IZRADA WEB STRANICA

Naručite izradu modernih web stranica. U svega nekoliko minuta, kreirajte vrhunsku web stranicu uz pomoć naših CMS web stranica. Moderni dizajni za Vaše web stranice. Korištenje CMS web stranica slično je kao korištenje Facebooka, ne zahtjeva znanje kodiranja i programiranja. Započnite pisati, dodajte nekoliko fotografija i imate brzo svoju prvu web stranicu. Mijenjajte dizajn svoje stranice s lakoćom. Kreirajte web stranicu svoje tvrtke, web stranicu obrta, web stranicu udruge, započnite pisati blog...

Mobilna responzivnost web stranica je prilagođavanje web stranice svim preglednicima (mobitel, tablet, računalo) i mora se implementirati na sve web stranice. Besplatna optimizacija za tražilice; SEO optimizacija omogućava vašoj web stranici da se prikazuje u prvih deset rezultata na tražilicama za pojmove koje pretražuju vaši budući kupci.

Dizajn responzivnih web stranica, registracija domene, izrada CMS stranica, ugradnja web shopa, implementacija plaćanja karticama, ugradnja Google analyticsa, siguran hosting, prijava na tražilice, reklama na društvenim mrežama, ugradnja kontakt formulara za upite sa web stranica...

Iskoristite ponudu: izrada web stranica i hosting po najnižim cijenama. Besplatna prijava na tražilice, besplatni e-mail, besplatna .hr domena, besplatna podrška za internet marketing...

>> Link na ponudu za izradu web stranica >>

Kontakt:
Poslovni Forum d.o.o.
Link - Kontakt informacije

Napomena: Ne dajemo besplatne pravne savjete!




Ažurirano: 27. 12. 2024.

POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE Link na brzi pregled poslovnih i internet usluga

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Ustavni sud Republike Hrvatske, u Vijeću šestorice za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Jasna Omejec, predsjednik Vijeća, te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Ivan Mrkonjić, Emilija Rajić i Vice Vukojević, članovi Vijeća, u postupku pokrenutom ustavnom tužbom V. H. iz N. i D. L. iz K., koje zastupa S. S., odvjetnica u I. G., na sjednici održanoj dana 17. rujna 2003. godine, jednoglasno je donio

ODLUKU


I. Ustavna tužba se odbija.

II. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«.


Obrazloženje

1. Ustavna tužba podnesena je protiv presude Upravnog suda Republike Hrvatske, broj: Us-12318/2001-7 od 4. travnja 2002. godine, kojom je odbijena tužba podnositelja protiv presude Drugostupanjskog disciplinskog suda Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, broj: DS-II-239/01 od 30. listopada 2001. godine. Tom je presudom odbijena žalba podnositelja i potvrđena presuda Prvostupnog disciplinskog suda Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, broj: DS-I-10/01 od 28. rujna 2001. godine, kojom su podnositelji oglašeni krivim za težu povredu službene dužnosti te im je izrečena disciplinska mjera prestanka radnog odnosa.

2. Podnositelji smatraju da su osporenim presudama povrijeđene odredbe članaka 3., 5., 14., 18., 19., 26., 29. stavaka 1. i 4., 44. i 54. Ustava Republike Hrvatske te odredba članka 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (»Narodne novine« – Međunarodni ugovori, 6/99 – pročišćeni tekst i 8/99 – ispravak). U ustavnoj tužbi podnositelji ponavljaju razloge iznesene u postupcima koji su prethodili ustavnosudskom postupku, tvrdeći da su zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava i postupovnih povreda, povrijeđena njihova ustavna prava. Posebno ističu nedostatke obrazloženja presude Upravnog suda Republike Hrvatske te činjenicu da je Općinsko državno odvjetništvo Zagreb odbacilo kaznenu prijavu protiv podnositelja zbog kaznenih djela, činjenično i pravno identično opisanih kao u disciplinskom postupku te, stoga, smatraju da disciplinski sud nije mogao donijeti drukčiju odluku od Općinskog državnog odvjetništva.

Ustavna tužba nije osnovana.

3. U disciplinskom postupku utvrđeno je da su podnositelji, kao kriminalistički službenici Odjela za suzbijanje organiziranog kriminala, s ciljem pribavljanja protupravne imovinske koristi (podnositelj V. H. u razdoblju od 27. veljače 1998. godine do 26. travnja 2000. godine, a podnositelj D. L. u razdoblju od 28. siječnja 1998. do 26. travnja 2000. godine), u postupku naknade troškova međumjesnog prijevoza, pribavili 26, odnosno 27 krivotvorenih potvrda autoprijevoznika »Č.« d.d. o cijeni mjesečne karte, u kojima je bio upisan iznos veći od pravog te ih predočili djelatnicima Odjela za financijske poslove MUP-a radi izračuna troškova prijevoza, dovodeći ih prikazivanjem lažnih činjenica u zabludu tako da su djelatnici Odjela za financijske poslove MUP-a, temeljem neistinitih potvrda izračunavali uvećane iznose za isplatu koje su podnositelji preuzimali te su podnositelji na taj način stekli određenu imovinsku korist na štetu Proračuna Republike Hrvatske.

Utvrđeno je da su podnositelji time počinili teže povrede službene dužnosti iz članka 82. stavka 1. točke 5. i 13. Zakona o unutarnjim poslovima (»Narodne novine«, broj 29/91, 73/91, 19/92, 33/92, 76/94, 161/98, 128/99 i 29/00 – odluka Ustavnog suda broj: U-I-985/1995, U-I-792/1998, U-I-1088/1998 i U-I-123/1999 od 23. veljače 2000.) – davanje netočnih podataka ako je to bilo od utjecaja na donošenje odluke nadležnih tijela ili su time nastale druge štetne posljedice te nedolično ponašanje u službi ili izvan službe.

4. Budući da iz disciplinskog spisa proizlazi da su u disciplinskom postupku podnositelji aktivno sudjelovali, da su bili upoznati s razlozima odlučivanja u konkretnoj stvari, da im je dana mogućnost osporavanja činjeničnih utvrđenja nadležnih tijela te da su ostvarili pravo na žalbu, kao i postupak sudske kontrole zakonitosti presuda disciplinskih sudova, Ustavni sud je utvrdio da podnositeljima nije povrijeđeno ustavno jamstvo jednakosti pred zakonom u postupovnom smislu, na čiju povredu podnositelji ukazuju.

Polazeći od činjeničnog stanja utvrđenog u disciplinskom postupku, a imajući u vidu mjerodavne odredbe Zakona o unutarnjim poslovima, Ustavni sud je utvrdio da su osporavane presude donesene sukladno mjerodavnim propisima te da podnositeljima nije povrijeđeno niti ustavno pravo jednakosti pred zakonom u materijalnopravnom smislu.

5. Imajući u vidu činjenicu da je podnositeljima omogućeno podnošenje žalbe protiv prvostupanjske presude te da su oni to svoje pravo iskoristili, kao i činjenicu da je drugostupanjski disciplinski sud valjano obrazložio svoju odluku, Ustavni sud utvrđuje da podnositeljima nije povrijeđeno ustavno pravo na žalbu, zajamčeno odredbom članka 18. Ustava.

6. Ustavni sud je utvrdio da podnositeljima nije povrijeđeno niti ustavno pravo zajamčeno odredbom članka 19. stavka 2. Ustava (zajamčuje se sudska kontrola zakonitosti pojedinačnih akata upravnih vlasti i tijela koja imaju javne ovlasti). Naime, u konkretnom slučaju podnositelji su, nezadovoljni presudama disciplinskih sudova, pokrenuli upravni spor pred nadležnim sudom, a Upravni sud je, provodeći kontrolu zakonitosti pojedinačnih akata, o tužbi podnositelja meritorno odlučio. Ocijenivši da je činjenično stanje pravilno utvrđeno, da je pravilno primijenjeno materijalno pravo te da nema postupovnih povreda, Upravni sud je, odbijajući tužbu podnositelja, za svoja utvrđenja dao jasne i valjane razloge, očitovavši se pritom o svim navodima tužbe podnositelja.

7. U odnosu na istaknutu povredu ustavnog prava zajamčenog odredbom članka 26. Ustava, valja istaknuti da podnositelji nisu naveli niti jedan ustavnopravno relevantan razlog koji bi upućivao na postojanje povrede ustavnog prava, kojim se jamči jednak pravni položaj državljana Republike Hrvatske i stranaca pred sudovima i drugim državnim i inim tijelima koja imaju javne ovlasti, te da Ustavni sud nije našao povredu tog ustavnog prava.

8. Podnositeljima ustavne tužbe nisu povrijeđena niti ustavna prava zajamčena odredbama članka 29. stavaka 1. i 4. Ustava (svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud pravično i u razumnom roku odluči o njegovim pravima i obvezama, dokazi pribavljeni na nezakonit način ne mogu se uporabiti u sudskom postupku) jer su osporene presude donesene u zakonom propisanom postupku i na zakonom propisani način te u skladu s mjerodavnim pravnim normama.

Iz istih razloga nije povrijeđena ni odredba članka 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

U odnosu na tvrdnju podnositelja da disciplinski sud nije mogao donijeti drukčiju odluku od Općinskog državnog odvjetništva, koje je odbacilo kaznenu prijavu protiv podnositelja, valja naglasiti da su disciplinski i kazneni postupak dva zasebna postupka, iz čega proizlazi i načelno stajalište da izostanak kaznene odgovornosti ne mora podrazumijevati nepostojanje disciplinske odgovornosti. U konkretnom slučaju radi se o djelima koja su propisana kao samostalni disciplinski prijestupi, odnosno povrede službene dužnosti te, stoga, odbacivanje kaznene prijave protiv podnositelja nije od utjecaja na pitanje njihove disciplinske odgovornosti.

9. U ustavnoj tužbi podnositelji nisu naveli razloge koji bi upućivali na postojanje povrede ustavnog prava, zajamčenog odredbom članka 44. Ustava, kojom je propisano da svaki državljanin Republike Hrvatske ima pravo pod jednakim uvjetima sudjelovati u obavljanju javnih poslova i biti primljen u javne službe.

10. U odnosu na tvrdnju podnositelja o povredi ustavnog prava na rad, zajamčenog člankom 54. stavkom 1. Ustava, potrebno je naglasiti da je Ustav tim člankom odredio da svatko ima pravo na rad i slobodu rada. Ovo ustavno pravo u prvom redu jamči pravo pojedincima poduzimati gospodarske i druge djelatnosti u punoj slobodi i pod jednakim uvjetima sa svim ostalim građanima. Ujedno, pod pravom na rad i slobodom rada podrazumijeva se i pravo pojedinca da mu radni odnos ne prestane na način suprotan od onog utvrđenog zakonom. Sadržaj ovog prava jest i pružanje zaštite zakonom utvrđenih prava građana, koja iz njihovog rada proizlaze, uključujući i zaštitu u svezi s prestankom radnog odnosa. Pravo na rad odnosi se i na pitanje prestanka radnog odnosa, ali na način i uz uvjete određene zakonom.

Kako su u konkretnom slučaju osporene presude donesene sukladno mjerodavnim propisima, Ustavni sud je utvrdio da podnositeljima nije povrijeđeno ustavno pravo na rad zajamčeno člankom 54. stavkom 1. Ustava.

11. Podnositelji ukazuju i na povredu odredaba članaka 3., 5. i 19. stavka 1. Ustava, koje ne sadrže ljudska prava i temeljne slobode zajamčene Ustavom, a koja se štite u ustavnosudskom postupku pokrenutom ustavnom tužbom, temeljem odredbe članka 62. stavka 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 49/02 – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon).

12. Slijedom iznijetog, temeljem odredaba članaka 73. i 75. Ustavnog zakona, odlučeno je kao u točki I. izreke.

13. Odluka o objavi (točka II. izreke) temelji se na odredbi članka 29. Ustavnog zakona.


Broj: U-III-2032/2002
Zagreb, 17. rujna 2003.

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Predsjednik Vijeća
dr. sc. Jasna Omejec, v. r.