 |
 |
 |
 |
 |
|
|
|
|
|
|
|||||||||||||||
 
 NOVI PREGLED PROPISA Ugovori Banke Biljno zdravstvo Zdravstveno osiguranje Državne potpore Državni službenici Elektronička isprava Elektronička trgovina Elektronički mediji Financijsko osiguranje Gradnja Hrana Informacijska sigurnost Investicijski fondovi Izmjera i katastar Kazneni postupak Kazneni zakon Kemikalije Kreditne unije Kvaliteta zdravstvene zaštite Lijekovi Nasljeđivanje Obavljanje djelatnosti Obiteljski zakon Obrazovanje odraslih Obrt Obvezni odnosi (ZOO) Obvezno zdravstveno osiguranje Opći upravni postupak Oružje Osiguranje Osiguranje u prometu Ovrha - Ovršni zakon Parnični postupak Primjeri ugovora Porez na dobit Porez na dohodak Porez na kavu Posredovanje u prometu nekretnina Poticanje ulaganja Predmeti opće uporabe Prekršajni zakon Prijevoz - linijski Prijevoz opasnih tvari Prostorno uređenje i gradnja Rad - Zakon o radu Računovodstvo Revizija Stranci Sudovi Šport Šume Tajnost podataka Trgovačka društva Udomiteljstvo Udžbenici za školu Ugostiteljska djelatnost Umirovljenički fond Usluge u turizmu Veterinarstvo Volonterstvo Zabrane u zakonima Zakon o leasingu Zaštita bilja Zakon o radu Zaštita na radu Zaštita okoliša Zaštita potrošača Zaštita prirode Zaštita pučanstva Zaštita životinja Javna nabava NOVI PREGLED PROPISA 
|
 |
 Prvi dio dokumenta 7. UPRAVNI ODJEL ZA ZDRAVSTVENU ZAŠTITU I SOCIJALNU SKRB 7.1. Uvod Odgovornost za zdravstveno stanje i stanje socijalne skrbi, po preporukama Svjetske zdravstvene organizacije i drugih odgovarajućih agencija UN, pripada u određenom dijelu svim razinama ustroja neke države pa tako i razini za koju je odgovorna naša Županija. Iako su područja zaštite zdravlja i socijalne skrbi na razini države pokrivena dvama ministarstvima, Županija ih je prepoznala dovoljno značajnim te ih “prati” poseban Upravni odjel. Smjernice rada Odjela pobliže se temelje na: • Zakonu o financiranju jedinica lokalne samouprave i uprave • Zakonu o zdravstvenoj zaštiti • Zakonu o zdravstvenom osiguranju • Zakonu o socijalnoj skrbi • pripadajućim podzakonskim aktima • Odluci o ustrojstvu i djelokrugu upravnih odjela i službi u Primorsko-goranskoj županiji • dosadašnjim aktima i zaključcima Županijske skupštine. Županija je osnivač 17 zdravstvenih ustanova a slijedom decentralizacije očekuje se da će postati osnivač i vlasnik niza ustanova socijalne skrbi. 7.2. Obveze Županije prema zdravstvenim djelatnostima 7.2.1. Trajne obveze • Specijalizirana preventivna zdravstvena zaštita: - zdravstvene mjere zaštite okoliša - socijalno medicinska istraživanja (zdravstveno statistički i zdravstveno informatički poslovi) i zdravstveni odgoj - mjere epidemiološke zdravstvene zaštite. Navedene poslove Županija, temeljem usvojenog programa, povjerava Zavodu za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije Rijeka a odnose regulira odgovarajućim ugovorom. • Mrtvozornička služba Županija organizira i financira mrtvozorenja, što čine mrtvozornici-liječnici temeljem ugovora sa Županijom. Oni se imenuju na prijedlog grada ili općine. 7.2.2. Obveze s osnova decentralizacije • Obveze od 1. srpnja 2001. godine: Investicijsko održavanje prostora i opreme zdravstvenih ustanova u vlasništvu Županije. Izradit će se standardi i normativi koji će osigurati ravnomjerno održavanje i obnavljanje trajne imovine. • Poslovi koji se očekuju u nastavku decentralizacije: - zdravstvena zaštita neosiguranih osoba - zdravstvena zaštita poljoprivrednih kućanstava za osobe starije od 65 godina života. Ova se obveza vraća u nadležnost Županije (bila je do 1999). 7.2.3. Potpore programima i projektima u zdravstvenoj zaštiti Radi podizanja standarda zdravstvene zaštite (drastično smanjenog u prethodnom desetljeću) Županija (pored jedinica lokalne samouprave i drugih izvora) podupirat će aktivnosti ustanova i pojedinaca (neovisno o vlasničkim odnosima) usmjerenih na zadovoljavanje onih potreba koje nisu odgovarajuće osigurane postojećim sustavom zdravstvenog osiguranja ili onih koje su usmjerene takvom razvoju. Županija će se zalagati za što veći utjecaj na razvoj bolničke djelatnosti, odnosno na razvoj kapaciteta za zadovoljavanje potreba svojih stanovnika radi zaokruživanje ukupne odgovornosti za zdravstvenu zaštitu. Cilj ovih potpora je, osim navedenog, izjednačiti standard zdravstvene zaštite stanovništva pojedinih jedinica lokalne samouprave i podizati zdravstvenu zaštitu iznad propisanog minimalnog standarda. Pobliže to su potpore programima i projektima slijedećih skupina aktivnosti: • razvoj zdravstvenog turizma: bolničke, lječilišne i druge aktivnosti s težištem na djelatnost zdravstvenih ustanova u vlasništvu Županije; • podizanje razine stručnog rada i opremanje djelatnosti hitne medicinske pomoći; • postizanje europskih standarda pojedinih medicinskih postupaka; • informatizacija radi povezivanja pojedinih dijelova sustava zdravstvene zaštite; • prevencija i liječenje ovisnosti; • preventivni programi zaštite trudnica, dojenčadi i male djece; • preventivni pregledi, savjetovalište i edukacija pojedinih ugroženih skupina stanovništva; • primarna zdravstvene zaštite, zdravstvenih ustanova u vlasništvu Županije (težište na Gorskom kotaru i otocima) (održavanje pripravne službe u stacionaru Doma zdravlja Mali Lošinj); • fizioterapija oboljelih od multiple skleroze u Gorskom kotaru; • psihosocijalna pomoć adolescenata; • razvoj satelitskih centara za posebne potrebe kroničnih bolesnika (npr. centri za dijalizu); • programske aktivnosti ostalih u zdravstvenoj zaštiti koje su od interesa za Županiju prema ponuđenom programu; • posebni oblici školovanja u cilju inovacija i standardizacija u medicini; • potpore organiziranju i sudjelovanju na stručnim skupovima u zdravstvu, • potpora higijensko-sanitarnom nadzoru u Županiji, • nastavak aktivnosti za uspostavu samostalnog funkcioniranja Lječilišta Veli Lošinj. • projekt Zdrava Županija. Navedeni programi javno zdravstvenih mjera svih razina zdravstvene zaštite neposredno unaprjeđuju zdravstveno stanje stanovništva, posebno djece, mladih i ostalih rizičnih skupina. 7.3. Obveze Županije prema djelatnosti socijalne skrbi 7.3.1. Obveze s osnova decentralizacije • Obveze od 1. srpnja 2001. godine Financiranje tekućih izdataka centara za socijalnu skrb, i osiguranje sredstava za podmirenje troškova ogrjeva. Izrada, prikupljanje i obrada objedinjenih izvješća o ostvarivanju prava na pomoć za podmirenje troškova stanovanja i drugih prava iz socijalne skrbi. • Poslovi očekivani u nastavku decentralizacije Normativne, financijske i druge pripreme za preuzimanje obveza prema ustanovama za starije osobe. Analiza rada i izrada izvješća o funkcioniranju ustanova socijalne skrbi u dijelu poslova za koje je zadužena Primorsko-goranska županija. 7.3.2. Potpore programima i projektima u socijalnoj skrbi Radi podizanja standarda socijalne skrbi, Županija podupire aktivnosti ustanova, udruga i pojedinaca usmjerenih na zadovoljavanje onih potreba koje nisu odgovarajuće osigurane postojećim sustavom. Pobliže to su potpore programima i projektima sljedećih skupina aktivnosti: • educiranja djelatnika u socijalnoj skrbi radi podizanja kvalitete rada sa štićenicima i upravljanje resursima; • edukacija i priprema volontera za rad na poslovima socijalne skrbi; • educiranje i priprema udomitelja za prihvat starijih osoba (posebno Gorski kotar i otoci); • izgradnja domova za umirovljenike ili adaptacija odnosno prenamjena odgovarajućih prostora, • uvođenja organiziranog dnevnog boravka za potrebe starijih (pri domovima za starije osobe; za gradsku populaciju); • izjednačavanje standarda u socijalnoj skrbi, odnosno smanjivanje nedopustivih razlika među stanovnicima pojedinih jedinica lokalne samouprave (sufinancirati podizanje razine socijalne skrbi jedinica lokalne samouprave koje izdvajanjem 5% proračunskih sredstava ne dostignu 75% županijskog prosjeka); • ciljana pomoć socijalno ugroženim starijim osobama s naglaskom na područje Gorskog kotara i otoka; • nastojanje Savjetovališta za djecu, mladež, brak i obitelj radi širenja obuhvata na područje cijele Županije; • stručna i znanstvena istraživanje, praćenje, obrada podataka te donošenje programa mjera koja se odnose na posebno ugrožene skupine stanovnika (djeca i stariji) na županijskoj razini; • istraživanje, praćenje, obrada podataka te donošenje programa mjera suzbijanja zlouporabe droga na županijskoj razini; • psihosocijalna pomoć stradalnicima Domovinskog rata; • kvalitetnije podmirivanje socijalnih potreba koje obavljaju nevladine udruge i institucije; • dio redovitih aktivnosti udruga građana iz područja socijalne skrbi; • dio rada Zajednice društava Crvenog križa Primorsko-goranske županije; • dio rješavanja problema invalidnih osoba. Navedene aktivnosti imaju značenje zadovoljavanja javnih potreba u socijalnoj skrbi i imaju za cilj, osim navedenog, unaprjeđenja socijalnog stanja stanovništva, posebno zdravstveno i socijalno hendikepirane djece, mladih i ostalih rizičnih skupina. 8. UPRAVNI ODJEL ZA ŠKOLSTVO I DRUŠTVENE DJELATNOSTI 8.1. Prijedlog strateških programa U narednom razdoblju izvršavat će se sljedeći programi, zadaci i aktivnosti od strateškog značenja: a) Prijenos osnivačkih prava nad osnovnim i srednjim školama, te učeničkim domovima Temeljem odredbe čl. 6. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovnom školstvu (NN 59/01), Primorsko-goranska županija preuzela je 1. srpnja 2001. godine financiranje decentraliziranih funkcija osnovnog školstva za sve osnovne škole sa svoga područja (osim škola čije je sjedište na području gradova Rijeke, Opatije i Crikvenice), a temeljem odredbe čl. 33. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o srednjem školstvu (NN 59/01), financiranje decentraliziranih funkcija svih srednjih škola i učeničkih domova sa svoga područja. Kako decentralizacija kao proces nužno uključuje i preuzimanje osnivačkih prava nad školama, zatražit će se prijenos osnivačkih prava nad osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima s Republike Hrvatske na Primorsko-goransku županiju, a Odjel će obavljati sve predradnje koje je pri tome potrebno izvršiti. Time će Primorsko-goranska županija postati osnivač 30 osnovnih škola, 31 srednje škole i 4 učenička doma na svom području, i time preuzeti sve poslove sukladno ovlastima koje iz toga proizlaze. b) Povećanje pedagoškog standarda osnovnog i srednjeg školstva, financiranje širih javnih potreba u školstvu Financiranje decentraliziranih funkcija osnovnog i srednjeg školstva temelji se na minimalnim financijskim standardima, koje svake godine utvrđuje Vlada Republike Hrvatske svojim uredbama. Strateški je zadatak Županije da se financiranje decentraliziranih funkcija osnovnog i srednjeg školstva poveća iznad razine utvrđene minimalnim pedagoškim standardom, koliko je to moguće u okvirima ostvarenih namjenskih sredstava. Županija može utvrditi i šire javne potrebe u osnovnom i srednjem školstvu, za koje sredstva osigurava svojim proračunom. U ovisnosti od proračunskih sredstava razmatrat će se mogućnost financiranja širih javnih potreba u ostvarivanju specifičnih programa za učenike s teškoćama u razvoju, programa za darovite učenike, te drugih programa školstva od interesa za Županiju. U tom smislu Odjel će u suradnji s ustanovama školstva analizirati stanje, utvrđivati potrebe i prioritete, te obavljati druge poslove koji će rezultirati izradom novih kriterija za financiranje tekućih izdataka osnovnih, srednjih škola i učeničkih domova u okviru pilot-projekta, čiji je nositelj Županija. c) Izrada mreže odgojno-obrazovnih ustanova Sukladno zakonskim odredbama, Županiji predstoji rad na izradi mreže osnovnih škola, prijedloga mreže srednjih škola i učeničkih domova i usklađivanju mreže dječjih vrtića na području Primorsko-goranske županije. Poslove i predradnje u vezi izrade prijedloga mreže Odjel će obavljati u suradnji s jedinicama lokalne samouprave, a uzimajući u obzir pokazatelje o demografskim kretanjima, očekivanom razvoju gospodarstva, kadrovskim potrebama regije i druge relevantne podatke. Pri izradi prijedloga mreže srednjih škola naročito će se voditi računa o potrebama gospodarstva Županije za proizvodnim kadrovima, te ukoliko se ukaže potreba, inicirati postupak osnivanja novih škola. d) Intenziviranje suradnje i uređivanje odnosa s ostalim subjektima društvene zajednice U sljedećem razdoblju nužno je intenzivnije uređivati odnose i jačati suradnju između Županije i ostalih subjekata društvene zajednice (državna uprava, jedinice lokalne i regionalne samouprave), kako bi se učinkovitije rješavala raznolika problematika školstva i društvenih djelatnosti. U tom smislu Odjel će obavljati niz poslova, a naročito intenzivnu suradnju bit će potrebno ostvariti s Ministarstvom prosvjete i športa Republike Hrvatske po pitanjima daljnje decentralizacije školstva. e) Poticanje ravnomjernog razvitka društvenih djelatnosti na cijelom području Županije Poduzimat će se aktivnosti i usklađivati interesi kako bi se poticao ravnomjerni razvitak društvenih djelatnosti na području Županije kao cjeline, te će se u tom smislu Programom javnih potreba u području prosvjete, kulture, sporta i tehničke kulture pomagati oživljavanje društvenih djelatnosti u manje razvijenim gradovima i općinama. f) Poticanje i promicanje raznih programa društvenih djelatnosti Sufinanciranjem kroz Program javnih potreba u području prosvjete, kulture, sporta i tehničke kulture poticat će se i promicati razni programi. Sufinancirat će se manifestacije, natjecanja i susreti učenika, te na taj način poticati njihove stvaralačke sposobnosti. Podržavat će se razne aktivnosti, programi i tiskovni projekti odgojno-obrazovnih ustanova, stručno usavršavanje školskih djelatnika i obilježavanje značajnih obljetnica. Poticat će se programi sportskog odgoja i obrazovanja u funkciji unapređenja zdravlja i psihofizičkih sposobnosti građana, amaterski sportovi i aktivnosti. Poticat će se programi sportova vezanih uz more, a skijaško trčanje i šah u Gorskom kotaru. Financirat će se županijska natjecanja i smotre školskih sportskih klubova, kao i sportske aktivnosti invalidnih osoba i invalida Domovinskog rata. Podupirat će se organizacija državnih i međunarodnih sportskih natjecanja na području Županije, te sudjelovanje sportaša na državnim i međunarodnim sportskim natjecanjima. Poticat će se ostvarenje programa tehničke kulture, inovatorstva i popularizacije znanosti i tehnike, a posebno onih koji su namijenjeni mladoj populaciji i promicanju kreativnosti. Podupirat će se programi informatizacije kao preduvjeta razvitka društva u svim segmentima, te promaknuće tehnoloških inovacija na državnim i međunarodnim manifestacijama. Financirat će se županijska natjecanja i smotre tehničke kulture i inovatorstva, kao i programi tehničke kulture za invalidne osobe i invalide Domovinskog rata. Sufinancirat će se programi kulture i manifestacije od interesa za Županiju. To su prvenstveno programi kojima se popularizira i njeguje povijesna tradicija, autohtoni običaji i kulturna baština, programi koji predstavljaju i dio turističke ponude, programi amaterskih udruga, ustanova, institucija, pojedinaca koji su postigli značajne rezultate na natjecanjima i smotrama, te razne županijske, državne i međudržavne manifestacije. Sufinancirat će se programi Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca od interesa za Županiju. Sufinancirat će se programi iz područja društvenih djelatnosti udruga i programi nacionalnih zajednica i manjina. Sufinancirat će se dio programskih aktivnosti Županijskih ustanova kulture, a iste će biti dužne da kroz svoju djelatnost povećaju vlastite prihode. g) Poticanje programa visokoškolskog obrazovanja, znanosti i tehnologija Poticat će se djelatnosti u funkciji daljnjeg unapređenja visokoškolskog obrazovanja, znanosti i tehnologija na razini Županije. Županija će aktivno pratiti razvoj Sveučilišta, Veleučilišta i ostalih ustanova visokog školstva, te sudjelovati u osnivanju Zaklade Sveučilišta u Rijeci i na taj način pomagati znanstveno i stručno usavršavanje kadrova u znanosti, visokoškolskom obrazovanju i tehnologijama. Odjel će obavljati nužne operativne poslove u vezi navedenog. h) Mediteranske igre 2009. godine Podupirat će se aktivnosti oko kandidature Grada Rijeke za organizatora Mediteranskih igara 2009. godine. 8.2. Ostali zadaci i aktivnosti Odjela Uz aktivnosti koje su usmjerene ostvarenju strateških ciljeva, u narednom razdoblju ostvarivat će se poslovi i aktivnosti u vezi: • izvršavanja zakonskih obveza po decentraliziranim funkcijama osnovnog i srednjeg školstva i svih poslova u vezi prikupljanja podataka, stvaranja cjelovite datoteke, analiziranja, planiranja i izvršenja financiranja; • izrade i donošenja operativnih planova ulaganja u opremu, nastavna sredstva i pomagala osnovnih, srednjih škola i učeničkih domova; • praćenja programskih aktivnosti i financijskog poslovanja ustanova kulture čiji je osnivač Županija; • poticanja novih programskih aktivnosti u ustanovama kulture čiji je osnivač Županija, a koji su od interesa za lokalnu zajednicu; • provedbe postupka stipendiranja studenata i dorade kriterija; • pripreme i provedbe Programa javnih potreba u području prosvjete, kulture, sporta i tehničke kulture, te ugovornog reguliranja, izvršenja sufinanciranja i praćenja ostvarenja programa; • pripremnih radnji za osnivanje Zaklade za zaštitu i održavanje sakralnih objekata; • izrade raznih ugovora, akata, odluka i sporazuma (Odluka o financiranju osnovnog i srednjeg školstva, Odluka o vlastitoj djelatnosti škola, Odluka o uvjetima, kriterijima i postupku za uzimanje i davanje u zakup prostora i opreme u školskim ustanovama, ugovori o sufinanciranju programa javnih potreba, ugovori o stipendiranju i drugo); • obavljanja stručnih i administrativnih poslova za potrebe Odbora za školstvo, znanost i tehnologiju i Odbora za kulturu, tehničku kulturu i sport, • pripreme raznih izvješća, analiza i informacija na zahtjev nositelja izvršne vlasti, Poglavarstva i Skupštine; • obavljanja i drugih poslova kada je to utvrđeno posebnim zakonom, drugim propisom, aktom Skupštine ili Poglavarstva. 8.3. Prioriteti u ostvarivanju programa i aktivnosti Pri ostvarivanju programa i aktivnosti Odjela prioritetno će se izvršavati zakonske obveze. To su prvenstveno poslovi u vezi financiranja decentraliziranih funkcija osnovnog i srednjeg školstva, financiranja ustanova kulture kojima je osnivač Primorsko-goranska županija, te sufinanciranja programa javnih potreba. 8.4. Etapnost provedbe Prema planovima Ministarstva prosvjete i športa, tijekom sljedećeg četverogodišnjeg razdoblja u potpunosti bi se trebala dovršiti decentralizacija osnovnog i srednjeg školstva, i to u četiri etape. Time bi u konačnici cjelokupno financiranje (troškovi škola i plaće djelatnika) bilo na teret lokalne i regionalna samouprave. Opseg poslova Županije u vezi decentraliziranog financiranja školstva ovisit će o dinamici i ostvarenju planiranih rokova cijelog procesa. Ostali zadaci Odjela provodit će se sukladno zakonskim rokovima, preuzetim ugovornim obvezama i usvojenim općim aktima. 8.5. Uravnoteženi odnos realnih potreba i raspoloživih sredstava Za financiranje decentraliziranih funkcija osnovnog i srednjeg školstva sredstva su predviđena iz poreza na dohodak (u 2001. godini 2,9% za osnovne škole i 2,0% za srednje škole). Nedostajuća sredstava povlače se iz Fonda poravnanja Državnog proračuna. Povećanje minimalnog pedagoškog standarda osnovnih i srednjih škola ovisit će o raspoloživim namjenskim sredstvima. Ostale aktivnosti temelje se na procjenama potrebnih sredstava temeljem prethodnih godina, te opsegu vrijednosti programa koji će se pratiti Programom javnih potreba u društvenim djelatnostima. 8.6. Procjena raspoloživih stručnih sposobnosti Od 1. srpnja 2001. godine Upravni odjel za školstvo i društvene djelatnosti dobio je čitav niz novih poslova i zadataka u vezi financiranja decentraliziranih funkcija osnovnog i srednjeg školstva. Tijekom sljedećeg razdoblja opseg poslova će se povećavati jer će preuzimanjem osnivačkih prava prema Zakonu o ustanovama Županija preuzeti daljnje mnogobrojne obaveze, osim postupnog preuzimanja cjelokupnog financiranja osnovnog i srednjeg školstva. U skladu s navedenim povećanjem opsega poslova trebat će nužno dinamički povećavati broj zaposlenih u Odjelu. 8.7. Suradnja s drugim odjelima Županije ili vanjskim organizacijama Poslovi Upravnog odjela za školstvo i društvene djelatnosti veoma su raznoliki i zahtijevaju suradnju s gotovo svim odjelima Primorsko-goranske županije (Upravni odjel za gospodarski razvoj, Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb, Upravni odjel za regionalnu suradnju, lokalnu samoupravu i civilno društvo, Upravni odjel za upravljanje imovinom i komunalne djelatnosti, te Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje). Po pitanjima školstva i kulture nužna je suradnja s Državnom upravom (Ministarstvo prosvjete i športa, Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo, Prosvjetna inspekcija, Zavod za unapređenje školstva, Ministarstvo kulture, Državna uprava za zaštitu kulturne baštine). Nezaobilazna je i suradnja s jedinicama lokalne i regionalne samouprave, kao i s mnogobrojnim korisnicima sredstava za izvršenje Programa javnih potreba, te s nekim drugim subjektima kao što su Zajednica sportova i Zajednica tehničke kulture Primorsko-goranske županije. 9. UPRAVNI ODJEL ZA UPRAVLJANJE IMOVINOM I KOMUNALNE DJELATNOSTI 9.1. Prijedlog strateških programa i aktivnosti Rad ovog Odjela odvija se u nekoliko segmenata i aktivnosti: upravljanje imovinom Primorsko-goranske županije, komunalno gospodarstvo, komunalna infrastruktura i vodno gospodarstvo. • U narednom razdoblju sredit će se zemljišno-knjižno stanje imovine uknjižene kao vlasništvo Primorsko-goranske županije. • S obzirom na decentralizacijom preuzete poslove održavanja objekata školstva, zdravstva i socijalne skrbi, učinit će se snimak postojećeg stanja i potreba, te utvrditi standarde i kriterije održavanja tih objekata. • U dijelu komunalnog gospodarstva Županija će putem ovog Odjela voditi brigu za uredno i redovito obavljanje komunalnih djelatnosti koje su u nadležnosti jedinica lokalne samouprave. • U dijelu komunalne infrastrukture Županija će putem ovog Odjela poticati ostvarenje provedbenih mjera iz Prostornog plana Primorsko-goranske županije u svezi izgradnje objekata vodoopskrbe, sustava odvodnje, te plinoopskrbe. 9.2. Programske smjernice 9.2.1. Upravljanje imovinom Odjel obavlja poslove vezane uz imovinu na kojoj je pravo vlasništva uknjiženo na Županiju. Također Odjel obavlja poslove vezane za investicijsko održavanje i kapitalnu izgradnju objekata zdravstva, školstva i socijalne skrbi koji su u sklopu decentralizacije povjereni Županiji. U sklopu toga Odjel će izraditi prijedlog plana investicijskog održavanja i kapitalne izgradnje te pratiti cjeloviti postupak izbora projektanata, nadzora i izvođača na provedbi plana. Županija je osnivač 17 zdravstvenih ustanova i 3 ustanove u kulturi. Od tih 20 ustanova, 9 djeluju u objektima koji su uknjiženi kao vlasništvo Županije. S tim ustanovama Županija je sklopila odgovarajuće ugovore kojima su regulirani međusobni odnosi između vlasnika i korisnika u pogledu korištenja, održavanja, osiguravanja tih objekata i dr. Također je učinjen prijenos vrijednosti nekretnina u knjigovodstvene evidencije Županije. Temeljem provedenog postupka identifikacije i utvrđenih odstupanja u odnosu na ranije iskazano stanje, Odjel će raditi na daljnjem sređivanju dokumentacije. Decentralizacijom na jedinice područne (regionalne) samouprave, Županija je od ove godine dužna voditi brigu nad 30 osnovnoškolskih, 31 srednjoškolsku ustanovu i 4 učenička doma. S obzirom na stanje objekata u kojima rade osnovne i srednje škole, treba očekivati da će potrebe za aktivnostima Odjela biti znatne. Najprije će se napraviti slika stanja svih objekata, s procjenom potreba, a zatim, zavisno od mogućnosti, pristupiti provedbi. Da bi se postiglo ujednačeno stanje objekata, a time i uvjeta za izvođenje nastave u svim osnovnim i srednjim školama, planovi investicijskog održavanja objekata temeljit će se na odgovarajućim kriterijima. Odjel će u toku prvog kvartala naredne godine izraditi i predložiti Poglavarstvu te kriterije. Kapitalne investicije, a posebice izgradnja novih školskih objekata i školskih sportskih dvorana temeljit će se dijelom na financiranju iz državnog proračuna, a dijelom na financiranju iz proračuna Primorsko-goranske županije uz sufinanciranje iz proračuna jedinica lokalne samouprave gdje to bude moguće. 9.2.2. Komunalno gospodarstvo Rad i funkcioniranje komunalnog gospodarstva uređen je Zakonom o komunalnom gospodarstvu na način da su vlasnici i osnivači komunalnih trgovačkih društava jedinice lokalne samouprave. Pojedine općine i gradovi s područja Županije imaju financijskih poteškoća u osiguranju trajnog i kvalitetnog obavljanja određenih komunalnih djelatnosti. To se u prvom redu odnosi na održavanje nerazvrstanih cesta, javnu rasvjetu te vodoopskrbu i zbrinjavanje otpada. Županija će iz svog proračuna u skladu s mogućnostima, a na prijedlog Odjela, obavljati njihovo sufinanciranje. Tako će se jedinicama lokalne samouprave na području Gorskog kotara sufinancirati troškovi zimske službe na nerazvrstanim cestama. Osim toga sufinancirat će se redovito održavanje nerazvrstanih cesta prema potrebi i u nekim drugim jedinicama lokalne samouprave s velikom duljinom cesta i lošim stanjem. Pojedine jedinice lokalne samouprave imaju značajne probleme s održavanjem javne rasvjete. Radi se o visokim financijskim obavezama za utrošenu električnu energiju, kao i za održavanje same instalacije. Temeljem kriterija koje će izraditi Odjel sufinancirat će se troškovi. Kako je u ljetnim mjesecima radi povećanja broja korisnika izražen problem obavljanja djelatnosti vodoopskrbe i zbrinjavanja otpada na otočnom dijelu Županije, sufinancirat će se prijevoz pitke vode autocisternama na otoku Krku, brodovima vodonoscima na otocima lošinjskog arhipelaga Susak, Unije, Srakane, te zbrinjavanje komunalnog otpada brodom s otoka Ilovik. I u narednom mandatnom razdoblju Odjel će, temeljem Zakona o komunalnom gospodarstvu, voditi drugostupanjske upravne postupke povodom žalbi na pojedinačne akte jedinica lokalne samouprave. 9.2.3. Komunalna infrastruktura Odjel prati razvoj i izgradnju komunalne infrastrukture na području Županije. Posebno se to odnosi na sustave vodoopskrbe, sustave odvodnje i odlagališta komunalnog otpada. Razvoj i izgradnja vodoopskrbnih sustava provodit će se koordiniranim aktivnostima i financijskim sredstvima jedinica lokalne samouprave, komunalnih društava, “Hrvatskih voda”, državnim i županijskim proračunom. Takav način izgradnje i razvoja vodoospkrbe određen je zakonskim rješenjima. Tako je Zakonom o komunalnom gospodarstvu određeno da se financijska sredstva za razvoj vodoopskrbe prvenstveno osiguravaju iz cijene komunalne usluge, naknade za priključenje, naknade za koncesije i proračuna jedinica lokalne samouprave. Zakonom o vodama određeno je plaćanje naknade za korištenje i zaštitu voda koji su namjenski prihod “Hrvatskih voda”. Planski temelj za razvoj vodoopskrbe je Prostorni plan Županije te Vodoopskrbni plan Županije koji je dovršen u radnoj verziji. U skladu s navedenim, Odjel će se posebno zalagati za ostvarenje sljedećih vodoopskrbnih projekata: • Regionalni vodovod Gorskog kotara • Vodoopskrba grada Čabra i Vrbovskog • Vodoopskrba otoka Krka i povezivanjem toga sustava s riječkim sustavom • Vodoopskrba liburnijskog područja s boljim povezivanjem na riječki sustav, te s postupnim isključenjem dovođenja vode iz Slovenije. Razvoj i izgradnja sustava odvodnje ostvarit će se na istovjetan način kao i sustav vodoopskrbe jer je zakonska regulativa istovjetna. Planski temelj za razvoj sustava odvodnje je za sada samo Prostorni plan Županije. Prema Zakonu o vodama, “Hrvatske vode” su trebale izraditi, a Skupština Primorsko-goranske županije usvojiti Županijski plan za zaštitu voda što do sada nije učinjeno. Odjel će u narednom razdoblju intenzivirati aktivnosti da se spomenuti plan izradi i usvoji. Temeljem iznijetog Odjel će se posebno zalagati za provedbu slijedećih projekata sustava odvodnje: • sustavi odvodnje priobalnih i otočnih jedinica lokalne samouprave radi zaštite i očuvanja mora, • sustavi odvodnje u jedinicama lokalne samouprave Gorskog kotara radi zaštite izvorišta vode za piće (lokalnih izvora i izvora u priobalju). 9.2.4. Vodno gospodarstvo Temeljem Zakona o vodama i Zakona o financiranju vodnog gospodarstva, Odjel će provoditi zadaće i obveze Primorsko-goranske županije u provedbi tih Zakona. Županijska skupština donosi godišnje planove upravljanja lokalnim vodama, na prijedlog “Hrvatskih voda”.Financijska sredstva za ostvarenje planova upravljanja lokalnim vodama ostvaruju se naplatom slivne vodne naknade, čije stope i visine utvrđuje županijska skupština. Odjel će pratiti ostvarenje financijskih sredstava i njihovog utroška kroz planove te će podnositi Poglavarstvu i Skupštini odgovarajuće izvješće i prijedlog za unaprjeđenje ove djelatnosti. Zaduženje svih obveznika na području Županije iznosi oko 35 mil. kuna godišnje. Temeljem Zakona o vodama, Županija je nadležna u dijelu poslova na koncesijskom sustavu na vodama i vodnom dobru. Na području Županije dodijeljene su 24 koncesije od kojih se naknada uplaćuje u Proračun Primorsko-goranske županije u visini od 400.000 kn godišnje. Odjel će pratiti provedbu postojećih koncesijskih ugovora te raditi na daljnjem povećanju broja koncesija. Primorsko-goranska županija je vlasnik 30 % udjela u trgovačkom društvu “Vodogradnja” Rijeka. Prema županijskoj Odluci o privatizaciji otplata dionica, kao i pripadajući dio dobiti, uplaćuje se u proračun Županije. Uprihodovana sredstva namijenjena su za provedbu programa u vodnogospodarskoj djelatnosti zaštite od štetnog djelovanja voda. Odjel će i nadalje brinuti o realizaciji ove problematike i predlagati Poglavarstvu odgovarajuće programe i izvješća. Skupština Primorsko-goranske županije treba donijeti na prijedlog “Hrvatskih voda” još dva temeljna dokumenta iz oblasti vodnog gospodarstva, a to su Vodnogospodarski plan Županije i Plan za zaštitu voda Županije. Odjel će voditi brigu da se navedeni planovi izrade te da se prema zakonskoj proceduri usvoje. 10. UPRAVNI ODJEL ZA POMORSTVO, PROMET I VEZE 10.1. Uvod Programske smjernice rada obuhvaćaju zadatke i programske aktivnosti čiji je opseg i sadržaj provedbe zavisan od raspoloživih proračunskih sredstava. Prednost će se dati onim zadacima i programskim aktivnostima koji se odnose na: ● imovinu, opća i javna dobra koja su u (su)vlasništvu Županije, odnosno kojima upravlja ili gospodari Županija; ● ustanove, trgovačka društva ili druge pravne osobe čiji je (su)osnivač odnosno (su)vlasnik Županija; ● uravnoteženje i poticanje djelatnosti na području Gorskog kotara i otoka koje su od posebnog značenja i važnosti za Županiju uz uvjet da je izrađena odgovarajuća dokumentacija koja, u pravilu, sadrži plan i program provedbe. 10.2. Prijedlog strateških zadataka i programskih aktivnosti 10.2.1. Pomorstvo Upravni odjel za pomorstvo, promet i veze će sudjelovati u sljedećim strateškim zadacima i programskim aktivnostima: a) Intenzivirat će i poticati rad lučkih uprava u cilju efikasnog i racionalnog upravljanja, izgradnje i korištenja luka, posebno u pripremi i izvedbi planova i programa rada i razvoja luka otvorenih za javni promet. Osnivanjem lučkih uprava za luke otvorene za javni promet na području Primorsko-goranske županije stvoreni su tek preduvjeti za oživotvorenje odredaba Zakona o morskim lukama. Prihodi koje ostvaruju lučke uprave od lučkih pristojbi i naknada za koncesije, te sredstva ostvarena iz proračuna države, županije, grada i općine namijenjena su isključivo za izgradnju i održavanje lučke podgradnje i nadgradnje te opremanje luke, pa je upravo namjensko korištenje tih prihoda od posebnog značenja za razvoj naših luka. Radi osiguranja većeg broja vezova, osobito sezonskih, poticat će se proširivanje lučkih područja. Istovremeno analitički će se preispitati postojeći sustav lučkih uprava na području Primorsko-goranske županije radi moguće racionalizacije. b) Intenzivirat će provedbu koncesijskih postupaka na pomorskom dobru, uvažavajući propise o zaštiti morskog okoliša, te želje i potrebe lokalne samouprave. Temeljni preduvjeti za davanje koncesija za luke posebne namjene županijskog značenja i koncesija na pomorskom dobru izvan lučkog područja jesu pribavljanje odgovarajućih izvoda iz prostorno-planskih dokumentacija i utvrđivanje granica pomorskog dobra. Zato ja vrlo važno da se kroz prostorne planove priobalnih jedinica lokalne samouprave razvojno valorizira pomorsku dobro, posebno lučka područja, i to luka otvorenih za javni promet i luka posebne namjene (sportskih, nautičkih, ribarskih, i industrijskih). Istovremeno prostorne planove treba pratiti određivanje i evidencija granica pomorskog dobra na svim atraktivnijim lokacijama, a to znači i dalje osiguravati sredstva u Proračunu Primorsko-goranske županije za tu namjenu. Na taj način uz stalno unapređenje kriterija za određivanje visine godišnjih naknada za koncesije nastojat će se koncesioniranjem dati na gospodarsko korištenje plaže, uzgajališta riba i školjki, sidrišta i druge dijelove pomorskog dobra. c) Zaštita morskog okoliša uz redovito ažuriranje Plana intervencija prilikom iznenadnog onečišćenja mora. Provedba te aktivnosti podrazumijeva da se trajno osiguraju materijalne i financijske pretpostavke za učinkovitu provedbu zaštite mora od onečišćenja, posebno za rad eko brodova i sanaciju onečišćenja mora što prouzroče nepoznati počinitelji, te poticati nabavku specijalizirane opreme i sredstava za prevenciju i sanaciju onečišćenja mora. U okviru opreme koja stoji na raspolaganju u Sjeverno - jadranskom području, kao vrlo ozbiljan nedostatak pokazalo se nepostojanje brzog broda osposobljenog za hitne intervencije na otvorenom moru i pod vremenski nepovoljnijim uvjetima. d) Poticati uspostavu linijskog priobalnog pomorskog prometa županijskog značenja radi poboljšanja prometnog povezivanja naseljenih otoka s kopnom i međusobnog povezivanja priobalnih gradova i općina na području Županije. Do sada takav oblik linijskog pomorskog prometa županijskog značenja nije uspostavljen iako je bilo nekoliko pokušaja da se on uspostavi. Međutim, očekuje se da će provedba Zakona o otocima, odnosno Nacionalnog programa razvitka otoka, ponovno intenzivirati rasprave i o tom pitanju. Uspostavu linijskog pomorskog prometa pratit će i ulaganja u lučku infrastrukturu nužnu za odvijanje toga prometa. e) Inicirati izmjene postojećih propisa o pomorskom dobru i lukama koje će omogućiti trajno održivo korištenje prirodnih resursa pomorskog dobra i pružiti pomorskom dobru odgovarajuću zaštitu, spriječiti zagađivanje, nezakonitu gradnju kao i nezakonito korištenje pomorskog dobra i uspostaviti jasan i transparentan decentralizirani koncesijski sustav na pomorskom dobru sa ciljem jačanja uloge lokalne i područne samouprave kao i pravne sigurnosti koncesionara. U provedbi Pomorskog zakonika, točnije odredaba koje se odnose na pomorsko dobro, i Zakona o morskim lukama, koji je u cjelini upitan s osnove primjene na “male” luke, uočeno je niz nejasnoća koje zahtjevaju odgovarajuće izmjene tih propisa. Posebno je to značajno i zbog potrebe da se posebnim zakonima nedvosmisleno odrede poslovi koje će na tom području organizirati Županija, što proizlazi i iz novog Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. 10.2.2. Promet i veze Zadaci i programske aktivnosti koji se mogu istaknuti da su, u okviru prometa i veza, od posebnog značenja i važnosti za Primorsko-goransku županiju su: • godišnji planovi i programi građenja i održavanja županijskih i lokalnih cesta na području Primorsko-goranske županije; • rad Županijskog savjeta za sigurnost prometa na cestama Primorsko-goranske županije; • zalaganje i poticanje realizacije programa građenja i održavanja državnih cesta na području Primorsko-goranske županije; • poticanje i potpora izgradnji prometnog vježbališta na području Primorsko-goranske županije: • organizacija sustava županijskog linijskog javnog cestovnog prijevoza putnika; • pilot projekt kombiniranog (cestovnog i željezničkog) linijskog javnog prijevoza putnika; • poticanje zračnog prometa putnika i roba na Zračnoj luci Rijeka; • potpora zračnom prijevozu otok - kopno i otoka međusobno; • potpora proizvodnji i emitiranju radio i televizijskih programa koji su u funkciji promicanja, poticanja i predstavljanja djelatnosti od interesa za održivi razvoj Županije; • razvoj sustava interneta i intraneta u okviru upravnih odjela; • razvoj informatičkog programa GIS baze podataka o katastarskom, građevinskom i prometnom stanju javnih cesta na području Primorsko-goranske županije. 10.3. Pomorsko dobro, luke i pomorski promet Programske smjernice Upravnog odjela za pomorstvo, promet i veze u području pomorstva sadrže zadatke i aktivnosti koje se odnose na pomorsko dobro, luke i pomorski promet, a usmjerene su na provedbu Programskih smjernica rada Primorsko-goranske županije za razdoblje 2002-2005 godine. S tim u vezi Odjel će osobito: • u suradnji s Državnim uredom za pomorstvo nastaviti postupak određivanja granica pomorskog dobra na atraktivnijim lokacijama obalnog područja Primorsko-goranske županije; • u suradnji s priobalnim gradovima i općinama poticati razvojno valoriziranje pomorskog dobra radi stvaranja uvjeta za intenzivniju provedbu koncesijskih postupaka na lučkom i vanlučkom području; • poticati i predlagati drugačiji razvrstaj luka otvorenih za javni promet lokalnog i županijskog značaja, promjenu granica lučkog područja kada to zahtijevaju razvojni, gospodarski ili drugi razlozi, te s tim u vezi predlagati i moguću racionalizaciju županijskih lučkih uprava; • pomagati lučke uprave koje ostvaruju skromnije prihode u obavljanju svojih djelatnosti, osobito u svrhu održavanja vitalnih građevina u lukama, nabavku opreme za zaštitu mora od onečišćenja s brodova, održavanje dubine u luci i dr.; • promicati zaštitu morskog okoliša akcijama čišćenja morskih plaža i podmorja, te financijskim potporama tijelima, udrugama i ustanovama koje se bave zaštitom mora od zagađenja; • organizirati i provoditi obuku i vježbe provjere spremnosti za neposredne sudionike u provedbi Plana intervencija u slučaju iznenadnog onečišćenja mora u Primorsko-goranskoj županiji; • predlagati brodske linije županijskog značaja, raspisivati natječaje i sklapati ugovore s brodarima radi održavanja javnog linijskog obalnog pomorskog prometa. Neophodna je suradnja u ostvarivanju programskih smjernica Odjela uspostavljat će se sa Županijskim zavodom za održivi razvoj i prostorno planiranje, Upravnim odjelom za gospodarski razvoj, Lučkim upravama, Lučkom kapetanijom i drugim organizacijama i ustanovama iz pomorstva. 10.4. Ceste i cestovni promet 10.4.1. Građenje i održavanje javnih (županijskih i lokalnih) cesta Na ovom području, temeljna je obveza Županije da putem Županijske uprave za ceste u okviru financijskih mogućnosti skrbi o trajnom očuvanju dostignutih i stvaranju novih građevinskih, prometnih i gospodarskih vrijednosti županijskih i lokalnih cesta provodeći mjere radi poboljšanja tehničke ispravnosti cesta i povećanja sigurnosti prometa na njima. Učinkovita i svrsishodna provedba navedenoga moguća je ukoliko se rad usmjeri na sljedeće: • izradu Glavnog Srednjoročnog plana i programa građenja i održavanja županijskih i lokalnih cesta u okviru kojeg će se donositi godišnji (izvedbeni) planovi i programi; • izradu informatičkog programa GIS baze podataka o katastru javnih cesta na području Županije; • izradu stručne dokumentacije u svezi rekonstrukcije i sanacije najvažnijih županijskih i lokalnih cesta; • izradu stručne dokumentacije u svezi postavljanja oznaka regionalnih lokaliteta općinskog, gradskog ili županijskog značaja; • koordinaciju na poslovima i zadacima u svezi Državnog programa građenja i održavanja državnih cesta; • provedbu privatizacije CESTE RIJEKA d.o.o. Rijeka. 10.4.2. Sigurnost prometa na cestama Predlaganje mjera za povećanje sigurnosti prometa na javnim cestama dužnost je svih sudionika u cestovnom prometu. U tom smislu Upravni odjel će poticati i podupirati sljedeće: • plan i program rada Županijskog savjeta za sigurnost prometa na javnim cestama Primorsko-goranske županije; • izradu informatičkog programa GIS baze podataka o prometnim nezgodama na području Županije; • izradu edukativnih programa u svezi promicanja prometne kulture poglavito za djecu i mladež; • izradu stručne dokumentacije u svezi izgradnje prometnog vježbališta. 10.4.3. Prijevoz u cestovnom prometu Županija je ovlaštena i nadležna urediti organizaciju županijskog linijskog javnog cestovnog prijevoza putnika, te su u tom smislu izdane dopusnice s rokom važenja do 31. 5. 2005. godine. Radi praćenja obavljanja navedene djelatnosti trebat će zadatke i programske aktivnosti usmjeriti na sljedeće: • izraditi godišnja izvješća o provedbi županijskog linijskog javnog cestovnog prijevoza putnika; • izraditi informatički program GIS baze podataka o županijskom linijskom javnom cestovnom prijevozu putnika. Za provedbe navedenih zadataka i programskih aktivnosti potrebno je ostvariti suradnju s Županijskim zavodom za održivi razvoj i prostorno planiranje, Ministarstvom za pomorstvo, promet i veze odnosno Hrvatskim savjetom za sigurnost prometa, Ministarstvom unutarnjih poslova Policijske uprave primorsko-goranske, Hrvatskim cestama i Hrvatskim autocestama. 10.5. Željeznice i željeznički promet Radi razmatranja uključivanja željeznice i željezničkog prometa u sustav linijskog javnog cestovnog prijevoza putnika, ovaj Upravni odjel surađivat će na zadacima i programskim aktivnostima koje obuhvaćaju: • izradu stručne dokumentacije u svezi usklađivanja kombiniranog (cestovnog i željezničkog) linijskog javnog prijevoza putnika na području Županije; • izradu stručne dokumentacije u svezi osiguranja cestovno- željezničkih prijelaza. Navedene zadatke i programske aktivnosti moguće je ostvariti jedino u suradnji s Hrvatskim željeznicama i jedinicama lokalne samouprave na čijem bi se području organizirao kombinirani linijski javni prijevoz putnika. 10.6. Zračne luke i zračni promet 10.6.1. Zračne luke Na području Županije u funkciji su 4 (četiri) zračne luke: Zračna luka Rijeka, Zračno pristanište Lošinj, te zračna letjelišta Grobnik i Unije čiji su objekti, oprema i uređaji tehnički i tehnološki zastarjeli. Radi obnove tih zračnih luka zadaci i programske aktivnosti usmjeriti će se na: • projekte obnove, opremanja i održavanja Zračne luke Rijeka • programe potpore ostalim zračnim lukama • zalaganje i davanje svekolike potpore zračnim lukama u nastojanjima da realiziraju sredstva potpore iz Državnog proračuna Republike Hrvatske. 10.6.2. Zračni promet Postojeći kapaciteti zračnih luka na području Županije nisu, u smislu zračnog prometa, zadovoljavajuće iskorišteni niti su odgovarajuće vrednovani. Radi revitalizacije zračnog prometa te potrebe i interesa zračnog povezivanja otoka s kopnom, odnosno otoka međusobno, Upravni odjel će zadatke i programske aktivnosti usmjeriti na: • projekte revitalizacije zračnog prometa Zračne luke Rijeka • programe poticanja domaćeg zračnog prijevoza i roba • programe poticanja međunarodnog zračnog prijevoza putnika i roba • program održavanja zračnog prijevoza na relaciji otok Unije - otok Lošinj • programe poticanja zračnog prijevoza otok - kopno i otoci međusobno. Za provedbu navedenih zadataka i programskih aktivnosti potrebno je ostvariti suradnju s Upravnim odjelom za gospodarski razvoj, te Ministarstvima za: pomorstvo, promet i veze, javne radove, obnovu i graditeljstvo, te turizam. 10.7. Radio i televizija 10.7.1. Radio Radijske postaje su vrlo značajan i važan medij za promicanje, poticanje i predstavljanje odnosno informiranje o javnim, gospodarskim, turističkim, društvenim i drugim aktivnostima Županije i jedinica lokalne samouprave. U tom smislu Upravni odjel će zadatke i programske aktivnosti usmjeriti na: • Poticaje za proizvodnju i emitiranje radijskog programa koji promiče i potiče aktivnosti javnih potreba i interesa za održivi razvoj poglavito na području Gorskog kotara. 10.7.2. Televizija Televizija kao i radio je značajan i važan medij te ima veliki utjecaj u smislu promicanja, poticanja, predstavljanja i informiranja o aktivnostima i događajima od javnog interesa. Radu toga Upravni odjel će zadatke i programske aktivnosti usmjeriti na: • poticanje osnivanja regionalne televizije - Kanala RI; • poticaje za proizvodnju i emitiranje televizijskih programa koji su od javnog interesa, te posebnog značenja i važnosti za Županiju; • potpore televizijskim postajama, za potrebe održavanja prostora te nabavu opreme i uređaja, čiji je (su)osnivač Županija ili emitiraju programe od javnog interesa za područje Gorskog kotara i otoka. Za provedbu navedenih zadataka i programskih aktivnosti potrebno je ostvariti suradnju sa svim upravnim tijelima Županije te jedinicama lokalne samouprave na području Gorskog kotara i otoka. 10.8. Telekomunikacije Razmjena iskustva, te kontakti i suradnja s drugim tijelima i institucijama od značenja i važnosti su za unaprjeđenje i razvoj djelatnosti na području Županije, te će u tom smislu Upravni odjel zadatke i programske aktivnosti usmjeriti na: • organizaciju i provedbu, te sudjelovanje na specijalističkim, stručnim domaćim i međunarodnim stručnim skupovima; • predstavljanje rada Upravnog odjela, resornih tijela i institucija na odgovarajućim sajamskim manifestacijama; • potpore za izdavanje specijalističkih stručnih publikacija. Za provedbu navedenih zadataka i programskih aktivnosti potrebno je ostvariti suradnju sa svim Upravnim tijelima Županije i odgovarajućim vanjskim institucijama. 11. UPRAVNI ODJEL ZA GOSPODARSKI RAZVOJ 11.1. Uvod Budući rad Upravnog odjela za gospodarski razvoj vezan je uz poboljšanje uvjeta rada gospodarstva Županije u cjelini. Prvenstveno se to odnosi na onaj dio gospodarstva koji ima šansu nositi se sa svjetskom konkurencijom. Također se odnosi na potporu dijelu srednjih poduzeća koji imaju perspektivu daljnjeg rasta, te potporu razvoju malog i srednjeg poduzetništva i obrtništva kao generatorima budućeg razvoja. Zadaća je Upravnog odjela za gospodarski razvoj da utječe na stvaranje pozitivne makroekonomske okoline, odnosno ukaže na potrebne mjere koje će stimulativno utjecati na sve gospodarske djelatnosti u Županiji. U cilju poticanja gospodarskih aktivnosti i privlačenja stranog kapitala potrebno je preispitati postojeću zakonsku regulativu, posebno Zakon o slobodnim zonama. U svom djelovanju Upravni odjel će konzultirati znanstvene (domaće i međunarodne) institucije, druge kompetentne institucije, udruge, strukovna udruženja i jedinice lokalne samouprave. S druge strane Odjel će racionalno valorizirati europske i svjetske gospodarske trendove, kao i akceptirati dimenziju kreativnosti i originalnosti "autohtonih" ideja te teoretskih i praktičnih rješenja. Prepoznajući orijentaciju gospodarstva Županije (brodogradnja, luka, morsko brodarstvo, riječki prometni pravac i turizam) kao poticanje stvaranja i rada malih i srednjih trgovačkih društava, Upravni Odjel će u okviru svojih primarnih zadaća (koordinacija i poticanje razvojnih programa) u narednom četverogodišnjem razdoblju fokusirati rad na sljedećim programskim smjernicama rada. 11.2. Programske smjernice rada 11.2.1. Turizam Turizam je zasigurno gospodarska djelatnost koja u ukupnom determiniranju gospodarskog razvoja ima strateški karakter ili je barem jedan od strateških prioriteta. Ova konkluzija proizlazi prvenstveno iz njegovih multiplikativnih učinaka i dugoročnog percipiranja turizma koji, s osnova prirodnih i svih drugih resursa i argumentom "snage" relevantnih čimbenika, mora biti u ekonomskom smislu značenja, ali i svekolikog značenja bolje valoriziran. To inicira i turistička potražnja koja na prostorima destinacije Primorsko-goranske (u globalnom smislu značenja) barem u dijelu diktira i kanalizira turističke tokove, dok je, s druge strane, dio strateškog određenja na protuteži kvalitete turističke ponude. S tih osnova, a kvantificiranjem svih možebitnih svjetskih i europskih trendova i tendencija dinamičkog turističkog rasta i razvoja, smjernice razvoja turizma Primorsko-goranske županije fokusirane su u sljedećim pravcima: • boljoj teritorijalnoj participaciji turističkog prometa s osnova subregija Primorsko-goranske županije, • stvaranju daljnjih pretpostavki za bolju identifikaciju i diverzifikaciju autohtonih turističkih proizvoda, • sustavnom kvalitativnom repozicioniranju u odnosu na konkurentsko okruženje, • ravnomjerno razvijati nautički turizam s posebnom naglaskom na povećanju broja vezova za jahte i brodice te bolje ponude radi veće razine ukupnog turizma, • poticanju razvoja turizma u malih obiteljskih pansiona i na turističkih seljačkih gospodarstvima, • kreditiranju pozitivno ocjenjenih programa malih i srednjih poduzetnika u turizmu, • pružanju potpore glede razvitka selektivnih oblika turizma na području Primorsko-goranske županije (npr. zdravstvenog, kongresnog, seljačkog, izletničkog, vjerskog, kulturnog, lovnog i sl.), • angažiranju u praćenju pilot projekata (npr. razvoja zdravstvenog turizma), • potpunijoj valorizaciji kulturne baštine te objedinjavaju svih njenih resursa s povijesnim i prirodno vrednovanim okruženjima, • sustavnom praćenju i sufinanciranju "eko programa" kao specifičnoj vrijednosti turističkih determinacija, • pravcu edukacije kadrova u turizmu kroz specijalizirane programe, • suradnji s znanstvenim, stručnim i drugim institucijama, kao i poslovnim sustavima u smislu unapređenja turističkih orijentacija i slijeđenja trendova u turizmu, • podržavanju i sufinanciranju programa Turističke zajednice Primorsko-goranske županije (ne samo promidžbene nego i u smislu instaliranja /gradnje/ INFO-punktova), ali i ostalih turističkih zajednica gradova i općina, • utjecanju programskim smjernicama na produljenje turističke sezone i većem angažiranju pojedinih emitivnih tržišta, • aktivnom sudjelovanju u izradi Strategije razvoja turizma Primorsko-goranske županije i kreiranju određenih tržišno prihvatljivih rješenja, • unaprjeđivanju suradnje s ostalim stručnim asocijacijama (Hrvatskom udrugom hotelijera, Udrugom hrvatskih putničkih agencija, Hrvatskom udrugom poslodavaca, Hrvatskom udrugom restoratera, Uredima za statistiku, Zavodom za zapošljavanje, Državnim inspektoratom, Uredima za turizam i sl.), • izradi stručnih analiza i istraživanja, informacija na temelju inputa o turističkom prometu i aktualnom problemskom stanju u turizmu, tendencijama i svjetskim trendovima, znanstvenoj i stručnoj misli, • poticanju razvoja turizma u Vinodolskom kraju kroz podržavanje realizacije projekata i izradu projektne dokumentacije za izgradnju zaobilaznice oko Novog Vinodolskog, elektrifikaciju zaobalnog dijela Općine Vinodolske kao i izgradnju mobilne mreže u zaobalnom dijelu Općine Vinodolske, • koordinaciji rada s jedinicama lokalne samouprave, ali i poslovnim sustavima ugostiteljskog i turističkog (hotelijerskog) gospodarstva na aktivnostima unapređenja turizma u pojedinim destinacijama i na području cijele Primorsko-goranske županije. 11.2.2. Programi razvoja malog i srednjeg poduzetništva Aktivnosti u području obrtništva i poduzetništva usmjeravat će se razvoju malih i srednjih poduzeća, sukladno Programu poticanja malog i srednjeg poduzetništva Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo. Glavni smjernice koncentrirane su u sljedećim pravcima razvoja: • sustavnom razvoju poduzetništva s krajnjim ciljem otvaranja novih radnih mjesta i tehnološkom obnovom, • institucionalnoj podršci poduzetništvu, • suradnji sa institucijama u Republici Hrvatskoj uključujući i Fond regionalnog razvitka RH, te inozemstvu s institucijama koje rade na razvoju poduzetništva, • iniciranje osnivanja Agencije za strana ulaganja, • povezivanju malih i srednjih poduzetnika s velikim trgovačkim društvima. Definiranjem globalnih razvojnih pravaca malog i srednjeg poduzetništva razvidno je da bi se osnove programa trebale, barem u dijelu kao i do sada, orijentirati na: • razvoju sustava poduzetničkih inkubatora i programa žena u poduzetništvu (razvojnih agencija) te njihovom međuregionalnom povezivanju, • male poslovne zone, • poticanje inovativne djelatnosti, • kreditiranje projekata od prioriteta za Županiju, • stvaranje čvršćih poslovnih veza malih i srednjih poduzeća s strateškim industrijama i većim gospodarskim subjektima (tzv. clustering) kao npr. u brodogradnji, kemijskoj industriji, turizmu itd., • daljnje poticanje zapošljavanja mladih i školovanje populacije, • logističku i stručno-savjetodavnu pomoć novim i inovativnim poduzetnicima, • iniciranje osnivanja Regionalnog fonda za razvoj, • unaprjeđenje uvjeta rada u smislu modernizacije i tehnološke obnove infrastrukture TIC-a koja je neophodna za daljnji uspješan rad i suradnju sa domaćim i svjetskim srodnim institucijama, • početak rada Zaklade za financiranje izrade prototipova (FIPRO) za koje se ocijeni da mogu postati komercijalni proizvod. 11.2.3. Poljoprivreda, stočarstvo i ribarstvo Poljoprivredna djelatnost na područjima Županije u kojima postoje prirodni preduvjeti može biti osnovna gospodarska djelatnost, ali i značajna dopunska djelatnost kod dijela stanovništva. Međutim, zbog usitnjenih poljoprivrednih površina ova djelatnost ima ograničene mogućnosti ekspanzije i eksploatacije poljoprivrednih površina u odnosu na ukupne prinose poljoprivrednih kultura. Osnove za razvoj temelje se na poljoprivrednim granama i to: vinogradarstvu, voćarstvu i stočarstvu, dok su sve ostale poljoprivredne grane značajna dopuna temeljnoj proizvodnji. Poseban naglasak u okviru postojećih grana je proizvodnja zdrave hrane i razvoj marikulture na predviđenim prostorima (ali uz uvažavanje i toleriranje kompatibilnosti s drugim gospodarskim i ostalim čimbenicima okruženja. S obzirom na ovu veoma važnu i nedovoljno valoriziranu djelatnost u sadašnjem gospodarskom trenutku, u budućem vremenskom horizontu nastavit će se i s već započetim, niže opisanim realizacijama. Stoga su smjernice razvoja Primorsko-goranske županije s osnova poljoprivrede, stočarstva i ribarstva za razdoblje 2002. –2005.g., a sadržane u: • povećanju površina pod voćnjacima i vinogradima, • razvoju stabilnih stočarskih farmi (mini-farme), • proizvodnji zdrave hrane, • intenciji kvalitativnog potvrđivanja proizvoda i stjecanja oznake "eko-proizvod" te pomoći pri certifikaciji istih, • registraciji i zaštiti karakterističnih proizvoda Primorsko-goranske županije, • razvoju marikulture, • razvoj rasadničarstva i uzgoj ukrasnog bilja, • osiguravanju povoljnih kreditnih linija namijenjenih poljoprivredi, stočarstvu i ribarstvu. 11.2.4. Programi revitalizacije i razvitka proizvodnje hrane Programi revitalizacije i razvitka proizvodnje hrane temelje se na već pokrenutima aktivnostima, a provode se djelovanjem županijskih Centara za poljoprivredu - Centra za mediteransku poljoprivredu na području otoka i priobalja i Centra za brdsko-planinsku poljoprivredu na području Gorskog Kotara i zaobalja. Daljnje smjernice rada navedenih Centara su: • provedba županijskih Programa revitalizacije i proizvodnje hrane, • uspostava direktnih kontakata s poljoprivrednim proizvođačima, • objedinjavanje stručnjaka u različitim granama poljoprivrede, • usmjeravanje stručnog znanja izravno do poljoprivrednika, • poticanje izrade projekata značajne za navedena područja, • praćenje europskih i svjetskih trendova u sferi revitalizacije i proizvodnje hrane, • suradnja s ino Centrima istog karaktera proizvodnje i akceptiranje njihovih "know-how"-a, • okupljanja proizvođača u interesne udruge, • formiranje kvalitetnih poljoprivrednih zadruga kojima bi se pružila potpora, • pomaganje poljoprivrednim zadrugama u realizaciji otvaranja preradbenih kapaciteta za poljoprivredne proizvode, • ostvarivanje suradnje s Regionalnom Veletržnicom Rijeka-Matulji na prezentaciji i plasmanu proizvoda iz Županije. Smjernice razvoja slijedile bi već ranije determiniranu i djelomično realiziranu dinamiku razvoja Programa revitalizacije i razvitka proizvodnje hrane s naglaskom na: • nastavak provedbe Programa obnove trajnih nasada kroz sufinanciranje voćnih sadnica i loznih cjepova, • revitalizaciju maslinarstva kao specifične grane na Kvarnerskim otocima, • poticanje povrćarske proizvodnje na otocima i u Gorskom Kotaru, • razvitak ovčarstva i kozarstva kroz organiziranje uzornih (uglavnom mini) farmi, • stvaranje prepoznatljivog i autohtonog proizvoda (ovčjeg i kozjeg sira), • stvaranje pretpostavki za organiziranje otkupa i prerade vune, • razvitak govedarstva s naglaskom na proizvodnju mlijeka na obiteljskim gospodarstvima, • razvitak marikulture na područjima predviđenim prostornim planom. 11.2.5. Šumarstvo Šume su nacionalni resurs, a šumarstvo je temeljna djelatnost i važan čimbenik gospodarskog razvoja Gorskog kotara. U narednom razdoblju najavljen je proces restrukturiranja J.P. “Hrvatske šume” te donošenje novog Zakona o šumama. S tog osnova razvojne mogućnosti šumarstva konotirat će se u pravcu: • zalaganja za decentralizaciju "Hrvatskih šuma", • učešća u određenim kreacijama zakonske regulative, • sufinanciranja izrade Programa za gospodarenje privatnim šumama na onim područjima gdje privatne šume nisu uređene, • preispitati mogućnost povećanja naknade s osnova šumske rente. 11.2.6. Lovstvo Lovišta Primorsko-goranske županije bogata su raznovrsnom divljači i ujedno vrlo dobro povezana prometnim komunikacijama, što je preduvjet za razvoj kvalitetnog lovnog turizma, koji može znatno utjecati na produženje turističke sezone. Međutim, kritička je ocjena da se budući razvoj lovstva ne može temeljiti isključivo na dobrovoljnom radu lovaca. Za razvojne mogućnosti lovstva u narednom četverogodišnjem razdoblju potrebno je: • osigurati povoljne kredite za uzgoj divljači kako bi se obogatio fond divljači i unaprijedila lovno-turistička ponuda, • zajedno s turističkim zajednicama, putničkim agencijama i Lovačkim savezom Primorsko-goranske županije raditi na daljnjem unapređenju promidžbe lovnog turizma, • poticajnim mjerama stimulirati lovačke udruge na daljnjem unapređenju lovnog potencijala, lovne kulture i svijesti o održivom razvoju. 12. ZAKLJUČAK Predložene Programske smjernice rada Županije u sljedećem mandatnom razdoblju polaze od ocjene da županijska politika i strategija rada nisu samo zbroj resornih obaveza i želja, već sustav postupaka kojeg određuju odgovarajuće objektivne, ali i subjektivne okolnosti. Zbog objektivnih okolnosti i nerazjašnjenih detalja u ovoj su fazi Programske smjernice ograničene na strateške elemente, koji će biti razrađeni u godišnjim smjernicama i programima rada koji se moraju uklopiti u zadane okvire. Ti dokumenti će osim zadaća i aktivnosti, imati razrađene prioritete i etapnost provedbe, uravnoteženi odnos realnih potreba i raspoloživih sredstava, te realnu procjenu raspoloživih stručnih sposobnosti. Novi Zakon o lokalnoj samoupravi povećao je djelokrug rada županija, tako da je povećao njihove obveze i odgovornosti u djelatnosti školstva i zdravstva. Time je započela najavljivana decentralizacija funkcija s države na lokalnu samoupravu, pri čemu je županija suodgovorna za uspješnost djelovanja i obavljanja ovih društvenih djelatnosti. Prilikom osmišljavanja i koncipiranja Programskih smjernica rada Županije polazilo se od temeljne vizije i strategije razvoja čitavog hrvatskog gospodarstva, te od zakonskih obaveza koje županijske samouprave imaju na osnovi novog Zakona o lokalnoj samoupravi. Za provedbu tako koncipiranih Programskih smjernica biti će nužne kadrovske i organizacijske promjene stručnih službi Županije i njihovo odgovarajuće opremanje. Programske smjernice osmišljene su ambiciozno, ali ipak realno. Uspješnost provođenja smjernica neće i ne može ovisiti samo o županijskoj kadrovskoj i organizacijskoj strukturi od koje se očekuje poticaj za provedbu i sama provedba programa. Provedba smjernica i uspješnost njihova ostvarenja ovisit će o svim akterima: državnim institucijama, Županiji, jedinicama lokalne samouprave, općinama i gradovima ili o čitavoj javnosti. Neizostavni utjecaj na provedbe imat će također i same smjernice i strategija razvoja čitave države, zatim ostvareni stupanj decentralizacije te raspoloživa i odobrena financijska sredstva. Klasa: 021-04/01-02/88 Ur.broj: 2170/01-20/01-3 Rijeka, 20. prosinca 2001. PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA Županijska skupština Predsjednik dr.sc. Miljenko Dorić Županijska skupština Klasa:021-04/01-02/88 Ur.broj: 2170/01-20/01-4 Rijeka, 25. siječnja 2002.
|
|||||||||||||||
