Klikni za pregled priloga

NOVI PREGLED PROPISA

Ugovori

Banke

Biljno zdravstvo

Dobrovoljno zdravstveno osiguranje

Državne potpore

Državni službenici

Elektronička isprava

Elektronička trgovina

Elektronički mediji

Financijsko osiguranje

Gradnja

Hrana

Informacijska sigurnost

Investicijski fondovi

Izmjera i katastar

Kazneni postupak

Kazneni zakon

Kemikalije

Kreditne unije

Kvaliteta zdravstvene zaštite

Lijekovi

Nasljeđivanje

Obavljanje djelatnosti

Obiteljski zakon

Obrazovanje odraslih

Obrt

Obvezni odnosi (ZOO)

Obvezno zdravstveno osiguranje

Opći upravni postupak

Oružje

Osiguranje

Osiguranje u prometu

Ovrha - Ovršni zakon

Parnični postupak

Porez na dobit

Porez na dohodak

Porez na kavu

Posredovanje u prometu nekretnina

Poticanje ulaganja

Predmeti opće uporabe

Prekršajni zakon

Prijevoz - linijski

Prijevoz opasnih tvari

Prostorno uređenje i gradnja

Rad - Zakon o radu

Računovodstvo

Revizija

Stranci

Sudovi

Šport

Šume

Tajnost podataka

Trgovačka društva

Udomiteljstvo

Udžbenici za školu

Ugostiteljska djelatnost

Umirovljenički fond

Usluge u turizmu

Veterinarstvo

Volonterstvo

Zabrane u zakonima

Zakon o leasingu

Zaštita bilja

Zakon o radu

Zaštita na radu

Zaštita okoliša

Zaštita potrošača

Zaštita prirode

Zaštita pučanstva

Zaštita životinja

Javna nabava

NOVI PREGLED PROPISA



SEARCH

PRETRAŽIVANJE
svih objavljenih tekstova


Pregled svih usluga za poduzetnike

Kontakt:
Poslovni Forum d.o.o.

Link - Kontakt informacije

Napomena: Ne dajemo besplatne pravne savjete!




Ažurirano: 24. 11. 2014.












POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE
Link na brzi pregled poslovnih i internet usluga





> NOVI PREGLED POREZNIH PROPISA - Pratite ovaj link

MINISTARSTVO FINANCIJA
Na temelju članka 49. Zakona o porezu na dohodak (»Narodne novine«, broj 127/00 i 150/02) donosim

PRAVILNIK O POREZU NA DOHODAK

(NN 140/03)




I. TEMELJNE ODREDBE

1. Opće odredbe

Članak 1.

Ovim se Pravilnikom podrobnije propisuje primjena Zakona o porezu na dohodak (u nastavku teksta: Zakon).

2. Porezni obveznik

Članak 2.

(1) Porezni obveznik je fizička osoba iz članka 2. Zakona.

(2) Kod dohotka iz kojeg se predujam poreza plaća po odbitku, obvezu obračuna, obustave i uplate predujma, obračuna i uplate kamata zbog nepravodobne uplate poreza, sastavljanja i dostavljanja propisanih izvješća i evidencija imaju isplatitelji dohotka (pravne i fizičke osobe).

(3) Porezni obveznik je i nasljednik za sve porezne obveze koje proistječu iz dohotka što ga je ostavitelj ostvario do svoje smrti, pa ima obvezu u ime i za račun ostavitelja podmiriti dospjele obveze do vrijednosti naslijeđene imovine, može podnijeti njegovu godišnju poreznu prijavu i ispuniti druge Zakonom propisane obveze. Ako nasljednik ne podnese poreznu prijavu ostavitelja, dohodak ostavitelja utvrđuje Porezna uprava procjenom. Nasljednik je istodobno i porezni obveznik za dohodak koji mu pritječe iz naslijeđenih izvora dohotka.

(4) Obveznik poreza na dohodak može istodobno biti i obveznik poreza na dobit ako se bavi poduzetništvom koje podliježe oporezivanju prema Zakonu o porezu na dobit. U tom slučaju obveze plaćanja poreza na dohodak i poreza na dobit postoje neovisno jedna o drugoj.


II. UTVRĐIVANJE GODIŠNJE POREZNE OSNOVICE

Članak 3.

(1) Osnovica poreza na dohodak, prema članku 3. Zakona, utvrđuje se kako slijedi:

dohodak od nesamostalnog rada

+ dohodak od samostalne djelatnosti

+ dohodak od imovine i imovinskih prava

+ dohodak od kapitala

+ dohodak od osiguranja

= ukupni dohodak

– plaće novozaposlenih i nagrade učenicima prema članku 43. Zakona

– preneseni gubici prema članku 28. Zakona

= dohodak nakon propisanih umanjenja

– osobni odbitak poreznog obveznika prema članku 29. ili članku 40. Zakona

= porezna osnovica za primjenu poreznih stopa iz članka 5. Zakona.

(2) U osnovicu poreza na dohodak prema stavku 1. ovoga članka ne uključuje se dohodak koji se paušalno oporezuje u skladu s člankom 32. Zakona i dohodak od imovine u skladu s člankom 37. stavcima 1., 2. i 4. Zakona.

(3) Pri oporezivanju tuzemnog poreznog obveznika primjenjuje se načelo svjetskog dohotka, što znači da se oporezuje ukupan dohodak ostvaren u tuzemstvu i inozemstvu i to prema tuzemnim propisima. Djelatnost koja u inozemstvu podliježe porezu na dohodak, a u tuzemstvu bi se oporezivala porezom na dobit, ne podliježe u tuzemstvu porezu na dohodak. Za inozemni dohodak ne može se zahtijevati oporezivanje prema Zakonu o porezu na dobit.

(4) Kod tuzemnog poreznog obveznika načelo svjetskog dohotka primjenjuje se i na gubitak, što znači da se inozemni gubitak može odbiti od tuzemnog dohotka. Odbijanje nije moguće za gubitak iz inozemstva, koji bi se, da je ostvaren u tuzemstvu, utvrđivao po propisima o oporezivanju dobiti.

(5) Kod inozemnih poreznih obveznika načelo tuzemnog dohotka vrijedi i za gubitak, što znači da se od tuzemnog dohotka može odbiti samo tuzemni gubitak.

(6) Gubitak prenesen iz prethodnih poreznih razdoblja odbija se od ukupnog iznosa dohotka koji preostaje nakon saldiranja pozitivnih i negativnih oblika dohotka tekućeg poreznog razdoblja, i to nakon umanjenja porezne osnovice za plaće novozaposlenih i za nagrade učenicima i studentima, a uvijek prije odbitka osobnog odbitka iz članka 29. ili članka 40. Zakona.              N 2


III. OPĆA NAČELA UTVRĐIVANJA DOHOTKA I OPOREZIVOG DOHOTKA

1. Oporezivi i neoporezivi dohoci te dohoci oslobođeni poreza

Članak 4.

(1) Oporeziv je dohodak iz članka 10. Zakona.

(2) Oporezivim primicima smatraju se i primici koje fizičke osobe ostvaruju od osiguravatelja na temelju prijašnjih uplata poslodavca tim osiguravateljima za dokup mirovine. Premije osiguranja uplaćene za dokup mirovine nisu oporezive.

(3) U skladu s člankom 7. točka 3. Zakona, porez na dohodak ne plaća se na novčanu naknadu za vrijeme privremene nezaposlenosti isplaćenu na teret Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te na naknadu plaće zbog privremene spriječenosti za rad isplaćenu na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Državnog proračuna i centara za socijalnu skrb.

(4) U skladu s člankom 6. stavak 2. točka 2.7. Zakona dohodak se ne utvrđuje po osnovi primitaka koje fizičke osobe ostvaruju darovanjima dobivenim od pravnih i fizičkih osoba za zdravstvene potrebe, pod propisanim uvjetima, a do visine stvarno nastalih izdataka za tu namjenu.

(5) Porez na dohodak ne plaća se po osnovi rashoda iz članka 5. stavaka 18. i 19. i članka 7. stavak 1. točka 6. Zakona o porezu na dobit, ako je odluku da se ne tereti odgovorna osoba donio nadzorni odbor ili skupština trgovačkog društva.

2. Primici i izdaci, načelo blagajne

Članak 5.

(1) Primicima se smatraju sva dobra (novac, stvari, usluge i prava) koja imaju novčanu vrijednost i koja porezni obveznik ostvari na tržištu od rada, obavljanja djelatnosti, od imovine i imovinskih prava, od kapitala, a i od životnog osiguranja i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja. Smatra se da su dobra, a time i primici naplaćeni kad porezni obveznik njima može raspolagati.

(2) U izdatke spadaju svi odljevi dobara s novčanom vrijednošću izvršeni radi ostvarivanja ili osiguranja primitaka iz stavka 1. ovoga članka. Smatra se da je došlo do odljeva dobara, a time i do nastanka izdataka kad porezni obveznik njima više ne može raspolagati.

(3) Primici i izdaci od poslovnih događaja utvrđuju se tek nakon primljenih uplata odnosno obavljenih isplata (načelo blagajne). Ako priljevi odnosno odljevi nisu obavljeni u novcu već u drugim dobrima, treba ih utvrđivati na način propisan za primitke i izdatke u novcu.

(4) Oporezivi primici od kojih je porezni obveznik dužan platiti porez u tuzemstvu, a ostvareni su u inozemstvu (posredno ili neposredno) u stranoj valuti, preračunavaju se u kunsku vrijednost prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke važećem na dan primitka. Iznimno, ako se dan primitka tijekom poreznog razdoblja ne može točno utvrditi, preračunavanje na srednji tečaj Hrvatske narodne banke obavlja se s 31. 12. godine u kojoj je oporezivi primitak u inozemstvu ostvaren, a u slučaju poreznog razdoblja kraćeg od kalendarske godine, na posljednji dan u mjesecu s kojim završava to kraće porezno razdoblje.

(5) Nenovčani primici utvrđuju se prema tržišnoj vrijednosti. Tržišna se vrijednost određuje prema cijeni koja bi se ostvarila pri prodaji u uobičajenom poslovnom prometu, ovisno o svojstvu gospodarstvenog dobra. Pri tome moraju biti uvažene sve okolnosti koje utječu na cijenu.

(6) Nenovčani izdaci utvrđuju se prema cijenama nabave ili cijenama koštanja.

(7) Nastanak ili dospijeće potraživanja od prodane robe ili obavljenih usluga ne smatra se još primitkom. Potraživanja postaju primitkom u trenutku naplate.

(8) Ako se porezni obveznik iz osobnih razloga odrekne potraživanja po osnovi prodane robe ili obavljenih usluga koja bi u poreznomu razdoblju u kojemu se odrekao potraživanja ili kasnijim poreznim razdobljima dovela do primitaka, tada se iznos potraživanja utvrđuje kao primitak u godini u kojoj je donesena odluka o odricanju od potraživanja. Po osnovi potraživanja koja su se pokazala nenaplativima nakon provedenog sudskog postupka, zbog stečaja ili likvidacije dužnika, ne utvrđuje se primitak.

(9) Prodana roba ili usluga smatra se naplaćenom i kada je za naplatu primljen ček. Ako se plaća mjenicom, primitak nastaje naplatom ili prijenosom mjenice. Ako se plaća kreditnom karticom, primitak nastaje naplatom na žiroračun. Ako se naplata obavlja prijebojem, asignacijom ili cesijom, trenutkom naplate smatra se trenutak kada su se stekli propisani uvjeti (potpisani odgovarajući ugovori ili druge isprave).

(10) Primicima se smatraju i primljeni predujmovi za isporuku robe i obavljanje usluga na koje se obvezao porezni obveznik, a koje do kraja poreznog razdoblja (kalendarske godine) nije obavio.

(11) Nastale i dospjele obveze za kupljenu robu i obavljene usluge nisu izdaci. Izdaci nastaju u trenutku plaćanja tih obveza.

(12) Ako porezni obveznik doznačuje sredstva sa svoga bankovnog računa, tada izdatak nastaje u trenutku kada organizacija ovlaštena za platni promet izvrši primljeni nalog za plaćanje. Pri plaćanju čekom izdatak nastaje u trenutku predaje čeka. Pri plaćanju mjenicom izdatak nastaje prijenosom ili naplatom mjenice. Pri plaćanju kreditnom karticom izdatak nastaje plaćanjem sa žiroračuna.

(13) Izdacima se smatraju i predujmovi dani za neisporučenu robu i neobavljene usluge, osim predujmova danih za nabavu dugotrajne imovine.

3. Pripisivanje primitaka i izdataka

Članak 6.

(1) Primici se pripisuju onome tko ih stekne. Primitke stječe onaj tko ih ostvari na osnovi svoga rada i/ili uložene imovine i/ili kapitala i/ili uplaćenih premija životnog te dobrovoljnog mirovinskog osiguranja.

(2) Izdaci se pripisuju onome tko ih je imao, a kome se pripisuju i primici prema stavku 1. ovoga članka.

(3) Na pripisivanje dohotka koji ostvaruje nasljednik primjenjuju se odredbe članka 2. stavak 3. ovoga Pravilnika.

(4) Za priznavanje ugovora između pripadnika obitelji i drugih s poreznim obveznikom osobno povezanih osoba potrebno je sljedeće:

1. valjani pravni posao,

2. stvarna provedba pravnog posla obavljanjem činidbe i protučinidbe, i

3. mogućnost uspoređivanja ugovora i poslovnih odnosa prema sadržaju i provedbi s onim što je uobičajeno između osobno nepovezanih stranaka.


IV. UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD NESAMOSTALNOG RADA                            R1 R2

1. Posloprimac

Članak 7.

(1) Posloprimcima se u smislu Zakona i ovoga Pravilnika smatraju fizičke osobe koje obavljaju ili su obavljale nesamostalni rad i koje po osnovi sadašnjeg ili prijašnjeg rada ostvaruju primitke. Posloprimci su i nasljednici tih osoba sve dok dobivaju plaću po osnovi rada njihovih ostavitelja.

(2) Umirovljenici se oporezuju kao posloprimci. Umirovljenicima se u smislu Zakona i ovoga Pravilnika smatraju:

1. fizičke osobe koje mirovinu dobivaju iz zakonom utvrđene ustanove mirovinskog osiguranja na temelju uplaćenih obveznih doprinosa, odnosno doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti izdvajanih iz plaća po osnovi prijašnjeg nesamostalnog rada,

2. fizičke osobe koje su obavljale samostalnu djelatnost – poduzetnici koji su plaćali porez na dobit i druge fizičke osobe, ako mirovine dobivaju na temelju prijašnjih uplata obveznih doprinosa za zakonsko mirovinsko osiguranje, odnosno doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti,

3. fizičke osobe koje uz mirovinu od zakonom utvrđene ustanove mirovinskog osiguranja ostvaruju mirovinu od mirovinskoga osiguravajućeg društva na temelju obveznih doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje iz plaće i/ili mirovinu od mirovinskoga osiguravajućeg društva i drugih isplatitelja prema članku 12. stavku 1. točki 3. Zakona i članku 4. stavak 2. ovoga Pravilnika na temelju uplaćenih svota za dokup mirovine,

4. fizičke osobe koje ostvaruju obiteljsku mirovinu,

5. fizičke osobe koje kao umirovljenici od prijašnjeg poslodavca dobivaju dohodak od nesamostalnog rada.

(3) Umirovljenicima se ne smatraju fizičke osobe kojima je isplata mirovine od zakonom utvrđene ustanove mirovinskog osiguranja prestala zbog ponovnog zaposlenja ili početka obavljanja registrirane samostalne djelatnosti, iako ostvaruju mirovinu od mirovinskoga osiguravajućeg društva na temelju prijašnjih uplata obveznih doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje i/ili isplate od mirovinskog osiguravajućeg društva i drugih isplatitelja na temelju prijašnjih uplata premija osiguranja za dokup mirovine.

(4) Članovi predstavničkih i izvršnih tijela državne vlasti te tijela područne (regionalne) samouprave i jedinica lokalne samouprave u dijelu se dohotka koji ostvaruju po osnovi tih djelatnosti oporezuju kao posloprimci.

(5) Obveze posloprimaca imaju i primatelji stipendija i nagrada iznad iznosa iz članka 12. stavak 3. ovoga Pravilnika.

(6) Posloprimcem se ne smatra osoba koja obavlja samostalnu djelatnost (obrt, slobodna zanimanja, poljoprivrednu i šumarsku djelatnost te druge samostalne djelatnosti), jer se od primitaka po toj osnovi utvrđuje dohodak od samostalne djelatnosti.

2. Poslodavac

Članak 8.

(1) Poslodavci su u smislu Zakona i ovoga Pravilnika pravne osobe i/ili fizičke osobe koje zapošljavaju ili su zapošljavale fizičke osobe radi obavljanja poslova i koje fizičkim osobama isplaćuju ili su isplaćivale, odnosno koje su obvezne isplatiti naknadu.

(2) Poslodavac je i pravna i/ili fizička osoba koja za obavljanje poslova koristi posloprimca od treće osobe, ako mu izravno na svoj teret isplaćuje naknadu.

(3) Obveze poslodavca imaju i:

1. zakonom utvrđene ustanove mirovinskog osiguranja u dijelu isplate mirovina na temelju uplaćenih obveznih doprinosa za mirovinsko osiguranje,

2. isplatitelji dohotka od druge samostalne djelatnosti članova predstavničkih i izvršnih tijela državne vlasti te tijela jedinica područne (regionalne) samouprave i jedinica lokalne samouprave,

3. isplatitelji stipendija i nagrada iznad iznosa iz članka 12. stavak 3. ovoga Pravilnika,

4. mirovinska osiguravajuća društva i drugi isplatitelji osiguranih svota na temelju prijašnjih uplata poslodavaca za dokup mirovine iz članka 12. stavka 1. točke 3. Zakona i članka 4. stavka 2. ovoga Pravilnika, a i mirovinska osiguravajuća društva na temelju prijašnjih uplata obveznog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje,

5. poduzetnici koji obavljaju samostalnu djelatnost po kojoj osnovi su obveznici poreza na dobit i to u dijelu koji se odnosi na njihovu poduzetničku plaću,

6. porezni obveznici koji su zaposleni u diplomatskom ili konzularnom predstavništvu strane države, u međunarodnoj organizaciji ili predstavništvu ili organizaciji koja na teritoriju Republike Hrvatske ima diplomatski imunitet i porezni obveznici koji dohodak od nesamostalnog rada ostvaruju neposredno iz inozemstva.

3. Nesamostalni rad

Članak 9.

(1) Nesamostalnim radom u smislu ovoga Pravilnika smatra se svaki odnos između poslodavca i posloprimca u kojem je posloprimac obvezan raditi po uputama poslodavca.

(2) Za prosudbu o nesamostalnosti ili samostalnosti rada odlučujuća je cjelovita slika odnosa. Pri tome se moraju ocijeniti sva obilježja u prilog ili protiv nesamostalnog rada, a ne vrsta ugovora ili oblik isplate.

(3) Bitna obilježja nesamostalnog rada jesu: ne postoji nikakav poslovni rizik za posloprimca; posloprimac ulaže u poslovni proces samo svoj rad (fizički i/ili umni); poslodavac u pravilu određuje vrstu, mjesto i vrijeme rada; posloprimac je obvezan raditi s određenim učinkom, ali ne i određenim uspjehom; unaprijed se utvrđuje visina isplate koja je u pravilu vezana za radno vrijeme; dogovara se u pravilu trajanje rada posloprimca na neodređeno vrijeme, a samo iznimno na određeno vrijeme; poslodavac preuzima na svoj teret izdatke koji posloprimcu nastaju u radu ili obavljanju poslova (dnevnice, putni troškovi, terenski dodatak, naknada za odvojeni život i slično); poslodavac stavlja posloprimcu na raspolaganje sredstva rada (radni prostor i opremu, pomoćne prostorije, posebnu radnu odjeću i obuću i slično); poslodavac isplaćuje posloprimcu naknadu plaće i za vrijeme kad ne radi zbog bolovanja, godišnjeg odmora, slobodnih dana, stručnog usavršavanja u interesu poslodavca i slično.

4. Dohodak od nesamostalnog rada

Članak 10.

Dohodak od nesamostalnog rada utvrđuje se kao razlika između primitaka od nesamostalnog rada i izdataka za zakonom propisane obvezne doprinose iz plaće te izdataka za uplaćene premije životnog osiguranja, dopunskoga zdravstvenog i dobrovoljnog mirovinskoga osiguranja iz članka 9. stavak 7. Zakona. Ostvarenim primicima po osnovi nesamostalnog rada smatraju se svi priljevi prema člancima 11., 12. i 13. ovoga Pravilnika, a nastalim izdacima svi odljevi prema članku 16. ovoga Pravilnika.

5. Primici po osnovi nesamostalnog rada

Članak 11.

(1) Primicima po osnovi nesamostalnog rada razumijevaju se svi priljevi koji posloprimcu pritječu na temelju rada (prijašnjeg, sadašnjeg ili budućeg), bez obzira pod kojim su nazivom ili u kojem obliku ostvareni. Primicima od nesamostalnog rada smatraju se i mirovine koje se ostvaruju na temelju prijašnjeg izdvajanja u obvezno zakonom propisano osiguranje i na temelju prijašnjih uplata za dokup mirovine, obiteljske mirovine i stipendije za redovno školovanje na srednjim, višim i visokim školama te nagrade učenicima za vrijeme naukovanja i praktičnog rada, a koje se isplaćuju iznad iznosa iz članka 12. stavak 3. ovoga Pravilnika.

(2) Primicima od nesamostalnog rada smatraju se i:

1. primici za budući rad,

2. poduzetnička plaća koja se poduzetniku vlasniku priznaje u rashode pri utvrđivanju poreza na dobit,

3. isplate naknada zbog:

3.1. godišnjeg i tjednog odmora,

3.2. dopusta,

3.3. državnih blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom,

3.4. slobodnih dana,

3.5. ostalih slobodnih dana utvrđenih posebnim ugovorom ili odlukom poslodavca,

4. posebni primici za rad ili usluge obavljene izvan redovnog radnog vremena, kao što su primici za prekovremeni rad, za noćni rad, za rad nedjeljom, za dežurstvo, za pripravnost i slično,

5. primici koje poslodavac isplaćuje posloprimcu iz svojih sredstava i na svoj teret kao naknadu u slučaju spriječenosti za rad zbog bolesti i povreda,

6. svi drugi primici prema člancima 12. i 13. ovoga Pravilnika.

(3) Primicima od nesamostalnog rada smatraju se i iznosi isplaćeni za rad koji kod poslodavca ili isplatitelja u tijeku mjeseca ne traje duže od 10 dana ili 80 sati i uz naknadu do najviše 1.500,00 kuna mjesečno.

(4) Primicima od nesamostalnog rada smatraju se i primici što ih posloprimcima isplati druga osoba u dogovoru s poslodavcem ili bez dogovora, kao što su provizije, popusti, napojnice, nagrade i svi drugi primici koje posloprimci ostvaruju od druge osobe na temelju rada koji obavljaju kod poslodavca.

(5) Primicima od nesamostalnog rada ne smatraju se primici koje poslodavac omogućuje posloprimcima u interesu obavljanja djelatnosti poslodavca (uređenje i opremanje radnih prostora i prostora za odmor i prehranu, posebna radna odjeća obilježena nazivom ili znakom poslodavca, obvezni liječnički pregledi prema posebnim propisima, sistematski kontrolni liječnički pregledi ako su omogućeni svim posloprimcima, razni oblici obrazovanja i stručnog usavršavanja koji su u svezi s djelatnosti, odnosno prijeko potrebni za ostvarivanje prihoda poslodavca).

(6) Primicima po osnovi nesamostalnog rada ne smatraju se iznosi koje isplaćuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i to:

1. naknada hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata prema posebnom zakonu:

1.1. naknada za vrijeme nezaposlenosti,

1.2. naknada plaće utvrđena u visini razlike između plaće koju prima kao radnik i plaće koju bi primao kao pripadnik gardijske postrojbe istoga čina i ustrojbenog mjesta, odnosno plaće pripadnika djelatnog sastava oružanih snaga Republike Hrvatske,

1.3. naknada od dana stjecanja prava na profesionalnu rehabilitaciju, za vrijeme profesionalne rehabilitacije i od završene profesionalne rehabilitacije do zaposlenja,

2. dodatak uz mirovinu koji isplaćuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje prema Zakonu o prenošenju sredstava državnog proračuna fondovima mirovinskog i invalidskog osiguranja te usklađivanju mirovina,

3. zaštitni dodatak uz mirovinu,

4. novčana naknada zbog tjelesnog oštećenja,

5. doplatak za pomoć i njegu druge osobe,

6. naknada plaće invalidu rada s pravom na profesionalnu rehabilitaciju, od dana nastanka invalidnosti do najduže 24 mjeseca od dana završetka profesionalne rehabilitacije.

Članak 12.

(1) U skladu s odredbama članka 12. stavak 1. točka 4. i stavak 2. točka 2. Zakona, primici po osnovi naknada, potpora, nagrada, dnevnica, stipendija i otpremnina smatraju se primicima od nesamostalnog rada ako prelaze iznose iz stavka 2. odnosno stavka 3. ovoga članka. Svi drugi primici koji nisu navedeni u stavcima 2. i 3. ovoga članka smatraju se oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada u ukupno isplaćenom iznosu.

(2) Oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada ne smatraju se iznosi što ih poslodavci isplaćuju svojim zaposlenicima, i to:

1. naknade prijevoznih troškova na službenom putovanju u visini stvarnih izdataka,

2. naknade troškova noćenja na službenom putovanju u visini stvarnih izdataka,

3. naknade troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka, prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne prijevozne karte,

4. naknade troškova prijevoza na posao i s posla međumjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka, prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne karte. Ako radnik mora sa stanice međumjesnog javnog prijevoza koristiti i mjesni prijevoz, stvarni izdaci utvrđuju se u visini troškova mjesnog i međumjesnog javnog prijevoza,

5. naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe do visine 30% cijene litre benzina eurosuper 95 po prijeđenom kilometru,

6. potpore zbog invalidnosti radnika do 2.500,00 kuna godišnje,

7. potpore za slučaj smrti radnika do 7.500,00 kuna,

8. potpore u slučaju smrti člana uže obitelji radnika (supružnika, roditelja, roditelja supružnika, djece, drugih predaka i potomaka u izravnoj liniji, usvojene djece i djece na skrbi) do 3.000,00 kuna,

9. potpore zbog neprekidnog bolovanja radnika dužeg od 90 dana do 2.500,00 kuna godišnje. Razdoblje bolovanja duže od 90 dana ne mora se odnositi na jednu kalendarsku godinu,

10. dar djetetu do 15 godina starosti do 400,00 kuna godišnje,

11. prigodne nagrade do 1.000,00 kuna godišnje (božićnica, naknada za godišnji odmor, i sl.),

12. nagrade zaposlenicima za navršenih:

12.1. – 10 godina radnog staža do 1.500,00 kuna

12.2. – 15 godina radnog staža do 2.000,00 kuna

12.3. – 20 godina radnog staža do 2.500,00 kuna

12.4. – 25 godina radnog staža do 3.000,00 kuna

12.5. – 30 godina radnog staža do 3.500,00 kuna

12.6. – 35 godina radnog staža do 4.000,00 kuna

12.7. – 40 godina radnog staža do 5.000,00 kuna,

13. dnevnice u zemlji do 170,00 kuna, za službeno putovanje koje traje više od 12 sati dnevno. Za službena putovanja u zemlji koja traju više od 8 a manje od 12 sati neoporezivi dio dnevnica iznosi do 85 kuna,

14. dnevnice u inozemstvu do iznosa i pod uvjetima utvrđenim propisima o izdacima za službena putovanja za korisnike državnog proračuna,

15. terenski dodatak u zemlji do 170,00 kuna dnevno na ime pokrića troškova prehrane i drugih troškova zaposlenika na terenu u zemlji, osim troškova smještaja koji se podmiruju na teret poslodavca i ne smatraju se dohotkom zaposlenika,

16. terenski dodatak u inozemstvu do 250,00 kuna dnevno na ime pokrića troškova prehrane i drugih troškova zaposlenika na terenu u inozemstvu, osim troškova smještaja koji se podmiruju na teret poslodavca i ne smatraju se dohotkom zaposlenika,

17. pomorski dodatak do 250,00 kuna dnevno,

18. naknade za odvojeni život od obitelji do 1.500,00 kuna mjesečno,

19. otpremnine prilikom odlaska u mirovinu do 8.000,00 kuna,

20. otpremnine radi poslovno uvjetovanih otkaza i osobno uvjetovanih otkaza do visine četverostrukoga mjesečnog osnovnog osobnog odbitka važećeg u trenutku isplate za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca i otpremnine radi ozljede na radu ili profesionalne bolesti do visine peterostrukoga osnovnog osobnog odbitka važećega u trenutku isplate za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca.

(3) Plaćom se ne smatraju nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja te stipendije učenicima i studentima za redovno školovanje na srednjim, višim i visokim školama te fakultetima do visine 1.500,00 kuna mjesečno. Stipendijom se smatra potpora učenicima i studentima za redovno školovanje, uz uvjet da ju učenik ili student u poreznom razdoblju prima samo kod jednog isplatitelja ili kod više isplatitelja do ukupno 1.500,00 kuna mjesečno, a s kojima nije ugovorio obvezu nesamostalnog rada.

(4) Isplate iz stavka 2. ovoga članka priznaju se na temelju vjerodostojnih isprava (računa, obračuna, odluka, potvrda o cijeni karata i drugog).

(5) Naknade iz stavka 2. točke 13., 14., 15., 16., 17. i 18. ovoga članka međusobno se isključuju.

(6) Terenski dodatak u zemlji i inozemstvu isplaćuje se kada radnik boravi izvan mjesta svojega prebivališta ili uobičajenog boravišta radi poslova koje obavlja izvan sjedišta poslodavca ili sjedišta izdvojene poslovne jedinice poslodavca i kada poslodavac obavlja takvu vrstu djelatnosti koja je po svojoj prirodi vezana za rad na terenu (mjesto rada se razlikuje od mjesta sjedišta poslodavca ili njegove poslovne jedinice i mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta zaposlenika, pri čemu je mjesto rada udaljeno od tih mjesta najmanje 30 kilometara). Terenski dodatak može se pod ovim uvjetima isplatiti i u slučaju kada ne postoji potreba za noćenjem radnika na terenu. Dnevnice za službena putovanja u zemlji i inozemstvu isplaćuju se za putovanja iz mjesta u kojemu je mjesto rada radnika koji se upućuje na službeno putovanje u drugo mjesto (osim u mjesto u kojemu ima prebivalište ili uobičajeno boravište), a udaljenosti najmanje 30 kilometara, radi obavljanja u nalogu za službeno putovanje određenih poslova njegova radnog mjesta, a u svezi s djelatnosti poslodavca. Dnevnice za službena putovanja u zemlji i inozemstvu jesu naknade za pokriće izdataka prehrane, pića i prijevoza u mjestu u koje je radnik upućen na službeno putovanje. Naknada za odvojeni život od obitelji isplaćuje se radniku za vrijeme provedeno na radu u mjestu sjedišta poslodavca ili njegove izdvojene poslovne jedinice, ako je mjesto rada različito od mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta tog radnika.

(7) Terenski dodatak u inozemstvu iz stavka 2. točka 16. ovoga članka odnosi se na radnike upućene odnosno raspoređene na rad u inozemstvo po osnovi radnog odnosa zasnovanog s poslodavcem u Republici Hrvatskoj.

(8) Pomorski dodatak iz stavka 2. točka 17. ovoga članka primjenjuje se za pomorce na brodovima pod hrvatskom zastavom (duga plovidba, velika obalna plovidba – Mediteran i mala obalna plovidba – Jadran).

(9) Pomorski dodatak iz stavka 2. točke 17. ovoga članka primjenjuje se i za pomorce na brodovima pod stranom zastavom na temelju potvrde stranog isplatitelja o isplaćenim primanjima koju porezni obveznici prilažu uz svoju godišnju poreznu prijavu.

(10) Oporezivim primicima ne smatraju se naknade iz stavka 2. točke 1., 2., 3., 4., 5., 13. i 14. ovoga članka koje tuzemni isplatitelj isplaćuje fizičkim osobama izaslanima na rad u Republiku Hrvatsku po nalogu inozemnog poslodavca, a za službena putovanja u vezi s djelatnosti tuzemnog isplatitelja.

(11) Oporezivim primicima ne smatraju se naknade iz stavka 2. točke 1., 2., 3., 4., 5., 13. i 14. ovoga članka koje se isplaćuju članovima predstavničkih i izvršnih tijela državne vlasti te jedinica područne (regionalne) samouprave i jedinica lokalne samouprave, a za potrebe obavljanja poslova iz toga djelokruga.

(12) Oporezivim primicima ne smatraju se naknade iz stavka 2. točke 1., 2., 3., 4., 5., 13., 14., 15., 16., 17. i 18. ovoga članka što ih poslodavci isplaćuju osobama koje se nakon završenog školovanja nalaze na obveznom praktičnom radu ili na dobrovoljnoj praksi.

(13) Oporezivim primicima ne smatraju se naknade iz stavka 2. točke 1., 2., 3., 4., 5., 13. i 14. ovoga članka isplaćene fizičkim osobama koje nisu zaposlenici ili ne obavljaju samostalnu djelatnost uz naknadu u neprofitnim organizacijama.

Članak 13.

(1) Primicima po osnovi nesamostalnog rada u skladu s člankom 12. stavak 3. Zakona smatraju se i primici posloprimaca u stvarima i uslugama koje imaju novčanu vrijednost (dobra, usluge, prava i ostala primanja u naravi), u koje posebice ulazi:

1. korištenje poslovnih zgrada i njihovih dijelova, garaža, odmarališta i kuća za odmor, stambenih zgrada i stanova, prijevoznih sredstava koje poslodavac omogućuje posloprimcu, njegovoj obitelji i drugim osobama s njim osobno povezanim,

2. korištenje kredita uz kamate ispod stope od 6% godišnje,

3. primici ostvareni u dobrima i uslugama bez naknade ili uz djelomičnu naknadu,

4. primici po osnovi naknada i nagrada za rad u dionicama, ako se po toj osnovi ne utvrđuje dohodak od kapitala iz članka 26. Zakona,

5. svi drugi primici po osnovi i u svezi s nesamostalnim radom koji se daju u naravi, osim izravnih ili neizravnih novčanih isplata i doznaka.

(2) Povoljnijim kreditima iz stavka 1. točka 2. ovoga članka ne smatraju se krediti koji se fizičkim osobama, osim zaposlenima u upravi, odobravaju iz proračuna ili subvencioniraju iz proračuna, bez obzira na to pod kojim su uvjetima odobreni.

(3) Zaposlenima u upravi u smislu stavka 2. ovoga članka smatraju se službenici i namještenici u tijelima državne uprave, u tijelima područne (regionalne) samouprave i tijelima jedinica lokalne samouprave te drugim tijelima kojima se sredstva za rad u pretežitom dijelu osiguravaju u proračunima.

(4) Primicima po osnovi nesamostalnog rada u skladu s člankom 12. stavak 3. Zakona smatraju se i rashodi iz članka 5. stavci 18. i 19. i članka 7. stavak 1. točka 6. Zakona o porezu na dobit, ako se za iznos tih rashoda ne tereti odgovorna osoba i ako se po toj osnovi ne utvrđuje dohodak od kapitala. U tom slučaju primici se pripisuju posloprimcu koji je ovlašten donijeti odluku o terećenju odgovorne osobe.

Članak 14.

(1) Vrijednost primitaka iz članka 13. ovoga Pravilnika utvrđuje se prema tržišnoj vrijednosti tih primitaka koja je važeća u mjestu davanja (s uključenim porezom na dodanu vrijednost).

(2) Ako su primici u naravi odobreni posloprimcu uz plaćanje naknade koja je niža od tržišne, poslodavac mora utvrditi razliku između tržišne cijene i naknade koju je posloprimac platio. Tako utvrđena razlika smatra se primitkom po osnovi nesamostalnog rada posloprimca.

(3) Vrijednost primitaka iz članka 13. ovoga Pravilnika utvrđuje se na sljedeći način:

1. pri korištenju poslovnih zgrada i njihovih dijelova – primitak čini iznos zakupnine ili najamnine prema tržišnim cijenama u mjestu u kojem se poslovne zgrade ili dijelovi poslovnih zgrada nalaze,

2. pri korištenju stambenih zgrada i stanova – primitak je iznos najamnine odnosno zakupnine prema tržišnim cijenama u mjestu u kojem se stambene zgrade ili dijelovi stambenih zgrada nalaze,

3. pri korištenju odmarališta i kuća za odmor – primitak je tržišna vrijednost smještaja, prehrane i drugih usluga,

4. pri korištenju garaža – primitak je iznos zakupnine prema tržišnim cijenama u mjestu u kojem se garaža nalazi,

5. pri korištenju prijevoznih sredstava – primitak je iznos u visini l% nabavne vrijednosti prijevoznih sredstava mjesečno (uvećano za porez na dodanu vrijednost), bez obzira na opseg korištenja prijevoznih sredstava u privatne svrhe, ili se primitak utvrđuje prema opsegu stvarnog korištenja,

5.1. ako se prijevozna sredstva daju na korištenje u privatne svrhe, poslodavac je obvezan donijeti odluku o načinu i uvjetima toga korištenja te o načinu utvrđivanja plaće posloprimca po toj osnovi,

5.2. ako se plaća po osnovi korištenja prijevoznog sredstva u privatne svrhe utvrđuje prema opsegu stvarnoga korištenja, poslodavac je obvezan voditi evidenciju o prijeđenoj kilometraži i/ili vremenu korištenja u privatne svrhe, a način vođenja te evidencije utvrđuje odlukom iz točke 5. l. ovoga stavka,

5.3. ako se ne vodi evidencija iz točke 5.2. ovoga stavka, primitak u naravi od korištenja prijevoznih sredstava u privatne svrhe utvrđuje se u visini 1% nabavne vrijednosti prijevoznih sredstava mjesečno,

5.4. ako više posloprimaca tijekom mjeseca koristi isto prijevozno sredstvo, a poslodavac osnovicu utvrđuje u visini 1% nabavne vrijednosti prijevoznih sredstava mjesečno, odgovarajući iznos primitka po toj osnovi pribraja svakom posloprimcu,

5.5. primitak po osnovi korištenja prijevoznih sredstava u privatne svrhe utvrđuje se prema stvarnom opsegu korištenja na sljedeći način:

5.5.1. za cestovna motorna vozila – na iznos koji se dobije tako da se ukupno prijeđena kilometraža u privatne svrhe pomnoži s 30% cijene litre benzina (eurosuper 95) po prijeđenom kilometru,

5.5.2. za plovila – na iznos dobiven umnoškom broja sati korištenja i tržišne cijene sata korištenja plovila u mjestu u kojem je plovilo registrirano,

5.5.3. za sredstva zračnog prometa – na iznos koji se dobije umnoškom broja sati korištenja i tržišne cijene sata korištenja u mjestu registracije,

6. pri korištenju kredita uz kamate ispod stope 6% godišnje – na razliku između kamata obračunatih primjenom stope kamate od 6% godišnje i ugovorenih nižih kamata,

7. pri davanju darova, usluga bez naknade i slično čija je pojedinačna vrijednost preko 400,00 kuna po pojedinom zaposleniku godišnje – na vrijednost iste ili slične vrste stvari odnosno usluge prema tržnim cijenama u mjestu davanja dara ili usluge. Pod darovima se u smislu ovoga Pravilnika, smatraju samo davanja u naravi,

8. pri ugošćivanju – na vrijednost ugošćenja prema tržišnim cijenama u mjestu ugošćenja,

9. pri davanju dionica – na tržišnu vrijednost dionica.

(4) Podaci o primicima u naravi unose se u poreznu karticu posloprimca iz članaka 23. i 24. ovoga Pravilnika i druge propisane evidencije.

Članak 15.

Ako poslodavac isplaćuje posloprimcu plaću sa zakašnjenjem, kamate isplaćene po toj osnovi do visine 6% smatraju se naknadom štete i ne podliježu oporezivanju u skladu s člankom 6. stavak 2. točka 2.5. Zakona.

6. Izdaci po osnovi nesamostalnog rada

Članak 16.

(1) Izdacima koji se oduzimaju prilikom utvrđivanja dohotka od nesamostalnog rada smatraju se doprinosi za obvezna osiguranja iz plaće propisani posebnim zakonom.

(2) Izdacima koji umanjuju dohodak od nesamostalnog rada smatraju se i premije životnog osiguranja koje imaju obilježja štednje, dopunskoga i privatnoga zdravstvenog i dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja koje posloprimci uplaćuju na svoj teret, a poslodavac ih obustavlja i uplaćuje pri obračunu i isplati plaće. Ovi izdaci mogu umanjiti dohodak od nesamostalnog rada prilikom utvrđivanja predujma poreza tijekom poreznog razdoblja, najviše do 0,7 mjesečnoga osnovnog osobnog odbitka za svaki mjesec poreznog razdoblja.

(3) Ako izdatke iz stavka 2. ovoga članka poslodavac nije uzimao u obzir prilikom utvrđivanja predujma poreza na dohodak, može ih pod uvjetima propisanima člankom 26. stavak 5. ovoga Pravilnika uzeti u obzir u obračunu godišnjeg poreza. Ako ti izdaci nisu iskorišteni ni u tom godišnjem obračunu poreza, priznat će se posloprimcima u obračunu godišnjeg poreza po podnesenoj godišnjoj poreznoj prijavi.

7. Utvrđivanje i plaćanje predujma poreza

Članak 17.

(1) Predujam poreza na dohodak kod dohotka od nesamostalnog rada obračunava se od osnovice koju čini svaki isplaćeni iznos po osnovi nesamostalnog rada umanjen za doprinose za obvezna osiguranja iz plaće po posebnom zakonu i umanjen za iznos uplaćenih premija osiguranja prema članku 9. stavak 7. Zakona i članku 16. stavak 2. ovoga Pravilnika (do 0,7 osnovnoga osobnog odbitka mjesečno) te za neoporeziv dio dohotka – osobni odbitak iz članka 29. stavci 1. i 2. Zakona. Obračunati porez obustavlja se i uplaćuje istodobno s isplatom dohotka od nesamostalnog rada, kao porez po odbitku.

(2) Osobni odbitak utvrđuje se od osnovnog osobnog odbitka u iznosu 1.500,00 kuna mjesečno, primjenom faktora 1,00 za posloprimca, a za uzdržavane članove uže obitelji i djecu posloprimca primjenom faktora osobnog odbitka iz članka 29. stavak 2. Zakona.

(3) Osobni odbitak za umirovljenike, osobe koje primaju invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad, osobe koje primaju mirovinu od osiguravatelja na temelju prijašnjih uplata poslodavca za dokup dijela mirovine i korisnike obiteljske mirovine priznaje se u visini mirovine a najviše 2.550,00 kuna mjesečno, a dobije se primjenom faktora 1,7 na osnovni osobni odbitak. Osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji i djecu umirovljenika utvrđuje se u skladu s člankom 29. stavak 1. Zakona, od osnovice 1.500,00 kuna mjesečno, primjenom faktora osobnog odbitka iz članka 29. stavak 2. Zakona.

(4) Osobni odbitak posloprimaca koji imaju prebivalište i borave na područjima posebne državne skrbi i gradu Vukovaru i/ili za uzdržavane članove njihove obitelji koji na tim područjima imaju prebivalište i borave, utvrđuje se u skladu s člankom 29. stavci 1. i 2. Zakona.

(5) Predujam poreza obračunava se kumulativno (osim za mirovine koje isplaćuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje) pri svakoj isplati u tijeku jednoga kalendarskog mjeseca primjenom poreznih stopa iz članka 30. stavak 2. Zakona.

(6) Iznimno od članka 33. stavak 2. Zakona i stavka 5. ovoga članka, obračun poreza na mirovine ili razlike mirovina koje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje isplaćuje u tijeku kalendarskog mjeseca za više proteklih mjeseci odnosno poreznih razdoblja, obavlja se na način:

6.1. u slučaju isplata za više proteklih mjeseci istoga poreznog razdoblja, primjenjuju se propisi koji važe na dan isplate i osobni odbitak za svaki mjesec za koji se obavlja isplata, utvrđen prema propisima koji su važili u mjesecu kada je mirovina ili razlika mirovine trebala biti isplaćena,

6.2. u slučaju isplate mirovina ili razlike mirovina koje se odnose na protekla porezna razdoblja (kalendarske godine), kod obračuna se primjenjuju propisi koji su važili na dan kada je isplata trebala biti obavljena (kada je mirovina prema rješenju dospjela za isplatu).

(7) Kod dohotka od nesamostalnog rada ostvarenog neposredno iz inozemstva (a ne posredno preko tuzemnog poslodavca) posloprimci imaju obveze poslodavca glede obračuna i uplate predujma poreza, odnosno obvezni su obračunati porez prema stavku 5. ovoga članka i uplatiti ga na propisane račune u roku osam (8) dana od dana primitka plaće. Na isti način porez obračunavaju i uplaćuju i porezni obveznici zaposleni u diplomatskim i konzularnim predstavništvima stranih država i međunarodnim organizacijama, predstavništvima ili organizacijama koje na teritoriju Republike Hrvatske imaju diplomatski imunitet.

(8) Porez na dohodak od primitaka iz članka 33. stavak 5. Zakona obračunava se i obustavlja pri svakoj isplati po stopi od 15%, bez prava na osobni odbitak i prava na izdatke za uplaćene premije osiguranja iz članka 9. stavak 7. Zakona. Ako porezni obveznik kod istog poslodavca obavlja više poslova za koje ostvaruje primitke od nesamostalnog rada, granice propisane člankom 33. stavak 5. Zakona odnose se na ukupno radno vrijeme i ukupne primitke isplaćene u istom mjesecu.

(9) Podaci o primicima iz članka 33. stavak 5. Zakona ne unose se u porezne kartice posloprimaca i druge evidencije o dohotku od nesamostalnog rada propisane ovim Pravilnikom.

(10) Predujam poreza na naknade, potpore i nagrade koje se isplaćuju iznad iznosa iz članka 12. stavka 2. ovoga Pravilnika obračunava se od primitka koji čini razlika između stvarno isplaćenog iznosa i neoporezivog iznosa, na način iz stavka 1., 2. 4. i 5. odnosno stavka 8. ovoga članka.

(11) Predujam poreza od primitaka u naravi iz članka 13. i 14. ovoga Pravilnika obračunava se od tržišne vrijednosti tih primitaka s uključenim porezom na dodanu vrijednost, ako posloprimac snosi porezni teret. Ako porez obračunat iz primitaka u naravi pada na teret poslodavca, predujam poreza od primitaka u naravi obračunava se na tržišnu vrijednost tih primitaka (s uključenim porezom na dodanu vrijednost) po preračunatim stopama.

(12) Predujam poreza na dohodak od primitaka po osnovi nesamostalnog rada i mirovina koje ostvaruju hrvatski ratni vojni invalidi iz Domovinskog rata utvrđuje se na način propisan odredbama stavak 1. do 7. odnosno stavka 8. ovoga članka. Obračunati porez na propisani način poslodavac ili isplatitelj mirovine umanjuje za postotak invalidnosti hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata, a dobiveni iznos uplaćuje na propisani uplatni račun prilikom svake isplate dohotka od nesamostalnog rada.

(13) Predujam poreza na stipendije obračunava se na razliku između stvarno isplaćene stipendije i neoporezivog iznosa stipendije iz članka 12. stavka 3. ovoga Pravilnika, na način propisan odredbama članka 33. Zakona. Ako razlika između stvarno isplaćene stipendije i neoporezivog dijela stipendije mjesečno iznosi do 1.500,00 kuna, porez se obračunava na način iz članka 33. stavci 5. i 6. Zakona. Na razliku oporezive stipendije veće od 1.500,00 kuna porez se obračunava na način iz članka 33. stavak 3. Zakona, odnosno primatelj stipendije može koristiti osobni odbitak pod propisanim uvjetima i izdatke za premije osiguranja prema članku 9. stavak 7. Zakona.

8. Obveze poslodavca

8.1. Obveze glede obustave i uplate poreza

Članak 18.

(1) Poslodavac i isplatitelj dohotka koji ima obveze poslodavca obvezan je obračunati, obustaviti i na propisani uplatni račun uplatiti predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada na način iz stavaka 3. i 4. ovoga članka. Pri isplati dohotka od nesamostalnog rada u novcu, plaćanje poreza dospijeva istodobno s isplatom, odnosno isplata dohotka i uplata poreza obavlja se istoga dana. Za primitak u naravi porez se plaća najkasnije posljednjeg radnog dana u mjesecu u kojemu je primitak ostvaren.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje obvezan je obračunat i obustavljen porez i prirez iz mirovina uplatiti najkasnije do posljednjeg dana u mjesecu za svaki mjesec.

(3) Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada i dohotka od samostalne djelatnosti članova predstavničkih i izvršnih tijela javne vlasti uplaćuje se prema općini prebivališta ili uobičajenog boravišta poreznog obveznika.

(4) Ako porezni obveznik nema u Republici Hrvatskoj ni prebivalište ni uobičajeno boravište, predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada uplaćuje se prema sjedištu poslodavca.

8.2. Obveze glede izvješćivanja

Članak 19.

(1) Poslodavac i osoba koja ima obveze poslodavca iz članka 8. ovoga Pravilnika te obveznik obračunavanja i plaćanja doprinosa iz članka 4. točke 2., 3., 4., 5., 12., 13., 14.4., 30., 35., 36. i 38. Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja obvezan je sastaviti mjesečno »Izvješće o primicima od nesamostalnog rada, obračunanom porezu, prirezu i doprinosima u --- mjesecu ---- godine« (u nastavku teksta: Obrazac ID) i dostaviti ga ispostavi Porezne uprave prema svome sjedištu (pravne osobe) ili prebivalištu/uobičajenom boravištu (fizičke osobe) do 15. dana u mjesecu za protekli mjesec.

(2) Obrazac ID sadržava sljedeće podatke:

1. pod I. – podatke o poslodavcu odnosno obvezniku obračunavanja i plaćanja doprinosa za obvezna osiguranja, poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak i to:

1.1. pod 1. – naziv odnosno ime i prezime,

1.2. pod 2. – sjedište odnosno prebivalište ili uobičajeno boravište,

1.3. pod 3. – matični broj odnosno matični broj građana ili sistemski broj dodijeljen od Porezne uprave;

2. pod II. – podatke o posloprimcima i primicima i to:

2.1. pod 1. – broj posloprimaca,

2.2. pod 2. – ukupni iznos primitaka,

2.3. pod 3. – oznaka godine i mjeseca na koji se odnose primici;

3. pod III. – podatke o izdacima, dohotku, osobnim odbicima i iznosu porezne osnovice i to:

3.1. pod 1. – iznos ukupno uplaćenih obveznih doprinosa iz osnovice,

3.2. pod 1.1. – za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti,

3.3. pod 1.2. – za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje,

3.4. pod 1.3. – prema plaći koja se odnosi na razdoblje do 31. prosinca 2002.,

3.5. pod 2. – iznos ukupno uplaćenih premija osiguranja,

3.6. pod 2.1. – životnog osiguranja koje ima obilježje štednje,

3.7. pod 2.2. – dopunskoga i privatnoga zdravstvenog osiguranja,

3.8. pod 2.3. – dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja,

3.9. pod 3. – iznos dohotka,

3.10. pod 4. – iznos osobnih odbitaka,

3.11. pod 5. – iznos porezne osnovice;

4. pod IV. – podatke o porezu na dohodak i prirezu i to:

4.1. pod 1. – ukupan iznos poreza i prireza porezu na dohodak,

4.2. pod 1.1. – iznos poreza na dohodak,

4.3. pod 1.2. – iznos prireza porezu na dohodak;

5. pod V. – podatke o obračunanim iznosima doprinosa za obvezna osiguranja, i to:

5.1. pod 1. – oznaka godine i mjeseca za koji se obračunani iznosi doprinosa odnose,

5.2. pod 2. – iznos ukupno obračunatih doprinosa iz osnovice:

5.3. pod 2.1. – za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti,

5.4. pod 2.2. – za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje,

5.5. pod 3. – iznos ukupno obračunatih doprinosa na osnovicu:

5.6. pod 3.1. – za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti,

5.7. pod 3.2. – za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje,

5.8. pod 3.3. – dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti za staž osiguranja koji se računa s povećanim trajanjem,

5.9. pod 3.4. – dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje za staž osiguranja koji se računa s povećanim trajanjem,

5.10. pod 3.5. – za osnovno zdravstveno osiguranje,

5.11. pod 3.6. – poseban doprinos za zdravstveno osiguranje za prava u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti za posloprimca u radnom odnosu i za volontera,

5.12. pod 3.7. – poseban doprinos za zdravstveno osiguranje za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu,

5.13. pod 3.8. – za zapošljavanje;

6. pod VI. – podaci o ukupnim iznosima poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak razrađeno po općinama odnosno gradovima.

(3) Podaci u Obrascu ID odnose se na sve posloprimce, a novčani iznosi upisuju se u kunama i lipama.

(4) Pod II.3. upisuju se podaci o godini i mjesecu na koji se odnosi iznos primitka iskazan pod II. 2. i to na način da se na prva dva mjesta upisuju posljednje dvije znamenke godine, a na sljedeća dva mjesta znamenke mjeseca (model GG/MM).

(5) Pod III.1. upisuju se podaci o uplaćenim obveznim doprinosima iz osnovice koji se prema članku 13. stavci 1. i 2. Zakona smatraju izdacima i oduzimaju od primitaka iskazanih pod II.2.

(6) Pod III.1.3. upisuju se podaci o uplaćenim doprinosima iz osnovice za mirovinsko osiguranje, osnovno zdravstveno osiguranje i zapošljavanje koji su obračunani, obustavljeni i uplaćeni iz plaće za razdoblje i prema propisima koji su vrijedili do 31. prosinca 2002.

(7) Pod III.2. upisuju se podaci o uplaćenim premijama osiguranja koje poslodavac obustavlja iz plaće posloprimaca i uplaćuje osiguravatelju, a koje se prema članku 13. stavak 3. Zakona smatraju izdacima i oduzimaju od primitaka iskazanih pod II.2.

(8) Pod IV. upisuju se podaci o iznosu obračunatog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak iz plaće svih posloprimaca u izvještajnom mjesecu.

(9) Podaci pod II., III. i IV. ne popunjavaju se za izvještajni mjesec u kojemu nije bilo isplate primitaka.

(10) Pod V. upisuju se podaci o doprinosima za obvezna osiguranja obračunatima prema članku 66. i članku 67. stavak 1. Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja i to o razdoblju na koji se odnose i o iznosima dospjelima na naplatu u izvještajnom mjesecu.

(11) Pod V.1. upisuje se podatak o godini i mjesecu za koji su obračunati doprinosi, i to na način da se na prva dva mjesta upisuju zadnje dvije znamenke godine, a na sljedeća dva mjesta znamenka mjeseca (model GG/MM).

(12) Pod V.3.1. i V.3.2. upisuju se iznosi doprinosa na osnovicu za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti i na temelju individualne kapitalizirane štednje, obračunati prema mjesečnoj osnovici propisanoj za obračun doprinosa za osiguranje volontera te za produženo mirovinsko osiguranje sezonskog radnika izvan sezone rada.

(13) Ako je u izvještajnom mjesecu isplaćena i plaća koja se odnosi na razdoblje do 31. prosinca 2002., doprinosi obračunani prema toj plaći iskazuju se pod V. Obrasca ID, zajedno s podacima o doprinosima dospjelima na naplatu prema plaći dospjeloj za isplatu odnosno isplaćenoj u izvještajnom mjesecu, i to:

1. iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti iz osnovice upisuje se pod 2.1.,

2. iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje iz osnovice odnosno razlika između obračunanog iznosa i prethodno, putem Obrasca ID zaduženog iznosa prema najnižoj osnovici za mjesec na koji se plaća odnosi, upisuje se pod 2.2.,

3. iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti na osnovicu odnosno razlika između obračunanog iznosa i prethodno, putem Obrasca ID zaduženog iznosa prema najnižoj osnovici za mjesec na koji se plaća odnosi, upisuje se pod 3.1.,

4. iznos doprinosa za osnovno zdravstveno osiguranje iz osnovice i na osnovicu, odnosno razlika između obračunanog iznosa iz osnovice i na osnovicu te prethodno, putem Obrasca ID zaduženog iznosa prema najnižoj osnovici za mjesec na koji se plaća odnosi, upisuje se pod 3.5.,

5. iznos posebnog doprinosa za zdravstveno osiguranje za prava u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti na osnovicu upisuje se pod 3.6.,

6. iznos doprinosa za zapošljavanje iz osnovice i na osnovicu upisuje se pod 3.8.

(14) Pod VI. upisuju se podaci o ukupnom porezu na dohodak i prirezu porezu na dohodak, razrađeni po općinama i gradovima u kojima posloprimci imaju prebivalište ili uobičajeno boravište, i to šifra općine/grada, naziv općine/grada, iznos poreza i iznos prireza po pojedinoj općini/gradu i ukupan iznos poreza i prireza. Ukupan iznos iskazan pod VI. treba biti jednak podatku iskazanom pod IV.1.

(15) Obrazac ID poslodavac i drugi obveznik obračunavanja i plaćanja doprinosa dostavlja Poreznoj upravi u jednom primjerku za sve posloprimce kojima je obavio isplatu i obračunao porez i prirez porezu na dohodak, odnosno za sve osiguranike za koje je bio dužan obračunati doprinose koji dospijevaju na naplatu u mjesecu poreznog razdoblja za koji se obrazac sastavlja.

(16) Iznimno od odredbe stavka 15. ovoga članka, poslodavac može sastaviti i Poreznoj upravi dostaviti dva Obrasca ID i to jedan s podacima o obračunanim obvezama prema osnovici propisanoj za izaslane radnike, a jedan prema isplaćenim plaćama ostalih posloprimaca. Ako plaća izaslanog radnika ne podliježe oporezivanju u Republici Hrvatskoj, u Obrascu ID ne upisuju se podaci pod II.2., III. i IV.

(17) Iznimno od odredbe stavka 15. ovoga članka, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Ministarstvo hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, mirovinska osiguravajuća društva i drugi isplatitelji osiguranih svota na temelju ranije uplaćenih premija osiguranja za dokup mirovine sastavljaju i Poreznoj upravi dostavljaju dva obrasca ID – jedan za isplaćene plaće svojim posloprimcima, a jedan za isplaćene mirovine, naknade osobama koje pružaju njegu hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata te osigurane svote na temelju premija osiguranja za dokup mirovine.

(18) Fizička osoba koja po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti plaća porez na dobit umjesto poreza na dohodak i obveznik je doprinosa prema članku 4. točke 12., 13. i 14.4. Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja, podatke o isplaćenoj poduzetničkoj plaći i obračunanom porezu na dohodak i prirezu te obračunanim doprinosima za obvezna osiguranja unosi u poseban Obrazac ID odvojeno od podataka za posloprimce. U slučaju supoduzetnika koji s osnove samostalne djelatnosti plaćaju porez na dobit, Obrazac ID sastavlja se za svakog poduzetnika posebno. Podaci o obračunanim iznosima doprinosa za osobno osiguranje iskazuju se pod V. u Obrascu ID i kada se poduzetnička plaća ne isplaćuje.

(19) Fizička osoba koja dohodak od nesamostalnog rada ostvaruje kao zaposlenik u diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu strane države te međunarodnoj organizaciji ili predstavništvu sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, koji uživaju diplomatski imunitet (članak 33. stavak 8. Zakona) te fizička osoba koja dohodak od nesamostalnog rada ostvaruje neposredno iz inozemstva (članak 33. stavak 9. Zakona) popunjava Obrazac ID za svaki izvještajni mjesec poreznog razdoblja. Podatke pod V. Obrasca ID ne popunjavaju.

(20) Poslodavci mogu Obrazac ID dostaviti ispisan putem računala, uz uvjet da sadržajem i oblikom u cijelosti odgovara obrascu koji je propisan ovim Pravilnikom.

(21) Obrazac ID potpisuje ovlaštena osoba poslodavca, koja pečatom i potpisom jamči za istinitost i točnost iskazanih podataka.

(22) Ako je poslodavac plaću isplatio, a kasnio je s uplatom obveznih doprinosa, poreza i prireza porezu na dohodak, uz Obrazac ID obvezan je dostaviti i preslike naloga o uplaćenim kamatama zbog nepravodobne uplate.

(23) Obrazac ID sastavni je dio ovoga Pravilnika.

8.3. Evidencija o dohotku od nesamostalnog rada

Članak 20.

(1) Poslodavac i osoba koja ima obveze poslodavca obvezni su voditi »Evidenciju o dohotku od nesamostalnog rada« za svakog posloprimca za svaku kalendarsku godinu. U »Evidenciju o dohotku od nesamostalnog rada« unose se sve činjenice bitne za obračun i uplatu poreza na dohodak od primitaka po osnovi nesamostalnog rada.

(2) »Evidencija o dohotku od nesamostalnog rada« jest evidencija u koju se kronološkim slijedom unose podaci o svim isplatama po osnovi nesamostalnog rada i obustavljenim i uplaćenim doprinosima za obvezna osiguranja iz plaće, premijama životnog osiguranja koje imaju obilježja štednje, premijama dopunskoga i privatnoga zdravstvenog osiguranja i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja, o porezu i prirezu porezu na dohodak, kako slijedi:

1. nadnevak isplate (stupac 1),

2. iznos primitaka po svim osnovama i oblicima (stupac 2),

3. iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti iz plaće posloprimca (stupac 3),

4. iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje iz plaće posloprimca (stupac 4),

5. iznos uplaćenih premija životnog osiguranja koje imaju obilježja štednje, dopunskoga i privatnoga zdravstvenog i dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja (stupac 5),

6. iznos iskorištenog osobnog odbitka (stupac 6),

7. porezna osnovica (stupac 7),

8. nadnevak uplate doprinosa za obvezna osiguranja, poreza na dohodak i prireza (stupac 8),

9. iznos uplaćenih doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti iz plaće (stupac 9),

10. iznos uplaćenih doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje iz plaće (stupac 10),

11. iznos uplaćenog poreza na dohodak i prireza (stupac 11).

(3) Ako se primici po osnovi nesamostalnog rada isplaćuju višekratno tijekom mjeseca u »Evidenciju o dohotku od nesamostalnog rada« unosi se svaka isplata, a na kraju mjeseca odnosno najkasnije u roku petnaest (15) dana nakon isteka mjeseca upisani iznosi moraju se zbrojiti radi unosa mjesečnog podatka u Obrasce PK-1/PK-2.

(4) Na kraju kalendarske godine i/ili u slučaju kada posloprimac tijekom godine kod poslodavca trajno prestane ostvarivati primitke po osnovi nesamostalnog rada, poslodavac je obvezan zaključiti »Evidenciju o dohotku od nesamostalnog rada«.

(5) Poslodavac i osoba koja ima obveze poslodavca može obrazac »Evidencija o dohotku od nesamostalnog rada« po obliku i sadržaju prilagoditi svojim potrebama, s tim da je obvezan osigurati podatke propisane stavkom 2. ovoga članka.

(6) Poslodavac i osoba koja ima obveze poslodavca nije obvezan voditi poseban obrazac »Evidencije o dohotku od nesamostalnog rada« kao posebnu analitičku evidenciju ako u svojim knjigovodstvenim evidencijama (knjigovodstvu plaća) osigurava sve podatke propisane u stavcima 1. i 2. ovoga članka.

(7) Obrazac »Evidencija o dohotku od nesamostalnog rada« s propisanim obveznim podacima (Obrazac DNR) sastavni je dio ovoga Pravilnika.

8.4. Porezna kartica

Članak 21.

(1) Odredbama članka 34. Zakona propisano je vođenje porezne kartice. Na temelju podataka iz porezne kartice utvrđuje se neoporezivi dio dohotka – osobni odbitak iz članka 29. stavka 1. i 2. Zakona, svakog posloprimca. Porezna kartica jest i evidencija u koju se kronološkim slijedom unose podaci o mjesečnim iznosima isplaćenih primitaka po osnovi nesamostalnog rada, obračunanih i uplaćenih doprinosa za mirovinsko osiguranje iz plaće prema posebnom zakonu te uplaćenog poreza i prireza za svakog posloprimca tijekom kalendarske godine iz »Evidencije o dohotku od nesamostalnog rada« ili knjigovodstvene evidencije plaća.

(2) Porezna kartica (Obrazac PK) svakog posloprimca sastoji se od dva dijela:

1. dijela koji sadrži opće podatke o posloprimcu i podatke za osobni odbitak,

2. dijela koji sadrži podatke o poslodavcu, o posloprimcu (ime i prezime, matični broj građana ili sistemski broj dodijeljen od Porezne uprave i općina prebivališta ili uobičajenog boravišta posloprimca) i o isplaćenim primicima po osnovi nesamostalnog rada, obračunanom i uplaćenom doprinosu za mirovinsko osiguranje iz plaće po posebnom zakonu te uplaćenom porezu i prirezu tijekom godine. Poslodavac kome je posloprimac predao Obrazac PK daje ove podatke na Obrascu PK-1, a ako mu nije predan Obrazac PK, onda podatke daje na Obrascu PK-2.

(3) Obrazac PK izdaje besplatno nadležna ispostava Porezne uprave prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu posloprimca kad posloprimac prvi put počinje raditi i prati trajno posloprimca u razdoblju dok ostvaruje primitke po osnovi nesamostalnog rada. Svaku promjenu osobnih podataka i podataka koji utječu na neoporezivi dio dohotka (osobni odbitak) može upisati samo ispostava Porezne uprave nadležna prema mjestu prebivališta ili uobičajenog boravišta posloprimca.

(4) Posloprimac treba od nadležne ispostave Porezne uprave zatražiti Obrazac PK i predati ga svom poslodavcu, osim umirovljenika i korisnika obiteljskih mirovina, za koje podatke iz Obrasca PK pri umirovljenju poreznog obveznika dostavlja Porezna uprava elektroničkim putem Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje. Porezna uprava u iznimnim slučajevima, može podatke iz Obrasca PK dostavljati elektroničkim putem i poslodavcima s više od 100 posloprimaca. Svaku promjenu koja utječe na neoporezivi dio dohotka (osobni odbitak) posloprimac treba prijaviti nadležnoj ispostavi Porezne uprave i dostaviti joj odgovarajuće isprave u roku trideset (30) dana od dana nastanka promjene. Ako posloprimac promijeni općinu prebivališta ili uobičajenog boravišta, tu je promjenu dužan prijaviti ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema novom prebivalištu ili uobičajenom boravištu, a koja će to upisati u Obrazac PK. O promjeni općine prebivališta ili uobičajenog boravišta dužan je izvijestiti i sve poslodavce kod kojih ostvaruje primitke po osnovi nesamostalnog rada najkasnije u roku sljedećih trideset (30) dana, odnosno prije prvoga sljedećeg primitka.

(5) Poslodavac treba čuvati Obrazac PK i na temelju podataka iz tog obrasca obračunavati osobni odbitak svakog posloprimca. Poslodavac mora Obrazac PK dati posloprimcu pri raskidu radnog odnosa, odnosno prestanka rada radi predaje novom poslodavcu, a mora ga posloprimcu dati i privremeno zbog predočenja nadležnoj ispostavi Porezne uprave radi upisa promjena osobnih podataka i podataka o osobnom odbitku. U slučaju raskida radnog odnosa, odnosno prestanka rada kod tog poslodavca, poslodavac za svoje potrebe, odnosno potrebe poreznog nadzora, zadržava presliku ili ovjereni prijepis obrasca PK koji je uručio posloprimcu.

(6) U slučaju otuđenja, gubitka, uništenja ili drugog načina nestanka Obrasca PK, nadležna ispostava Porezne uprave prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu posloprimca izdaje novi s oznakom »DUPLIKAT«.

(7) Obrasce PK-I/PK-2 popunjava poslodavac i dostavlja ih ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema svome sjedištu najkasnije do 31. siječnja tekuće za prethodnu kalendarsku godinu.

(8) Poslodavac koji svoje poslovanje vodi primjenom sredstava za automatsku obradu podataka, podatke iz Obrazaca PK-1/PK-2, može u roku iz stavka 7. ovoga članka dostaviti ispostavi Porezne uprave u obliku ovjerenog ispisa (izlista) ili na magnetnom mediju.

(9) Ovjereni primjerak prijepisa ili preslika obrazaca PK-I/PK-2, poslodavac je dužan dati posloprimcu na njegov zahtjev, za potrebe sastavljanja godišnje porezne prijave, najkasnije do 31. siječnja tekuće za proteklu godinu.

(10) Posloprimac može imati samo jedan Obrazac PK i jedan obrazac PK-1, ako nije mijenjao poslodavca tijekom godine, odnosno onoliko PK-1 obrazaca koliko je imao poslodavaca tijekom godine kojima je predao Obrazac PK. Posloprimac može imati više obrazaca PK-2, ovisno o broju poslodavaca kod kojih je istodobno tijekom poreznog razdoblja ostvarivao primitke po osnovi nesamostalnog rada. Osobni odbitak može se tijekom godine koristiti samo kod onog poslodavca kojemu je posloprimac predao Obrazac PK. Kod drugih poslodavaca osobni odbitak istodobno ne smije koristiti, odnosno ti poslodavci dužni su obračunati porez ne uzimajući u obzir osobni odbitak.

(11) Obrasci PK, PK-1 i PK-2 sastavni su dio ovoga Pravilnika.

8.4.1. Sadržaj i popunjavanje porezne kartice – Obrasca PK

Članak 22.

(1) Porezna kartica – Obrazac PK sadrži podatke o izdavatelju kartice, matičnom broju građana ili sistemskom broju koji dodjeljuje Porezna uprava i to za poreznog obveznika kojemu se porezna kartica izdaje, a i osobnom broju umirovljenika ili korisnika obiteljske mirovine, opće podatke o posloprimcu odnosno umirovljeniku ili korisniku obiteljske mirovine (pod I.) te podatke za osobni odbitak, umanjenje poreza po osnovi statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata i podatke o prebivalištu i boravku na područjima za koje su propisane olakšice i to poreznog obveznika i/ili uzdržavanih članova njegove uže obitelji (pod II.).

(2) Podatke o posloprimcu odnosno umirovljeniku ili korisniku obiteljske mirovine u Obrascu PK pod I. popunjava nadležna ispostava Porezne uprave, na temelju isprava koje ispostavljaju nadležna tijela države, područne (regionalne) samouprave i jedinica lokalne samouprave (osobna iskaznica, izvadak iz matice vjenčanih i slično).

(3) Podatke za osobni odbitak poreznog obveznika iz članka 29. stavka 1. i 2. Zakona u Obrascu PK pod II.1. i II.2. popunjava nadležna ispostava Porezne uprave na temelju isprava kao što su izvatci i potvrde iz matice rođenih, vjenčanih i umrlih, potvrda o usvojenju djeteta i skrbništvu, rješenja suda o plaćanju alimentacije, potvrda nadležnog tijela za zapošljavanje, rješenje o utvrđenom invaliditetu, potvrda o školovanju na školama i fakultetima, potvrde o prebivalištu ili uobičajenom boravištu te sve druge isprave koje potvrđuju činjenice u svezi s korištenjem osobnog odbitka.

(4) U Obrazac PK pod II.1. unose se sljedeći podaci o posloprimcu odnosno umirovljeniku:

1. oznaka osobnog odbitka posloprimca kao »A.« odnosno umirovljenika kao »B.« (stupac 1),

2. oznaka invalidnosti posloprimca odnosno umirovljenika kao »I«, odnosno oznaka statusa hrvatskoga ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata kao »V« (stupac 2),

3. postotak invalidnosti hrvatskoga ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata (stupac 3),

4. oznaka za prebivalište i boravak posloprimca odnosno umirovljenika na području posebne državne skrbi i to: za područje prve skupine kao »P.1.«, druge skupine kao »P.2.« i treće skupine kao »P.3.«, a i na drugim područjima po posebnim zakonima na kojima se koriste olakšice kao »P.4.« (stupac 4),

5. nadnevak od kojega vrijede podaci upisani u stupce od 1 do 4 (stupac 5).

(5) U Obrazac PK pod II.2. upisuje se kratki opis promjena koje utječu na visinu faktora osobnog odbitka poreznog obveznika, a i drugih promjena koje utječu na pravilno utvrđivanje i usmjeravanje poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak.

(6) U Obrazac PK pod II.3. unose se sljedeći podaci o uzdržavanim članovima uže obitelji posloprimca odnosno umirovljenika ili korisnika obiteljske mirovine:

1. ime i prezime uzdržavanog člana uže obitelji (stupac 2),

2. oznaka srodstva i to za supružnika kao »S«, drugog uzdržavanog člana uže obitelji kao »U«, prvo dijete kao »D.1.«, drugo dijete kao »D.2.«, treće dijete kao »D.3.«........ (stupac 3),

3. matični broj građana ili sistemski broj koji dodjeljuje Porezna uprava za uzdržavanog člana uže obitelji (stupac 4),

4. podatak o invalidnosti uzdržavanog člana uže obitelji i djece kao »I« (stupac 5),

5. oznaka za prebivalište i boravak uzdržavanog člana uže obitelji na području posebne državne skrbi: za područja prve skupine kao »P.1.«, druge skupine »P.2.« i treće skupine »P.3.«, a i na drugim područjima po posebnim zakonima na kojima se koriste olakšice kao »P.4.« (stupac 6),

6. nadnevak od kojega vrijede podaci upisani u odgovarajuće stupce (stupac 7),

7. ime i prezime osobe s kojom porezni obveznik dijeli osobni odbitak za uzdržavanog člana uže obitelji iz odgovarajućeg retka (stupac 8),

8. matični broj građana ili sistemski broj dodijeljen od Porezne uprave osobe s kojom porezni obveznik dijeli osobni odbitak za uzdržavanog člana uže obitelji (stupac 9),

9. postotak osobnog odbitka iz članka 29. stavak 2. Zakona koji pripada osobi s kojom porezni obveznik taj osobni odbitak dijeli (stupac 10).

(7) Obrazac PK ovjerava pečatom i potpisom odgovorne osobe nadležna ispostava Porezne uprave.

(8) Ako porezni obveznik nema pravo na osobni odbitak za određenog člana uže obitelji i po određenoj osnovi, u odgovarajući stupac upisuje se oznaka 0,00.

(9) Prilikom utvrđivanja mogućnosti korištenja osobnog odbitka Porezna uprava provjerava je li se odbici za uzdržavanu djecu i druge članove uže obitelji poreznog obveznika već koriste i u kojem dijelu se koriste od bračnog druga ili drugih članova uže obitelji.

8.4.2. Sadržaj i popunjavanje porezne kartice – Obrasca PK-1

Članak 23.

(1) Porezna kartica – Obrazac PK-1 sadrži podatke o:

1. poslodavcu (pod I.),

2. posloprimcu (pod II.)

3. isplaćenim primicima od nesamostalnog rada i uplaćenom porezu, prirezu, obveznim doprinosima i premijama životnog osiguranja, dopunskoga zdravstvenog i dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja (pod III.).

(2) Pod točkom I. Obrasca PK-I unose se opći podaci o poslodavcu: naziv/ime i prezime, matični broj odnosno matični broj građana i adresa sjedišta/prebivališta ili uobičajenog boravišta (mjesto, ulica i kućni broj).

(3) Pod točkom II. Obrasca PK-1 unose se podaci o posloprimcu: ime i prezime, adresa prebivališta ili uobičajenog boravišta i matični broj građana ili sistemski broj dodijeljen od Porezne uprave.

(4) Pod točkom III. Obrasca PK-1 unose se sljedeći podaci:

1. mjesec u kojemu je isplaćen primitak po osnovi nesamostalnog rada, bez obzira za koje je razdoblje isplaćen (stupac 1) te mjesečni podaci o:

2. ukupnom iznosu primitaka od nesamostalnog rada po svim osnovama i oblicima (stupac 2),

3. obračunanim obveznim doprinosima iz plaće (stupac 3),

4. uplaćenim, porezno priznatim premijama osiguranja (stupac 4),

5. iznosu ukupnog osobnog odbitka obračunanog prema članku 29. stavci 1. i/ili 2. Zakona, a najviše do visine dohotka,

6. poreznoj osnovici (stupac 6),

7. iznosu uplaćenih doprinosa iz plaće (stupac 7),

8. iznosu uplaćenog poreza na dohodak i prireza (stupac 8).

(5) Ako mjesečni primitak po osnovi nesamostalnog rada pojedinog posloprimca nakon odbitka obveznih doprinosa iz plaće nije dovoljan za pokriće iznosa uplaćenih premija osiguranja i/ili ukupnog odnosno dijela mjesečnog osobnog odbitka, u odgovarajuće stupce 4 i/ili 5 pod točkom III., upisuje se odgovarajući iznos premija osiguranja i/ili osobnog odbitka koji se iz dohotka može pokriti, a u stupac 8 upisuje se oznaka »0,00«.

8.4.3. Sadržaj i popunjavanje porezne kartice – Obrasca PK-2

Članak 24.

(1) U poreznu karticu – Obrazac PK-2, osim podataka iz članka 23. stavak 1. ovoga Pravilnika koji se odnose na poslodavca i posloprimca, pod točkom III. unose se i sljedeći podaci:

1. mjesec u kojem je isplaćen primitak po osnovi nesamostalnog rada, bez obzira za koje je razdoblje isplaćen (stupac 1), te mjesečni podaci o:

2. ukupnom iznosu primitaka od nesamostalnog rada po svim osnovama i oblicima (stupac 2),

3. obračunatim obveznim doprinosima iz plaće (stupac 3),

4. uplaćenim premijama osiguranja koje se porezno priznaju (stupac 4),

5. poreznoj osnovici (stupac 5),

6. iznosu uplaćenih doprinosa iz plaće (stupac 6),

7. iznosu uplaćenog poreza na dohodak i prireza (stupac 7).

(2) Ako mjesečni primitak po osnovi nesamostalnog rada pojedinog posloprimca nakon odbitka obveznih doprinosa iz plaće nije dovoljan za pokriće iznosa uplaćenih premija osiguranja, u stupac 4 pod točkom III. upisuje se odgovarajući iznos premija osiguranja koje je moguće pokriti, a u stupac 7 upisuje se oznaka »0,00«.

8.4.4. Način popunjavanja obrazaca PK-1 i PK-2

Članak 25.

(1) Poslodavac i osoba koja ima obveze poslodavca popunjava obrasce PK-1/PK-2 na temelju podataka iz »Evidencije o dohotku od nesamostalnog rada« ili analitičke evidencije plaća te drugih isprava (isplatnih lista, knjige blagajne, izvatka žiroračuna, naloga za uplatu odnosno isplatu i slično). Podaci se unose u obrasce najkasnije u roku 15 dana od proteka mjeseca u kojemu su isplaćene primici po osnovi nesamostalnog rada.

(2) U obrasce PK-1/PK-2 unose se podaci za cijelu godinu ili dio godine u kojem je bilo isplata. Ako dohodak nije redovito mjesečno isplaćivan, u odgovarajuće se retke obrazaca za pojedini mjesec upisuju oznake »0,00«. Unesene podatke u obrasce PK-1 i PK-2 poslodavac ovjerava pečatom i potpisom.

(3) U obrasce PK-1 odnosno PK-2 ne unose se podaci o obračunanim i uplaćenim obveznim doprinosima iz plaće od propisane osnovice prema posebnom zakonu ako u pojedinom mjesecu poreznog razdoblja primitak od nesamostalnog rada (plaća) nije isplaćen. Ti podaci iskazuju se u mjesecu isplate toga dohotka.

(4) U obrasce iz stavka 1. ovoga članka podaci se unose putem računala, strojno, odnosno ručno tintom ili kemijskom olovkom. Uneseni podaci ne smiju se brisati ni ispravljati; ako se pogriješi, pogrešku treba precrtati vodoravnom crtom, uz pečat i potpis odgovorne osobe.

9. Promjene obustavljenog poreza na dohodak

Članak 26.

(1) Poslodavac je obvezan pri idućim isplatama vratiti posloprimcu više obustavljeni i uplaćeni porez ili je obvezan manje plaćeni porez na dohodak naknadno obustaviti od primitaka po osnovi nesamostalnog rada i uplatiti, a u sljedećim slučajevima:

1. ako mu posloprimac predoči poreznu karticu (Obrazac PK) s promjenama faktora osobnog odbitka koje nisu bile poznate u trenutku prijašnjih isplata,

2. ako utvrdi da porez nije obračunavao na Zakonom i ovim Pravilnikom propisani način.

(2) Ako poslodavac više nije u mogućnosti naknadno obustaviti manje plaćeni porez na dohodak, obvezan je o toj činjenici izvijestiti ispostavu Porezne uprave nadležnu prema mjestu prebivališta ili uobičajenog boravišta poreznog obveznika.

(3) Ako iznos dohotka za isplatu nije dovoljan za uplatu poreza i prireza, posloprimac je obvezan poslodavcu uplatiti iznos koji nedostaje ili će poslodavac taj iznos obustaviti od idućih isplata. Navedeno ne utječe na obvezu uplate poreza od strane poslodavca.

(4) Ako poslodavac u idućoj isplati ne može iz obračunanog poreza na dohodak od nesamostalnog rada svih posloprimaca s područja jedne općine podmiriti prethodno više plaćeni porez na plaće, može pisanim putem zahtijevati povrat više plaćenog poreza i prireza. Zahtjev za povrat podnosi se putem ispostave Porezne uprave nadležne za poslodavca.

(5) Ako tijekom godine dohodak od nesamostalnog rada nije redovito mjesečno isplaćivan, radi čega nisu iskorišteni mjesečni osobni odbici posloprimaca iz članka 29. stavak 1. i 2. Zakona, a ni izdaci za uplaćene premije osiguranja iz članka 9. stavak 7. Zakona i to na način iz članka 13. stavak 3. Zakona, ili je gornje porezno opterećenje u pojedinim mjesecima bilo različito pa je porez uplaćen u većem iznosu, poslodavac je obvezan za posloprimce koji su kod njega radili u cijelom poreznom razdoblju, a nisu mijenjali prebivalište ili uobičajeno boravište između gradova i općina koje su propisale plaćanje prireza porezu na dohodak, sastaviti godišnji obračun poreza na dohodak od nesamostalnog rada i razlike po tom obračunu izravnati na kraju poreznog razdoblja (kalendarske godine) sa zadnjom isplatom dohotka od nesamostalnog rada. U tom slučaju godišnji porez na dohodak obračunava se od porezne osnovice – godišnjeg primitka od nesamostalnog rada umanjenog za u toj godini uplaćeni doprinos za obvezno mirovinsko osiguranje, za uplaćene premije osiguranja iz članka 9. stavak 7. Zakona i za godišnji osobni odbitak iz članka 29. stavci 1. i 2. Zakona.

10. Obveze posloprimca glede plaĆanja poreza

Članak 27.

(1) Posloprimac je dužnik poreza na dohodak. Poslodavac je solidarni dužnik u postupku obračunavanja i plaćanja poreza na plaću (članak 27. Općeg poreznog zakona).

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka posloprimac nije dužnik poreza na dohodak za porez iz primitaka po osnovi nesamostalnog rada koji je poslodavac obračunao i obustavio, ali ga nije uplatio, a naknadno je nad poslodavcem otvoren postupak stečaja ili sanacije.

(3) U slučajevima iz stavka 2. ovoga članka posloprimac može, pod propisanim uvjetima i na temelju podnesene godišnje porezne prijave, zahtijevati povrat obračunanog i obustavljenog poreza na dohodak.

11. Odgovornost poslodavca u postupku oporezivanja dohotka od nesamostalnog rada

Članak 28.

(1) Ako nadležna ispostava Porezne uprave na temelju dostavljenog Obrasca ID utvrdi da doprinosi za obvezna osiguranja i porez nije pravilno obračunan i plaćen, o tome će obavijestiti poslodavca a po potrebi dostaviti mu i pisanu obavijest s obrazloženjem i uputom da u roku tri dana od dana primitka zahtjeva izvrši ispravak obračuna i uplatu manje plaćenog doprinosa za obvezna osiguranja i poreza na plaću.

(2) Ako poslodavac sam ili na pisanu obavijest Porezne uprave otkloni utvrđene nepravilnosti pri obračunu i uplati doprinosa za obvezna osiguranja i poreza, odnosno pri popunjavanju ID obrasca, obvezan je nadležnoj ispostavi Porezne uprave, u roku tri dana od izvršenog ispravka, dostaviti novi (ispravljeni) Obrazac ID.

(3) Poslodavac nije odgovoran za uplatu poreza na plaću ako zbog netočnih ili nepotpunih podataka o osobnim odbicima, koje je na Obrascu PK ovjerila nadležna ispostava Porezne uprave, obračuna i uplati manji porez.

V. UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI

1. Dohodak od samostalne djelatnosti

Članak 29.

Dohodak od samostalne djelatnosti utvrđuje se od obavljanja sljedećih djelatnosti:

1. obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti (članak 15. stavak 1. Zakona),

2. slobodnih zanimanja (članak 15. stavak 2. Zakona),

3. poljoprivrede i šumarstva (članak 15. stavak 3. Zakona),

4. drugih samostalnih djelatnosti (članak 15. stavak 4. Zakona).

2. Temeljna obiljeŽja samostalne djelatnosti

Članak 30.

(1) Sve djelatnosti iz članka 29. ovoga Pravilnika imaju obilježja samostalnosti, trajnosti i namjere ostvarivanja dohotka. Iznimno, kod djelatnosti iz članka 15. stavak 4. točka 3. Zakona, obilježje trajnosti nije nužno, već se te djelatnosti mogu obavljati i povremeno.

(2) Samostalnost znači da se djelatnost obavlja za vlastiti račun i na vlastitu odgovornost. Za razgraničenje samostalnih djelatnosti od nesamostalnog rada mjerodavna su njihova obilježja, a ne vrsta ugovora ili oblik isplate. Za samostalnu djelatnost bitna su obilježja: ulaganje kapitala, postojanje poduzetničkog rizika, slobodno određivanje vrste djelatnosti te vremena i mjesta obavljanja djelatnosti, rad za više naručitelja, poduzetnik može djelatnost obavljati osobno i/ili s posloprimcima, poduzetnik ne ostvaruje dohodak u vrijeme kada se djelatnost ne obavlja. Ako istodobno postoje obilježja nesamostalnog rada i samostalne djelatnosti, o karakteru rada ili djelatnosti prosuđuje se prema obilježjima koja prevladavaju.

(3) Za trajnu djelatnost bitna je namjera da se njeno obavljanje ponavlja s ciljem stvaranja stalnog izvora dohotka. Ako se vidi namjera ponavljanja djelatnosti, tada već jednokratna radnja može značiti početak trajnog obavljanja djelatnosti.

(4) Namjera ostvarivanja dohotka postoji onda kada se, na temelju vrste djelatnosti, načina njezina obavljanja i poslovne osposobljenosti može zaključiti da će se ta djelatnost trajno obavljati i tako ostvarivati dohodak.

(5) Obilježje trajnosti postoji i kod višestruke prodaje nekretnina i imovinskih prava. Ako se u roku pet (5) godina otuđi više od tri nekretnine ili imovinskih prava iste vrste, dohodak od takvih otuđenja utvrđuje se kao dohodak od obrta iz članka 15. stavak 1. Zakona, a ne kao dohodak od imovine i imovinskih prava iz članka 23. stavak 5. Zakona. Razdoblje od pet (5) godina počinje teći od dana otuđenja prve nekretnine, pri čemu je mjerodavan nadnevak kupoprodajnog ugovora. Dohodak od takva obrta utvrđuje se za sve prodane nekretnine odnosno za prodana imovinska prava iste vrste na način iz članka od 18. do 22. Zakona. Ako je na otuđenje nekretnina plaćen porez na dohodak od imovine i imovinskih prava, a naknadno se ispune uvjeti za oporezivanje tog dohotka kao dohotka od obrta, ranije plaćeni porez na dohodak od imovine uzet će se u obzir pri utvrđivanju poreza na dohodak od obrta.

(6) Ako se prodaje zgrada s više stanova ili poslovnih prostora ili građevinsko zemljište s više gradilišta, jednom nekretninom u smislu stavka 5. ovoga članka smatra se svaki stan ili poslovni prostor, odnosno svako gradilište.

(7) Za oporezivanje pojam »obrtničke djelatnosti« treba shvatiti u širem smislu. Obrtničke djelatnosti nisu samo one djelatnosti navedene u Zakonu o obrtu, već i sve druge vrste djelatnosti koje imaju obilježja iz stavaka od 1. do 4. ovoga članka.

(8) Dohodak od obrtničke djelatnosti ostvaruje porezni obveznik bez obzira na to je li nadležno tijelo odobrilo djelatnost ili nije.

(9) Davanje u zakup obrta predstavlja obrtničku djelatnost samo u slučaju ako zakupoprimac od zakupodavca preuzme u zakup cijeli obrt i nastavi ga voditi u cijelosti, tako da nakon isteka zakupa zakupodavac može bez većih troškova obrt ponovo preuzeti i nastaviti voditi. Otuđenje imovine bitne za obrt prije ili za vrijeme trajanja zakupa predstavlja prestanak obrtničke djelatnosti za zakupodavca. Nakon toga dohodak od davanja u zakup utvrđuje se kao dohodak od imovine i imovinskih prava prema članku 23. stavak 1. Zakona.

(10) Upravljanje vlastitom realnom imovinom kojom se ostvaruje dohodak od imovine i imovinskih prava (davanje u zakup i najam), bez obzira na njenu veličinu, količinu i/ili broj te svrhu za koju se koristi, ne smatra se obrtničkom djelatnošću.

(11) Dohotkom od drugih samostalnih djelatnosti smatra se dohodak od djelatnosti članova predstavničkih tijela državnih vlasti te tijela područne (regionalne) samouprave i lokalne samouprave, dohodak od djelatnosti članova skupština i nadzornih odbora trgovačkih društava, upravnih odbora, upravnih vijeća i drugih njima odgovarajućih tijela drugih pravnih osoba, članova povjerenstava i odbora koje imaju ta tijela, stečajnih upravitelja i sudaca porotnika koji nemaju svojstvo djelatnika u sudu te dohodak od drugih povremenih samostalnih djelatnosti (članak 15. stavak 4. točke 1., 2. i 3. Zakona).

(12) O povremenoj samostalnoj djelatnosti radi se u slučaju ako se djelatnost ne obavlja u okviru nesamostalnog rada, te ako se obavlja neredovito, s većim prekidima i samo kratkotrajno.

3. UtvrĐivanje dohotka od obrtniČkih i drugih djelatnosti koje se oporezuju kao obrtniČke

3.1. Temelji utvrđivanja

Članak 31.

(1) U skladu s člankom 18. Zakona, dohodak od obrtničkih i drugih samostalnih djelatnosti koje se oporezuju kao obrt iz članka 29. točke 1., 2. i 3. ovoga Pravilnika jest razlika između poslovnih primitaka i poslovnih izdataka.

(2) Poslovnim primicima prema članku 5. stavak 1. ovoga Pravilnika smatraju se sva dobra (novac, stvari, prava, usluge i drugo) što ih porezni obveznik primi obavljanjem obrtničke i druge djelatnosti koja se oporezuje kao obrt, a i iznosi državnih pomoći i poticaja za obrtničku djelatnost, odnosno djelatnost koja se oporezuje kao obrtnička.

(3) Poslovnim primicima smatraju se i izuzimanja, osim izuzimanja u novcu.

(4) Poslovnim primicima smatraju se i primici od otuđenja ili likvidacije djelatnosti (radnje, obrta ili drugog oblika samostalne djelatnosti).

(5) Ako vjerovnik (kreditor) poreznom obvezniku otpiše dugove po osnovi kredita za nabavu stvari i prava koja se unose u popis dugotrajne imovine, iznos otpisanog duga jest primitak.

(6) Poslovnim izdacima prema članku 5. stavak 2. ovoga Pravilnika smatraju se sva dobra koja porezni obveznik izda u svrhu stjecanja, osiguranja i očuvanja poslovnih primitaka. Poslovnim izdacima smatra se i otpis dugotrajne imovine.

(7) Izdaci za dugotrajnu imovinu ne utvrđuju se primjenom načela blagajne, već se ti izdaci raspoređuju kroz vijek trajanja potrošive odnosno istrošive dugotrajne imovine kao otpis (amortizacija) u skladu s Pravilnikom o amortizaciji.

(8) Kod nepotrošive dugotrajne imovine (zemljišta) izdaci za nabavu mogu se odbiti tek prilikom otuđenja ili izuzimanja.

(9) Kod dugotrajne imovine smatra se da je došlo do izdatka u trenutku kad je njezina vrijednost smanjena zbog izvanrednih događaja ako o tome postoje zapisnici mjerodavnih tijela (npr. proglašena prirodna nepogoda, odnosno prirodna nepogoda od koje je štetu utvrdilo mjerodavno tijelo, šteta od ratnih događanja utvrđena od strane mjerodavnih tijela, krađa prema zapisniku policije i drugo). Izdaci za popravak oštećenja odbijaju se u trenutku plaćanja.

(10) Poslovnim izdacima smatraju se sva ulaganja, osim ulaganja u dugotrajnu imovinu i ulaganja u novcu.

(11) Poslovnim izdacima smatraju se i izdaci u svezi s otuđenjem ili likvidacijom djelatnosti.

(12) Kao poslovni izdaci mogu se priznati samo oni izdaci o kojima postoje uredne isprave i koji su izravno vezani uz ostvarivanje primitaka (članak 18. stavak 7. Zakona). Između izdataka i primitaka mora postojati međuzavisnost, što znači da se učinjeni izdatak treba odraziti na ostvarivanje (povećanje) tekućih ili budućih primitaka. Pri utvrđivanju povezanosti primitaka s izdacima polazi se od normativa (utroška materijala i energije i sl.) vodeći pri tome računa o načinu rada i posebnosti djelatnosti.

(13) Kod obrtničkih djelatnosti ili onih koje se oporezuju kao obrtničke djelatnosti koje se, sukladno posebnim propisima, moraju obavljati u poslovnom prostoru i s određenom opremom, izdaci u svezi s korištenjem toga prostora i opreme (tekuće održavanje, izdaci za utrošenu energiju i ostale komunalne usluge) čine poslovne izdatke samo na temelju urednih isprava iz kojih proizlazi da se odnose na korišteni poslovni prostor i opremu.

(14) Ako porezni obveznik može obrtničke djelatnosti ili one koje se oporezuju kao obrtničke djelatnosti obavljati i obavlja ih u stambenom prostoru u poslovne izdatke može uračunati samo povećane izdatke do kojih dolazi zbog korištenja stambenog prostora za obavljanje djelatnosti, a ne i one koji bi nastali neovisno o tome da li se stambeni prostor koristi ili ne koristi za obavljanje djelatnosti.

(15) U slučaju prodaje (otuđenja) ili izuzimanja stvari ili prava koja se vode ili su se trebala voditi u Popisu dugotrajne imovine, u poslovne primitke prema članku 18. stavak 4. Zakona ulaze primici ostvareni od prodaje i/ili izuzimanja, a u poslovne izdatke prema članku 18. stavak 8. Zakona ulazi preostala knjigovodstvena vrijednost tih stvari ili prava utvrđena na kraju mjeseca otuđenja. Za stvari ili prava koja nisu unesena u Popis dugotrajne imovine »knjigovodstvena se vrijednost« se izračunava na temelju isprava o nabavi, a ako nema isprava o nabavi onda procjenom.

(16) Poreznim obveznicima koji obavljaju samostalne djelatnosti iz članka 15. stavci 1., 2. i 3. Zakona, kao poslovni izdaci priznaju se iznosi naknada, potpora i nagrada za njih osobno, isplate učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja, isplate učenicima i studentima na ime stipendije koja ima obilježje potpore za vrijeme redovnog školovanja na srednjim, višim i visokim školama te fakultetima, u visini i na način propisan člankom 12. ovoga Pravilnika.

(17) Izdacima koji se porezno priznaju pri utvrđivanju dohotka od samostalnih djelatnosti iz članka 15. stavci 1., 2. i 3. Zakona smatraju se i uplaćene premije životnog osiguranja, dobrovoljnoga mirovinskog i dopunskoga i privatnoga zdravstvenog osiguranja poduzetnika, u skladu s člankom 9. stavak 7. Zakona.

(18) Poslovnim primicima i poslovnim izdacima smatraju se i naplaćene odnosno plaćene zatezne kamate na potraživanja, odnosno obveze iz poslovnih odnosa. Poslovnim izdacima smatraju se, osim plaćenih kamata po zajmovima i kreditima za obavljanje djelatnosti i jednokratne naknade te drugi izdaci u svezi s odobravanjem kredita.

3.2. Izuzimanja i ulaganja

Članak 32.

(1) Izuzimanjima se smatraju sve vrijednosti koje porezni obveznik izuzme iz radnje, obrta ili drugog oblika samostalne djelatnosti za svoje potrebe, potrebe svoga domaćinstva ili druge potrebe koje nisu u svezi s obavljanjem djelatnosti i smatraju se poslovnim primicima u trenutku kada su izuzeti.

(2) Izuzimanjima iz stavka 1. ovoga članka ne smatraju se izuzimanja za privatne potrebe vlasnika i suvlasnika trgovačkih društava te izuzimanja fizičkih osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost od koje utvrđuju dobit i plaćaju porez na dobit, jer se ta izuzimanja oporezuju kao dohodak od kapitala prema članku 26. Zakona i nisu porezno priznata pri utvrđivanju dobiti.

(3) Izuzimanja mogu biti u obliku financijske imovine (novca i drugo), robe, proizvoda, korištenja drugih dobara i usluga.

(4) Izuzimanja u obliku financijske imovine ne utječu na dohodak od samostalne djelatnosti.

(5) Izuzimanja koja nisu u obliku financijske imovine procjenjuju se prema usporedivoj tržišnoj vrijednosti.

(6) Izuzimanjima se smatraju i manjkovi, kalo, rastep, kvar i lom iznad visine utvrđene aktom nadležne komore.

(7) Ulaganjima se smatraju sva privatna dobra koja porezni obveznik unese u djelatnost, a koja ne potječu od obavljanja djelatnosti poduzeća i smatraju se poslovnim izdacima u trenutku kada se ulaganje izvrši.

(8) Ulaganja mogu biti u obliku financijske imovine (novac i drugo), stvari i/ili prava.

(9) Ulaganja u obliku financijske imovine ne utječu na dohodak.

(10) Ulaganja obrtne imovine procjenjuju se prema nabavnoj vrijednosti, a ulaganja dugotrajne imovine prema usporedivoj tržišnoj vrijednosti.

Članak 33.

(1) Usporedivom tržišnom vrijednosti izuzimanja ili ulaganja smatra se cijena koja bi se u trenutku izuzimanja ili ulaganja mogla postići na tržištu. Za izuzimanja mjerodavna je prije svega prodajna cijena, a za ulaganja cijena nove nabave. Ako se prodajne cijene odnosno cijene nove nabave ne mogu ili se ne mogu pouzdano utvrditi, usporedivu tržišnu vrijednost treba procijeniti prema stavcima 2., 3. i 4. ovoga članka.

(2) Pri ulaganju predmeta kratkotrajne imovine mjerodavni su troškovi proizvodnje ili cijena nove nabave u trenutku ulaganja. Odlučujuće su cijene onoga tržišta na kojemu bi poduzetnik nabavljao, kada takve predmete ne bi ulagao. Ako se troškovi proizvodnje odnosno cijena nove nabave ne mogu ili se ne mogu pouzdano utvrditi, usporedivu tržišnu nabavnu vrijednost treba procijeniti.

(3) Ako se usporediva tržišna vrijednost treba procijeniti, kao temelj mogu poslužiti ranije procijenjene vrijednosti ili prodajne cijene za izuzeta ili uložena dobra. Ako su cijene istih ili sličnih dobara porasle ili pale, te činjenice treba uzeti u obzir prilikom nove procjene. Ako se korisnost nekog dobra smanji, to treba uzeti u obzir prilikom otpisa.

(4) Ako se tržišna cijena dobara koja nisu nova, već rabljena, ne može ili ne može pouzdano utvrditi, a njima se ne trguje ili se trguje rijetko, u procjeni se vrijednosti polazi od tržišne cijene za nova dobra, pri tome se uzima u obzir potrošenost izuzetog ili uloženog dobra. Ako dobro ima ograničeni vijek trajanja, njegova vrijednost može se umanjiti s obzirom na okolnost da mu istječe ili je već istekao vijek trajanja.

3.3. Dugotrajna imovina

Članak 34.

(1) Stvari i prava koja služe za stjecanje dohotka čija pojedinačna nabavna vrijednost ili troškovi proizvodnje premašuju 1.000,00 kuna te ako im je vijek trajanja duži od godinu dana, prema članku 20. stavak 1. Zakona, u trenutku nabave, unose se u Popis dugotrajne imovine. U nabavnu vrijednost dugotrajne imovine uključuje se kupovna cijena umanjena za popuste iskazane u računu, carina i uvozne pristojbe, nepovratni porezi, izdaci za projektiranje i nadzor, izdaci pripreme prostora za građenje, izdaci instaliranja opreme, prijevoza i drugi izdaci nastali u postupku dovođenja sredstva u radno stanje.

(2) Dugotrajna imovina može biti potrošiva (strojevi, zgrade, oprema i drugo), nepotrošiva (zemljište) i istrošiva (kupljeni patenti, plaćena vrijednost poduzeća – goodwill i drugo). U popis dugotrajne imovine unose se i stvari iz vlastite proizvodnje poreznog obveznika ako služe za obavljanje djelatnosti (npr. u slučaju vlastite izgradnje skladišta ili instaliranja stroja).

(3) Popis dugotrajne imovine služi za utvrđivanje izdataka poslovanja po osnovi otpisa (amortizacije) dugotrajne imovine.

(4) Opremom iz članka 21. stavak 5. Zakona smatraju se i osobni automobili te druga sredstva prijevoza koja su uvjet za obavljanje određenih djelatnosti kao što su: autoškole, taksi-službe, djelatnost iznajmljivanja prijevoznih sredstava, pomoć na cesti, prijevozna sredstva koja služe za izvođenje i/ili održavanje plinskih, vodovodnih i drugih instalacija, hitnih intervencija i druge slične djelatnosti.

(5) Poreznom obvezniku koji obavlja samostalne djelatnosti iz članka 15. stavci 1., 2. i 3. Zakona u poslovne se izdatke ne priznaje otpis (amortizacija) dugotrajne imovine koja služi za obavljanje djelatnosti, a nije iskazana u Popisu dugotrajne imovine. Izdatak otpisa ne priznaje se ni na dodatna ulaganja u dugotrajnu imovinu koja nije iskazana u Popisu dugotrajne imovine. Poreznom obvezniku iz članka 15. stavak 4. točke 2. i 3. Zakona ne priznaju se izdaci otpisa (amortizacije) dugotrajne imovine. Ovi izdaci mogu se priznati pod uvjetom da je porezni obveznik prijavljen u registar obveznika poreza na dohodak i da dohodak utvrđuje na temelju poslovnih knjiga u skladu s člancima od 18. do 22. Zakona.

3.4. Utvrđivanje dohotka u slučaju nastavka poslovanja

Članak 35.

(1) Za poslovnu godinu iza koje slijedi nastavak poduzetničkog poslovanja dohodak se utvrđuje prema člancima od 18. do 22. Zakona i članku 31. ovoga Pravilnika.

(2) O nastavku poslovanja samostalne djelatnosti (radnje, obrta, slobodnog zanimanja i drugo) radi se i u slučaju prodaje ili predaje (otuđenja) cijele gospodarstvene djelatnosti, pod uvjetom da sljednik preuzme u svoje poslovne knjige stvari i prava prema popisu dugotrajne imovine po vrstama, količinama i vrijednostima, te zalihe, tražbine i obveze koje se odnose na preuzetu kratkotrajnu i dugotrajnu imovinu.

(3) Samo otuđenje djelatnosti iz stavka 2. ovoga članka ne utječe na oporezivanje dohotka kod otuđitelja ako je osigurano kasnije oporezivanje skrivenih pričuva kod stjecatelja.

(4) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka otuđitelj i stjecatelj utvrđuju svaki svoj dohodak za odgovarajuće razdoblje kraće od poreznog razdoblja (otuđitelj do kraja mjeseca u kojemu je otuđenje izvršeno, a stjecatelj od početka idućeg mjeseca nakon mjeseca u kojemu je otuđenje izvršeno).

3.5. Utvrđivanje dohotka u slučaju prestanka poslovanja

Članak 36.

(1) Djelatnost se ne nastavlja (prestaje) ako se ne postupi prema članku 35. stavak 2. ovoga Pravilnika. U tom je slučaju otuđitelj u poreznom razdoblju u kojemu je djelatnost otuđena obvezan iskazati u poslovnim knjigama kao:

1. poslovne primitke:

1.1. cijenu koju je platio stjecatelj,

1.2. kredite (obveze) koje preuzme stjecatelj, osim kredita (obveza) prema dobavljačima za preuzetu robu i usluge,

1.3. tržišnu vrijednost predmeta dugotrajne imovine, poluproizvoda, proizvoda i robe koje stjecatelj nije preuzeo, odnosno izuzimanja otuđitelja prilikom otuđenja;

2. poslovne izdatke:

2.1. stanje gotovine (blagajne) koju preuzme stjecatelj,

2.2. tražbine koje je preuzeo stjecatelj, osim potraživanja za dugotrajnu imovinu, robu i usluge,

2.3. knjigovodstvene vrijednosti dugotrajne imovine prema popisu te imovine u trenutku njezina stavljanja stjecatelju na raspolaganje i

2.4. druge izdatke u svezi s otuđenjem.

(2) Na način iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se dohodak i od otuđenja ili prijenosa i dijelova djelatnosti za koje se poslovanje ne nastavlja. Za dijelove djelatnosti koja nastavlja poslovanje, dohodak se utvrđuje prema članku 35. ovoga Pravilnika.

(3) U slučaju likvidacije obrta, slobodnog zanimanja i druge samostalne djelatnosti ili djelatnosti koja se oporezuje kao obrtnička, porezni obveznik obvezan je u poreznom razdoblju u kojem je izvršena likvidacija u knjizi primitaka i izdataka iskazati kao primitke i izdatke sljedeće:

1. poslovne primitke:

1.1. usporedivu tržišnu vrijednost dugotrajne imovine,

1.2. usporedivu tržišnu vrijednost zaliha robe, proizvoda, reprodukcijskog materijala i drugog,

1.3. nenaplaćene tražbine od kupaca;

2. poslovne izdatke:

2.2. knjigovodstvene vrijednosti dugotrajne imovine prema popisu te imovine u trenutku likvidacije,

2.3. neplaćene obveze dobavljačima i druge neplaćene obveze u svezi s djelatnošću,

2.4. druge izdatke u svezi s likvidacijom.

(4) Poduzetnik je obvezan utvrditi primitke i izdatke na način iz stavka 3. ovoga članka i za porezno razdoblje iza kojega je prešao na utvrđivanje paušalnog poreza u skladu s člankom 32. Zakona.

(5) Poduzetnik-stjecatelj u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka u godini stjecanja u poslovnim knjigama iskazuje kao:

1. poslovne primitke – obveze preuzete od prodavatelja za robu i usluge,

2. poslovne izdatke:

2.1. vrijednost preuzetih zaliha,

2.2. tražbine preuzete od prodavatelja, za robu, usluge i dugotrajnu imovinu,

2.3. druge izdatke u svezi sa stjecanjem.

(6) Primici i izdaci iz stavka 5. ovoga članka iskazuju se prema vrijednostima utvrđenima prilikom prodaje ili prijenosa.

(7) Vrijednost dugotrajne imovine koju stjecatelj iz stavka 5. ovoga članka unosi u Popis dugotrajne imovine utvrđuje se kako slijedi:

cijena stjecanja

+ preuzeti dugovi svih vrsta

– preuzeto stanje gotovine u blagajni

– vrijednost preuzetih zaliha obrtnih sredstava

– preuzete tražbine svih vrsta.

(8) Ukupnu vrijednost dugotrajne imovine utvrđenu na način iz stavka 7. ovoga članka treba rasporediti na pojedinačne stvari i prava prema popisu prodavatelja prilikom prodaje (opisno i vrijednosno) te na ostatak koji se iskazuje kao vrijednost poduzeća (goodwill) i posebno otpisuje.

(9) Odredbe ovoga članka i članka 35. ovoga Pravilnika primjenjuju se i pri oporezivanju dohotka od prijenosa, prodaje ili likvidacije imovine, od koje se, na zahtjev poreznog obveznika, umjesto dohotka od imovine utvrđuje dohodak od samostalne djelatnosti.

3.6. Utvrđivanje dohotka u slučaju prelaska s utvrđivanja dobiti na utvrđivanje dohotka

Članak 37.

(1) Pri prijelazu s utvrđivanja dobiti na dohodak, u prvoj godini utvrđivanja dohotka, u Knjizi primitaka i izdataka iskazuju se određene pozicije iz zaključne bilance dobiti, kao:

1. poslovni primici:

1.1. obveze po osnovi nabave dobara i usluga,

1.2. obveze za primljene predujmove za dobra i usluge,

1.3. obveze za obračunane, a neisplaćene plaće,

1.4. pasivna vremenska razgraničenja,

1.5. dugoročna rezerviranja,

1.6. obveze po osnovi poreza na promet i obveze po osnovi sličnih poreza;

2. poslovni izdaci:

2.1. zalihe,

2.2. dani predujmovi za obrtna sredstva i usluge,

2.3. tražbine po osnovi prodane robe, dugotrajne imovine i usluga,

2.4. aktivna vremenska razgraničenja,

2.5. potraživanja za više plaćeni porez na promet.

(2) Ispravci iz stavka 1. ovoga članka ne odnose se na dugotrajnu imovinu koja se preuzima u cijelosti prema knjigovodstvenim vrijednostima.

3.7. Poslovne knjige

3.7.1. Temeljne knjige

Članak 38.

(1) Porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost iz članka 15. stavci 1., 2. i 3. Zakona utvrđuju dohodak temeljem poslovnih knjiga (članak 19. stavak 2. Zakona).

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, porezni obveznici iz članka 15. stavak 2. točka 4. Zakona, koji su odabrali oporezivanje u skladu s člankom 18. stavak 12. Zakona, ne utvrđuju dohodak na temelju poslovnih knjiga.

(3) Poslovne knjige iz stavka 1. ovoga članka jesu Knjiga primitaka i izdataka, Evidencija o tražbinama i obvezama, Knjiga prometa i Popis dugotrajne imovine.

(4) Porezni obveznici obvezni su voditi Evidenciju o tražbinama i obvezama, odnosno o svim ispostavljenim i primljenim računima, osim onih naplaćenih ili plaćenih na način koji ima obilježja gotovinskog plaćanja.

(5) Evidencija o tražbinama i obvezama sadržava najmanje podatke o rednom broju, nazivu kupca odnosno dobavljača, broju i nadnevku izlaznog odnosno ulaznog računa i zaračunatom iznosu, nadnevku plaćanja/naplate te plaćenom odnosno naplaćenom iznosu.

(6) Porezni obveznici koji vode knjige ulaznih i izlaznih računa prema propisima o porezu na dodanu vrijednost i to na način da upisuju podatke o primljenim i izdanim računima, nisu obvezni osiguravati podatke o tražbinama i obvezama iz stavka 4. i 5. ovoga članka. Porezni obveznici koji knjige ulaznih i izlaznih računa prema propisima o porezu na dodanu vrijednost vode prema plaćenim odnosno naplaćenim računima, obvezni su voditi i Evidenciju o tražbinama i obvezama.

(7) Porezni obveznici koji obavljaju druge samostalne djelatnosti iz članka 15. stavak 4. točka 2. i 3. Zakona mogu radi utvrđivanja dohotka voditi poslovne knjige iz stavka 3. ovoga članka pod uvjetom da se upišu u registar poreznih obveznika. Pisanu izjavu da žele voditi poslovne knjige i utvrđivati dohodak na način propisan odredbama članaka od 18. do 22. Zakona dužni su podnijeti nadležnoj ispostavi Porezne uprave na početku obavljanja djelatnosti ili do isteka godine koja prethodi godini u kojoj dohodak žele početi utvrđivati na način propisan za obrtničke djelatnosti.

(8) Ako porezni obveznici koji obavljaju drugu samostalnu djelatnost iz članka 15. stavak 4. točka 2. Zakona ne vode poslovne knjige, a podnesu godišnju poreznu prijavu po toj osnovi, dohodak utvrđuju na temelju pregleda ostvarenih poslovnih primitaka i nastalih poslovnih izdataka, sastavljenog na osnovi vjerodostojnih isprava. U pregledu poslovnih primitaka i izdataka ne mogu biti iskazani izdaci otpisa dugotrajne imovine. Pregled primitaka i izdataka sastavlja se na način propisan za Knjigu primitaka i izdataka iz članka 39. ovoga Pravilnika.

(9) Porezni obveznici koji obavljaju drugu samostalnu djelatnost iz članka 15. stavak 4. točka 3. Zakona za koju ne vode propisane poslovne knjige, a po toj osnovi podnose godišnju poreznu prijavu, ne sastavljaju i ne prilažu pregled primitaka i izdataka. U tom slučaju priznaju se izdaci u visini 25% odnosno 40% od iznosa ostvarenih poslovnih primitaka u skladu s člankom 18. stavak 12. Zakona.

3.7.2. Knjiga primitaka i izdataka

Članak 39.

(1) Knjiga primitaka i izdataka jest evidencija o dnevnim i ukupnim poslovnim primicima i izdacima u poreznom razdoblju.

(2) U Knjigu primitaka i izdataka unose se opći podaci o poreznom obvezniku, i to: naziv/ime i prezime, matični broj građana odnosno matični broj građana nositelja zajedničke djelatnosti, adresa.

(3) U Knjigu primitaka i izdataka unose se podaci o poslovnim primicima i izdacima, kako slijedi:

1. redni broj (stupac 1),

2. nadnevak primitaka i/ili izdataka. Nadnevak se upisuje za dane u kojima je ostvaren primitak i/ili izdatak. Ako za neki od stupaca nema podataka, upisuje se crtica (stupac 2),

3. broj temeljnice ili brojevi temeljnica na osnovi kojih su izvršena knjiženja (stupac 3),

4. opis isprava (računi od – do, izvatci žiroračuna, preslike potvrdnica iz naplatnih uređaja, popisi čekova, zapisnici o izuzimanjima i ulaganjima, obračuni i drugo) na temelju kojih su sastavljene temeljnice (stupac 4),

5. iznos primitaka u gotovini i čekovima. Ako se naknadno utvrdi da primljeni ček nije naplativ, obavlja se ispravak (storno) iskazanih primitaka (stupac 5),

6. iznos primitaka putem žiroračuna (stupac 6),

7. iznos primitaka u naravi, uslugama, izuzimanjima i drugih primitaka utvrđenih Zakonom i ovim Pravilnikom (stupac 7),

8. porez na dodanu vrijednost sadržan u primicima – naplaćenim naknadama te primljenim dobrima i uslugama (stupac 8),

9. ukupni primici – zbroj iznosa iz stupaca 5, 6 i 7 umanjen za iznos poreza na dodanu vrijednost iz stupca 8 (stupac 9),

10. iznos izdataka u gotovu novcu (stupac 10),

11. iznos izdataka izvršenih putem žiroračuna (stupac 11),

12. iznos ostalih izdataka u naravi, uslugama, ulaganjima i drugih izdataka utvrđenih Zakonom i ovim Pravilnikom (stupac 12),

13. porez na dodanu vrijednost sadržan u izdacima – plaćenim naknadama i danim dobrima i uslugama (stupac 13),

14. izdaci iz članka 22. stavak 1. točke 1. i 5. Zakona na koje se plaća porez na dodanu vrijednost (stupac 14),

15. ukupni porezno dopustivi izdaci – zbroj iznosa iz stupaca 10, 11 i 12 umanjen za iznos poreza na dodanu vrijednost sadržan u izdacima iz stupca 13 i umanjen za izdatke iz članka 22. stavak 1. točke 1. i 5. Zakona iz stupca 14 (stupac 15).

(4) Porezni obveznik dužan je u Knjizi primitaka i izdataka ili drugim evidencijama osigurati podatke o dnevnom gotovinskom prometu.

(5) Iznimno od stavka 1. i stavka 3. točke 2. i 5. i stavka 4. ovoga članka, porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost i vode evidencije o dnevnom gotovinskom prometu prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost, mogu u stupac 5 Knjige primitaka i izdataka gotovinski promet upisivati u jednom iznosu za cijelo obračunsko razdoblje, u rokovima propisanima za utvrđivanje obveze poreza na dodanu vrijednost. Ako nisu obveznici poreza na dodanu vrijednost, gotovinski promet mogu upisivati u jednom iznosu za prethodni mjesec.

(6) U stupce 5, 6 i 7 Knjige primitaka i izdataka unose se podaci o ukupnim primicima s naplaćenim porezom na dodanu vrijednost, dok se u stupce 10, 11 i 12 unose podaci o ukupnim izdacima uključujući i izdatke iz članka 22. stavak 1. točke 1. i 5. Zakona, s plaćenim porezom na dodanu vrijednost. Izdaci iz članka 22. stavak 1. točke 2., 3. i 4. Zakona ne mogu se iskazivati u Knjizi primitaka i izdataka.

(7) Unos podataka u Knjigu primitaka i izdataka mora se obaviti najkasnije do 15. u mjesecu za prethodni mjesec. Obveznici poreza na dodanu vrijednost obvezni su unos podataka u Knjigu primitaka i izdataka obaviti u roku propisanom za uplatu poreza na dodanu vrijednost.

(8) Porezni obveznik za svoje poslovanje vodi jednu Knjigu primitaka i izdataka bez obzira na broj poslovnih jedinica.

(9) Za zajedničku djelatnost (supoduzetništvo) vodi se jedna Knjiga primitaka i izdataka bez obzira na broj poslovnih jedinica i supoduzetnika.

(10) Na kraju poreznog razdoblja (godine) primici i izdaci se zbrajaju. Utvrđenim iznosima ukupnih primitaka i porezno dopustivih izdataka, u slučaju otuđenja ili likvidacije, odnosno prelaska s utvrđivanja dobiti na utvrđivanje dohotka, dodaju se primici i/ili izdaci prema člancima 36. i 37. ovoga Pravilnika. Radi utvrđivanja ukupnih godišnjih poslovnih izdataka ovako utvrđenom iznosu izdataka dodaju se izdaci otpisa dugotrajne imovine prema Pravilniku o amortizaciji i članku 31. stavak 7. ovoga Pravilnika.

3.7.3. Knjiga prometa

Članak 40.

(1) Porezni obveznici nisu obvezni voditi Knjigu prometa, ako podatke o dnevnom gotovinskom prometu osiguravaju u Knjizi primitaka i izdataka ili u evidencijama propisanima drugim zakonima te ako se te evidencije vode na mjestu gdje se gotovinski primici ostvaruju.

(2) Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost prodaje na malo ili pružaju usluge građanima u više prodajnih mjesta, obvezni su Knjigu prometa voditi za svako prodajno mjesto, radnju ili drugo.

(3) Knjiga prometa je evidencija u koju se na kraju radnog dana, a najkasnije prije početka idućeg radnog dana, upisuju primici naplaćeni u gotovu novcu i čekovima.

(4) U Knjigu prometa unose se opći podaci o poreznom obvezniku iz članka 39. stavak 2. ovoga Pravilnika, podaci o poslovnoj jedinici te sljedeći podaci:

1. redni broj (stupac 1),

2. nadnevak ostvarivanja gotovinskog primitka (stupac 2),

3. broj temeljnice (stupac 3),

4. opis isprava o primicima u gotovini u skladu s odredbama članka 39. stavak 3. točka 4. ovoga Pravilnika (stupac 4),

5. iznos naplaćen u gotovini (stupac 5),

6. iznos naplaćen u čekovima (stupac 6) i

7. ukupno – zbroj iznosa iz stupaca 5 i 6 (stupac 7).

(5) Iznos iz stupca 7 Knjige prometa unosi se u stupac 5 Knjige primitaka i izdataka.

(6) Knjigu prometa nisu obvezni voditi porezni obveznici poreza na dohodak koji nisu obveznici poreza na dodanu vrijednost, uz uvjet da djelatnost ne obavljaju u više poslovnih jedinica, a podatke u Knjigu primitaka i izdataka unose u rokovima propisanima u stavku 3. ovoga članka.

(7) Knjigu prometa nisu obvezni voditi obveznici poreza na dohodak koji vode evidencije o dnevnom prometu po posebnim zakonima, uz uvjet da podatke o dnevnom gotovinskom prometu iskazuju u tim evidencijama u propisanim rokovima.

3.7.4. Popis dugotrajne imovine

Članak 41.

(1) Popis dugotrajne imovine ustrojava se prilikom stjecanja radnje, obrta, slobodnog zanimanja i drugog ili na početku obavljanja samostalne djelatnosti, a vodi se neprekidno tijekom obavljanja djelatnosti do otuđenja ili likvidacije djelatnosti.

(2) U Popis dugotrajne imovine unose se opći podaci o poreznom obvezniku iz članka 39. stavak 2. ovoga Pravilnika te podaci o dugotrajnoj imovini kako slijedi:

1. redni broj svake pojedinačno nabavljene ili uložene stvari ili prava. Za stvari ili prava koje se prenose iz prošlogodišnjeg popisa redni se brojevi unose prema novome upisu (stupac 1),

2. naziv stvari ili prava (stupac 2),

3. dan, mjesec i godina nabave ili ulaganja stvari i/ili prava i broj isprave (stupac 3),

4. nabavna vrijednost ili troškovi proizvodnje stvari ili prava. Iznimno, u slučaju ulaganja za koja nema vjerodostojne isprave o nabavi unosi se procijenjena (tržišna) vrijednost. U tom slučaju potrebno je sastaviti zapisnik te navesti elemente na temelju kojih je izvršena procjena (stupac 4),

5. knjigovodstvena vrijednost stvari ili prava koja se prenosi iz stupca 9 Popisa dugotrajne imovine za prethodnu godinu. Za stvari ili prava koja se nabavljaju tijekom godine u ovaj se stupac unosi nabavna vrijednost iz stupca 4 (stupac 5),

6. vijek trajanja dugotrajne imovine prema skupini u koju je imovina razvrstana prema Pravilniku o amortizaciji (stupac 6),

7. stopa amortizacije stvari ili prava do najviše propisane Pravilnikom o amortizaciji (stupac 7),

8. svota otpisa (amortizacije) stvari ili prava koja se izračunava tako da se nabavna vrijednost iz stupca 4 pomnoži sa stopom amortizacije iz stupca 7 i podijeli sa 100, ili svota jednokratnog otpisa u godini nabave opreme i poslovnog objekta koja je jednaka iznosu iskazanom u stupcu 4, ili svota ubrzanog djelomičnog otpisa samo u godini nabave opreme i poslovnog objekta, kao dio iznosa iskazanog u stupcu 4 (stupac 8 ),

8.1. za stvari ili prava koja su nabavljena odnosno prodana (otuđena) tijekom godine, a otpis se obavlja primjenom stopa propisanih Pravilnikom o amortizaciji, iznos otpisa priznaje se razmjerno broju mjeseci korištenja tih stvari ili prava, a izračunava se na ovaj način:

(iznos iz stupca 4 x stopa iz stupca 7x broj mjeseci korištenja)
––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––

12

8.2. mjeseci korištenja iskazuju se kao cijeli brojevi. Kao prvi mjesec korištenja uzima se mjesec koji slijedi iza mjeseca u kojem je stavljeno u upotrebu. Kao zadnji mjesec korištenja uzima se mjesec u kojem je došlo do otuđenja ili uništenja,

9. knjigovodstvena vrijednost stvari ili prava na kraju kalendarske godine ili mjeseca u slučaju otuđenja i uništenja, koja se izračunava tako da se od knjigovodstvene vrijednosti iz stupca 5 oduzme iznos otpisa iz stupca 8 (stupac 9).

(3) Popis dugotrajne imovine sastavlja se za svaku kalendarsku godinu i zaključuje se sa stanjem na dan 31. prosinca. Zaključna stanja iz stupaca 4 i 9 prepisuju se po pojedinim stvarima ili pravima kao početna stanja u stupce 4 i 5 Popisa dugotrajne imovine za iduću godinu.

3.7.5. Vođenje knjiga i knjigovodstvene isprave

Članak 42.

(1) Poslovne knjige vode se posebno za svaku kalendarsku godinu (porezno razdoblje).

(2) Porezni obveznici koji djelatnost obavljaju na područjima posebne državne skrbi i Gradu Vukovaru, a i izvan tih područja, a koriste olakšice iz članka 41. Zakona, obvezni su, radi pravilnog utvrđivanja dohotka, u poslovnim knjigama i evidencijama na odgovarajući način osigurati podatke o ostvarivanju dohotka na tim područjima.

(3) Obrasci »Knjiga prometa« (Obrazac KP), »Knjiga primitaka i izdataka« (Obrazac KPI) i »Popis dugotrajne imovine« (Obrazac DI) i »Evidencija o tražbinama i obvezama« (Obrazac TO), sastavni su dio ovoga Pravilnika.

(4) Prema članku 19. stavak 3. Zakona, za svaku prodaju odnosno obavljenu uslugu mora se izdati račun.

(5) Računom iz stavka 4. ovoga članka smatraju se i potvrdnice iz naplatnih uređaja te svaka isprava koja sadrži podatke iz stavka 7. ovoga članka.

(6) Obveznici poreza na dodanu vrijednost izdaju račune na obrascima čiji su oblik i sadržaj uređeni propisima o porezu na dodanu vrijednost.

(7) Računi iz stavaka 4. i 5. ovoga članka koje izdaju obveznici poreza na dohodak obvezno sadrže najmanje podatke o izdavatelju (naziv radnje, podatke o vlasniku odnosno nositelju zajedničke djelatnosti), o poslovnoj jedinici ako je promet obavljen preko poslovne jedinice, zatim nadnevak izdavanja računa, broj računa, naziv robe ili usluge, jediničnu cijenu i ukupni iznos računa, a ispostavljaju se najmanje u dva primjerka – jedan se uručuje kupcu, a drugi služi izdavatelju kao isprava za knjiženje u poslovnim knjigama.

(8) Obveznici poreza na dohodak koji obavljaju samostalne djelatnosti, za koje nisu obveznici poreza na dodanu vrijednost, a pretežni dio poslovnih primitaka ostvaruju prodajom dnevnog tiska, duhana i duhanskih prerađevina, lutrije, športske prognoze, lota, velda, maraka i drugih poštanskih vrijednosnica te prodajom na tržnicama i otvorenim prostorima, nisu obvezni ispostavljati račune iz stavka 4. ovoga članka.

(9) Tržnicama i otvorenim prostorima u smislu Zakona i ovoga Pravilnika, smatraju se mjesta koja mjerodavna tijela odrede kao tržnice ili mjesta na kojima se može prigodno trgovati ili obavljati usluge. Prodajom na otvorenim prostorima, u smislu ovoga Pravilnika, smatra se i prodaja karata u sredstvima javnog prijevoza i prodaja putem automata.

 

      Nastavak...