IZRADA WEB STRANICA

Naručite izradu modernih web stranica. U svega nekoliko minuta, kreirajte vrhunsku web stranicu uz pomoć naših CMS web stranica. Moderni dizajni za Vaše web stranice. Korištenje CMS web stranica slično je kao korištenje Facebooka, ne zahtjeva znanje kodiranja i programiranja. Započnite pisati, dodajte nekoliko fotografija i imate brzo svoju prvu web stranicu. Mijenjajte dizajn svoje stranice s lakoćom. Kreirajte web stranicu svoje tvrtke, web stranicu obrta, web stranicu udruge, započnite pisati blog...

Mobilna responzivnost web stranica je prilagođavanje web stranice svim preglednicima (mobitel, tablet, računalo) i mora se implementirati na sve web stranice. Besplatna optimizacija za tražilice; SEO optimizacija omogućava vašoj web stranici da se prikazuje u prvih deset rezultata na tražilicama za pojmove koje pretražuju vaši budući kupci.

Dizajn responzivnih web stranica, registracija domene, izrada CMS stranica, ugradnja web shopa, implementacija plaćanja karticama, ugradnja Google analyticsa, siguran hosting, prijava na tražilice, reklama na društvenim mrežama, ugradnja kontakt formulara za upite sa web stranica...

Iskoristite ponudu: izrada web stranica i hosting po najnižim cijenama. Besplatna prijava na tražilice, besplatni e-mail, besplatna .hr domena, besplatna podrška za internet marketing...

>> Link na ponudu za izradu web stranica >>

Kontakt:
Poslovni Forum d.o.o.
Link - Kontakt informacije

Napomena: Ne dajemo besplatne pravne savjete!




Ažurirano: 4. 11. 2025.

POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE Link na brzi pregled poslovnih i internet usluga

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Smiljko Sokol, predsjednik Suda, te suci Marijan Hranjski, Petar Klarić, Mario Kos, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, Jasna Omejec, Željko Potočnjak, Agata Račan, Emilija Rajić, Nevenka Šernhorst i Vice Vukojević, odlučujući u povodu ustavne tužbe R. B. iz S., na sjednici Suda održanoj 17. rujna 2003. godine, donio je

ODLUKU


I. Ustavna tužba se usvaja.

II. Općinski sud u Šibeniku dužan je donijeti presudu u predmetu koji se vodi pred tim sudom, pod brojem: P-161/98, u najkraćem mogućem roku, ali ne duljem od šest (6) mjeseci, računajući od prvog idućeg dana nakon dana objave ove odluke u »Narodnim novinama«.

III. Na temelju članka 63. stavka 3. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 49/02 – pročišćeni tekst) podnositelju ustavne tužbe R.B. iz S., SR Jugoslavija, određuje se primjerena naknada zbog povrede ustavnog prava iz članka 29. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske u iznosu od 5.000,00 kuna.

IV. Naknada iz točke III. izreke ove odluke bit će isplaćena iz državnog proračuna Republike Hrvatske, u roku od tri (3) mjeseca od dana podnošenja zahtjeva podnositelja za njezinu isplatu Ministarstvu financija Republike Hrvatske.

V. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«.

Obrazloženje

1. Podnositelj ustavne tužbe, temeljem odredbe članka 63. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 49/02 – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), podnio je 6. studenoga 2002. godine ustavnu tužbu zbog nedonošenja sudske odluke u razumnom roku.

Predlaže da Ustavni sud odredi rok za donošenje presude u predmetu koji se vodi pred Općinskim sudom u Šibeniku pod poslovnim brojem: P-161/98, te da odredi primjerenu naknadu podnositelju zbog povrede ustavnog prava iz članka 26. i članka 29. stavka 1. Ustava, koje je počinio Općinski sud u Šibeniku, ne odlučivši o pravima podnositelja u razumnom roku.

ČINJENICE VAŽNE ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK

2. Ustavni sud je u postupku pokrenutom ustavnom tužbom, primjenom članka 63. Ustavnog zakona, uvidom u preslik spisa Općinskog suda u Šibeniku, broj: P-161/98, utvrdio sljedeće činjenice koje su pravno relevantne za odlučivanje o povredi ustavnog prava podnositelja, zajamčenog člankom 29. stavkom 1. Ustava Republike Hrvatske:

– dana 22. siječnja 1998. godine, B. B. tužbom (sa zahtjevom za izdavanje privremene mjere) je protiv podnositelja kao tuženog, pokrenuo postupak radi utvrđenja prava vlasništva i ispravka uknjižbe na čest. zem. 3278/8 zk. ul. br. 5187 k.o. D.P.,

– dana 22. siječnja 1998. godine, sud izdaje rješenje kojim se određuje privremena mjera zabrane otuđenja, opterećenja i promjene vlasništva nad navedenom česticom zemlje, te se ujedno zakazuje pripremno ročište za dan 24. veljače 1998. godine,

– na ročištu dana 24. veljače 1998. godine, podnositelj, kao tuženi, očituje se o navodima iz tužbe i novo ročište sud zakazuje za dan 12. ožujka 1998. godine, a službenim putem na uvid pribavit će se predmet istog suda broj: P-2927/97, na okolnost navoda odgovora na tužbu tuženog (podnositelja),

– na ročištu održanom u predmetu dana 12. ožujka 1998. godine, obje stranke očituju se ponovno o navodima suprotne strane, novo ročište sud zakazuje za dan 15. travnja 1998. godine, na koje će se pozvati i saslušati svjedoci predloženi od tužitelja i tuženog,

– podneskom od 23. ožujka 1998. godine, tuženi u spis dostavlja dokumentaciju vezanu za navode iz svog odgovora na tužbu,

– na ročištu održanom 15. travnja 1998. godine, saslušani su prispjeli svjedoci, a raspravnim rješenjem tužitelju i umješaču određen je rok od 30 dana radi očitovanja na navode saslušanih svjedoka, te je određeno da će se po proteku tog roka nova rasprava zakazati pisano,

– budući da je rok od 30 dana protekao u kojem tužitelj i umješač nisu udovoljili traženju suda, a novo ročište sud nije zakazao; podnescima od 25. studenoga 1998. godine, 10. rujna 1999. godine i 19. travnja 2000. godine podnositelj kao tuženi moli nastavak postupka u predmetu,

– novo ročište održano je 2. veljače 2001. godine, te je na istom raspravnim rješenjem naloženo punomoćniku umješača da u roku od 8 dana u sudski spis dostavi punomoć za zastupanje, Pravilnik o rješavanju stambenih potreba radnika iz 1989. godine, a punomoćniku tuženika (podnositelja) da se očituje na navode tužitelja. Novo ročište zakazano je za dan 27. veljače 2001. godine,

– ročište 27. veljače 2001. godine, odgođeno je zbog bolesti suca i novo zakazano za dan 7. ožujka 2001. godine, ali je i to odgođeno zbog istog razloga,

– podneskom od 7. listopada 2001. godine, podnositelj (kao tuženik) ponovno moli zakazivanje nove glavne rasprave i nastavak postupka u predmetu,

– sljedeće ročište održano je 28. siječnja 2003. godine, na kojem se stranke ponovno međusobno očituju o navodima suprotne strane, a novo ročište, radi saslušanja stranaka, određuje se za dan 20. ožujka 2003. godine,

– na ročištu 20. ožujka 2003. godine, sud izvodi dokaz saslušanjem stranaka, a raspravnim rješenjem tužitelju određuje rok od 8 dana radi dostave dokumentacije na koju se pozvao tijekom saslušanja. Sljedeće ročište određuje se za 18. travnja 2003. godine, na koje će se pozvati svjedoci predloženi od strane tuženog – podnositelja,

– na ročištu održanom 18. travnja 2003. godine, saslušani su svi predloženi svjedoci, a raspravnim rješenjem tužitelju je određen rok od 15 dana za dostavu već ranije zatraženog Pravilnika, te umješaču isti rok za dostavu rješenja o otkazu za tuženog-podnositelja. Novo ročište u predmetu bit će određeno naknadno, nakon što stranke udovolje traženju suda.

OČITOVANJE OPĆINSKOG SUDA U ŠIBENIKU

3. Na temelju članka 69. stavka 1. alineje 2. Ustavnog zakona, Ustavni sud je zatražio od Općinskog suda u Šibeniku (dopisima od 26. studenoga 2002. godine i 21. siječnja 2003. godine) da se izjasni o navodima ustavne tužbe.

Općinski sud u Šibeniku 7. siječnja 2003. godine, 8. travnja 2003. godine i 22. travnja 2003. godine, dostavio je ovom Sudu svoje očitovanje o navodima ustavne tužbe u kojemu je navedena kronologija postupanja u predmetu. Uz očitovanje Sudu je, privitkom dopisa od 22. travnja 2003. godine dostavljen i preslik spisa, broj: P-161/98.

PRAVO VAŽNO ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK

4. Odredbom članka 29. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske, propisano je sljedeće:

»Svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud (...) u razumnom roku odluči o njegovim pravima i obvezama (...)«.

Odredbom članka 63. Ustavnog zakona propisano je sljedeće:

»(1) Ustavni sud će pokrenuti postupak po ustavnoj tužbi i prije no što je iscrpljen pravni put, u slučaju kad o pravima i obvezama stranke (...) nije u razumnom roku odlučio sud (...).

(2) U odluci kojom usvaja ustavnu tužbu zbog nedonošenja akta u razumnom roku iz stavka 1. ovoga članka, Ustavni sud će nadležnom sudu odrediti rok za donošenje akta kojim će taj sud meritorno odlučiti o pravima i obvezama (...) podnositelja. Rok za donošenje akta počinje teći idućeg dana od dana objave odluke Ustavnog suda u »Narodnim novinama«.

(3) U odluci iz stavka 2. ovoga članka Ustavni sud će odrediti primjerenu naknadu koja pripada podnositelju zbog povrede njegova ustavnog prava koju je sud učinio kada o pravima i obvezama podnositelja (...) nije odlučio u razumnom roku. Naknada se isplaćuje iz državnog proračuna u roku od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva stranke za njezinu isplatu«.

Ustavna tužba je osnovana.

5. Povredu ustavnog prava na donošenje sudske odluke u razumnom roku Ustavni sud razmatra u svjetlu osobitih okolnosti svakog pojedinog slučaja.

Razmatranjem razloga ustavne tužbe podnositelja i uvida u naznačeni spis Općinskog suda u Šibeniku, Ustavni sud je utvrdio da su se u ovom slučaju ostvarile pretpostavke za njegovo postupanje u smislu odredbe članka 63. Ustavnog zakona.

Svoju odluku Ustavni sud obrazlaže sljedećim utvrđenjima:

5.1. DULJINA SUDSKOG POSTUPKA

Prvostupanjski parnični postupak započeo je 22. siječnja 1998. godine, podnošenjem tužbe B. B., sa zahtjevom za izdavanje privremene mjere, protiv podnositelja kao tuženog, radi utvrđenja prava vlasništva i ispravka uknjižbe na čest. zem. 3278/8 zk. ul. br. 5187 k.o. D. P. Ustavna tužba podnijeta je 6. studenoga 2002. godine, a do tog dana sudski postupak nije okončan, pa Ustavni sud utvrđuje da postupak u ovom predmetu traje ukupno četiri (4) godine, devet (9) mjeseci i petnaest (15) dana.

Zakon o potvrđivanju Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i protokola br. 1, 4, 6, 7 i 11 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (»Narodne novine« – Međunarodni ugovori, broj 18/97, 6/99 – pročišćeni tekst i 8/99 – ispravak, u daljnjem tekstu: Zakon o potvrđivanju Konvencije) stupio je na snagu 5. studenoga 1997. godine.

Od dana stupanja na snagu Zakona o potvrđivanju Konvencije, odredbe Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda Vijeća Europe (u daljnjem tekstu: Europska konvencija) čine, temeljem članka 140. Ustava, dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske. Dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske od tog dana čini i odredba članka 6. stavka 1. Europske konvencije pod nazivom »Pravo na pošteno suđenje« koja, između ostaloga, propisuje sljedeće:

»Radi utvrđivanja svojih prava i obveza građanske naravi (...) svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud (...) u razumnom roku ispita njegov slučaj«.

Pravo na donošenje sudske odluke u razumnom roku čini dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske od dana stupanja na snagu Zakona o potvrđivanju Konvencije (5. studenoga 1997. godine). Pravo na donošenje sudske odluke u razumnom roku je ustavno pravo u Republici Hrvatskoj od 9. studenoga 2000. godine (dana proglašenja Ustava). Ispitivanje razumnosti trajanja sudskih postupaka prije 5. studenoga 1997. godine, u pravilu, ne bi moglo biti predmetom ustavnosudskih postupaka temeljenih na članku 63. Ustavnog zakona, jer u dotadašnjem pravnom poretku Republike Hrvatske takvo pravo nije postojalo.

Ustavni sud je u konkretnom slučaju, ocijenio da se pravno relevantnim razdobljem s aspekta povrede prava na razumnu duljinu trajanja sudskog postupka smatra razdoblje od 5. studenoga 1997. godine (to jest, od dana stupanja na snagu Zakona o potvrđivanju Konvencije), odnosno od 22. siječnja 1998. godine (od kada je protiv podnositelja pokrenut predmetni parnični postupak) do 6. studenoga 2002. godine (to jest, do dana podnošenja ustavne tužbe), što ukupno iznosi navedeni period vremena od četiri (4) godine, devet (9) mjeseci i petnaest (15) dana.

5.2. POSTUPANJE NADLEŽNOG SUDA

Ustavni sud je utvrdio da je, u razmatranom, pravno relevantnom razdoblju, Općinski sud u Šibeniku, za provođenje radnji koje usmjerene za meritorno odlučivanje o pravima i obvezama stranaka u tom sudskom postupku, održao sedam ročišta za glavnu raspravu.

Iz spisa predmeta razvidno je da se razdoblje potpune neaktivnosti Općinskog suda u Šibeniku u razmatranom razdoblju, proteže od 15. travnja 1998. godine (kada je održano ročište na kojem su saslušani svjedoci) do 2. veljače 2001. godine (kada je nakon tri pisane urgencije podnositelja kao tuženog zakazano i ponovno održano ročište), tj. dvije (2) godine, devet (9) mjeseci i osamnaest (18) dana i od 7. ožujka 2001. godine (kada je ročište zakazano za taj dan odgođeno zbog bolesti suca) do 28. siječnja 2003. godine (kada je nakon ponovne urgencije podnositelja kao tuženog zakazano i održano novo ročište), tj. jedna (1) godina, deset (10) mjeseci i dvadesetjedan (21) dan.

5.3. PONAŠANJE PODNOSITELJA USTAVNE TUŽBE (TUŽENOG U SUDSKOM POSTUPKU)

Podnositelj ustavne tužbe, kao tuženi u sudskom postupku, prema utvrđenju Ustavnog suda, svojim ponašanjem nije pridonio duljini sudskog postupka. Analizirajući tijek sudskog postupka u pravno relevantnom razdoblju, Ustavni sud je utvrdio da je podnositelj uvijek udovoljio traženju suda, te je u četiri navrata požurivao (25. studenoga 1998., 10. rujna 1999., 19. travnja 2000. i 7. listopada 2001. godine), nastavak sudskog postupka.

5.4. SLOŽENOST SUDSKOG PREDMETA

Dosadašnji tijek sudskog postupka ne ukazuje da se u konkretnom slučaju radi o složenoj sudskoj stvari.

Polazeći od činjenice da postupak pred sudom prvog stupnja traje preko četiri (4) godine, a da nije donesena meritorna prvostupanjska presuda, te imajući u vidu postupanje nadležnog suda u razmatranom, pravno relevantnom razdoblju, Ustavni sud nije našao okolnosti koje bi u dosadašnjem tijeku postupka ukazivale na složenost sudskog predmeta, a koje bi opravdale dugotrajnost postupanja u konkretnom sudskom predmetu.

6. Slijedom iznijetog, Ustavni sud ocjenjuje da je nerazumno dugim trajanjem predmetnog sudskog postupka pred sudom prvog stupnja povrijeđeno ustavno pravo podnositelja da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud u razumnom roku odluči o njegovim pravima ili obvezama, koje je zajamčeno člankom 29. stavkom 1. Ustava Republike Hrvatske.

7. Imajući u vidu sve navedene činjenice i okolnosti, a posebno važnost sudskog postupka za podnositelja, u smislu odredbe članka 63. stavka 2. Ustavnog zakona, odlučeno je kao pod točkama I. i II. izreke odluke.

8. Sukladno odredbi članka 63. stavka 3. Ustavnog zakona, odlučeno je kao pod točkama III. i IV. izreke odluke.

Visinu naknade zbog povrede ustavnog prava na donošenje sudske odluke sudske odluke u razumnom roku, Ustavni sud u pravilu određuje za razmatrano, pravno relevantno razdoblje, posebno uzimajući u obzir i razdoblja potpune neaktivnosti suda, a koja su navedena u točki 5.2. ovog obrazloženja.

Pri utvrđenju visine naknade, temeljem članka 63. stavka 2. Ustavnog zakona, Ustavni sud uzima u obzir sve okolnosti slučaja, uz istodobno uvažavanje ukupnih gospodarskih i socijalnih prilika u Republici Hrvatskoj.

U konkretnom slučaju Ustavni sud je, utvrđujući visinu naknade uzeo u obzir i činjenicu da je podnositelj žurno udovoljavao svim traženjima i nalozima suda, te u više navrata požurivao nastavak postupka u predmetu.

9. Odluka o objavi odluke (točka V. izreke) temelji se na odredbi članka 29. Ustavnog zakona.

Broj: U-IIIA-2559/2002
Zagreb, 17. rujna 2003.

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Predsjednik Suda
dr. sc. Smiljko Sokol, v. r.