplatni račun brojčane oznake 1600 (stupac 17),

18. uplaćeni iznos poreza i prireza na propisani uplatni račun brojčane oznake 1422 (stupac 18),

19. uplaćeni iznos poreza i prireza na propisani uplatni račun brojčane oznake 1546 (stupac 19),

20. ukupno uplaćeni porez i prirez – zbroj iznosa iz stupaca 7, 8, 9, 10, 11, 12, 13, 14, 15, 16, 17, 18 i 19 (stupac 20),

21. isplaćeni iznos dohotka (stupac 21).

(5) Isplatitelji mogu Obrazac ID-l dostaviti ispisan putem računara ili na magnetnom mediju uz uvjet da sadržajem i oblikom u cijelosti odgovara obrascu koji je propisan ovim Pravilnikom.

(6) Na kraju godine odnosno pri prestanku djelatnosti isplatitelj dohotka iz članka 51. stavka 1. točka 2. i točka 4. do 14. ovoga Pravilnika, obvezan je poreznim obveznicima na njihov zahtjev dati potvrde o visini pojedinačnih i ukupnih godišnjih primitaka po oblicima dohotka, postotku i iznosu priznatih izdataka pri isplati, iznosu dohotka, nadnevku isplate dohotka i uplate poreza i prireza i iznosu obustavljenog i uplaćenog poreza i prireza.

(7) Tuzemni porezni obveznik obvezan je isplatitelju dohotka na kojeg se plaća porez po odbitku, dati podatke potrebne za točan obračun i uplatu poreza i to JMBG, adresu prebivališta ili uobičajenog boravišta te broj računa kod ovlaštene organizacije za platni promet.

(8) Isplatitelj može izvršiti isplatu dohotka iz kojeg se porez plaća po odbitku tek nakon što mu porezni obveznik dostavi podatke iz stavka 7. ovoga članka.

(9) Obrazac ID-1 i Obrazac potvrde iz stavka 3., 4. i 6. ovoga članka sastavni su dio ovoga Pravilnika.

2. Predujam poreza po rješenju

Članak 54.

(1) Predujam poreza na dohodak plaća se i po rješenju ispostave Porezne uprave nadležne prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu poreznog obveznika.

(2) Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se predujmovi za:

1. dohodak od samostalnih djelatnosti obrta, slobodnih zanimanja, poljoprivrede i šumarstva i drugih djelatnosti koje se prema zakonu ili na zahtjev poreznog obveznika oporezuju kao obrt (članak 35. stavak 1. Zakona),

2. dohodak od samostalnih djelatnosti koji se paušalno oporezuje (članak 32. stavak 2. Zakona),

3. dohodak od imovine ostvaren iznajmljivanjem nekretnina i pokretnina koji čini zakupnina odnosno najamnina umanjena za 30% (članak 37. stavak 1. Zakona),

4. dohodak od imovine ostvaren iznajmljivanjem nekretnina, ako po toj osnovi postoji i obveza poreza na dodanu vrijednost prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost (članak 35. stavak 1., u vezi s člankom 25. stavkom 1. Zakona),

5. dohodak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava (članak 37. stavak 4. Zakona).

(3) Predujam poreza na dohodak prema stavku 2. točki 1. i 4. ovoga članka plaća se mjesečno do posljednjeg dana mjeseca za prethodni mjesec.

(4) Predujam poreza na dohodak prema stavku 2. točki 2. i 3. ovoga članka plaća se mjesečno do kraja mjeseca za tekući mjesec.

(5) Predujam poreza na dohodak prema stavku 2. točki 5. ovoga članka plaća se jednokratno na pojedinačno ostvareni dohodak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava, a u roku od osam dana od dana primitka rješenja o utvrđenom porezu i prirezu.

(6) Predujmovi iz stavka 2. ovoga članka, osim predujma poreza iz stavka 2. točke 2. ovoga članka, ne smatraju se konačnim godišnjim porezom, pa porezni obveznici za te oblike dohotka obvezno podnose godišnju poreznu prijavu.

(7) Rješenje o predujmu poreza donosi se:

1. nakon početka obavljanja djelatnosti. U tom slučaju predujam poreza na dohodak utvrđuje se na temelju podataka koje porezni obveznik treba dostaviti Poreznoj upravi radi upisa u registar poreznih obveznika ili na osnovi procjene Porezne uprave ako porezni obveznik ne izvrši tu svoju obvezu (članak 56. stavak 1. Općeg poreznog zakona i članak 44. stavak 1. Zakona),

2. ako Porezna uprava udovolji zahtjevu obveznika da promijeni visinu utvrđenih predujmova. Porezni obveznik koji zahtijeva da mu se smanje utvrđeni predujmovi obvezan je sastaviti obračun koji sadrži sve bitne sastojke iz porezne prijave i taj obračun priložiti zahtjevu za izmjenu predujma (članak 35. stavak 3. Zakona). Ako Porezna uprava ne udovolji zahtjevu poreznog obveznika, donosi rješenje o odbijanju zahtjeva,

3. ako porezni obveznik ne podnese poreznu prijavu za proteklu godinu ili ako ne iskaže ili netočno iskaže podatke o dohotku. U tom se slučaju procjenjuje dohodak i na temelju procijenjenog dohotka utvrđuje mjesečni predujam poreza prema članku 35. stavku 6. Zakona.

XII. OPOREZIVANJE TUZEMNOG DOHOTKA INOZEMNIH POREZNIH OBVEZNIKA

Članak 55.

(1) Tuzemni isplatitelji koji dohodak isplaćuju inozemnim poreznim obveznicima dužni su pri svakoj isplati dohotka obračunati, obustaviti i uplatiti porez na dohodak u skladu s odredbama Zakona, ako ti inozemni porezni obveznici imaju prebivalište ili uobičajeno boravište u državama s kojima Republika Hrvatska nema ili ne primjenjuje ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka ispostava Porezne uprave mjesno nadležna prema sjedištu isplatitelja dohotka izdaje na zahtjev inozemnog poreznog obveznika potvrdu o porezu na dohodak plaćenom u Republici Hrvatskoj.

(3) Tuzemni isplatitelji koji dohodak isplaćuju inozemnim poreznim obveznicima koji imaju prebivalište ili uobičajeno boravište u državama s kojima Republika Hrvatska primjenjuje ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja (rezidenti država ugovornica), obvezni su prilikom isplate obračunati, obustaviti i uplatiti porez na dohodak na način određen ugovorom i tuzemnim Zakonom.

(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka, odredbe sklopljenog ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja primjenjivat će se na način propisan stavkom 5., 6., 7., 8. i 9. ovoga članka.

(5) Inozemni porezni obveznici kojima tuzemni isplatitelj isplaćuje dohodak iz kojega se porez plaća po odbitku ostvaruju prava iz ugovora temeljem obrazaca: Zahtjev za umanjenjem porezne obveze, izuzimanjem od porezne obveze ili povrat više plaćenog poreza na ----------- prema Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Republike Hrvatske i ----------- - Obrazac – Dividende, Zahtjev za umanjenjem porezne obveze, izuzimanjem od porezne obveze ili povrat više plaćenog poreza na ---------- prema Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Republike Hrvatske i---- ------------ - Obrazac – Kamate, Zahtjev za umanjenjem porezne obveze, izuzimanjem od porezne obveze ili povrat više plaćenog poreza na ----------- prema Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Republike Hrvatske i ---------- - Obrazac – Licence i Zahtjev za umanjenjem porezne obveze, izuzimanjem od porezne obveze ili povrat više plaćenog poreza na ---------- prema Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Republike Hrvatske i ----------- - Obrazac – Ostali dohodak.

(6) Obrasci iz stavka 5. ovoga članka sastoje se od četiri primjerka - primjerka za podnositelja zahtjeva, primjerka za isplatitelja dohotka, primjerka za inozemno porezno tijelo i primjerka za Poreznu upravu Republike Hrvatske. Odgovarajući obrazac iz stavka 5. ovoga članka podnositelj zahtjeva - rezident države ugovornice dužan je ovjeroviti pri poreznom tijelu države čiji je rezident. Jedan primjerak obrasca namijenjen je inozemnom poreznom tijelu, a preostala tri primjerka ovjerovljenog obrasca s popunjenim podacima o podnositelju zahtjeva, izjavom podnositelja zahtjeva, vrsti i trajanju djelatnosti, predmetu ugovora, priloženim ispravama i drugom, inozemni porezni obveznik dostavlja isplatitelju dohotka.

(7) Ako tuzemni isplatitelj dohotka u trenutku isplate dohotka rezidentima država ugovornica raspolaže popunjenim primjercima odgovarajućeg obrasca iz stavka 5. ovoga članka, primijenit će odgovarajuće odredbe ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Isplatitelj dohotka je u tom slučaju obvezan jedan primjerak odgovarajućeg obrasca zahtjeva popunjenog podacima o isplatitelju, isplaćenom dohotku i načinu oporezivanja (primjenjenoj poreznoj stopi), dostaviti inozemnom poreznom obvezniku - podnositelju zahtjeva, jedan Poreznoj upravi, a jedan primjerak zadržava za svoje potrebe.

(8) Ako inozemni porezni obveznik tuzemnom isplatitelju ne dostavi u trenutku isplate dohotka ovjerovljeni obrazac Zahtjeva, tuzemni isplatitelj je obvezan prilikom isplate dohotka primijeniti odredbe tuzemnog Zakona.

(9) U slučaju iz stavka 8. ovoga članka rezident države ugovornice može u roku od tri godine od isteka godine u kojoj je dohodak isplaćen, Ministarstvu financija, Poreznoj upravi, Područnom uredu Zagreb, dostaviti ovjerovljeni obrazac Zahtjeva radi povrata više plaćenog poreza u odnosu na porez koji je prema ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja trebao biti plaćen.

(10) Ministarstvo financija, Porezna uprava, Područni ured Zagreb, nadležna je i za vođenje evidencije o postupanju po zahtjevima u slučajevima iz stavka 7. ovoga članka.

(11) Obrasci zahtjeva iz stavka 5. ovoga članka sastavni su dio ovoga Pravilnika.

(12) Tuzemni isplatitelji dohotka odnosno tuzemni poslodavci obvezni su Ministarstvu financija, Poreznoj upravi, Područnom uredu Zagreb, pisanim putem prijaviti svaku djelatnost i nesamostalni rad inozemnih poreznih obveznika odnosno svaku isplatu po zaključenom ugovoru sa inozemnim poreznim obveznicima i to u roku od osam dana od dana zaključenja ugovora.

XIII. GODIŠNJI OBRAČUN POREZA

1. Prijava dohotka od zajedničke djelatnosti

Članak 56.

(1) Po isteku kalendarske godine nositelj zajedničke djelatnosti odnosno zajedničke imovine i imovinskih prava sastavlja prijavu dohotka od zajedničke djelatnosti i dostavlja je ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema svome prebivalištu ili uobičajenom boravištu u skladu s odredbama članka 27. stavka 7. Zakona.

(2) Prijava dohotka od zajedničke djelatnosti podnosi se prije godišnjih poreznih prijava iz članka 31. Zakona, a najkasnije do kraja mjeseca siječnja tekuće za proteklu godinu.

(3) Prijava dohotka od zajedničke djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka sadrži sljedeće podatke:

1. naziv i adresu sjedišta zajedničke djelatnosti,

2. ime i prezime, JMBG, mjesto prebivališta ili uobičajenog boravišta i adresu nositelja zajedničke djelatnosti,

3. imena i prezimena, JMBG, mjesto prebivališta ili uobičajenog boravišta i adresu svakog supoduzetnika,

4. iznos zajedničkog dohotka utvrđenog na temelju poslovnih knjiga za zajedničku djelatnost u skladu s odredbama članaka 18. do 22. Zakona ili u skladu s odredbama članka 23. Zakona za zajedničku imovinu i imovinska prava,

5. raspodjelu zajedničkog dohotka na supoduzetnike prema postotku udjela svakog supoduzetnika u zajedničkom dohotku, iznosu udjela svakog supoduzetnika, uvećanja i umanjenja udjela u zajedničkom dohotku prema članku 48. stavku 6. do 9. ovoga Pravilnika, te ukupan iznos dijela zajedničkog dohotka koji pripada pojedinom supoduzetniku.

(4) Prijava dohotka od zajedničke djelatnosti sadrži i poseban dio u koji se opisuju podaci o korištenju olakšica, oslobođenja i drugog i to:

1. podatak o zajedničkom dohotku (podatak pod 4. Obrasca), uvećan za:

2. iznos iskorištenog umanjenja dohotka za djelatnost na područjima posebne državne skrbi i Gradu Vukovaru (članak 41. Zakona),

3. iznos primljenih darovanja koji se ne smatraju primicima umjetnika (članak 42. stavak 1. Zakona),

4. iznos umanjenja dohotka za dana darovanja iz zajedničke djelatnosti (članak 9. stavak 7. Zakona),

5. iznos uvećanih izdataka otpisa po osnovi jednokratnog ili djelomičnog ubrzanog otpisa u odnosu na iznos otpisa prema stopama propisanim Pravilnikom o amortizaciji (članak 21. stavak 6. Zakona),

6. iznos porezno priznatih izdataka po osnovi reprezentacije (članak 22. stavak 1. točka 1. Zakona),

7. iznos neoporezivih primitaka umjetnika (članak 42. stavak 2. Zakona),

8. iznos isplaćenih plaća novozaposlenim osobama koje su umanjile poreznu osnovicu (članak 43. Zakona),

9. iznos isplaćenih nagrada učenicima i studentima za vrijeme praktičnog rada koje su umanjile poreznu osnovicu (članak 43. Zakona).

(5) Posebnom dijelu prijave od zajedničkog dohotka nositelj zajedničke djelatnosti obvezno prilaže i obračun zajedničkog dohotka odnosno učinaka propisanih oslobođenja i olakšica. Obračun se sastavlja na način da se iznos zajedničkog dohotka iz stavka 3. točke 4. ovoga Pravilnika uveća za iznos iskorištenih olakšica i oslobođenja iz stavka 4. ovoga članka, te tako ispravljeni zajednički dohodak raspodijeli na pojedine supoduzetnike na način iz stavka 2. točke 6. ovoga članka.

(6) Prijavi dohotka od zajedničke djelatnosti treba priložiti:

1. ugovore i isprave o zajedničkoj djelatnosti i odnosima između supoduzetnika međusobno i zajedničke djelatnosti i supoduzetnika, ako se oni već ne nalaze u nadležnoj ispostavi Porezne uprave,

2. ugovore i isprave o otuđenju zajedničke djelatnosti ili dijelova zajedničke djelatnosti, ako se djelatnost ne nastavlja,

3. pregled poslovnih primitaka i izdataka u slučaju ako se ne vode poslovne knjige (dohodak od zajedničke imovine i imovinskih prava),

4. presliku popisa dugotrajne imovine,

5. isprave na temelju kojih su korištene porezne olakšice (ugovori i preslike naloga o primljenim darovanjima, ugovori i preslike naloga o danim darovanjima).

(7) Prijavu dohotka od zajedničke djelatnosti potpisuju svi supoduzetnici odnosno nositelj zajedničke djelatnosti ako je za to ovlašten ugovorom ili drugim ispravama o zajedničkoj djelatnosti.

(8) Obrazac prijave dohotka od zajedničke djelatnosti – Opći i Poseban dio sastavni je dio ovoga Pravilnika.

2. Godišnja porezna prijava

2.1. Obvezno podnošenje godišnje porezne prijave

Članak 57.

(1) Porez na dohodak utvrđuje se konačno na temelju godišnje porezne prijave koju je porezni obveznik dužan podnijeti ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema svome prebivalištu ili uobičajenom boravištu.

(2) Godišnju poreznu prijavu na propisanom obrascu obvezni su podnijeti svi tuzemni i inozemni porezni obveznici koji ostvaruju oblike dohotka prema članku 3. Zakona i članku 3. stavku 1. ovoga Pravilnika.

(3) Tuzemni porezni obveznici podnose godišnju poreznu prijavu za dohodak ostvaren u tuzemstvu i inozemstvu, a inozemni porezni obveznici samo za dohodak ostvaren u tuzemstvu.

2.2. Tko nije obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu

Članak 58.

(1) Godišnju poreznu prijavu nisu obvezni podnijeti sljedeći obveznici poreza na dohodak:

1. posloprimci koji su ostvarili dohodak od nesamostalnog rada za rad u tuzemstvu ili inozemstvu samo od jednog tuzemnog poslodavca istodobno. Ako su posloprimci radili istodobno kod više poslodavaca i ostvarivali primitke po osnovi nesamostalnog rada ili su te primitke ostvarili za nesamostalni rad neposredno iz inozemstva, obvezni su podnijeti godišnju poreznu prijavu,

2. umirovljenici koji su ostvarili mirovinu od zakonom utvrđene ustanove mirovinskog osiguranja u tuzemstvu i od osiguravatelja prema članku 4. stavku 2. ovoga Pravilnika, pod uvjetom da uz mirovinu iz jednog izvora nisu ostvarivali druge oblike dohotka za koje je propisana obveza podnošenja godišnje porezne prijave,

3. posloprimci koji su ostvarili dohodak od nesamostalnog rada za rad koji mjesečno nije trajao duže od 10 dana (80 sati) i za koji je isplaćen primitak do 1.250,00 kuna mjesečno i članovi predstavničkih i izvršnih tijela javne vlasti koji su iz te djelatnosti ostvarili dohodak do mjesečnog iznosa 1.250,00 kuna,

4. članovi predstavničkih i izvršnih tijela javne vlasti za dohodak koji su primali za tu djelatnost prema članku 36. stavku 3. Zakona, pod uvjetom da osim tog dohotka nisu ostvarili druge oblike dohotka za koje je propisana obveza podnošenja godišnje porezne prijave,

5. porezni obveznici koji su ostvarili dohodak od druge samostalne djelatnosti iz članka 36. stavka 2. Zakona,

6. inozemni porezni obveznici za dohodak od djelatnosti iz članka 36. stavka 1. Zakona,

7. porezni obveznici koji su ostvarili dohodak od samostalne djelatnosti slobodnih zanimanja iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona, a koji je bio oporezivan u skladu s odredbama članka 18. stavka 13. Zakona,

8. porezni obveznici koji su ostvarili dohodak od imovine iznajmljivanjem stanova, soba i postelja putnicima i turistima za koje je plaćena boravišna pristojba,

9. porezni obveznici koji su kao pojedinci ostvarili dohodak od imovinskih prava,

10. porezni obveznici koji su ostvarili dohodak iznajmljivanjem nekretnina u skladu s člankom 37. stavkom 5. Zakona,

11. porezni obveznici koji su ostvarili dohodak od kapitala,

12. porezni obveznici koji su ostvarili dohodak od osiguranja,

13. porezni obveznici koji su ostvarivali dohodak od samostalne djelatnosti obrta i slobodnih zanimanja koji se paušalno oporezivao, pod uvjetom da uz taj dohodak nisu ostvarili druge oblike dohotka za koje je propisana obveza podnošenja godišnje porezne prijave.

(2) Godišnju poreznu prijavu nisu obvezni podnijeti ni porezni obveznici koji su u poreznom razdoblju istodobno ostvarili dohodak po svim osnovama iz stavka 1. točke 3. i 5. do 12. ovoga članka ili samo pojedine oblike toga dohotka.

(3) Porezni obveznici iz stavka 1. ovoga članka, osim onih koji su ostvarili dohodak od samostalne djelatnosti obrta i slobodnih zanimanja koji se paušalno oporezuje, mogu podnijeti godišnju poreznu prijavu radi ostvarivanja svojih prava i poreznih olakšica (osobni odbitak, pokriće tekućeg ili prenesenog gubitka, dane donacije po posebnim propisima i drugog). U tom slučaju u godišnjoj poreznoj prijavi obvezni su iskazati ukupan dohodak kojeg su u poreznom razdoblju ostvarili po svim tim osnovama.

(4) Porezni obveznici iz stavka 1. ovoga članka obvezno podnose godišnju poreznu prijavu na posebnom dijelu, ako su tijekom poreznog razdoblja ili u godišnjoj poreznoj prijavi koristili olakšice i oslobođenja iz članka 59. stavka 7. ovoga Pravilnika.

2.3. Sadržaj godišnje porezne prijave

Članak 59.

(1) Godišnja porezna prijava sastoji se iz općeg i posebnog dijela.

(2) Opći dio godišnje porezne prijave sadrži dio s podacima o poreznom obvezniku, o uzdržavanim članovima uže obitelji i ukupnom faktoru osobnog odbitka, dohotku od nesamostalnog rada i uplaćenom predujmu poreza i prireza, dohotku od kapitala i uplaćenom predujmu poreza i prireza, dohotku od osiguranja i uplaćenom predujmu poreza i prireza, inozemnom dohotku i uplaćenom inozemnom porezu, ukupnom dohotku i uplaćenom predujmu poreza i prireza, prenesenom gubitku, te dio s ispisom priloga uz godišnju poreznu prijavu i naputkom za popunjavanje. Opći dio godišnje porezne prijave sadrži i prilog A s podacima o dohotku od samostalne djelatnosti i uplaćenom predujmu poreza i prireza, prilog B s podacima o dohotku od imovine i imovinskih prava i uplaćenom predujmu poreza i prireza i prilog C na temelju kojega se utvrđuje godišnji porez i prirez i razlike (Obračunski list).

(3) Posebni dio sadrži podatke o korištenim olakšicama i oslobođenjima u poreznom razdoblju odnosno razdoblju za kojeg porezni obveznik podnosi godišnju poreznu prijavu i obračunski list.

(4) Opći dio godišnje porezne prijave, osim priloga A i priloga B, sastavljaju i Poreznoj upravi podnose svi porezni obveznici koji su obvezni ili žele prijaviti ostvareni dohodak u poreznom razdoblju. Opći dio godišnje porezne prijave s prilogom A i prilogom B, sastavljaju i Poreznoj upravi podnose oni porezni obveznici koji tu prijavu podnose po osnovi ostvarenog dohotka od samostalnih djelatnosti i/ili po osnovi ostvarenog dohotka od imovine i imovinskih prava. Porezni obveznici mogu, ali nisu obvezni sastavljati i dostavljati Prilog C Općeg dijela godišnje porezne prijave.

(5) Posebni dio godišnje porezne prijave sastavljaju i Poreznoj upravi dostavljaju samo oni porezni obveznici koji su u poreznom razdoblju iskoristili propisane olakšice i oslobođenja iz stavka 7. ovoga članka.

(6) U godišnju poreznu prijavu – Opći dio upisuje se:

1. podatak o nadležnoj ispostavi Porezne uprave,

2. pod I. 1. do 5. opći podaci o poreznom obvezniku – ime i prezime, JMBG, mjesto i adresa prebivališta ili uobičajenog boravišta, brojeve računa otvorenih kod organizacija ovlaštenih za platni promet i naziv tih organizacija, te podatke o promjenama prebivališta ili uobičajenog boravišta u tuzemstvu ili inozemstvu tijekom godine,

3. pod I.6. podatke o opunomoćeniku ili poreznom savjetniku – ime i prezime ili naziv, mjesto prebivališta ili uobičajenog boravišta odnosno sjedišta, adresa, te JMBG/MB,

4. pod II. podatke o uzdržavanim članovima uže obitelji – ime i prezime, srodstvo, JMBG, podatak o invalidnosti i razdoblje korištenja osobnog odbitka tijekom godine, podatak o faktoru osobnog odbitka, te podatak o JMBG fizičkih osoba s kojima porezni obveznik dijeli osobni odbitak,

5. pod III. podatke o ukupnom faktoru osobnog odbitka poreznog obveznika po mjesecima (faktor za poreznog obveznika i faktor za uzdržavanje članova uže obitelji). Pod ovim rednim brojem umirovljenici ne iskazuju vlastiti osobni odbitak (osobni odbitak samog poreznog obveznika). Pod ovim rednim brojem podatke iskazuju i porezni obveznici koji imaju prebivalište i borave na području posebne državne skrbi za sebe osobno, kao i za uzdržavane članove uže obitelji koji imaju prebivalište i borave na područjima posebne državne skrbi (za poreznog obveznika na području prve skupine faktor 3,00, druge skupine 2,5, treće skupine 2,00, kao i odgovarajuće faktore za uzdržavane članove uže obitelji prema članku 29. stavku 2. Zakona),

6. pod IV. podatke o dohotku po oblicima i uplaćenim predujmovima poreza i prireza u godišnjem iznosu u kunama i lipama,

7. pod IV.1. podatke o dohotku od nesamostalnog rada i uplaćenom predujmu poreza i prireza,

8. pod IV.1.a. podatke o dohotku od nesamostalnog rada i dohotku članova predstavničkih i izvršnih tijela javne vlasti i uplaćenom predujmu poreza i prireza prema podacima iz Obrazaca PK-l i PK-2. Fizičke osobe sa statusom HRVI iz Domovinskog rata iskazuju podatak o uplaćenom porezu i prirezu nakon umanjenja za olakšicu iz članka 39. Zakona,

9. pod IV.1.b. podatke o mirovinama i uplaćenom predujmu poreza i prireza prema obrascima PK-1 i PK-2 odnosno potvrdi isplatitelja. Fizičke osobe sa statusom HRVI iz Domovinskog rata iskazuju podatak o uplaćenom porezu i prirezu nakon umanjenja za olakšicu iz članka 39. Zakona,

10. pod IV.1.c. podatke o ostvarenom dohotku od nesamostalnog rada iz članka 33. stavka 5. Zakona i dohotku članova predstavničkih i izvršnih tijela javne vlasti do mjesečnog iznosa u visini 1.250,00 kuna i uplaćenom predujmu poreza i prireza, prema potvrdama poslodavca odnosno isplatitelja dohotka. Fizičke osobe sa statusom HRVI iz Domovinskog rata iskazuju podatak o uplaćenom porezu i prirezu nakon umanjenja za olakšicu iz članka 39. Zakona,

11. pod IV.2. – Prilog A – podatke o dohotku od samostalne djelatnosti i uplaćenom predujmu poreza i prireza,

12. pod IV.2. a. podatke o ostvarenom dohotku od obrta, slobodnih zanimanja, poljoprivrede i šumarstva, dohotku koji se oporezuje na način propisan za obrtničke djelatnosti i dohotku od iznajmljivanja nekretnina za koju djelatnost je porezni obveznik istodobno i obveznik poreza na dodanu vrijednost i to za obveznika pojedinca, odnosno za obveznika supoduzetnika ili suvlasnika i podatke o uplaćenom predujmu poreza i prireza. Ove podatke ne iskazuju porezni obveznici čiji se dohodak od samostalne djelatnosti iz članka 15. stavka 1. i 2. Zakona oporezuje na način propisan člankom 32. Zakona. Porezni obveznici koji obavljaju samostalne djelatnosti iz članka 15. stavka 1., 2. i 3. Zakona na područjima posebne državne skrbi i Gradu Vukovaru, iskazuju podatak o tom dohotku umanjen za olakšicu prema članku 41. stavku 1. Zakona. Porezni obveznici koji obavljaju samostalne djelatnosti iz članka 15. stavka 1., 2. i 3. Zakona na području Grada Vukovara, pod uvjetima propisanim u članku 41. stavku 2. Zakona, ne iskazuju podatak o ostvarenom dohotku po toj osnovi za razdoblje 2001. do 2005. godine. Podaci se iskazuju prema priloženom iskazu (pregledu) iz poslovnih knjiga,

13. pod IV.2.b. podatke o ostvarenomu dohotku od drugih samostalnih djelatnosti (članak 15. stavak 4. točka 2. i 3. Zakona) i uplaćenom predujmu poreza i prireza prema potvrdama isplatitelja i pregledu primitaka i izdataka,

14. pod IV.2.c. podatke o ukupnom dohotku od samostalne djelatnosti i ukupno uplaćenom predujmu poreza i prireza,

15. pod IV.3. – prilog B – podatke o dohotku od imovine i imovinskih prava i uplaćenom predujmu poreza i prireza,

16. pod IV.3.a. podatke o ostvarenom dohotku od davanja u najam ili zakup nekretnina i pokretnih stvari obveznika pojedinca odnosno obveznika supoduzetnika (suvlasnika) i uplaćenom predujmu poreza i prireza,

17. pod IV.3.b. podatke o ostvarenom dohotku od otuđenja nekretnina i imovinskih prava za obveznika pojedinca odnosno obveznika supoduzetnika (suvlasnika) i uplaćenom predujmu poreza i prireza,

18. pod IV.3.c. podatke o ostvarenom dohotku od iznajmljivanja stanova, soba i postelja za obveznika pojedinca odnosno obveznika supoduzetnika (suvlasnika) i uplaćenom predujmu prema potvrdama isplatitelja i priloženom pregledu primitaka i izdataka. U pregledu primitaka i izdataka porezni obveznik iskazuje stvarne izdatke nastale u vezi s tim iznajmljivanjem (članak 37. stavak 2. Zakona),

19. pod IV.3.d. podatke o ostvarenom dohotku od imovinskih prava prema potvrdama isplatitelja i pregledu primitaka i izdataka,

20. pod IV.3.e. podatke o dohotku od iznamljivanja nekretnina koji se oporezuje po odbitku (članak 37. stavak 5. Zakona) prema potvrdama isplatitelja,

21. pod IV.3.f. podatak o ukupnom dohotku od imovine i imovinskih prava i ukupno uplaćenom predujmu poreza i prireza.

22. pod IV.4. podatke o dohotku od kapitala i uplaćenom predujmu poreza i prireza,

23. pod IV.4.a. podatke o ostvarenom dohotku od dividendi i udjela u dobiti i uplaćenom predujmu poreza i prireza, prema potvrdama isplatitelja,

24. pod IV.4.b. podatke o ostvarenim kamatama i uplaćenom predujmu poreza i prireza prema potvrdama isplatitelja,

25. pod IV.4.c. podatke o izuzimanjima vlasnika i suvlasnika trgovačkih društava te izuzimanjima fizičkih osoba i uplaćenom predujmu poreza i prireza prema potvrdama isplatitelja,

26. pod IV.4.d. podatke o ostvarenom dohotku po osnovi dodjele vlastitih dionica ili opcijske kupnje vlastitih dionica i uplaćenom predujmu poreza i prireza prema potvrdama isplatitelja,

27. pod IV.4.e. podatak o ukupnom dohotku od kapitala i uplaćenom predujmu poreza na dohodak i prireza,

28. pod IV.5. podatke o dohotku od osiguranja i uplaćenom predujmu poreza i prireza prema potvrdama isplatitelja,

29. pod IV.6. podatke o inozemnom dohotku kojeg je tuzemni porezni obveznik ostvario u inozemstvu u poreznom razdoblju, bez obzira može li taj dohodak Republika Hrvatska oporezivati ili ne. Mogućnost oporezivanja odnosno primjene odgovarajuće porezne stope, utvrđuje nadležna ispostava Porezne uprave, na temelju iskazanih podataka o vrsti ostvarenog dohotka i državi u kojoj je ostvaren, u skladu s ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Podaci se popunjavaju prema potvrdama inozemnih isplatitelja i inozemnih poreznih tijela,

30. pod V. podatke o sveukupno ostvarenom dohotku i uplaćenom predujmu poreza i prireza u godini za koju je godišnja porezna prijava podnesena,

31. pod VI. podatke o prenesenim gubicima po godinama njihova nastanka,

32. pod VII. popis priloženih isprava,

33. pod VIII. napomene poreznog obveznika,

34. pod IX. – Prilog C – utvrđivanje godišnjeg poreza. Ove podatke porezni obveznik može, ali ne mora popunjavati,

(7) U godišnju poreznu prijavu – Posebni dio upisuju se podaci o korištenju poreznih olakšica i oslobođenja i to:

1. pod 1. podatak o iznosu dohotka iskazanog pod V. općeg dijela godišnje porezne prijave,

2. pod 2. podatak o iznosu plaća isplaćenih novozaposlenim osobama za koji je umanjena porezna osnovica (članak 43. Zakona),

3. pod 3. podatak o iznosu nagrada učenicima i studentima za koji je umanjena porezna osnovica (članak 43. Zakona),

4. pod 4. podatak o iznosu prenesenog gubitka za koji je umanjena porena osnovica (pod VI. Općeg dijela godišnje porezne prijave),

5. pod 5. iznos neoporezivih darovanja koja su primili umjetnici (članak 42. stavak 1. Zakona),

6. pod 6. iznos neoporezivog dijela umjetničkog autorskog honorara umjetnika (članak 42. stavak 2. Zakona),

7. pod 7. iznos danih darovanja (članak 9. stavak 7. Zakona),

8. pod 8. iznos uplaćenih premija životnog osiguranja, dopunskog zdravstvenog i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja (članak 9. stavak 8. Zakona),

9. pod 9. iznos uvećanih izdataka otpisa u odnosu na izdatke otpisa prema stopama propisanim Pravilnikom o amortizaciji (članak 21. stavak 6. Zakona),

10. pod 10. iznos porezno priznatih izdataka po osnovi reprezentacije (članak 22. stavak 1. točka 1. Zakona),

11. pod 11. iznos za koji je umanjen dohodak ostvaren na područjima posebne državne skrbi (članak 41. Zakona),

12. pod 12. iznos dohotka bez olakšica i umanjenja,

13. pod 13. iznos razlike između uvećanog osobnog odbitka prema članku 40. stavku 1. Zakona u odnosu na osobni odbitka iz članka 29. Zakona,

14. pod 14. iznos porezne osnovice bez olakšica i umanjenja,

15. pod 15. iznos manje uplaćenog poreza i prireza iz primitaka od nesamostalnog rada koje su ostvarili hrvatski ratni vojni invalidi iz Domovinskog rata (članak 39. Zakona).

(8) Porezni obveznik, opunomoćenik ili porezni savjetnik svojeručno potpisuje obrazac godišnje porezne prijave.

(9) Svi novčani podaci u poreznoj prijavi popunjavaju se u kunama i lipama.

(10) Obrazac godišnje porezne prijave sastavni je dio ovoga Pravilnika.

2.4. Prilozi uz godišnju poreznu prijavu

Članak 60.

(1) Poreznoj prijavi treba priložiti ove isprave:

1. za dohodak od nesamostalnoga rada i za dohodak od samostalne djelatnosti članova predstavničkih i izvršnih tijela javne vlasti iz članka 15. stavka 4. točke 1. Zakona, osim dohotka koji se oporezuje prema članku 33. stavku 5. Zakona, preslike poreznih kartica PK-1 i/ili PK-2 iz članka 23. i 24. ovoga Pravilnika,

2. za dohodak od samostalne djelatnosti obrta, slobodnih zanimanja, poljoprivrede i šumarstva i dohodak koji se oporezuje kao dohodak od obrta:

2.1. izvadak iz poslovnih knjiga s podacima o ukupnim primicima i ukupnim izdacima pri čemu se posebno iskazuju podaci o iznosu otpisa, uplaćenih premijama osiguranja, porezno priznatih izdataka reprezentacije i danih darovanja,

2.2. popis dugotrajne imovine, ako nije priložen uz prijavu o zajedničkom dohotku,

2.3. ugovore i isprave o otuđenju radnje, poduzeća ili njihovih dijelova, za poreznog obveznika pojedinca,

2.4. isprave o udjelu u zajedničkom dohotku, ako se već ne nalaze u nadležnoj ispostavi Porezne uprave,

3. ugovore o otuđenju nekretnina i imovinskih prava za dohodak od imovine prema članku 23. stavku 5. Zakona,

4. za dohodak od imovinskih prava pregled poslovnih primitaka i izdataka,

5. za dohodak od samostalne djelatnosti slobodnih zanimanja iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona koji se oporezuje po odbitku, druge samostalne djelatnosti iz članka 15. stavka 4. točke 2. Zakona, za dohodak od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima iz članka 23. stavka 1. i 3. Zakona, za dohodak od imovinskih prava iz članka 23. stavka 1. i 4. Zakona, za dohodak od nesamostalnog rada iz članka 33. stavka 5. Zakona, za dohodak članova predstavničkih i izvršnih tijela javne vlasti iz članka 36. stavka 3. u vezi s člankom 33. stavkom 5. Zakona i za dohodak od iznajmljivanja nekretnina iz članka 37. stavka 5. Zakona, pregled ostvarenih primitaka i izdataka,

6. za dohodak od druge samostalne djelatnosti iz članka 15. stavka 4. točke 3. Zakona i dohodak od kapitala iz članka 26. Zakona, pregled primitaka i izdataka, ako porezni obveznik taj dohodak umanjuje za dana darovanja i za iznos uplaćenih premija osiguranja prema članku 9. stavku 7. i 8. Zakona,

7. za dohodak koji su fizičke osobe ostvarile obavljanjem umjetničke i kulturne djelatnosti koja se oporezuje kao djelatnost slobodnog zanimanja, preslike naloga ili ugovora o primljenim darovanjima u novcu ili u drugim dobrima koja se prema odredbama članka 42. stavka 1. Zakona ne oporezuju,

8. za priznavanje neoporezivog dijela umjetničkog autorskog honorara, potvrde nadležne strukovne umjetničke udruge ili ovlaštene agencije prema članku 42. stavku 4. Zakona,

9. za priznavanje izdataka po osnovi darovanja prema članku 9. stavku 7. Zakona, preslike naloga o doznaci u novcu ili ugovora o danim darovanjima u drugim dobrima i uslugama,

10. za inozemni dohodak tuzemnih poreznih obveznika dokaz o ostvarenom dohotku i plaćenom porezu u inozemstvu,

11. za korištenje olakšice na temelju uplaćenih premija osiguranja pregled prema članku 46. stavku 11. i 12. ovoga Pravilnika.

(2) Ako supružnik, djeca i drugi uzdržavani članovi uže obitelji tuzemnog poreznog obveznika imaju prebivalište ili uobičajeno boravište u inozemstvu, tada se uvjeti za korištenje osobnog odbitka moraju dokazati potvrdama mjerodavnih tijela u inozemstvu. Ove potvrde moraju sadržavati sljedeće:

1. osobne podatke o bračnom drugu, djeci te uzdržavanim članovima uže obitelji, uz naznaku stupnja srodstva,

2. podatke o dohotku i drugim primicima uzdržavanih osoba iz točke 1. ovoga stavka, na osnovi kojih se može procijeniti mogu li se smatrati uzdržavanim,

3. rješenja o možebitnoj invalidnosti tih članova uže obitelji.

3. Godišnji obračun poreza i prireza

3.1. Razdoblje za koje se utvrđuje porez i prirez

Članak 61.

(1) Porez na dohodak utvrđuje se i obračunava za kalendarsku godinu. Godišnji način obračuna poreza na dohodak primjenjuje se i za kraća porezna razdoblja (članak 4. stavak 2. Zakona).

(2) Ako tijekom kalendarske godine tuzemni porezni obveznik postane inozemni porezni obveznik ili inozemni porezni obveznik tuzemni, porezni obveznik je obvezan u prilogu porezne prijave dati podatke o pojedinim razdobljima ostvarivanja dohotka. Za oba razdoblja izrađuje se jedan godišnji obračun.

3.2. Utvrđivanje godišnjeg poreza i prireza

Članak 62.

(1) Godišnji porez na dohodak i prirez utvrđuje se prema odredbama članka 3. Zakona i članka 3. ovoga Pravilnika.

(2) Pri utvrđivanju godišnjeg poreza i prireza umirovljenicima, korisnicima obiteljske mirovine i osobama koje su ostvarile dohodak prema članku 4. stavku 2. ovoga Pravilnika, na osnovi godišnje porezne prijave, godišnji iznos osobnog odbitka (neoporezivog dohotka) izračunava se tako da se osobni odbitak za samog umirovljenika, korisnika obiteljske mirovine odnosno osobu koja ostvaruje dohodak prema članku 4. stavku 2. ovoga Pravilnika, utvrđuje u visini isplaćene mirovine odnosno primitka, najmanje 1.250,00 kuna, a najviše 2.500,00 kuna mjesečno i tom se iznosu dodaje apsolutni iznos osobnog odbitka za uzdržavane članove uže obitelji utvrđen prema odredbama Zakona i ovoga Pravilnika.

(3) Ako je porezni obveznik ostvarivao mirovinu odnosno primitak prema članku 4. stavku 2. ovoga Pravilnika, samo u dijelu kalendarske godine, osobni odbitak iz stavka 2. ovoga članka utvrđuje se za razmjerni dio godine.

(4) Pri utvrđivanju godišnjeg poreza i prireza na osnovi godišnje porezne prijave, poreznim obveznicima koji imaju prebivalište i borave na području posebne državne skrbi, godišnji iznos osobnog odbitka izračunava se prema odredbama članka 40. Zakona i članka 50. stavka 11. do 14. ovoga Pravilnika.

(5) Od utvrđenog godišnjeg poreza i prireza odbijaju se, tijekom razdoblja za kojeg se podnosi godišnja porezna prijava uplaćeni predujmovi, po osnovi:

1. dohotka od nesamostalnog rada koje je obračunao i uplatio poslodavac ili sam porezni obveznik u slučaju toga dohotka ostvarenog neposredno iz inozemstva ili organizacija iz članka 33. stavka 8. i 9. Zakona ili isplatitelj mirovine odnosno primitaka prema članku 4. stavku 2. ovoga Pravilnika odnosno dohotka od druge samostalne djelatnosti članova predstavničkih i izvršnih tijela javne vlasti,

2. dohotka od samostalne djelatnosti, osim dohotka koji se paušalno oporezuje,

3. dohotka od drugih samostalnih djelatnosti,

4. dohotka od imovine,

5. dohotka od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima za koje je plaćena boravišna pristojba,

6. dohotka od imovinskih prava,

7. dohotka od otuđenja nekretnina i imovinskih prava,

8. dohotka od osiguranja,

9. dohotka od kapitala,

10. plaćeni porezi u inozemstvu koji se mogu uračunati prema članku 63. ovoga Pravilnika.

(6) Ako nakon odbitka plaćenih predujmova poreza na dohodak i prireza iz stavka 5. ovoga članka preostane razlika poreza za uplatu, porezni obveznik je tu razliku obvezan platiti u roku od petnaest (15) dana od dana dostave rješenja o utvrđenom godišnjem porezu i prirezu na dohodak.

(7) Ako nakon odbitka plaćenih predujmova poreza na dohodak i prireza od utvrđene godišnje obveze toga poreza i prireza, preostane razlika više plaćenog poreza i prireza, iznos više plaćenog poreza i prireza koristit će se za izmirivanje poreznih obveza tekućeg razdoblja, osim ako porezni obveznik ne zahtijeva povrat. Pisani zahtjev za povrat podnosi se u roku od 15 dana od dana dostave rješenja o utvrđenom porezu. Izmirivanje obveze poreza na dohodak tekućeg razdoblja odnosno povrat, izvršit će se samo ako porezni obveznik nema istodobno dospjele a neplaćene druge poreze ili druga javna davanja (članak 113. stavak 6. Općeg poreznog zakona).

(8) Iznimno od odredbi stavka 7. ovoga članka, preplaćeni porez po odbitku vraća se poreznom obvezniku bez posebnog zahtjeva, pod uvjetima iz članka 113. stavka 6. Općeg poreznog zakona.

3.3. Uračunavanje inozemnog poreza

Članak 63.

(1) U inozemstvu plaćen porez iz dohotka tuzemnog poreznog obveznika, koji prema tuzemnim propisima podliježe oporezivanju u tuzemstvu uračunava se u tuzemni porez na dohodak, ako ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ili višestranim međudržavnim ugovorima i sporazumima nije drukčije određeno (članak 30. stavak 4. Zakona).

(2) Porez plaćen u inozemstvu može se uračunati samo na temelju potvrde inozemnog poreznog tijela o uplaćenom porezu u inozemstvu.

(3) Inozemni porez može se uračunati samo ako odgovara tuzemnom porezu na dohodak i to do visine obračunatog tuzemnog poreza na inozemni dohodak.

(4) Iznosi dohotka i poreza plaćenog u inozemstvu preračunavaju se u kune primjenom srednjeg tečaja iz tečajnice Hrvatske narodne banke na dan plaćanja poreza.

(5) Iznos do kojeg se inozemni porez može uračunati u tuzemni, utvrđuje se na sljedeći način:

1. iz razmjera iznosa ukupno obračunanog tuzemnog godišnjeg poreza na dohodak i iznosa ukupnog godišnjeg dohotka (prije umanjenja za plaće novozaposlenih i nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja, za preneseni gubitak i osobni odbitak) utvrđuje se prosječna porezna stopa,

2. primjenom prosječne porezne stope na iznos inozemnog dohotka dobiva se najviši iznos do kojega se može uračunati inozemni porez. Ako je u inozemstvu plaćen manji iznos poreza od najvišeg mogućeg za uračunavanje, uračunava se stvarno plaćeni porez.

XIV. OSTALE OBVEZE U POSTUPKU OPOREZIVANJA

1. Isplate u gotovom novcu

Članak 64.

(1) Tijela državne uprave i sudbene vlasti i druga državne tijela i službe jedinica područne (regionalne) i lokalne samouprave, zavodi, neprofitne organizacije, poduzetnici - pravne i fizičke osobe, obavljaju isplate primitaka koji se smatraju dohotkom obveznicima poreza na dohodak na njihov račun kod ovlaštene organizacije za platni promet.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka navedena tijela, organizacije odnosno osobe mogu obveznicima poreza na dohodak u gotovu novcu isplatiti:

1. primitke koji se u skladu s člankom 6. Zakona ne smatraju dohotkom,

2. primitke na koje se u skladu s člankom 7. Zakona ne plaća porez na dohodak,

3. dohodak od nesamostalnog rada iz članka 12. Zakona,

4. dohodak kojeg ostvaruju fizičke osobe kao članovi predstavničkih i izvršnih tijela javne vlasti iz članka 15. stavka 4. točke 1. Zakona,

5. dohodak od kapitala iz članka 26. Zakona,

6. dohodak od osiguranja iz članka 6. stavka 3. Zakona i članka 46. ovoga Pravilnika,

7. dohodak po osnovi iz članka 4. stavka 2. ovoga Pravilnika,

8. isplate na ime otkupa sekundarnih sirovina i otpada uz uvjet da sakupljanje sekundarnih sirovina i otpada nije trajna samostalna djelatnost poreznog obveznika u skladu s člankom 15. stavkom 1. Zakona, odnosno da se ne radi o drugoj samostalnoj povremenoj djelatnosti iz članka 15. stavka 4. točke 3. Zakona, poduzetoj s namjerom ostvarivanja dohotka i uz uvjet da porezni obveznik kod jednog isplatitelja ostvari prihod od najviše 1.250,00 kuna mjesečno,

9. isplate naknade za prodane osobne stvari odnosno imovinu građana koja nije služila za obavljanje samostalne djelatnosti odnosno ostvarivanje dohotka,

10. primitke koje ostvaruju djeca i omladina do navršene punoljetnosti, odnosno do završetka redovnog školovanja, od obavljanja sezonskih poslova (sezonski poslovi u poljoprivredi, branje i skupljanje plodova i bilja, poslovi prodaje poljoprivrednih proizvoda, šumskih proizvoda, osvježavajućih napitaka, ledenih slastica, dnevnog tiska, ulaznica i slično, poslovi popisivanja, anketiranja, očitanja brojila i slično, amatersko sudjelovanje u radu kulturnoumjetničkih društava i slični poslovi), uz uvjet da ovi primici kod jednog isplatitelja ne prelaze iznos od 5.000,00 kuna godišnje.

(3) Za svrhe oporezivanja dohotka, isplatama u gotovu novcu smatra se izravna predaja gotovog novca (novčanica i kovanica), isplata čekom, isplata na štednu knjižicu građana pri poslovnoj banci ili pošti i sve druge isplate obavljene neposredno odnosno mimo računa poreznih obveznika otvorenih kod ovlaštenih organizacija za poslove platnog prometa.

2. Prijava u registar poreznih obveznika

Članak 65.

(1) Radi osiguranja podataka potrebnih za utvrđivanje poreza, porezni obveznici odnosno opunomoćenici dužni su ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema njihovom prebivalištu ili uobičajenom boravištu podnijeti prijavu radi upisa u registar obveznika poreza na dohodak.

(2) Prijava radi upisa u registar poreznih obveznika podnosi se za dohodak od:

1. obrtničke djelatnosti, djelatnosti slobodnih zanimanja, djelatnosti poljoprivrede i šumarstva i druge djelatnosti koje se oporezuju kao obrtničke,

2. imovine, osim dohotka od imovine koji se oporezuje na način propisan člankom 37. stavkom 5. Zakona,

3. nesamostalnog rada ostvarenog izravno iz inozemstva i u diplomatskom odnosno konzularnom predstavništvu strane države i međunarodnoj organizaciji ili u predstavništvu ili organizaciji koja na teritoriju Republike Hrvatske ima diplomatski imunitet,

4. samostalne djelatnosti iz inozemstva,

5. imovine i imovinskih prava iz inozemstva,

6. kapitala iz inozemstva,

7. osiguranja iz inozemstva.

(3) Prijava se podnosi u roku od osam dana od dana početka obavljanja djelatnosti odnosno početka ostvarivanja primitaka.

(4) Porezni obveznici dužni su pri prestanku obavljanja samostalne djelatnosti i/ili prestanku ostvarivanja dohotka iz inozemstva i/ili prestanku ostvarivanja dohotka od imovine, nadležnoj ispostavi Porezne uprave podnijeti prijavu o prestanku obavljanja djelatnosti i ostvarivanja dohotka, a u roku iz stavka 3. ovoga članka.

(5) Prijava iz stavka 1. ovoga članka sadržava:

1. podatak o ispostavi Porezne uprave nadležnoj za poreznog obveznika,

2. osobne podatke poreznog obveznika - ime i prezime, ime roditelja, JMBG, mjesto prebivališta ili uobičajenog boravišta i adresu,

3. razloge upisa u registar poreznih obveznika,

4. podatke o opunomoćeniku - ime i prezime ili naziv, JMBG/MB, mjesto sjedišta, prebivališta ili uobičajenog boravišta i adresu,

5. napomene poreznog obveznika,

6. potpis poreznog obveznika ili opunomoćenika.

(6) Pored podataka iz stavka 5. ovoga članka porezni obveznici s dohotkom od samostalne djelatnosti (obrt, slobodna zanimanja, poljoprivreda i šumarstvo), dohotkom od imovine i imovinskih prava i drugih djelatnosti koje se oporezuju kao obrtnička djelatnost, obvezni su na prilogu dati i ove podatke:

1. o djelatnosti - naziv poduzeća, naziv i šifru djelatnosti, adresu obavljanja djelatnosti, nadnevak početka odnosno prestanka obavljanja djelatnosti,

2. o osobama s kojima zajednički ostvaruju dohodak - imenima i prezimenima, JMBG, adresama prebivališta ili uobičajenog boravišta, nadležnoj ispostavi Porezne uprave i udjelima u ostvarivanju zajedničkog dohotka,

3. predviđenom dohotku u tekućoj godini,

4. predviđenom broju posloprimaca u tekućoj godini,

5. o poslovnim jedinicama - naziv i adresu poslovnih jedinica (radnji, obrta i drugih oblika samostalne djelatnosti), nadležnim ispostavama Porezne uprave, naziv i šifru djelatnosti,

6. o osobi/tvrtki koja vodi poslovne knjige - ime i prezime odnosno naziv tvrtke, mjestu prebivališta ili boravišta, odnosno sjedišta, ulici i kućnom broju i JMBG, odnosno MB društva.

(7) Pored podataka iz stavka 5. ovoga članka porezni obveznici s dohotkom od imovine i imovinskih prava obvezni su u prilogu dati i podatke o:

1. obliku dohotka, adresi ostvarivanja dohotka, nadnevka, početka i prestanka ostvarivanja dohotka,

2. osobama s kojima zajednički ostvaruju dohodak – imenima i prezimenima, JMBG, adresama prebivališta ili uobičajenog boravišta, nadležnim ispostavama Porezne uprave i udjelima u dohotku,

3. predviđenom iznosu dohotka u godini u kojoj su dohodak počeli ostvarivati.

(8) Obrazac prijave u registar poreznih obveznika sastavni je dio ovoga Pravilnika.

XV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 66.

(1) Godišnji porez na dohodak i prirez za 2001. godinu utvrđuje se prema odredbama Zakona i ovoga Pravilnika.

(2) Odredbe članka 38., 39., 40. i 41. ovoga Pravilnika primjenjuju se od 1. siječnja 2002. godine.

Članak 67.

Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o porezu na dohodak (»Narodne novine« broj 132/00. i 1/01.), osim članka 9. toga Pravilnika koji prestaje važiti 31. prosinca 2001. godine.

Članak 68.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«.

- - - - - - - - - - -

Komentar:

Na snazi i primjenjuje se od 14. lipnja 2001.

Osim odredbi članka 38., 39., 40. i 41. ovoga Pravilnika koje se primjenjuju od 1. siječnja 2002. godine.
 

 Novi pravilnik: "Narodne novine", broj 140/03