IZRADA WEB STRANICA

Naručite izradu modernih web stranica. U svega nekoliko minuta, kreirajte vrhunsku web stranicu uz pomoć naših CMS web stranica. Moderni dizajni za Vaše web stranice. Korištenje CMS web stranica slično je kao korištenje Facebooka, ne zahtjeva znanje kodiranja i programiranja. Započnite pisati, dodajte nekoliko fotografija i imate brzo svoju prvu web stranicu. Mijenjajte dizajn svoje stranice s lakoćom. Kreirajte web stranicu svoje tvrtke, web stranicu obrta, web stranicu udruge, započnite pisati blog...

Mobilna responzivnost web stranica je prilagođavanje web stranice svim preglednicima (mobitel, tablet, računalo) i mora se implementirati na sve web stranice. Besplatna optimizacija za tražilice; SEO optimizacija omogućava vašoj web stranici da se prikazuje u prvih deset rezultata na tražilicama za pojmove koje pretražuju vaši budući kupci.

Dizajn responzivnih web stranica, registracija domene, izrada CMS stranica, ugradnja web shopa, implementacija plaćanja karticama, ugradnja Google analyticsa, siguran hosting, prijava na tražilice, reklama na društvenim mrežama, ugradnja kontakt formulara za upite sa web stranica...

Iskoristite ponudu: izrada web stranica i hosting po najnižim cijenama. Besplatna prijava na tražilice, besplatni e-mail, besplatna .hr domena, besplatna podrška za internet marketing...

>> Link na ponudu za izradu web stranica >>

Kontakt:
Poslovni Forum d.o.o.
Link - Kontakt informacije

Napomena: Ne dajemo besplatne pravne savjete!




Ažurirano: 27. 11. 2024.

POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE Link na brzi pregled poslovnih i internet usluga

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Ustavni sud Republike Hrvatske, u Vijeću šestorice za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Jasna Omejec, predsjednik Vijeća, te suci Marijan Hranjski, Ivan Mrkonjić, Emilija Rajić, Nevenka Šernhorst i Vice Vukojević, članovi Vijeća, u postupku pokrenutom ustavnom tužbom F. A. iz C.-F., kojeg zastupa T. B. G., odvjetnica u Z., na sjednici održanoj dana 2. listopada 2003. godine, jednoglasno je donio


ODLUKU

I. Ustavna tužba se odbija.

II. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«.


Obrazloženje

1. Ustavna tužba podnijeta je protiv presude Županijskog suda u Zagrebu, broj: X Gž2-303/02-2 od 3. prosinca 2002. godine.

Presudom Općinskog suda u Zagrebu, broj: P2-843/01 od 19. srpnja 2002. godine, rastavljen je brak, zaključen u Parizu 30. kolovoza 1997. godine, upisan u matici vjenčanih matičnog područja Zagreb – Centar pod rednim brojem: 573/97, između Z. S. A. i podnositelja. Prvostupanjskom presudom, maloljetno dijete stranaka, N. J. A. A., povjerava se na skrb majci, dok se otac obvezuje od 5. lipnja 2001. godine pa nadalje doprinositi uzdržavanju u iznosu od 30% plaće i naknade plaće koju ostvaruje kod pravne osobe kod koje je uposlen. Ujedno, navedenom presudom su uređeni i susreti i druženja djeteta i podnositelja tijekom posljednjeg vikenda u mjesecu, subotom i nedjeljom od 10 do 18 sati u prisutnosti majke.

Tužiteljica je u konkretnom slučaju odbijena u preostalom dijelu tužbenog zahtjeva za određivanje podnositelju dužnosti doprinosa uzdržavanju djeteta u iznosu od 10%.

Osporavanom presudom Županijskog suda u Zagrebu odbijena je kao neosnovana žalba podnositelja i potvrđena je prvostupanjska presuda u dijelu kojim je rastavljen brak stranaka, u dijelu kojim je odlučeno o tome s kojim će roditeljem živjeti zajedničko maloljetno dijete i o roditeljskoj skrbi te u dijelu kojim je odlučeno o načinu održavanja susreta i druženja djeteta s roditeljima. Svojim rješenjem Županijski sud u Zagrebu ukinuo je stavak III. prvostupanjske presude kojim je odlučeno o uzdržavanju zajedničkog maloljetnog djeteta te je predmet u tom dijelu vraćen Općinskom sudu u Zagrebu na ponovni postupak.

2. Protiv pravomoćno presuđenog dijela osporavane presude podnositelj je podnio ustavnu tužbu. U ustavnoj tužbi podnositelj u bitnome ponavlja osporavajuće razloge isticane u žalbenom postupku. Smatra da su osporavanom presudom, uslijed pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene postupovnog i materijalnog prava, povrijeđena ustavna prava iz članka 14. stavka 2. Ustava Republike Hrvatske.

Obrazlažući ustavnu tužbu, podnositelj smatra da razvod braka, u konkretnom slučaju, ne spada u nadležnost hrvatskog pravosuđa. Nadalje, navodi da kao otac djeteta, za razliku od druge strane, nije bio saslušan u postupku te da mu, stoga, faktički nije dana mogućnost sudjelovanja u postupku. Slijedom svega iznijetoga, podnositelj smatra da su osporavane presude donesene u postupku u kojemu on nije imao ravnopravan položaj u odnosu na drugu stranu.

3. Zaključno, cijeneći osporavanu presudu, kao i njoj prethodeću prvostupanjsku presudu, u pravomoćno presuđenom dijelu nezakonitima, podnositelj predlaže Sudu podnesenu ustavnu tužbu usvojiti, osporavane presude ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

4. Za potrebe ovosudnog postupka pribavljen je spis Općinskog suda u Zagrebu, broj: P2-843/01.

Ustavna tužba nije osnovana

5. Prema odredbama članka 62. stavka 1. i stavka 2. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 49/02 – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), svatko može po iscrpljivanju dopuštenog pravnog puta podnijeti Ustavnom sudu ustavnu tužbu ako smatra da mu je pojedinačnim aktom tijela državne vlasti, tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili pravne osobe s javnim ovlastima, kojim je odlučeno o njegovim pravima i obvezama ili o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela, povrijeđeno ljudsko pravo ili temeljna sloboda zajamčena Ustavom, odnosno Ustavom zajamčeno pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu.

Ustavna tužba nije pravno sredstvo u sustavu redovnih ili izvanrednih pravnih lijekova nego poseban institut za ocjenu pojedinačnih akata tijela državne vlasti, tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnih osoba s javnim ovlastima radi zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda zajamčenih Ustavom. Slijedom navedenog, Ustavni sud, tijekom postupka pružanja ustavnosudske zaštite, na temelju činjeničnog stanja utvrđenog u postupku iz kojega je proizašla osporavana odluka i unutar zahtjeva istaknutog u ustavnoj tužbi, utvrđuje je li u postupku odlučivanja o pravima i obvezama došlo do ustavno nedopuštenog posizanja u ljudska prava i temeljne slobode.

6. Prema odredbi članka 61. Zakona o rješavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u određenim odnosima (»Narodne novine«, broj 53/91), nadležnost hrvatskog suda postoji u bračnim sporovima kada tuženik nema prebivalište u Republici Hrvatskoj ako je tužitelj državljanin Republike Hrvatske i ima prebivalište u Republici Hrvatskoj. Iz utvrđenog činjeničnog stanja proizlazi da su sudovi pravilno primijenili navedenu odredbu zakona te da, u konkretnom slučaju, nisu postojale zapreke za provođenje postupka, sadržane u članku 80. istog Zakona.

Prema odredbi članka 264. stavka 2. Zakona o parničnom postupku (»Narodne novine«, broj 53/91, 91/92 i 112/99) sud može izvoditi dokaze saslušanjem stranaka kad nema drugih dokaza ili kada ustanovi da je unatoč izvedenim dokazima to potrebno radi utvrđivanja odlučujućih činjenica. Prema odredbi članka 265. stavka 2. Zakona o parničnom postupku, sud može saslušati samo jednu stranku ako se, između ostaloga, druga strana ne odazove pozivu. Iz pribavljenog spisa razvidno je da podnositelj, iako uredno pozitivan, nije pristupao na ročišta glavne rasprave, već da je pravne radnje u postupku obavljao preko punomoćnika.

7. Člankom 14. stavkom 2. Ustava jamči se jednakost svih pred zakonom.

U spornoj pravnoj situaciji presuđivala su tijela sudbene vlasti unutar svoje nadležnosti utvrđene zakonom. Iz predmeta spisa i priložene dokumentacije razvidno je da je prvostupanjsko tijelo sudbene vlasti, glede pravomoćno presuđenog dijela parnice, provelo dokazni postupak na način utvrđen člankom 7. stavkom 1. i člankom 8. Zakona o parničnom postupku. Također je razvidno da je podnositelj bio u mogućnosti pratiti postupak i sudjelovati u postupku uz odgovarajuću stručnu pomoć. Ujedno, podnositelj je bio u mogućnosti poduzimati sve zakonom dopuštene postupovne radnje i ulagati pravni lijek. Osporavana odluka valjano je obrazložena, donesena pravovremeno i u skladu s mjerodavnim odredbama postupovnog i materijalnog prava Republike Hrvatske.

Iz navedenog je utvrđeno da podnositelju u konkretnom slučaju nije povrijeđeno ustavno pravo zajamčeno člankom 14. stavkom 2. Ustava.

8. Slijedom svega iznijetoga, utvrdivši da podnositelju osporavanim pravomoćnim dijelom presude Županijskog suda u Zagrebu nije povrijeđeno ustavno pravo sadržano u članku 14. stavku 2. Ustava, na temelju odredaba članaka 73. i 75. Ustavnog zakona, odlučeno je kao u točki I. izreke.

Točka II. izreke utemeljena je na odredbama članka 29. stavka 1. Ustavnog zakona.


Broj: U-III-787/2003
Zagreb, 2. listopada 2003.

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Predsjednik Vijeća
dr. sc. Jasna Omejec, v. r.