IZRADA WEB STRANICA

Naručite izradu modernih web stranica. U svega nekoliko minuta, kreirajte vrhunsku web stranicu uz pomoć naših CMS web stranica. Moderni dizajni za Vaše web stranice. Korištenje CMS web stranica slično je kao korištenje Facebooka, ne zahtjeva znanje kodiranja i programiranja. Započnite pisati, dodajte nekoliko fotografija i imate brzo svoju prvu web stranicu. Mijenjajte dizajn svoje stranice s lakoćom. Kreirajte web stranicu svoje tvrtke, web stranicu obrta, web stranicu udruge, započnite pisati blog...

Mobilna responzivnost web stranica je prilagođavanje web stranice svim preglednicima (mobitel, tablet, računalo) i mora se implementirati na sve web stranice. Besplatna optimizacija za tražilice; SEO optimizacija omogućava vašoj web stranici da se prikazuje u prvih deset rezultata na tražilicama za pojmove koje pretražuju vaši budući kupci.

Dizajn responzivnih web stranica, registracija domene, izrada CMS stranica, ugradnja web shopa, implementacija plaćanja karticama, ugradnja Google analyticsa, siguran hosting, prijava na tražilice, reklama na društvenim mrežama, ugradnja kontakt formulara za upite sa web stranica...

Iskoristite ponudu: izrada web stranica i hosting po najnižim cijenama. Besplatna prijava na tražilice, besplatni e-mail, besplatna .hr domena, besplatna podrška za internet marketing...

>> Link na ponudu za izradu web stranica >>

Kontakt:
Poslovni Forum d.o.o.
Link - Kontakt informacije

Napomena: Ne dajemo besplatne pravne savjete!




Ažurirano: 23. 11. 2024.

POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE Link na brzi pregled poslovnih i internet usluga

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Ustavni sud Republike Hrvatske, u Vijeću šestorice za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Petar Klarić, predsjednik Vijeća, te suci Ivan Matija, Željko Potočnjak, Nevenka Šernhorst, Vice Vukojević i Milan Vuković, članovi Vijeća, u postupku pokrenutom ustavnom tužbom A. Š. iz O., kojeg zastupa K. Z., odvjetnik iz O., na sjednici održanoj dana 9. listopada 2003. godine, jednoglasno je donio


ODLUKU

I. Ustavna tužba se usvaja te se ukidaju:

– presuda Upravnog suda Republike Hrvatske, broj: Us-7261/1997 od 1. travnja 1999. godine i

– rješenje Ministarstva obrane Republike Hrvatske, Personalne uprave, klasa: 805-06/97-02/02, urbroj: 512-20-08-97-165 od 25. lipnja 1997. godine.

II. Predmet se vraća Personalnoj upravi Ministarstva obrane Republike Hrvatske na ponovni postupak.

III. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«.


Obrazloženje

1. Ustavna tužba podnijeta je protiv presude Upravnog suda Republike Hrvatske, broj: Us-7261/1997 od 1. travnja 1999. godine, kojom je odbijena tužba podnositelja u upravnom sporu radi prestanka djelatne vojne službe. Upravni spor je pokrenut protiv rješenja Ministarstva obrane Republike Hrvatske, Personalne uprave, klasa: 805-06/97-02/02, urbroj: 512-20-08-97-165 od 25. lipnja 1997. godine. Tim rješenjem podnositelju je prestala djelatna vojna služba i preveden je u pričuvu s danom 30. lipnja 1997. godine, uz častan otpust, temeljem uvjeta propisanih u članku 174. stavku 1. i u svezi s člankom 173. stavkom 1. točkom 2. Zakona o obrani (»Narodne novine«, broj 74/93 i 33/02), a u svezi s odredbama članka 94. stavka 1. i članka 95. stavka 1. točke 4. Zakona o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 23/95, 33/95, 105/99, 128/99 i 33/02).

2. Podnositelj smatra da su osporenom presudom i rješenjem upravnog tijela povrijeđene odredbe članaka 3., 28., 56. stavka 1. i 117. stavka 3. Ustava.

U obrazloženju tih povreda podnositelj u bitnom navodi da je pravomoćnom presudom Općinskog suda u Ogulinu, broj: K-140/97 od 17. studenoga 1998., protiv njega odbijena optužba u svezi kaznenog djela koje mu se stavljalo na teret te da je presudom Vojnostegovnog suda u Zagrebu, broj: VsP-14/98 od 16. kolovoza 1999., protiv njega također odbijen optužni prijedlog radi stegovnog prijestupa. To, prema njegovom mišljenju, znači da nije bilo osnove za pokretanje kaznenog niti stegovnog postupka, a time niti osnove za njegovo razrješenje. S obzirom da presudu Upravnog suda smatra protivnom ustavnom načelu iz članka 28. Ustava, predlaže usvojiti ustavnu tužbu i tu presudu ukinuti.

Ustavna tužba je osnovana.

3. Rješenjem Ministarstva obrane podnositelju je prestala djelatna vojna služba te je preveden u pričuvu. U obrazloženju rješenja navedeno je da je optužnim prijedlogom Vojnog tužiteljstva u Karlovcu, broj: KT-158/96 od 4. lipnja 1996. godine, pokrenut kazneni postupak protiv podnositelja zbog kaznenog djela protiv imovine – teškom krađom označene u članku 125. stavku 10. tada važećeg Kaznenog zakona (»Narodne novine«, broj 110/97, 27/98, 129/00 i 51/01). Upravno tijelo je utvrdilo da su uslijed navedenog nastupile okolnosti koje predstavljaju zapreku za ostanak podnositelja u djelatnoj vojnoj službi, čime su ispunjeni uvjeti propisani u članku 174. stavku 1. u svezi s člankom 173. stavkom 1. točkom 2. Zakona o obrani, a u svezi s odredbama članka 94. stavka 1. i članka 95. stavka 1. točke 4. Zakona o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske.

Ustavni sud Republike Hrvatske je osporenom presudom potvrdio zakonitost rješenja upravnog tijela, donijetog temeljem navedenih odredbi Zakona o obrani i Zakona o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske.

4. Odredbom članka 94. stavka 1. točke 1. Zakona o službi u oružanim snagama propisano je da djelatnoj vojnoj osobi služba prestaje po sili tog Zakona. Prema odredbi članka 95. stavka 1. točke 4. istog Zakona, djelatnoj vojnoj osobi služba po sili zakona prestaje kada se steknu okolnosti koje predstavljaju zapreku za prijam u djelatnu vojnu službu.

Iz odredbe članka 174. Zakona o obrani slijedi da službeniku Ministarstva obrane radni odnos prestaje po sili zakona, ako taj službenik prestane ispunjavati posebne uvjete iz članka 173. istog Zakona.

Člankom 173. Zakona o obrani utvrđeni su posebni uvjeti koje osoba mora ispunjavati da bi mogla biti primljena na rad u Ministarstvo obrane. Prema stavku 1. točki 2. istog zakonskog članka, jedan od uvjeta je da protiv osobe nije otvorena istraga, odnosno da se protiv nje ne vodi kazneni postupak za određena kaznena djela koja su izrijekom određena u odredbi točke 1. stavka 1. članka 173. Zakona o obrani, a to su: kaznena djela protiv službene dužnosti, protiv života i tijela, javnih ovlaštenja, za kaznena djela protiv oružanih snaga, za kaznena djela izvršena iz koristoljublja ili za druga kaznena djela izvršena iz nečasnih pobuda.

5. Prema ocjeni Ustavnog suda, okolnosti koje, temeljem odredbi članaka 173. i 174. Zakona o obrani, predstavljaju zapreku za prijam u djelatnu vojnu službu ne mogu se smatrati odlučnima i za njen prestanak. To, u konkretnom slučaju znači da rješenje Ministarstva obrane, kojim je podnositelj bio razriješen djelatne vojne službe, nije bilo utemeljeno na zakonu. Ovo zbog toga što niti u stegovnom postupku, a niti u kaznenom postupku nije bila utvrđena podnositeljeva odgovornost.

Potvrdivši zakonitost rješenja Ministarstva obrane, Upravni sud Republike Hrvatske, osporenom presudom, povrijedio je podnositeljevo pravo propisano člankom 28. Ustava Republike Hrvatske jer podnositelju nije pravomoćnom sudskom odlukom utvrđena krivnja za kazneno djelo. Naprotiv, pravomoćnom presudom Općinskog suda u Ogulinu, broj: K-140/97 od 17. studenoga 1998., odbijena je tužba protiv podnositelja ustavne tužbe da bi počinio navedeno kazneno djelo.

Prema ocjeni Ustavnog suda, nije ustavnopravno prihvatljivo da primjena odredbi Zakona o obrani, temeljem kojih je podnositelj razriješen djelatne vojne službe, ne ovisi o pitanju postojanja pravomoćnog utvrđenja podnositeljeve krivnje za djela koja su mu optužnim prijedlogom bila stavljena na teret.

Ovakvo stajalište Ustavni sud zauzeo je već u svojoj odluci, broj: U-I-366/2000 od 19. lipnja 2002., objavljenoj u »Narodnim novinama«, broj 86/02 od 19. srpnja 2002., kada je utvrđeno da za vrijeme važenja odredbe članka 174. stavka 1. Zakona o obrani, u dijelu u kojem se odnosila na odredbu članka 173. stavka 1. točke 2. tog Zakona, ta odredba nije bila suglasna s odredbama članaka 28. i 30. Ustava.

U konkretnom slučaju, podnositelj ustavne tužbe pravomoćno je oslobođen od optužbe da bi počinio određeno kazneno djelo. Stoga, donošenjem rješenja, kojim je razriješen službe, povrijeđeno je njegovo ustavno pravo koje proizlazi iz odredbe članka 28. Ustava, prema kojoj je svatko nedužan i nitko ga ne može smatrati krivim za kazneno djelo dok mu se pravomoćnom sudskom presudom ne utvrdi krivnja.

6. Sud je utvrdio da osporenim odlukama nije povrijeđena odredba članka 56. stavka 1. Ustava, kojom je propisano da se pravo zaposlenih i članova njihovih obitelji na socijalnu sigurnost i socijalno osiguranje uređuje zakonom i kolektivnim ugovorom.

7. Odredbe članaka 3. i 117. stavka 3. Ustava, čiju povredu podnositelj također ističe u ustavnoj tužbi, ne sadrže ljudska prava i temeljne slobode koje su Ustavom zajamčene fizičkoj ili pravnoj osobi i koje se štite u ustavnosudskom postupku pokrenutom ustavnom tužbom, u smislu odredbe članka 62. stavka 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 49/02 – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon).

8. Slijedom navedenog, temeljem odredbi članaka 73. i 76. Ustavnog zakona, odlučeno je kao u točkama I. i II. izreke.

9. Odluka o objavi iz točke III. izreke temelji se na odredbi članka 29. stavka 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske.


Broj: U-III-774/1999
Zagreb, 9. listopada 2003.

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Predsjednik Vijeća
dr. sc. Petar Klarić, v. r.
 

ODLUKE USTAVNOG SUDA RH