 |
 |
 |
 |
 |
|
|
|
|
|
|
|||||||||||||||
 
 NOVI PREGLED PROPISA Ugovori Banke Biljno zdravstvo Zdravstveno osiguranje Državne potpore Državni službenici Elektronička isprava Elektronička trgovina Elektronički mediji Financijsko osiguranje Gradnja Hrana Informacijska sigurnost Investicijski fondovi Izmjera i katastar Kazneni postupak Kazneni zakon Kemikalije Kreditne unije Kvaliteta zdravstvene zaštite Lijekovi Nasljeđivanje Obavljanje djelatnosti Obiteljski zakon Obrazovanje odraslih Obrt Obvezni odnosi (ZOO) Obvezno zdravstveno osiguranje Opći upravni postupak Oružje Osiguranje Osiguranje u prometu Ovrha - Ovršni zakon Parnični postupak Primjeri ugovora Porez na dobit Porez na dohodak Porez na kavu Posredovanje u prometu nekretnina Poticanje ulaganja Predmeti opće uporabe Prekršajni zakon Prijevoz - linijski Prijevoz opasnih tvari Prostorno uređenje i gradnja Rad - Zakon o radu Računovodstvo Revizija Stranci Sudovi Šport Šume Tajnost podataka Trgovačka društva Udomiteljstvo Udžbenici za školu Ugostiteljska djelatnost Umirovljenički fond Usluge u turizmu Veterinarstvo Volonterstvo Zabrane u zakonima Zakon o leasingu Zaštita bilja Zakon o radu Zaštita na radu Zaštita okoliša Zaštita potrošača Zaštita prirode Zaštita pučanstva Zaštita životinja Javna nabava NOVI PREGLED PROPISA 
|
 |
 PROGRAMSKE SMJERNICE RADA PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE 2002.-2005. GODINE Programske smjernice rada Primorsko-goranske županije 2002. - 2005. donijete su na 6. sjednici Županijske skupštine Primorsko-goranske županije održanoj 20. prosinca 2001. godine. 1. UVOD Cilj izrade "Programskih smjernica rada Primorsko-goranske županije za razdoblje 2002-2005. godine" je omogućiti kvalitetno planiranje, odlučivanje i nadzor izvršenja zadataka iz samoupravnog djelokruga Županije. Programske smjernice su osnovni dokument kojim se određuje djelovanje Županijske skupštine, Županijskog poglavarstva i županijskih upravnih odjela u sljedećem mandatnom razdoblju. Istovremeno, one daju informacije svim jedinicama lokalne samouprave, odgovarajućim državnim tijelima i poslovnim partnerima, o planiranom radu županijskih odjela za sljedeće mandatno razdoblje. Programske smjernice rada Županije obuhvaćaju i uravnotežuju najvažnije zadaće Županije u sljedećem mandatnom razdoblju, uzimajući u obzir u granicama mogućnosti interese gradova i općina sa svim svojim osobitostima, te stvaraju pretpostavke za utvrđivanje prioriteta u rješavanju zadataka. Smjernice su pisane na način da služe za izradu godišnjih programskih smjernica i godišnjih prijedloga proračuna Županije te financijskih planova i programa rada upravnih odjela. Nastavak “Programske smjernice rada Primorsko-goranske županije za razdoblje 2002-2005.”, pretpostavljaju nastavak aktivnosti iz programa prethodnih mandatnih razdoblja, te uvažavaju, objedinjuju i operacionaliziraju nove dokumente donesene na razini države i Županije tijekom trajanja protekloga mandatnog razdoblja. Stoga dokumentacijsku osnovicu za njihovu izradu čine: Strategija Hrvatske za 21. stoljeće, strategija razvitka – nacrt Strateški program rada Primorsko-goranske županije za razdoblje 1998– 2001. godine Programi rada upravnih tijela Primorsko-goranske županije Strategija i program prostornog uređenja Republike Hrvatske Strategija prometnog razvitka Republike Hrvatske Prostorni plan Primorsko-goranske županije (SN 14/00.) Program mjera za unapređenje stanja u prostoru od 2001. do 2002. godine, Primorsko-goranske županije Strategija i program zaštite okoliša Primorsko-goranske županije Zaključci Skupštine Primorsko-goranske županije iz protekloga mandatnog razdoblja Zaključci Poglavarstva Primorsko-goranske županije iz protekloga mandatnog razdoblja. Dobro i sveobuhvatno osmišljene Programske smjernice osnovni su preduvjet uspješnog rada županijskih stručnih službi, a istovremeno su i konkretna podloga za izradu županijskog proračuna za sljedeće godine mandatnog razdoblja. Izrada konkretnih smjernica i programa za 2002. godinu i kasnije godine obaveza je koja slijedi iz ovih Programskih smjernica. U izradi Smjernica pošlo se od zakonskih obveza Županije (regije) kao institucije koja rješava ključne županijske zadatke, ali i funkcije Županije kao koordinatora razvoja gradova i općina. Realne planske pretpostavke i dobro prepoznati prioriteti trebaju omogućiti skladan rad i dobre suradničke odnose sa zajedničkim ciljem ostvarivanja zacrtanog programa rada. Odlukom o ustrojstvu i djelokrugu upravnih odjela i službi u Primorsko-goranskoj županiji (Sl.n.18/2001), određeno je ustrojstvo upravnih tijela i djelokrug upravnih i stručnih poslova iz samoupravnog djelokruga Županije. Upravna tijela u Primorsko-goranskoj županiji su : - Upravni odjel za proračun i financije - Upravni odjel za zdravstvenu zaštitu i socijalnu skrb - Upravni odjel za školstvo i društvene djelatnosti - Upravni odjel za upravljanje imovinom i komunalne djelatnosti - Upravni odjel za gospodarski razvoj - Upravni odjel za pomorstvo, promet i veze - Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje - Ured župana, Županijske skupštine i Poglavarstva. Na temelju Odluke o ustrojstvu i djelokrugu upravnih odjela i službi, strukturiran je tekst programskih smjernica rada Primorsko-goranske županije za sljedeće mandatno razdoblje. 2. OKRUŽENJE DJELOVANJA ŽUPANIJE 2.1. Zakonske odrednice Programske smjernice za sljedeće mandatno razdoblje rade se u donekle promijenjenim okolnostima, jer su djelomično povećane ovlasti županija. Promjene su nastale usvajanjem novog Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 33/2001) i usvajanjem izmjena i dopuna pratećih zakona. Zakon je jasno i nedvosmisleno utvrdio da jedinice lokalne samouprave, županija, gradovi i općine, obavljaju sve poslove lokalnog značenja kojima se neposredno ostvaruje interes građana, a koji Ustavom ili zakonom nisu dodijeljeni državnim tijelima. U Općim odredbama Zakon regulira županiju kao jedinicu područne (regionalne) samouprave, koja se osniva radi obavljanja poslova od područnog (regionalnog) interesa. Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi propisao je decentralizaciju obveza i financiranja s države na lokalnu vlast na području školstva i zdravstva. S obzirom na to da je do sada do decentralizacije došlo samo u dijelu društvenih djelatnosti, može se zaključiti da je ostvaren tek prvi korak u dugoročnom procesu decentralizacije. Za ostvarivanje sljedećih koraka decentralizacije nužna je uska suradnja države te lokalne i regionalne samouprave. Postupno preuzimanje ovlasti i sredstava za rješavanje niza aktivnosti, od regionalnog značenja, zahtijevat će osim zakonske regulative i prilagodbu regionalnih i lokalnih jedinica uprave. 2.2. Gospodarsko okruženje 2.2.1. Stanje i ciljevi razvoja Republike Hrvatske Tijekom 2000-2001. stvoreni su uvjeti za ubrzanje razvoja i provedbu reformi. Vlada prestaje biti usmjerena na stihijsku borbu s tekućim problemima i usmjerava se na rješavanje strukturnih problema i razvoj. Tijekom 2001. godine pojačava se i širi globalna gospodarska recesija, ali Hrvatska ne bilježi usporavanje gospodarske aktivnosti, već porast BDP-a od oko 4,5 %. Poduzete mjere u 2000. i 2001. godini dale su sljedeće rezultate: - dinamiziran je gospodarski rast, ostvaren je rast BDP-a u 2001. oko 4,5%; - započet je rast investicija i stvaranje preduvjeta za življe poduzetništvo i zapošljavanje; - plaćeni su stari državni dugovi koji su blokirali gospodarstvo; - osjetno je poboljšana likvidnost i povećana štednja; - povećana je dohodovnost (profiti u odnosu na gubitke) i razvojna sposobnost gospodarstva; - otpočeo je višegodišnji plan stabiliziranja javnih financija sa ciljem smanjenja udjela državnih rashoda u BDP s oko 50 % na 37-38 % u 2004; - inicirane su dugoročne reforme na području javne i državne uprave zdravstva, mirovinskog sustava, te socijalne politike; - poboljšan je međunarodni kreditni rejting, s višestrukim pozitivnim utjecajima na gospodarstvo; - Hrvatska postaje punopravan član WTO, potpisan je Stand-By Agreement sa MMF-om, osiguran zajam Svjetske banke za strukturalnu prilagodbu (SAL), sklopljen bilateralni ugovor i otvoren put za pristup CEFTI; - potpisan je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju u Europsku uniju. Najveći su problemi koje treba riješiti u sljedećem razdoblju: - nezaposlenost - niska konkurentna sposobnost hrvatske privrede - sporo provođenje reformi - nedovoljno učinkovita pravna država. Ciljevi koje je Vlada RH postavila, a koji imaju značenje za djelovanje županije u sljedećem mandatnom razdoblje su: Apsolutni prioritet ekonomske politike je povećanje zaposlenosti, posebice stvaranje povoljnijih uvjeta pri zapošljavanju mladih, žena, te osoba koje žive na područjima od posebne državne skrbi. Radi poboljšanja sposobnosti radne snage (“employability”), valja reformirati školski sustav i omogućiti neprekidno obrazovanje djelatnika. Radi prebrođivanja negativnih svjetskih utjecaja, uzrokovanih recesijom i terorističkim napadima, mora se učvrstiti političku i socijalnu sigurnost, makroekonomsku stabilnost i gospodarski rast. U skladu s tim, intenzivirati orijentaciju ekonomske politike na jačanje konkurentnosti i otvorenosti hrvatske privrede. Ekonomska politika će maksimalno podržavati nove projekte koji se zasnivaju na iskorištavanju domaćih resursa i kadrova te izvozu, a koji zadovoljavaju trendove i kriterije svjetskog tržišta (proizvodnja organski zdrave hrane, eko i etno turizam, šumsko-drvni proizvodi, kvalitetna pitka voda). Dalje će se stimulirati domaća i inozemna ulaganja, te stvoriti administrativne i pravne promjene radi uklanjanja prepreka izravnim stranim ulaganjima i življim domaćim investicijama. Podrška poduzetništvu osnova je napretka i zapošljavanja. Uspostaviti učinkovitu pravnu državu i državnu administraciju. Sveobuhvatno decentralizirati obrazovanje, zdravstvo, socijalnu skrb, lokalnu samoupravu i državnu upravu. Radi pravodobne pripreme za pridruživanje EU, mora se provoditi sve već planirane aktivnosti državnih institucija radi zakonodavne i ekonomsko-političke prilagodbe, te inicirati i druge šire promjene usmjerene na osposobljavanje za prihvaćanje standarda EU. 2.2.2. Stanje gospodarstva u Županiji Nakon nepovoljnih kretanja u gospodarstvu tijekom proteklih godina, a naročito 1999. godine, 2000. godina nagovještavala je pozitivan zaokret. Ostvareni ukupan prihod iznosio je 18.684 milijuna kuna, što je u odnosu na 1999. godinu povećanje od 14,6 %. Ostvareni rast ukupnog prihoda veći je za 6,9 % od rasta rashoda. U 2000. godini je u Županiji bilo 70.237 zaposlenih (godišnji prosjek), od čega 40.963 u Gradu Rijeci. Djelovalo je 5.351 trgovačkih društava, od čega 39 velikih, 189 srednjih i 5123 malih. S obzirom na vlasništvo bilo je 36 državnih, 5170 privatnih, 134 mješovitih i 11 zaduženih trgovačkih društava. Iz osnovnih pokazatelja poslovanja trgovačkih društava na području Županije u 2000. godini, nakon višegodišnjih nepovoljnih kretanja u gospodarstvu, evidentiran je pozitivan pomak u odnosu na 1999. godinu. To se u prvom redu odnosi na: - povećani prihodi za 14,6 %, rashodi za 7,7 %, dobit za 46 %, a prosječna netto plaća za 10,3 % - smanjeni su gubici za 43,2 %. Na povećanje ukupnih prihoda, rashoda, kao i dobiti u Primorsko - goranskoj županiji utjecali su: - mali gospodarski subjekti, kod kojih prevladava privatno vlasništvo; - veliki gospodarski subjekti koji (za razliku od prethodnih godina), ostvaruju bolje rezultate poslovanja, pa je zaustavljen trend pada indeksnih stopa osnovnih financijskih pokazatelja, a zabilježen porast prihoda (18,3 %), posebno dobiti (54,0 %), dok su istovremeno smanjeni gubitci (71,3 %); - srednje veliki poduzetnici, iako imaju najmanje udjele, također bilježe bolje financijske pokazatelje poslovanja. Vlasnički odnos ukazuje da najuspješnije posluju gospodarski subjekti u privatnom vlasništvu, dok je sektor mješovitog vlasništva akumulirao najviše gubitaka. Po djelatnostima, najzastupljenije su: trgovina na veliko i malo te prerađivačka industrija. Pokazatelji koji nisu zadovoljavajući i na koje će trebati jače utjecati u sljedećem razdoblju su: - nezaposlenost koja je sve izraženija. Jedino se u ljetnim mjesecima radi sezonskog zapošljavanja smanjuje broj nezaposlenih; - vanjskotrgovinsko poslovanje Županije ne prati pozitivan trend hrvatskog gospodarstva, a u ukupnom hrvatskom izvozu Županija sudjeluje sa 7,2 % (1999. godini udio Županije je bio 9,4 %); - Županija usprkos povećanju prosječnih netto plaća od 10,3 % u odnosu na 1999. godinu, još uvijek zaostaje za državnim prosjekom (za 4,1%). 2.3. Preporuke za planiranje Vlada RH je tijekom tekućeg mandata izradila i prihvatila više strateških dokumenata iz kojih je prepoznatljiva dugoročna razvojna politika države, njezina I. faza, kao i mjere kojima se ona može ostvariti. S obzirom na to da su neki dijelovi tih dokumenata obvezujući i za jedinice regionalne samouprave, to ih je potrebno iznijeti. Uz stvoreno društveno bogatstvo i dostignuti stupanj razvoja, dva su ključna čimbenika na kojima Republika Hrvatska gradi svoju perspektivu; očuvana priroda (s bogatstvom čistog tla i vode, položajem, ljepotom krajolika, autohtonom kulturnom baštinom), te razvijenost i kvaliteta ljudskoga potencijala koji mogu dugoročno osigurati: Hrvatsku, kao prestižnu turističku destinaciju sa specifičnim hrvatskim obilježjima; ekonomiju utemeljenu na znanju i novim tehnologijama (R&D tehnološki centri europskog značenja, regionalni centar proizvodnje softwarea); proizvodnju i izvoz visokovrijedne prirodne i zdrave hrane; novu kvalitetu tradicionalnih proizvoda (oplemenjeno drvo, modni tekstil i drugo). Razvojni prioriteti proizlaze iz “Načela razvitka Republike Hrvatske” i 19 integralnih studija projekta “Hrvatska u 21. stoljeću”. Polazeći od mogućnosti i stanja u RH, Vlada odabire razvojne prioritete koji su okosnica razvojnih promjena u idućem razdoblju. Strategiju upotpunjuju najznačajnije zadaće i mjere koje treba poduzeti radi ostvarivanja ključnih ciljeva. Rješavanje prioritetnih pitanja i problema omogućuje napredovanje na svim područjima ekonomije i društva. Vladine mjere na području makroekonomske politike djelovat će na sljedeći način: s obzirom na globalne uvjete realno je za očekivati da će rast BDP-a u 2002. godini biti oko 3-4 %, a proračunski rashodi i druga potrošnja, projiciraju se na donjoj granici rasta; zbog jačanja konkurentnosti i povećanja investicijskih kapaciteta, socijalni partneri dogovorit će politiku plaća prema kojoj će plaće rasti sporije od proizvodnosti rada; inozemna i domaća ulaganja usmjerit će se izvozno orijentiranom poduzetništvu, posebice poticanjem malog i srednjeg poduzetništva. Sustav planiranja po uzoru na EU i tranzicijske zemlje: do 30. lipnja 2002. godine, Vlada će izraditi sustav ekonomskog planiranja na državnoj razini, te osnovati nadležnu instituciji po uzoru na praksu EU i drugih tranzicijskih zemalja, osiguravajući optimum nacionalnih interesa u cjelini razvitka; do kraja 2002. godine, oslanjajući se na “Načela razvitka Republike Hrvatske” i Strategiju ekonomskog razvitka Republike Hrvatske (19 područja), Vlada će izraditi Ekonomski program za proces pridruživanja EU (Pre-acession Economic Program). Vlada će poticati zapošljavanje na način: Vlada RH dalje će razraditi i ostvarivati aktivnu politiku zapošljavanja, posebice na području zapošljavanja mladih osoba, žena, te osoba koje žive na područjima od posebne državne skrbi; izrađivat će godišnje planove zapošljavanja koji su obveza svake članice EU od 1998. godine (u budućnosti izrada takvih planova predstavljat će okvir putem kojeg će RH koristiti sredstva iz Europskog socijalnog fonda); razvoj institucija i fleksibilnost tržišta rada osigurat će se propisima i aktivnostima. U Smjernicama za izradu proračuna jedinica lokalne i regionalne samouprave za razdoblje 2001-2004 godine, Ministarstvo financija Republike Hrvatske je dalo prognoze osnovnih makroekonomskih pokazatelja za Republiku Hrvatsku: 2002. 2003. 2004. Nominalni BDP (mil. kuna) prema procjeni MF 181.800 195.000 210.700 - % nominalnog rasta BDP 9.8 8,5 8,2 - % realnog rasta BDP 4,0 4,5 5,0 - % inflacije, prosjek 4,3 3,8 3,0 Prema istom izvoru procjenjuju se da će prihodi od poreza na dohodak na razini države u 2002. godini imati pad za 6 % u odnosu na 2001. godinu, a 2003. godine porast od 10 % u odnosu na 2002. godinu. Na razini države procjenjuje se pad prihoda od poreza na dobit za 2002. godinu od 4 % u odnosu na 2001. godinu, a u 2003. godini rast od 3 % u odnosu na 2002. godinu. Obveza jedinica lokalne samouprave je pri izradi proračuna pridržavati se osnovnih proračunskih načela zakonitosti, ispravnosti, točnosti i transparentnosti. 2.4. Načela djelovanja Županije Radi ostvarivanja svoje osnovne zadaće, Županija aktivno sudjeluje u procesu pronalaženja rješenja za učinkovit gospodarski, društveni, socijalni i tehnološki razvoj, te podupire i osigurava razvoj demokracije i poštivanje njezinih osnovnih načela. U procesu ostvarivanja i provedbi zacrtane uloge, opći i posebni ciljevi mogu se razlikovati po nekim strateškim strukturnim obilježjima, ali se za primjenu svakog pojedinog cilja mogu naznačiti određena načela, a to su: Načelo održivosti. Osigurava se usklađen gospodarski razvoj, zaštita okoliša i socijalna sigurnost. Načelo konzistentnosti u provedbi programa i plana razvoja. Svako pojedino područje promatra se kao integrirani sustav koji obuhvaća sve proizvodne i potrošne potrebe, prometnu i ostalu infrastrukturu i eko-sustav. Načelo transparentnosti i javnosti rada. Županija će težiti slobodnom udruživanju i razmjeni iskustava s regijama u zemlji i inozemstvu. Načelo suradnje i sinergetičke konstruktivnosti. Odnosi se na pravovremeno informiranje javnosti preko županijskog informacijskog sustava, kako bi se zajedno s građanima bolje i učinkovitije rješavala sva lokalna pitanja i njihove potrebe. Načelo prioriteta. Županija određuje razinu prioriteta određenih projekata i aktivnosti, s obzirom na prihvaćene ciljeve i stvarne mogućnosti. Načelo ubrzanog razvoja. Mora vrijediti za sva područja Županije jer postojeći stupanj razvijenosti Županije nije u skladu s realnim mogućnostima. Čak i područja koja se danas smatraju najrazvijenijima u Županiji daleko su od optimuma, pa se načelima ubrzanog i ravnomjernijeg razvoja trebaju poticati nova ulaganja i podizati stupanj razvijenosti na čitavom području Županije. Načelo jednakog standarda javnih usluga za građane. Koristit će se zbog toga jer postoje velike razlike u povijesnom sociološkom kulturnom i gospodarskom bogatstvu pojedinih područja Županije. Načelo ekonomičnosti i efikasnosti. Težit će se racionalnom korištenju resursa, prvenstveno ljudskih, te optimalnom iskorištavanju razvojnih prednosti, te smanjivanju troškova po jedinici ulaganja. Načelo kontinuiteta razvojne politike. Obvezuje na praćenje ukupnih kretanja u gospodarstvu i društvu općenito, što znači da treba dugoročno i neprekidno analizirati, razvijati i mijenjati razvojne instrumente koji se usmjeravaju na nositelje razvoja. Načelo diskontinuiteta. Teži napuštanju starih organizacijskih sustava, elektronskoj upravi i i visokoj kvaliteti usluga za građane, besplatnoj distribuciji informiranja i slično. Načelo valorizacije prirodnih i kulturno povijesnih resursa. Obvezuje da se zaštićena prirodna i posebno vrijedna područja, te prirodna i kulturno-povijesna baština približe što većem broju korisnika (stanovnika i turista). Sva se navedena načela moraju u granicama nadležnosti Županije trajno provoditi kao preduvjet za ostvarivanje usklađenog i neprekidnog razvoja svih aktivnosti koje su od područnog (regionalnog) značenja. 3. CILJEVI RAZVOJA 3.1. Opći ciljevi razvoja Županija mora pratiti nacionalna i europska događanja i tome prilagoditi ciljeve svojega razvoja. Županija kao dio današnjeg i sutrašnjeg nacionalnog i europskog gospodarskog, društvenog, kulturnog i civilizacijskog kruga, mora imati stabilne institucije koje jačaju demokraciju i slobodu poduzetništva te djelotvornu tržišnu ekonomiju. Dugoročni razvojni ciljevi Županije slijede strateške dokumente koji su prihvaćeni na razini države i koje je Županija prihvatila, a navedeni su u uvodnom poglavlju. Ti ciljevi najvažniji su element koncepcije razvoja i aktivnog usmjeravanja svih aktera razvoja jer se njihovim određivanjem i ostvarivanjem bitno utječe na dinamiku, strukturne promjene i uspješnost ukupnog razvoja u planiranom razdoblju. Ti se ciljevi mogu svesti na slijedeće: Jačanje demokracije, te regionalne i lokalne samouprave je primarna zadaća nove županijske vlasti, kao i uspostava dobre suradnje s državnom upravom. Decentraliziranje pojedinih državnih funkcija i javnih poduzeća, te osposobljavanje Županije za preuzimanje i koordinaciju tih funkcija nužno je zbog veće učinkovitosti obavljanja poslova. Županija ima spoznaju i mogućnosti za obavljanje onih funkcija od državnog interesa koja se nalaze na području Županije, a koje nužno ne moraju biti centralizirane. Povećanje prosječne godišnje stope rasta bruto domaćeg proizvoda je nužno kako bi se povećala ukupna vrijednost bruto domaćeg proizvoda i bruto domaćeg proizvoda po stanovniku. Na taj način bi se osigurala materijalna osnova za ukupni napredak i ostvarivanje ubrzanog razvoja gospodarstva. Restrukturiranje gospodarstva i društvenih djelatnosti uvođenjem novih tehnologija, inovacija i novih organizacijskih modela potrebno je zbog još uvijek prisutne nepovoljne i zastarjele gospodarske strukture i nedovoljno iskorištenih gospodarskih potencijala na prostoru čitave Županije. Jače uključivanje gospodarstva Županije u međunarodnu podjelu rada potrebno je kako bi se proširivanjem poslovnih i tehnoloških odnosa na međunarodnom tržištu povećala specijaliziranost i konkurentnost Županije. Istovremeno bi se stvorile mogućnosti za lakši dotok stranog kapitala i osuvremenjivanje proizvodnih tehnologija. Povećanje udjela županijskog gospodarstva u strukturi gospodarstva Hrvatske potrebno je zbog toga što gospodarstvo Županije nije dovoljno zastupljeno u strukturi gospodarstva Hrvatske. U prilog tvrdnji da su mogućnosti Županije daleko veće govore raspoloživi proizvodni, prometni i kadrovski potencijali. Radi promicanja pomorske orijentacije Hrvatske i potpora pomorskim djelatnostima i brodogradnji nužno je uvođenje mjera kojima se potiču te djelatnosti. Stoga će Županija ustrajati u traženjima da se osim deklarativnog izjašnjavanja o pomorskoj orijentaciji mjerama državne politike i novim ovlastima na regionalnoj i lokalnoj razini ostvari bolji status pomorskih djelatnosti. Valoriziranje i racionalno gospodarenje pomorskim dobrom je cilj koji je potrebno ostvariti kako bi se po prvi put cjelovito utvrdila vrijednost i značenje pomorskog dobra, te odredila politika postupanja i racionalnog korištenja tog iznimno vrijednog i neobnovljivog područja. Jačanje udjela turizma u strukturi gospodarstva Županije potrebno je poticati s obzirom na činjenicu da je turizam jedna od najperspektivnijih djelatnosti europskog i svjetskog gospodarstva te da Županija ima posebno vrijedne i sačuvane potencijale. Turizam je do sada bio pokretač razvoja na obalnom i otočnom području, a ubuduće bi obogaćenom ponudom i višom kvalitetom usluge njegovo značenje trebalo biti veće u cijeloj Županiji. Stvaranje uvjeta za ostvarenje novih inicijativa i poticanje malog i srednjeg poduzetništva cilj je kojim će Županija nastojati poduzetnicima osigurati uvjete za samostalan i kreativan rad u ostvarivanju kvalitetne proizvodnje. Istovremeno Županija će nastojati povezati poduzetnike s velikim kompanijama i na taj način pozitivno utjecati na njihov rad. Smanjivanje gospodarskih razlika između pojedinih područja Županije nužno je zbog prisutne trajne razlike u razvijenosti pojedinih područja Županije. Pomaganjem razvoja i oživljavanjem tradicionalnih i novih gospodarskih grana u manje razvijenim gradovima i općinama, Županija će nastojati utjecati na podizanje proizvodnje robe i usluga, i na taj način ukupne razine gospodarskog razvoja. Treba odgovarajuće valorizirati Riječki prometni pravac i izgraditi prometni čvor Rijeka jer je cestovno čvorište Rijeka nedorečen i nedovršen segment prometnog pravca Budimpešta - Zagreb - Rijeka, pa je i razvoj luke Rijeka i njezin opstanak sa sustavom grada u središtu Županije onemogućen. Stoga je izrađen Strateški program za obnovu i dogradnju prometnog čvora Rijeka kojeg treba u cijelosti realizirati. Osiguravanje uvjeta za provedbu primarnih prometnih pravaca u Primorsko-goranskoj županiji od važnosti je za nacionalni i regionalni razvoj gospodarstva te ujednačenost komunalnog standarda. To se odnosi na: • Odsječak Jadranske autoceste Rupa - Rijeka - Senj - Otočac jedan je od najfrekventnijih turističkih ulaza u Republiku Hrvatsku. Prometno je i gospodarski već danas opravdan, ali još uvijek jedini nepripremljen za gradnju u odnosu na ostale prometne segmente, pa je Županija imenovala posebno Povjerenstvo sa zadatkom da pri Vladi Republike Hrvatske pokrene osnivanje trgovačkog društva za gradnju i gospodarenje tom autocestom. • Novu trasu željezničke pruge Rijeka - Zagreb (tzv.“Drežnička pruga”), koja iziskuje i redefiniciju čitavog željezničkog čvora Rijeka projektiranog još 1984. godine, a s tim u vezi i bolju valorizaciju te pruge “velikih učinkovitosti” od Trsta, Kopra, Rijeke prema Zagrebu i Splitu. No prije svega postojeću je prugu prijeko potrebno obnoviti i osuvremeniti, pa je i pokrenuta prostorno i prometna redefinicija željezničkog čvora Rijeka. Sustavno zbrinjavanje otpada i izgradnja centralne zone za gospodarenje otpadom. Suvremeno zbrinjavanje otpada podrazumijeva iskorištavanje iskoristivih sastojaka otpada i zbrinjavanje preostalog dijela. Županija je u suradnji s jedinicama lokalne samouprave započela s uvođenjem novog sustava zbrinjavanja komunalnog i neopasnog tehnološkog otpada, te joj predstoji priprema i izgradnja I. faze centralne zone za gospodarenje otpadom, te postupna sanacija napuštenih odlagališta. Uz suradnju s jedinicama lokalne samouprave Županija će pomagati trgovačkom društvu Ekoplus koje je osnovano radi uvođenje novog sustava. Iniciranjem izmjene postojećih propisa radi bolje provedbe gospodarskih i društvenih planova nastojat će se utjecati na promjenu postojećih zakona u smjeru decentralizacije ovlasti i sredstava, kako bi Županija sama moga jače utjecati na razvoj gospodarstva i društvenih djelatnosti na svom području. Pronalaženje novih izvora financiranja razvojnih projekata Županije je cilj koji slijedi iz spoznaje da ubrzani gospodarski razvoj Županija može ostvariti samo uz značajna investicijska ulaganja. Za to je potrebno pronaći direktne linije i oblike dotoka stranog kapitala u čemu Županija može pomoći mjerama koje su u njezinoj nadležnosti. Temeljenje zaštite okoliša na načelima njegovog prihvatnog kapaciteta i integralnog pristupa zaštiti i razvoju, te sprječavanja onečišćenja okoliša. Relativno dobro stanje okoliša nužno je sačuvati i poboljšati u skladu s Programom zaštite okoliša Županije kako bi se poboljšali oni segmenti zaštite koji su značajnije ugroženi. Valoriziranje kulturno povijesnog naslijeđa u funkciji zaštite i razvoja omogućilo bi kvalitetno očuvanje bogate kulturne i povijesne baštine Županije, kao i njezino racionalno korištenje u gospodarske, prvenstveno turističke svrhe. Pomaganje u osmišljavanju razvoja i stvaranje uvjeta za izradu prostornih planova gradova i općina te koordiniranje njihovih razvojnih programa obveza je Županije kao koordinatora razvoja svih svojih jedinica lokalne samouprave. Putem Zavoda za održivi razvoj i prostorno planiranje i drugih službi Županija može i mora objedinjavati interese svojih gradova i općina te predlagati i promovirati rješenja od višestranog interesa. Podizanje razine zdravstvene zaštite i socijalne skrbi je stalan proces u kojem na temelju novog Zakona o lokalnoj i regionalnoj samoupravi Županija ima više ovlasti, a time i obveza. Prenošenjem daljnjih nadležnosti u procesu decentralizacije Županija preuzima veću odgovornost za zdravstveno stanje i razinu zadovoljavanja potreba za socijalnom skrbi. Krajnji interes i zadatak svih tijela Županije je promicanje ravnopravnosti žena i zaštita interesa žene, majke, djeteta, kao i porodice u cjelini, na polju školstva, zdravstva, socijalne i pravne zaštite, a u cilju provođenja demografske politike Republike Hrvatske. U posvećivanju više pažnje socijalnim problemima, invalidnim i hendikepiranim osobama Županija bi se trebala više uključiti kako bi sustavno pomagala u rješavanju problema tih kategorija ljudi. Poboljšanje razine školstva i znanosti, te obogaćivanje kulturne ponude Županije je postupkom decentralizacije propisanim novim Zakonom o lokalnoj i regionalnoj samoupravi, pretežito u nadležnosti Županije (osim za gradove Rijeku, Opatiju i Crikvenicu), pa će u okviru svojih obveza i raspoloživih sredstava Županija morati pronalaziti najpovoljnija rješenja u interesu svojih korisnika. Poticanje uključivanja mladih kadrova u gospodarske i društvene djelatnosti je cilj koji proizlazi iz činjenice da su znanje i sposobnosti mladih u svim segmentima društva nedovoljno iskorišteni što je nepovoljno za mlade kadrove (koji često odlaze) i za Županiju. Uključivanje i poticanje realizacije državnih projekata, projekata Grada Rijeke i ostalih jedinica lokalne samouprave je cilj u koji se Županija mora uključiti, s obzirom na činjenicu da su takvi projekti u pravilu pokrivaju više jedinica, a da istovremeno interesi tih jedinica nisu usklađeni. Osigurati materijalne uvjete rada lokalne i regionalne samouprave radi podizanja učinkovitosti njihova rada nužno je s obzirom na to da su zadaci koje lokalna i regionalna samouprava mora ostvariti u narednom razdoblju vrlo zahtjevni i odgovorni te zahtijevaju odgovarajuće stručno znanje i prateću opremu. Pomagati će državnoj upravi u opremanju i kadrovskom ekipiranju radi veće učinkovitosti njihova rada. U skladu s navedenim načelnim dugoročnim ciljevima Županija će utvrđivati dugoročne programe razvoja pronalaziti optimalne pravce političke, tehničke, poslovne i društvene orijentacije i tako pridonijeti njegovom ostvarenju. 3. 2. Posebni ciljevi 3.2.1. Razvoj regionalne samouprave i demokratizacija Danas postoje pretpostavke za usuglašeno djelovanje prema postizanju višeg stupnja demokracije. Pred Županijom je imperativ ustrajne i uporne suradnje s Vladom Republike Hrvatske i s jedinicama lokalne samouprave, jer je to u interesu svih sudionika u upravljanju. Ta mogućnost je osnovna pretpostavka uspješnosti rada županijskih stručnih službi i mora biti prepoznata u mnogim strategijskim zadaćama u sljedećem mandatnom razdoblju. Slijedeći europske standarde regionalne i lokalne samouprave, a radi povećanja demokratskih standarda upravljanja, Županija će: Planirati, koordinirati i upravljati dijelom javnih poslova u interesu lokalnog stanovništva, i to kroz vlastitu organizaciju samouprave koja će biti prilagođena lokalnim potrebama. Usklađivati pitanja od zajedničkog interesa više općina i gradova, kao i pomagati jedinicama lokalne samouprave u Županiji te surađivati s drugim županijama u zemlji i regijama u inozemstvu. Poticati i sudjelovati u uspostavi novog županijskog sustava informiranja. Na temelju stručnih podloga izrađivati prijedloge odluka o spajanju i razdvajanju naselja ili promjeni granica naselja u jedinicama lokalne samouprave gdje postoji neslaganje. 3.2.2. Regionalni razvoj Na državnoj je razini regionalni razvoj prepoznat kao preduvjet sveukupnog razvoja Hrvatske. Regionalni razvoj uvršten je u razvojne prioritete Republike Hrvatske za razdoblje 2002-2004. godine. Ciljevi poticanja regionalnog razvoja Hrvatske koji se odnose i na Primorsko-goransku županiju su: Smanjiti regionalne razlike u gospodarskom razvitku, s time da u razdoblju do 2010. godine razlike između najviše i najmanje razvijenih regija ne bi smjele prelaziti odnos 2:1 (mjereno BDP per capita). U istom razdoblju nacionalnom politikom poboljšat će se uvjeti zapošljavanja, zdravstvene i obrazovne prilike u manje razvijenim regijama, te današnje razlike u usporedbi s razvijenim područjima smanjiti za barem 25 %. Posebno poboljšati uvjete za razvoj i život u specifičnim regijama: pograničnim područjima, rijetko naseljenim područjima s neiskorištenim prirodnim resursima, otocima. Izraditi regionalni sustav, uključujući ustroj regionalnih jedinica, te nove institucije za regionalno planiranje koji bi započeo djelovati u 2003. godini. Uskladiti regionalni sustav sa sustavom EU, a institucije regionalnog planiranja u najvećoj mogućoj mjeri koristiti za provedbu regionalne politike zapošljavanja. Regionalnu politiku ustrojiti na način da RH u najkraćem mogućem roku počne koristiti sredstva fondova za regionalni razvitak EU. Vladino Povjerenstvo za regionalni razvitak će s institucijama regionalnog planiranja predložiti mjere ekonomske politike za ostvarivanje ciljeva regionalne politike. Županije, gradovi i općine bit će također aktivni subjekti ostvarivanja regionalne politike. S republičke razine podupirat će se one jedinice područne samouprave koje i same ulažu u poticanje razvoja i to razmjerno njihovim vlastitim naporima. U Hrvatskoj postoje veoma velike regionalne razlike i prevelika koncentracija ekonomike i stanovništva u nekoliko gradova. Radi toga su poduzete aktivnosti za osnivanje: a) Fonda regionalnog razvitka Hrvatske - FRRH b) Povjerenstva za regionalni razvoj Ad a) Fond regionalnog razvitka Hrvatske - FRRH će imati za cilj smanjiti regionalne razlike. Nadležnost za FRRH imat će Hrvatski sabor i Vlada Republike Hrvatske. Nadležnosti Hrvatskog sabora jesu: osnivanje, programska politika i nadzor djelovanja Fonda, a Vlada Republike Hrvatske trebala bi biti nadležna za ustrojstvo Fonda, te ostvarenje programa i projekata. Sredstva FRRH formirala bi se uz proračuna koji je i dosad financirao specifične regionalne potrebe s tom namjerom. Također, za financiranje aktivnosti Fonda mogli bi se koristiti obveznice koje jamči država, povoljni krediti Svjetske banke i Europske banke, te realizaciju programa i projekata. Postojeći neodgovarajući regionalni ustroj osnovna je prepreka za brzo i učinkovito formiranje i djelovanje FRRH. Usporedno s reformom regionalnog ustroja, potrebno je uspostaviti učinkoviti sustav regionalnog planiranja na republičkoj razini i na razinama regionalnih jedinica, gdje će županije pa tako i Primorsko-goranska, imati značajnu ulogu. Naime, bez odgovarajućeg sustava regionalnog planiranja nije moguće učinkovito provoditi strategiju regionalnog razvitka. Ad b) Povjerenstvo za regionalni razvoj će osnovati Vlada RH radi što veće profesionalnosti, transparentnosti i koordinacije regionalne politike na razini države. Povjerenstvo za regionalni razvoj će činiti bitna ministarstva: financije, gospodarstvo, poljoprivreda, turizam, obnova, pravosuđe (lokalna samouprava), zatim važnija javna poduzeća (ceste, vode, šume, HT, HEP, INA) i eksperti za regionalni razvoj. Razlozi izgradnje i vođenja regionalne ekonomske politike u Županiji moraju biti u funkciji postizanja navedenih ciljeva regionalnog razvoja. To su u prvom redu gospodarski i društveno-politički ciljevi koji omogućavaju regionalnoj samoupravi, da kroz valorizaciju regionalnih potencijala i isticanje poredbenih prednosti, usmjerava regionalno gospodarstvo na širenje i sustavno građenje međuregionalne i međunarodne suradnje. Na razini Županije i većih gradova trebale bi se osnovati županijske i gradske komisije za regionalni razvoj. 3.2.3. Uključivanje u europske integracije Približavanje Europi, odnosno otvaranje procesa pristupanja EU, podrazumijeva dugotrajan proces prilagođavanja postojećeg sustava europskim standardima. Taj će proces ubuduće zahtijevati normativne i praktične promjene na državnoj, ali i lokalnoj razini, te pripremu odgovarajućih održivih projekata za prihvat stranog kapitala. Vlada je preuzela obvezu uskladiti regionalni sustav RH sa sustavom EU, pri čemu će koristiti institucije regionalnog planiranja za provedbu regionalne politike. Cilj je regionalnu politiku ustrojiti na način da RH u najkraćem mogućem roku počne koristiti sredstva fondova EU za regionalni razvoj. Preduvjet koji treba ostvariti je novi regionalni ustroj s obzirom da postojeći nije u skladu s načelima EU. Djelatnost Županije bit će određena obvezama u okviru zacrtane državne politike pristupanja EU. Inicijativa Županije biti će stoga u narednom razdoblju usmjerena k jačanju gospodarske suradnja sa zemljama članicama Europske unije. To se prvenstveno odnosi na poticanje uravnoteženog razvoja putem prekogranične, transgranične i međuregionalne suradnje u okviru raznih programa tehničke pomoći, kao što su Interreg III., CARDS, LIFE i ostali programi. Jedan je to od najdjelotvornijih načina na koji se županijsko gospodarstvo može pripremati za zajednicu bez unutarnjih granica, te razviti i ojačati veze sa zemljama članicama i zemljama kandidatima za članstvo u EU. Stoga će radi što učinkovitijeg regionalnog razvoja i bržeg uključivanja u europske integracijske procese Županija poticati: izmjene u zakonskoj regulativi kojom bi se povećalo značenje županijske vlasti u poticanju regionalnog razvoja i promociji integracijskih procesa; uključivanje u međunarodne i regionalne projekte kroz programe Europske unije, Skupštine europskih regija i ostalih institucija; osmišljavanje i pokretanje međuregionalne suradnje temeljem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju u Europsku uniju; iniciranje Jadranske Agende 21 i/ili Sjeverno-jadranske Agende 21; informiranje jedinica lokalne samouprave i čitave javnosti o aktivnostima EU i potrebama lokalnog održivog razvoja (Agenda 21). 3.2.4. Razvoj Gorskog kotara Zbog zaostajanja u razvoju, izrazite depopulacije i izumiranja naselja na području Gorskog kotara, Županija će istražiti i koristiti sva europska i svjetska iskustva i mjere kojima bi se stvorili novi instrumenti potpore za pilot projekte razvoja novih i poticanja postojećih aktivnosti na tom području. Radi ubrzanja gospodarskog napretka manje razvijenih područja unutar Primorsko-goranske županije, Gorski kotar, usprkos svojoj slaboj razvijenosti, mogao bi se pretvoriti u specifičan i vrlo vrijedan resurs Primorsko-goranske županije. Kao najbolja gospodarska podloga i najprihvatljivija mogućnost razvoja u Gorskom kotaru može se navesti koncepcija primjene ekonomije malih razmjera, odnosno afirmacija poduzetništva kroz posebnu podršku obiteljskim gospodarstvima (farme, mali pogoni i slično). Županija će za područje Gorskog kotara: poticati oživljavanje privrede te posebnim stimulativnim mjerama poticati razvoj malog i srednjeg poduzetništva; promovirati razvoj kao “integrirani proces” koji ne obuhvaća samo ekonomske interese, već se u proces razvoja uključuju i drugi aspekti razvoja – prostorni, urbanistički, ekološki; inicirati izradu i prihvaćanje prijedloga zakona koji će stimulirati gospodarske aktivnosti i naseljavanje Gorskog kotara; poticati razvoj specifične i prepoznatljive proizvodnje i uslužnih djelatnosti među kojima se posebno mogu istaknuti: tradicionalna poljoprivreda – proizvodnja zdrave hrane, obrtništvo i mali industrijski pogoni koji ne onečišćuju okoliš; turizam podrediti novoj turističkoj filozofiji koja podržava razvoj ruralnih oblika turizma, ekologiju i proizvodnju zdrave hrane; raditi na promociji goranskog kraja kojom će se pokušati privući potencijalni investitori, te stimulirati domicilno stanovništvo za uključivanje u konkretne poduzetničke programe; promovirati zadržavanje tradicionalnog prostornog i kulturnog ambijenta; osigurati sredstva i kadrove kako bi se izradili prostorni planovi i razvojni programi za sve općine i gradove Gorskog kotara. 3.2.5. Razvoj otoka Otoci Primorsko-goranske županije bogate su povijesti, davno oblikovanog socio-kulturnog i gospodarskog identiteta, velikih prirodnih odlika, osobito prostorno-pejzažnih i klimatskih, te dobro raspoređeni uz obalu kopna. Međutim, za usklađivanje gospodarskog razvoja otoka razlike među otocima koje postoje i koje nisu male, veliki su problem. Stoga će Županija u skladu sa Zakonom o otocima predlagati i sudjelovati u stvaranju politike, koncepcije i strategije razvoja otoka, s posebnim naglaskom na održivost i izvedivost tog razvoja. Na putu stvaranja takvog pristupa, Županija će: imati jedinstveni pristup cilju – od otoka stvoriti jedinstven i atraktivan prostor koji će pridonijeti trajnom boljitku domicilnog stanovništva; razrađivati i provoditi pojedinačne programe razvoja otoka na temelju Zakona o otocima; isplanirati i poticati realizaciju prekootočne prometne veze, tzv. plavu magistralu; polaziti od osnovne pretpostavke da su svi otoci jednakovrijedni i razvojno jednakopravni dijelovi Županije; sudjelovati u pripremi i provedbi općeg koncepta razvoja otočnog gospodarstva; poticati ulaganja u održivi razvoj, ulaganja koja su ekološki (koriste i čuvaju resurse), gospodarski (vraćaju uloženo) i društveno (ne remete otočnu zajednicu) održiva; poticati otočno stanovništvo da u potpunosti iskoristi prostorne resurse, koji se prvenstveno namjeravaju namijeniti proizvodnji hrane i turizmu; poticati vraćanje proizvodnji i prerade hrane s kopna i mora: maslinarstvu, vinarstvu, povrtlarstvu, voćarstvu, agrumstvu, ovčarstvu, ulovu i uzgoju ribe, aromatskom bilju; raditi na boljem prometnom povezivanju otoka sa središtem Županije, te na valorizaciji prometnih pravaca, uz povlastice lokalnom stanovništvu. 4. URED ŽUPANA, ŽUPANIJSKE SKUPŠTINE I POGLAVARSTVA 4.1. Uvod Ured župana, Županijske skupštine i Poglavarstva utemeljen je radi objedinjavanja stručnih, savjetodavnih, protokolarnih i administrativnih poslova za potrebe župana, Županijske skupštine i Poglavarstva, ali i svih poslova od općeg (zajedničkog) značenja za Županiju kao instituciju. Ured je nastao spajanjem Kabineta župana, Ureda Županijske skupštine i Poglavarstva, te Upravnog odjela za lokalnu samoupravu. Osim poslova koje su oni i do sada obavljali, u Uredu će se obavljati i poslovi međuregionalne i međunarodne suradnje, te poslovi vezani uz ljudska prava i civilno društvo. Ured će uz pomoć Ureda državne uprave organizirati, a po potrebi i izravno voditi rukovodni i organizacijski sustav (kadrovski, informatički, tehnički). Ti sustavi su najbitniji za učinkoviti razvoj Županije. Kroz Ured će se, zbog prirode posla i načina unutrašnjeg ustrojstva, prelamati i objedinjavati svi zajednički ciljevi, načela i zadaće Primorsko-goranske županije; svi oni ciljevi, načela i zadaće koji obuhvaćaju aktivnost više županijskih upravih odjela, i koji pretpostavljaju donošenje odluka u županijskom izvršnom ili predstavničkom tijelu. Stoga se aktivnost Ureda u naredne 4 godine može utvrditi u sljedeće opće i posebne ciljeve, načela i zadaće. 4.2. Opći ciljevi i načela rada Ureda Opći ciljevi i načela obuhvaćaju sljedeća područja: • Djelovanje županijskih tijela i upravnih odjela uskladiti s međunarodnom normom HRN EN ISO 9001:2000, a uvedeni sustav upravljanja kvalitetom redovito održavati i unaprjeđivati radi učinkovitijeg rada. Sukladno zahtjevima norme prepoznati i odrediti sve poslove iz županijskog djelokruga i isplanirati ih; postojeće postupke rada preispitati i po potrebi ih mijenjati ili za nepostojeće dogovoriti nove, te izraditi potrebne dokumente (upute za rad) i zapise. • Promijeniti i prilagoditi unutrašnje ustrojstvo županijskih upravnih odjela sukladno novim ovlastima Županije kao jedinice područne (regionalne) samouprave, radi stalnog i učinkovitog djelovanja i ostvarivanja svih zadataka utemeljenih na zakonima, odlukama županijskih tijela i ovih Programskih smjernica rada. • Poboljšati materijalne i prostorne uvjete rada zaposlenika, te članova izvršnog i predstavničkog tijela Županije. • Čim prije završiti s informatizacijom županijskih upravnih odjela, omogućiti informatičku podršku članovima izvršnog i predstavničkog tijela, osigurati stalnu informatičku vezu sa svim jedinicama lokalne samuprave na području Županije. • Neprekidno djelovati na učinkovitijem radu županijskih tijela što podrazumijeva izradu planova, i pravovremeno pripremanje radnih materijala s prijedlozima odluka kako bi se ubrzalo njihovo donošenje. • Pretvoriti Županiju u "instituciju koja stalno uči" omogućivši svim zaposlenicima županijskih upravnih odjela trajno obrazovanje za specijalistička znanja i zvanja. Organizirati posebne seminare i druge oblike izobrazbe za zaposlenike, članove Županijskih tijela, te predstavnike lokalnih jedinica samouprave s temama iz unaprjeđenja rada lokalne samouprave, međunarodnih i regionalnih, te posebno europskih integracija. • Osmisliti i trajno unaprjeđivati sustav javnog prezentiranja rada županijskih tijela i upravnih odjela, te razvojnih programa i ostalih zajedničkih aktivnosti na području cijele Županije, a sve radi postizanja javnosti i transparentnosti rada. Javno prezentiranje će obuhvatiti klasične načine putem sredstava javnog priopćavanja (novine, radio, televizija), ali i putem vlastite izdavačko-promidžbene aktivnosti, nastupe na sajmovima i priredbama, osmišljavanjem prepoznatljivih županijskih proizvoda, ali i korištenjem novih načina, prvenstveno iz područja telekomunikacija. Cilj takvog javnog prezentiranja je približavanje županijskih aktivnosti i rezultata rada svakom stanovniku Županije (ali i ostalim zainteresiranima), ali i pružanje mogućnosti da oni upućuju svoje primjedbe i prijedloge. • U suradnji s ostalim ustanovama i institucijama osmisliti, organizirati i trajno održavati tako zvane "internet kioske" koji bi se postavili u svim jedinicama lokalne samouprave i putem kojih bi se građanima omogućilo izravno komuniciranje sa županijskim tijelima i odjelima. • Utemeljiti i stvoriti potrebne uvjete, te stalno poticati rad Parlamenta mladih i Savjeta seniora. 4.3. Posebni ciljevi i načela rada Ureda U Uredu župana, Županijske skupštine i Poglavarstva obavljat će se raznoliki poslovi podijeljeni u sljedeće grupe: a) poslovi u Kabinetu župana b) poslovi podrške radu Županijskog poglavarstva i Skupštine c) poslovi međunarodne i međuregionalne suradnje d) poslovi razvoja lokalne samouprave e) poslovi razvoja civilnog društva f) kadrovski, informatički i tehnički poslovi. 4.3.1. Kabinet župana Kabinet župana svoje će djelovanje temeljiti na uobičajenim poslovima u sljedećim grupama: • protokolarna primanja i prigodne svečanosti • odnosi s javnošću • promidžba i informiranje • priprema i nadzor akata i ugovora za potrebe župana • izgradnja i stalno unaprjeđivanje sustava upravljanja kvalitetom poslovanja • veza s ustanovama, institucijama i udrugama, te građanima (pritužbe, prijedlozi, molbe) • suradnja sa saborskim zastupnicima. 4.3.2. Stručna i administrativna podrška Županijskoj skupštini i Poglavarstvu Podrška Županijskoj skupštini i Poglavarstvu primarno podrazumijeva obavljanje stručnih i administrativnih poslova u svezi pripremanja i organiziranja sjednica Županijskog poglavarstva, Županijske skupštine i njezinih radnih tijela, kao i pripremanje prijedloga odluka i različitih imenovanja. Kako je savjesno i učinkovito obavljanje tih poslova preduvjet učinkovitog rada samih županijskih tijela, to će se rad Ureda neprekidno unaprjeđivati stalnim obrazovanjem zaposlenika, nabavkom nove opreme i uvođenjem novih metoda rada. Postavit će se elektronska podrška vijećnicima putem WEB-a “Skupština PGŽ”, s dostupnim zakonima, uredbama, i zapisnicima. Dio WEB-a će biti stručna baza znanja dostupna vijećnicima prilikom rada i donošenja odluka. 4.3.3. Međunarodna i međuregionalna suradnja Približavanje Europi, odnosno otvaranje procesa pristupanja u EU, podrazumijeva dugotrajan proces prilagodbe postojećeg sustava europskim normama. Županija će radi što bržeg uključivanja u regionalne europske integracije poticati: • uključivanje u Međunarodnu suradnju kroz programe Vijeća Europe i Skupštinu europskih regija, • praćenje natječaja iz europskih institucija i njihovu prezentaciju na lokalnoj razini, • kontaktiranje i pomaganje jedinicama lokalne samouprave kod provedbe Agende na lokalnoj razini, • prikupljanje informacija, znanja, dobrih i loših iskustava iz zemlje i svijeta i upoznavanje lokalne zajednice s njima, U Uredu će se obavljati sljedeći poslovi: • uspostavljanje kontakata na razini upravnih tijela s tijelima regija izvan Republike Hrvatske, radi pripreme akata pri iniciranju suradnje; • organiziranje i neprekidno praćenje seminara, ljetnih škola, manifestacija, educiranje mladih u okviru programa međunarodne razmjene; • suradnja s europskim institucijama radi promicanja regionalnog identiteta; • trajna koordinacija vezano za aktivnosti i skupove Skupštine europskih regija; • razmatranje pitanja od važnosti za unaprjeđivanje cjelokupnog razvoja Županije, kao i drugih oblika suradnje s drugim županijama te državama; • utvrđivanje, temeljem stečenih iskustava, načela međunarodne suradnje lokalnih jedinica; • aktivno sudjelovati u radu Savjeta za europske integracije PGŽ-a i pružati stručnu pomoć u izradi programa i mjera radi što aktivnijeg, bržeg i kvalitetnijeg približavanja i ostvarivanja programa PGŽ-a u procesu europskih integracija; • provedba evidencije akata u ostvarivanju međunarodne suradnje jedinica lokalne samouprave; • nastavak suradnje s regijama s kojima je već ostvarena; • podsticati suradnju sa susjednim županijama; • suradnja s nadležnim središnjim državnim tijelima (Ministarstvo za europske integracije, Ministarstvo vanjskih poslova RH) o pitanjima primjene i ostvarenja mjera u postupcima i programima u procesu europskih integracija. 4.3.4. Razvoj lokalne samouprave Primarna je zadaća županijske vlasti uspostaviti dobru suradnju na relaciji državne uprave i lokalne samouprave. Istovremeno Županija će još intenzivnije surađivati s jedinicama lokalne samouprave. U tom smislu u Uredu će se obavljati sljedeći poslovi: • pripremati i organizirati posjete županijskih čelnika jedinicama lokalne samouprave radi upoznavanja s njihovim uvjetima rada, postignutim rezultatima, ali i poteškoćama u radu; • međusobno razmjenjivati iskustva na provedbi i unaprjeđenju lokalne samouprave; • razmatrati stanja lokalne samouprave na području Županije; • razmatrati akte kojima se uređuju odnosi od značenja za djelovanje općina i gradova s područja Županije; • izraditi prijedloge o osnivanju novih, te o promjeni područja ili sjedišta jedinica lokalne samouprave; • izraditi prijedloge za spajanje, razdvajanje odnosno određivanje imena naselja; • poticati povezivanje jedinica lokalne samouprave i usklađivanje njihovih interesa pri ostvarivanju projekata od zajedničkog interesa; • predlagati županijskim tijelima i tijelima jedinica lokalne samouprave izradu programa za poticanje razvoja pojedinih djelatnosti; • u stalnoj suradnji s ostalim upravnim odjelima grupirati, odrediti, te aktivno provoditi mjere za uravnoteženi razvoj jedinica lokalne samouprave na području Županije. 4.3.5. Razvoj civilnog društva Županijska tijela i odjeli poticat će razvoj civilnog društva, društva koje promiče snošljivost unutar dogovorenih normi, koje promiče civilnu djelatnost kao dopunu (ali ne i zamjenu) moderne vlasti. Drugim riječima, poticat će se potpora pojedincu da djeluje sve više u okviru dobrovoljačkog rada u obrazovanju, zdravstvu, socijalnom radu, prevenciji kriminala ili radu i brizi za djecu. Županijska tijela i odjeli, moraju se, kao nositelji vlasti, naći zajedno s dobrovoljačkim sektorom na zajedničkom poslu. U tom razvoju civilnog društva treba znati da civilno društvo ne čine samo nevladine organizacije, već i javnost. Kod razvoja civilnog društva u Županiji polazi se od činjenice da je jedna od glavnih svrha postojanje države poštivanje ljudskih prava. Tako će se u Uredu: • predlagati mjere za poticanje i pomaganje u radu svih oblika udruživanja građana; • poticati udruživanje i povezivanje srodnih udruga u županijske zajednice; • razmatrati pitanja i predlagati mjere i postupke poradi unaprjeđivanja uvjeta potrebnih pripadnicima nacionalnih manjina radi održavanja i razvijanja njihove kulture te očuvanja bitnih sastavnica njihove samobitnosti; • predlagati mjere za pomaganje u radu udruga nacionalnih manjina; • ostvarivati suradnja - partnerstvo s nevladinom organizacijom GONG; • pomagati razvoj i organizaciju onih djelatnosti civilnog društva i udruga od općeg značenja za Županiju (civilna zaštita, vatrogastvo, međudržavna društva, udruge i društva koja nemaju "matični" županijski upravni odjel, udruge proizašle iz II. svjetskog i Domovinskog rata; • poticati suradnju, susrete i zajedničke aktivnosti različitih udruga; • organizirati seminare i druge oblike izobrazbe za voditelje udruga. 5. UPRAVNI ODJEL ZA PRORAČUN I FINANCIJE U narednom razdoblju procjena trogodišnje javne potrošnje što je zakonska obveza, na razini Županije kretat će se u okvirima što ih je odredila država putem parametara makroekonomske politike. U izvršavanju Proračuna Županije u navedenom razdoblju prioritet će imati: - podmirenje zakonom utvrđenih financijski obveza i osiguranje sredstava za preuzete obveze iz prethodnog razdoblja (otplata duga i danih jamstava); - usklađenje visine javne potrošnje s realnim vlastitim mogućnostima u smislu održavanja stalne uravnoteženosti Proračuna; - sufinanciranje kapitalnih projekata, ovisno o stupnju pripremljenosti investicijske i druge dokumentacije; - provoditi štednju i racionalizaciju na svim stavkama gdje je to moguće; - visina zaduženosti Proračuna isključivo za kapitalna ulaganja može iznositi maksimalno 20 % od ostvarenih prihoda Proračuna prethodne godine; - osiguranje sredstava za postupno povećanje standarda iznad utvrđenog zakonom za djelatnosti čije je financiranje prenijeto sa države na razinu Županije; - prema potrebi pronalaziti i koristiti nove izvore financiranja prema zakonskim mogućnostima; Osim tih prioriteta, u navedenom mandatnom razdoblju djelatnost Odjela usmjerit će se na: - praćenje i analizu cjelokupnog sustava financiranja aktivnosti upravnih tijela Županije, te predlaganje mjera za njegovo poboljšanje; - utjecanje na povećanje svih vrsta prihoda koji prema zakonskim propisima pripadaju Županiji, na njihovu sveobuhvatnost, te pravodobnu naplatu; - davanje mišljenja i prijedloga za potrebe predstavničkog i izvršnog tijela Županije glede izmjene zakonskih propisa iz oblasti javnih financija; - davanje mišljenja u slučaju potrebe preuzimanja novih financijskih obveza Županije, te poduzimanje svih potrebnih radnji za ishođenje kreditnih sredstava, jamstva ili izdavanje jamstva drugima u skladu sa zakonom; - praćenje financiranja kapitalnih i drugih projekata koje Županijska skupština i Poglavarstvo utvrde kao interes Županije, te posebno praćenje zajedničkog financiranja projekata s jedinicama lokalne samouprave i drugim pravnim osobama; - praćenje likvidnosti Proračuna, te predlaganje plasiranja slobodnih novčanih sredstava u skladu s Odlukom o izvršavanju Proračuna Županije; - aktivno sudjelovati u upravljanju imovinom Primorsko–goranske županije radi očuvanja njezine realne vrijednosti; - iznalaziti nove mogućnosti/oblike financiranja projekata od posebne važnosti za Primorsko–goransku županiju; - aktivno sudjelovati/surađivati s poslovnim bankama, posebno prilikom plasiranja kredita poduzetnicima; - i nadalje unaprjeđivati informatizaciju rada. Odjel će također obavljati: a) Operativne poslove • predlagati smjernice za izradu proračuna, procjenu javne potrošnje za trogodišnje razdoblje, te na osnovi toga sastavljati prijedlog proračuna s pratećim dokumentima; • dnevno pratiti naplatu prihoda i izvršavanje rashoda Proračuna, te, prema potrebi predlagati novo uravnoteženje Proračuna i sastavljati godišnji obračun Proračuna; • pripremati financijske podloge za donošenje raznih odluka Poglavarstva ili Županijske skupštine; • voditi računovodstvo Proračuna s pratećim zakonom propisanim evidencijama; • voditi evidencije o nekretninama u vlasništvu Županije, te provoditi godišnji popis ukupne imovine, obveza i potraživanja Županije; • organizirati, provoditi i kontrolirati zakonitosti postupka nabave roba, usluga i ustupanje radova za potrebe upravnih tijela Županije, te obavljati druge stručne poslove u svezi s tim; • obavljati stručne i administrativne poslove za potrebe Odbora za proračun i financije; • pripremati razna izvješća, analize i informacije na zahtjev nositelja izvršne vlasti, Poglavarstva, Županijske skupštine kao i u slučajevima kada je to zakonska obveza; • ispitati i predložiti Zakonom dozvoljene načine uvođenja novih izvora financiranja kao što su Dobrovoljni mirovinski fond, vrijednosni papiri itd.; b) Poslove nadzora • Odjelu su svojstveni svakodnevni poslovi nadzora nad financijskim i materijalnim poslovanjem korisnika proračuna radi praćenja zakonite i svrhovite uporabe proračunskih sredstava; • davati podatke za sastavljanje izvješća ustrojenoj jedinici Unutarnjeg nadzora u Županiji radi izvješćivanja nositelja izvršene vlasti o zapažanjima glede financijskog poslovanja Županije; • pripremati dokumentacije i opsluživati revizora Državnog ureda za reviziju u vrijeme godišnjeg pregledavanja cjelokupnog financijskog poslovanja Županije; davati očitovanja na nalaz revizije i pripremati izvješća za izvršno i predstavničko tijelo Županije; c) Razvijanje suradnje s jedinicama lokalne samouprave, drugim županijama, Ministarstvom financija RH, te drugim institucijama, a radi poboljšanja cjelokupnog sustava financiranja javnih potreba na razini Županije. 6. ŽUPANIJSKI ZAVOD ZA ODRŽIVI RAZVOJ I PROSTORNO PLANIRANJE 6.1. Uloga Zavoda Prema Zakonu o prostornom uređenju ("Narodne novine" broj 30/94, 68/98 i 35/99) skupština županije osniva županijski zavod za prostorno uređenje. Županijski zavod u okviru svog djelokruga izrađuje i prati provedbu prostornog plana županije i prostornih planova područja posebnih obilježja, dvogodišnja izvješća i programe unapređenja stanja u prostoru županije. Županijski zavod može izrađivati i prostorne planove uređenja općina i gradova i generalne urbanističke planove, te obavljati stručno analitičke poslove iz područja prostornog uređenja ako mu izradu tih planova odnosno obavljanje poslova povjeri Ministarstvo ili županijsko poglavarstvo. U izradi Programskih smjernica rada Županijskog zavoda za održivi razvoj i prostorno planiranje, pošlo se od zakonskih obveza u planiranju, pripremanju i praćenju provedaba zadataka Županije kao koordinatora regionalnog razvoja. Programske smjernice rada Zavoda za razdoblje 2002-2005. sadrže dijelom nastavak započetih aktivnosti iz prethodnog programa, a dijelom poduzimanje novih, koje objedinjuju i operacionaliziraju nove zakone i nove planske dokumente donesene na razini države i Županije tijekom proteklog mandatnog razdoblja. Ovisno o naravi svakog pojedinog plana, projekta, programa, zadatka ili aktivnosti, dio obveza će se rješavati u okviru Zavoda, dok će se dio rješavati u suradnji s drugim službama Županije, drugim jedinicama lokalne samouprave, ministarstvima i državnim institucijama, te stručnim organizacijama. U skladu s načelnima i dugoročnim ciljevima rada Županije, Županijski zavod će pripremati dugoročne i srednjoročne razvojne planove, programe i projekte te neprekidno poticati i pomagati ostvarenje kvalitetnih stručnih, tehničkih, tehnoloških, poslovnih i društvenih rješenja i istraživanja. 6.2. Ciljevi rada Ciljevi djelovanja Zavoda u sljedećem mandatnom razdoblju na prostoru Primorsko-goranske županije i šire su: • Izraditi i doraditi planove, projekte i program održivog razvoja Županije sukladno principima Povelje iz Aalborga, koja osim stručne razrade obvezuje na uključivanje širokog kruga društvenih i interesnih skupina (koje djeluju unutar Županije) na suradnju tijekom njihove izrade i provedbe. • Uspostaviti sustav za prikupljanje i analizu indikatora održivost za trajno usklađivanje djelovanja Županije po načelu održivosti. • Kvalitetno i pravovremeno izraditi cjelokupne prostorno-planske dokumentacije prema zakonskim obvezama. • Izraditi ili sudjelovati u izradi projekata od državnog i županijskog interesa na prostoru Županije, kako njihova priprema i provedba ne bi bile u suprotnosti s razvojnim interesima jedinica lokalne samouprave (npr. I projekt Prometnog čvora Rijeka). • Izraditi prostorne planove gradova i općina kao pomoć slabije razvijenim jedinicama kako bi sve jedinice lokalne samouprave usvojile vlastite prostorne planove, • Pomagati jedinicama lokalne samouprave u osmišljavanju pojedinačnih programa vlastitog razvoja, što slijedi iz procesa realizacije planskih dokumenata Županije i zacrtanih načela djelovanja Zavoda. • Predlagati izmjene i dopune Zakona o otocima i nacionalnog Programa razvitka otoka na temelju praćenja ostvarenja, kako bi se postigao viši stupanj razvoja otoka. • Stručna pomoć i koordinacija izrade dokumenata pripreme izgradnje centralne Zone za gospodarenje otpadom i uvođenja elemenata novog sustava zbrinjavanja otpada. • Razviti bazu podataka u prostoru GIS-a kao osnovnog preduvjeta za uspješno planiranje i upravljanje prostorom do razine upotrebljivosti u jedinicama lokalne samouprave, odnosno gradovima i općinama Županije. • Postizati visoke kvalitete rada na području planiranja i zaštite okoliša, te dobivati međunarodne certifikate (ISO standardi). • Sudjelovati u svim projektima zaštite okoliša na području Županije koji se temelje na načelima integralnog pristupa zaštiti. • Očuvati i kvalitetno vrednovati prirodnu i kulturno povijesnu vrijednost Županije kako bi se te vrijednosti mogle uključiti u turističku ponudu. • Izobrazba kadrova i dobivanje više visoko stručnih i specijalističkih djelatnika, te ostvarivanje boljih uvjeta rada. 6.3. Poslovi i zadaci 6.3.1. Održivi i uravnoteženi razvoj Održivi razvoj se definira kao uravnotežen odnos gospodarstva, zaštite okoliša i socijalne sigurnosti. To je razvoj kojim se potrebe sadašnje generacije zadovoljavaju na način da ne umanjuju mogućnosti zadovoljavanja potreba budućim generacijama. Uravnoteženi razvoj na regionalnoj razini podrazumijeva jednakomjeran razvoj na prostoru cijele Županije. Potpisivanjem Povelje iz Aalborga Primorsko-goranska županija se obvezala da će svoj budući razvoj temeljiti na načelima održivosti na način definiran u Povelji. Zadatak je Zavoda da osigura stručno vođenje tog posla. Zakon o otocima obvezuje jedinice lokalne samouprave na otocima da osmisle svoj razvoj pridržavajući se načela održivosti, a Županija im mora pružiti svu potrebnu pomoć u tom poslu, posebice najslabije ekipiranim jedinicama. U lipnju 2001. Europska zajednica je donijela osnove svoje strategije održivog razvoja, podižući načela održivosti visoko na listu kriterija za prijem u EU za zemlje kandidate. Time je proces integriranja u EU dopunjen elementima održivog razvoja. On će u aktivnostima Zavoda obuhvatiti sljedeće: • Izraditi dugoročnu strategiju održivog gospodarskog razvoja Primorsko-goranske županije koja će sadržavati kvantifikaciju osnovnih makroekonomskih pokazatelja, ciljeve razvoja, konkretne programe razvoja županijskog gospodarstva, mjere, poticajne instrumente, te dinamiku realizacije. • Uspostavit će organizacijske strukture za županijsku Agendu 21 i koordinirati aktivnosti koje su sastavni dio procesa osmišljavanja održivog razvoja, prema metodološkim postavkama procesa. • Intenzivirati kampanje za promoviranje održivog razvoja u jedinicama lokalne samouprave, te poticati i pomagati u radu na vlastitom procesu LA 21. Posebice će se angažirati na projektima i procesima koji se odvijaju kroz suradnju dvije ili više lokalnih zajednica, između regija ili kao prekogranična suradnja. • Osnivat će jedinice (centar) za prikupljanje i distribuiranje indikatora održivosti, odnosno, pokazatelja o napredovanju procesa održivog razvoja u Županiji i u jedinicama lokalne samouprave. • Surađivat s Fondom regionalnog razvitka Hrvatske (FRRH). • Surađivat će s međunarodnim institucijama koje promoviraju održivi razvoj: - Surađivati s UNESCO-m i UNDP-m - Članstvo i suradnja s ICLEI-jem (Međunarodni savjet za lokalne inicijative u zaštiti okoliša) - Članstvo i suradnja s Europskom kampanjom za održive gradove i mjesta - Suradnja na Habitat Agendi - Sudjelovati u radu Savjeta za strateški ekonomski razvoj RH - Sudjelovati u radu Povjerenstva za regionalni razvoj pri HBOR-u - Pokretati međunarodne suradnje na projektu Jadranska Agenda 21 - Surađivati na svim drugim projektima zaštite Jadrana, kao našeg resursa od najvećeg značenja. • Voditi ili surađivati na projektima i aktivnostima koje snažno utječu na održivost, kao npr: - obnovljivi izvori energije - čistija proizvodnja - programi izbjegavanja nastajanja otpada, ponovne uporabe otpada, te recikliranja - održivi razvoj u školskim programima - ekonomski instrumenti u funkciji održivog razvoja - održivi promet - održivi turizam - održiva poljoprivreda. Proces uključivanja u Europsku zajednicu zahtijevat će od Hrvatske opsežne zakonske prilagodbe kao i promjene načina funkcioniranja institucija i gospodarstva. Pripremiti se za promjene znači biti aktivan u svim fazama procesa integriranja, od formuliranja pregovaračkog stava Republike Hrvatske o zanimljivim temama, preko oblikovanja zakonskih rješenja, do pomaganja jedinicama lokalne samouprave u pronalaženju optimalnih odgovora na izazove koje nameće proces integracije. Organizacija rada županijskih službi postupno će se prilagođavati europskim standardima. Proces prilagođavanja pripremit će se u suradnji sa sličnim službama u europskim gradovima. Procesu integriranja Hrvatske u EU Zavod će pristupiti aktivno na način da će: • Sudjelovati u međunarodnim projektima radi potrebe upoznavanja funkcioniranja međunarodnih institucija i vlastitog učenja i privikavanja na rad u novim okolnostima; • Koristiti programe EU koji su otvoreni i zemljama kandidatima (neposredno ili posredstvom partnera iz EU), da se županijske ustanove, istraživačke i obrazovne institucije, gospodarstvo, poduzetnici, inovatori i pojedinci povežu s partnerima u Europi; • Sudjelovati u uspostavi stalnog sustava informiranja o događanjima, natječajima, ponudama suradnje i drugim korisnim informacijama iz EU; • Organizirati potrebne programe izobrazbe za sve subjekte koji će imati određenu ulogu u procesima integracije ili će njima biti jače zahvaćeni. 6.3.2. Prostorno planiranje Mnoge aktivnosti u ostvarenju pojedinih strateških ciljeva bit će interdisciplinarne, gdje će se ishodište definirati u prostorno-planskim dokumentima, studijama, istraživanjima, raščlambama, itd. Prema načelima djelovanja Županije, Županijski zavod će izrađivati i provoditi prostorno-planske dokumente, pa se njegova aktivnost može grupirati na sljedeći način: • Izraditi Izvješća i Programe mjera • Izraditi prostorne planove: - Izmjene i dopune Prostornog plana Primorsko-goranske županije - Razrada Prostornog plana Primorsko-goranske županije - Prostorni planovi područja posebnih obilježja - Prostorni planovi uređenja općine i grada - Prostorni planovi i stručne podloge za zahvate od interesa za Županiju. • Izraditi programe, studije i druge dokumente: - Plan zaštite od buke – koji će osim karte buke, odrediti kriterije za određivanje razine buke, te mjere prevencije i zaštite od buke; - Prometna studija za potrebe razvoja mreže prometnica u zoni utjecaja čvorišta Rijeka (za Grad Rijeku i prostor njezinog prstena); - stručna podloga za smještaj infrastrukture od značenja za Županiju na prostoru više općina i gradova; - stručne podloge, obvezne prema odredbama Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske. • Surađivati i obavljati stručne konzultacije s Ministarstvom zaštite okoliša i prostornog uređenja, kao i s jedinicama lokalne samouprave u vezi: - Izrade i provedbe zakonskih i podzakonskih akata - Izrade i provedbe prostornih planova - Praćenja stanja u okolišu. • Osnivati, opremati i ažurirati prostorne dokumentacije prilagođene potrebama prostornog planiranja i zaštite okoliša • Pratiti dokumentacije i stanja u prostoru putem GIS-a, što obuhvaća i segmente: - prostornog uređenja - zaštite okoliša - kulturne i prirodne baštine - infrastrukture i dr. • Poticati, analizirati i sudjelovati u suradnji s Upravnim odjelom za pomorstvo, promet i veze u intenziviranju održivog gospodarskog korištenja pomorskog dobra uz istovremeno poduzimanje svih potrebnih aktivnosti u pružanju pomorskom dobru odgovarajuće zaštite. • Poticanje izradbe katastra pomorskog dobra Primorsko-goranske županije • Uspostaviti i provoditi koordinacije između jedinica lokalne samouprave na područjima osobitih, specifičnih sredina. Aktivnosti Zavoda ne prestaju usvajanjem prostornih planova već je zbog složenosti procesa planiranja nužno stalno pratiti i analizirati njihovu provedbu, odnosno korištenje prostora. Praćenje ostvarenja plana je jednako složena aktivnost kao i njegova izrada, jer sudionici u tom poslu moraju dobro poznavati pojave, međuodnose, pragove ograničenja, poremećaje i drugo, na osnovi čega se priprema podloga za odlučivanje. 6.3.3. Zaštita okoliša i prirode Sustavna skrb za okoliš u širem smislu jedna je od nužnih pretpostavki za održivi i sveobuhvatni gospodarski razvoj Županije. Stoga će Zavod, kao tijelo na županijskoj razini zaduženo za poslove zaštite okoliša i prirode, u nastupajućem razdoblju provedbom brojnih aktivnosti i mjera rješavati ključne probleme okoliša sukladno utvrđenim prioritetima te nastojati unaprijediti stanje okoliša u svim njegovim sastavnicama (zrak, vode, more, biološka i krajobrazna raznolikost i dr.). Dio predmetnih poslova i nadležnosti izravno proizlazi iz odredaba pozitivnog zakonodavstva RH, dok su preostali zasnovani na različitim propisima i drugim aktima županijskog značenja kao i pravilima struke. Ekološka edukacija provodit će se vezano za sve bitne segmente zaštite okoliša i prirode. Široko područje djelovanja na zaštiti okoliša i prirode bit će u sljedećem razdoblju zastupljeno u sljedećim grupama aktivnosti: • izrada i provedba dokumenata zaštite okoliša (programi i izvješća) • vođenje katastra emisija u okoliš (KEO) • povezivanje i unaprjeđenje županijske mreže monitoringa zraka • praćenje kakvoće mora na morskim plažama • zaštita voda donošenjem i provedbom odluka o vodozaštiti • uspostava novog sustava zbrinjavanja otpada na području Županije • pripreme i izrade programa zaštite od buke • koordinacija postupaka procjene utjecaja na okoliš • zaštita okoliša i prirode u dokumentima prostornog uređenja • postupci proglašenja zaštićenih dijelova prirode iz nadležnosti Županijske skupštine (donošenje odluka i mjera upravljanja za zaštićene dijelove prirode) • sudjelovanje u upravljanju zaštićenim dijelovima prirode na području Primorsko-goranske županije (NP Risnjak, PP Učka, ustanova Priroda) • aktivnosti na zaštiti rijetkih i ugroženih vrsta • poticanje eko-turizma i drugih ekološki prihvatljivih gospodarskih aktivnosti • stvaranje slikovne i tekstualne baze podataka o prirodnoj baštini Županije • izrada različitih brošura, vodiča, letaka i drugih odgovarajućih tiskanih i digitalnih izdanja • različiti oblici ekološke edukacije (predavanja, stručna obuka, tribine, mediji) • provedba i unaprjeđenje inicijative Zavoda i udruga za okoliš "Utorkom u 201" • suradnja s osnovnim i srednjim školama na različitim konkretnim aktivnostima (GLOBE program i drugo) • stručni i popularni edukativni napisi o zaštiti prirode i okoliša za potrebe različitih glasila s područja zaštite prirode i okoliša • suradnja s nevladinim udrugama, institucijama i pojedincima koji se bave ekološkim problemima, odnosno zaštitom prirode i okoliša • informiranje javnosti • organizacija prigodnih aktivnosti za obilježavanje važnih datuma zaštite okoliša. 6.3.4. Očuvanje prirodne baštine Raznolikost prostora Primorsko-goranske županije zahtjeva poseban odnos prema različitim biološkim područjima. Posebno vrijedna prirodna područja i krajobrazi, imat će naglašenu brigu u slijedećem vremenskom razdoblju, pa će se: • nastaviti započete i inicirati nove aktivnosti za unaprjeđenje zaštite prirodnih osobitosti, nastojeći da se prirodna bogatstva uključe u dostupnu turističku ponudu, • inicirati uspostavu zaštite posebno vrijednih područja (npr. područje otoka Prvića, Grgura i Golog i pripadajućih akvatorija), kao i stvaranja sustava aktivnog gospodarenja tim područjima sukladno najboljoj svjetskoj praksi, • programirati povezivanje turizma morske obale sa sadržajima Gorskog kotara, pri čemu se očekuje da će lokalni subjekti (npr. Uprava Nacionalnog parka “Risnjak”) preuzeti ulogu pokretača novih ponuda na svojim prostorima, • osnovati županijsku ustanovu za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode radi približavanja prirodnih ljepota većem broju korisnika. 6.3.5. Očuvanje kulturno povijesne baštine Područje Županije je iznimno bogato vrijednom i raznolikom kulturno-povijesnom baštinom. Strateški cilj Primorsko-goranske županije je očuvati i revitalizirati povijesna nasljeđa, što će se ostvariti temeljem slijedećih aktivnosti: - unaprjeđivati upoznavanje, vrednovanje i prezentaciju povijesnog naslijeđa - vrednovati kulturno dobro kao gospodarski resurs - aktivnim pristupom zaštiti, spomenike kulture uključiti u suvremena kretanja. Županijski Zavod će: • izraditi program zaštite kulturno povijesnog naslijeđa te istaknuti prioritete njihove revitalizacije • nastaviti pratiti stanja kulturno povijesnog naslijeđa • poticati i izrađivati programe revitalizacije kulturno povijesnog naslijeđa na načelu aktivne zaštite radi uključivanja u turističku ponudu Županije • nastaviti s educiranjem javnosti o vrijednosti i potrebi očuvanja kulturno-povijesne baštine. 6.3.6. Prometna infrastruktura a) Promet Promet tradicionalno ima temeljno značenje u razvoju Županije, naročito njezinog središta (Luka Rijeka i Grad Rijeka). Budući da je promet dio gospodarstva, to ga gospodarstvo mora uvažiti i omogućiti realizaciju potrebne mu prometne infrastrukture. Ta infrastruktura prostoru mora biti podnošljiva, a u ukupnom sustavu gospodarstva opravdana, i to u svim fazama provedbe. Stoga će Županija tražiti stvaranje jedinstvene prometne ponude uvažavajući pri tom sve postojeće i moguće prometne kapacitete i sukladno tome poticati ostvarenje odgovarajuće infrastrukture, u ovom slučaju državne, na svom prostoru. Zavod će: • pripremati, izrađivati i pratiti provedbu planske prometno-prostorne dokumentacije i poticati sve sudionike na razvoj prometne djelatnosti na prostoru Županije. • poticati i pomagati aktivnosti važne za djelatnost prometa, kao što su valorizacija pomorskog dobra, provedba koncesijskih postupaka, zaštita voda, mora, zraka i tla. b) Luka Zbog zatečenog stanja i nepovoljnih uvjeta rada Luke Rijeka, Zavod će u suradnji s Lučkom upravom, Gradom Rijekom, ministarstvima i ostalim subjektima u slijedećem razdoblju: • potaknuti prometnu integraciju Luke Rijeka u prometnu mrežu Županije i države, u skladu s planovima razvoja Grada Rijeke, • potaknuti osmišljavanje zemaljsko-pomorskog terminala putnika u Rijeci. c) Pomorstvo Kako bi pomogao prevladavanju teškoća kojima je opterećen pomorski promet, Zavod će: • poticati osmišljavanje uspostave sustava javnog prijevoza putnika, pa tako i linijskog pomorskog; s tim u vezi i razvoj županijskih luka te uspostavu zemaljsko-pomorskog terminala u Rijeci. d) Ceste Višestruko naglašenu važnost križanja prometnih pravca sjever-jug (Srednja Europa - Jadransko more) i istok-zapad (Jadransko more - Jonsko more), vrednovat će se na način da će se: • zalagati za pravovremeno dovršenje cjelovitog cestovnog čvora Rijeka od Matulja do Križišća sa svim pripadajućim čvorovima i vezama na lučke, industrijske i druge važnije zone i terminale. Tim više što je čvorište po svojoj kategoriji i funkciji nedjeljiva cjelovitost pravca sjever-jug (D3); • izraditi prostorno-prometnu Studiju povezivanja Rijeke prema Trstu, s elementima trase autoceste; • zalagati se za što raniji početak izgradnje dionice Jadranske autoceste Rupa - Rijeka - Senj - Otočac po predloženom modelu osnivanja trgovačkog društva sa sjedištem u Rijeci. Također je nužno voditi aktivnosti na osmišljavanju osnovne mreže cesta za potrebe razvoja Županije, pa će se Zavod uključiti u: • pripreme za gradnju cesta kao što su cesta D21 na području Grada Opatije i cesta Ž5025 na području Općine Viškovo za pristup zoni Marišćina. e) Željeznica Na temelju prometne strategije Republike Hrvatske i Prostornog plana Primorsko-goranske županije, Zavod će: • u suradnji s Hrvatskim željeznicama pokrenuti inicijativu za redefiniranje željezničkog čvora Rijeka, sukladno razvoju Luke Rijeka, • potaknuti obnovu i osuvremenjivanje postojećih željezničkih postrojenja u čvoru Rijeka u funkciji lokalnog razvoja, • promovirati novu međudržavnu željezničku prugu velikih učinkovitosti Trst - Kopar - Rijeka - Zagreb/Split. 6.3.7. Ostala infrastruktura a) Vodoopskrba Izrađen je Vodoopskrbi plan Primorsko-goranske županije o kome je potrebno raspraviti, a potom i usvojiti. Zavod će: • poticati provedbu tog temeljnog projekta na način da će predložiti osnivanje županijske institucije za izgradnju i upravljanje sustavom vodoopskrbe na razini Županije. U međuvremenu razvoj i izgradnja postojećih vodoopskrbnih sustava ostvarit će se koordiniranim aktivnostima prema koncepciji Vodoopskrbnog plana Županije i financirati sredstvima jedinica lokalne samouprave, komunalnih društava, Hrvatskih voda, te državnim i županijskim proračunom, sukladno Zakonu o komunalnom gospodarstvu, kojeg je nužno mijenjati. b) Energetika Slijedom energetske liberalizacije i procesa reforme na razini Republike Hrvatske te u očekivanju dovođenja zemnog plina, Zavod će: • ispitati mogućnost osnivanja županijske stručne institucije za izgradnju i upravljanje sustavom plinofikacije, • poticati na lokalnoj razini korištenje alternativnih izvora energije. 6.3.8. Zbrinjavanje otpada Novi sustav zbrinjavanja otpada zahtjeva postupno uvođenje njegovih pojedinih segmenata zbrinjavanja komunalnog i neopasnog tehnološkog otpada. Rješenje problema zbrinjavanja odvija se u dva segmenta: - zbrinjavanjem komunalnog i neopasnog tehnološkog otpada u novoj Zoni za gospodarenje otpadom te uvođenjem novog sustava zbrinjavanja otpada, - sanacijom postojećih odlagališta komunalnog otpada i njihovo dovođenje u stanje kojim će ispuniti zakonske kriterije da mogu nastaviti s radom ili prenamijeniti ih u druge svrhe. Zavod će stoga pružiti stručnu pomoć komunalnom društvu Ekoplus u sljedećim aktivnostima: • izradi stručne podloge za dobivanje lokacijske dozvole za izgradnju nove zone za zbrinjavanje otpada, odnosno građevine za skladištenje, obrađivanje ili odlaganje komunalnog i neopasnog tehnološkog otpada; • sudjelovanju u pripremnim radovima za sanaciju zastarjelih i napuštenih odlagališta na prostoru Županije; • sudjelovanju u određivanju načina financiranja uvođenje pojedinih segmenata novog sustava zbrinjavanja otpada; • pokretanju pripreme za gradnju ceste (Ž 5025) za zonu Marišćina. Nastavak
|
|||||||||||||||
