IZRADA WEB STRANICA

Naručite izradu modernih web stranica. U svega nekoliko minuta, kreirajte vrhunsku web stranicu uz pomoć naših CMS web stranica. Moderni dizajni za Vaše web stranice. Korištenje CMS web stranica slično je kao korištenje Facebooka, ne zahtjeva znanje kodiranja i programiranja. Započnite pisati, dodajte nekoliko fotografija i imate brzo svoju prvu web stranicu. Mijenjajte dizajn svoje stranice s lakoćom. Kreirajte web stranicu svoje tvrtke, web stranicu obrta, web stranicu udruge, započnite pisati blog...

Mobilna responzivnost web stranica je prilagođavanje web stranice svim preglednicima (mobitel, tablet, računalo) i mora se implementirati na sve web stranice. Besplatna optimizacija za tražilice; SEO optimizacija omogućava vašoj web stranici da se prikazuje u prvih deset rezultata na tražilicama za pojmove koje pretražuju vaši budući kupci.

Dizajn responzivnih web stranica, registracija domene, izrada CMS stranica, ugradnja web shopa, implementacija plaćanja karticama, ugradnja Google analyticsa, siguran hosting, prijava na tražilice, reklama na društvenim mrežama, ugradnja kontakt formulara za upite sa web stranica...

Iskoristite ponudu: izrada web stranica i hosting po najnižim cijenama. Besplatna prijava na tražilice, besplatni e-mail, besplatna .hr domena, besplatna podrška za internet marketing...

>> Link na ponudu za izradu web stranica >>

Kontakt:
Poslovni Forum d.o.o.
Link - Kontakt informacije

Napomena: Ne dajemo besplatne pravne savjete!




Ažurirano: 23. 11. 2024.

POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE Link na brzi pregled poslovnih i internet usluga

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Smiljko Sokol, predsjednik Suda, te suci Marijan Hranjski, Petar Klarić, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, Jasna Omejec, Željko Potočnjak, Agata Račan, Emilija Rajić, Nevenka Šernhorst, Vice Vukojević i Milan Vuković, u povodu prijedloga za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom, na sjednici održanoj dana 1. listopada 2003. godine, donio je


RJEŠENJE

I. Ne prihvaća se prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom članaka 11. i 12. Zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (»Narodne novine«, broj 33/01, 10/02-odluka Ustavnog suda, broj: U-I-39/2002 od 23. siječnja 2002. godine, 155/02-članak 43. stavak 2. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, i 45/03).

II. Ovo rješenje objavit će se u »Narodnim novinama«.


Obrazloženje

1. Dr. sc. Robert Podolnjak iz Varaždina podnio je prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti članaka 11. i 12. Zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (»Narodne novine«, broj 33/01, 10/02-odluka Ustavnog suda, broj: U-I-39/2002 od 23. siječnja 2002., 155/02-članak 43. stavak 2. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, i 45/03; u daljnjem tekstu: ZI) s Ustavom Republike Hrvatske.

Osporene zakonske odredbe glase:

Članak 11.

Liste za izbor članova predstavničkih tijela predlažu političke stranke registrirane u Republici Hrvatskoj i birači.

Političke stranke utvrđuju i predlažu liste za izbor članova predstavničkih tijela na način propisan njihovim statutom, odnosno posebnom odlukom, donijetom na temelju statuta.

Prilikom sastavljanja liste predlagatelj je dužan voditi računa o načelu ravnopravnosti spolova.

Dvije ili više, u Republici Hrvatskoj registriranih političkih stranaka mogu predložiti koalicijsku listu za izbor članova predstavničkog tijela.

Članak 12.

Kada birači kao ovlašteni predlagatelji predlažu nezavisnu kandidacijsku listu, za pravovaljanost kandidacijske liste dužni su prikupiti:

- 100 potpisa za općinsku listu,

- 150 potpisa za gradsku listu,

- 500 potpisa za županijsku listu, odnosno listu za izbor članova Gradske skupštine Grada Zagreba.

Podnositelji prijave nezavisne kandidacijske liste su prva tri po redu potpisnika nezavisne liste.

2. Razloge zbog kojih navedene zakonske odredbe smatra nesuglasnima Ustavu predlagatelj nalazi u njihovoj suprotnosti odredbi članka 14. stavka 2. Ustava, kojom je zajamčena jednakost svih pred zakonom. Predlagatelj navodi da osporene zakonske odredbe nejednako uređuju položaj građana u postupku kandidiranja ovisno o tomu jesu li ili nisu članovi političkih stranaka.

Svoje navode obrazlaže pravom političkih stranaka da, u skladu sa zakonom, predlažu kandidacijske liste za izbor članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (u daljnjem tekstu: lokalna predstavnička tijela), a da pritom nemaju obvezu prikupiti određeni broj potpisa birača. Za razliku od političkih stranaka, birači koji predlažu nezavisnu kandidacijsku listu za izbor članova lokalnih predstavničkih tijela dužni su prikupiti određeni broj potpisa birača, jer bi bez prikupljenih potpisa birača njihova kandidacijska lista bila pravno nevaljana.

Predlagatelj smatra da građani (birači) koji žele predložiti nezavisnu kandidacijsku listu nisu stoga u zakonski jednakom položaju u odnosu prema građanima (biračima) organiziranima u političku stranku koji su »evidentno povlašteni«. Osim »što građani organizirani u političku stranku ne moraju uz prijedlog stranačke liste priložiti i potpise birača radi pravovaljanosti liste«, predlagatelj navodi da se nejednakost građana koji žele predložiti nezavisnu listu u odnosu na političke stranke očituje i u sljedećoj činjenici: prema članku 6. Zakona o političkim strankama (»Narodne novine«, broj 76/93, 111/96, 164/98, 36/01), za osnivanje jedne političke stranke dovoljno je 100 punoljetnih, poslovno sposobnih hrvatskih državljana, dok prema članku 12. ZI-a birači moraju, da bi njihova nezavisna kandidacijska lista bila pravovaljana, prikupiti najmanje 100 potpisa birača za općinsku listu, 150 potpisa birača za gradsku listu, 500 potpisa birača za županijsku listu, odnosno listu za izbor članova Gradske skupštine Grada Zagreba. Iz toga predlagatelj zaključuje da je »potreban znatno manji broj građana organiziranih u političku stranku radi isticanja kandidatske liste nego kada je riječ o isticanju nezavisne ili neovisne kandidatske liste«.

Od Ustavnog suda Republike Hrvatske predlagatelj traži ukidanje navedenih zakonskih odredbi te predlaže da se one izmijene na način da i političke stranke pri predlaganju stranačkih kandidacijskih lista za izbor članova lokalnih predstavničkih tijela budu zakonom obvezane na prikupljanje određenog broja potpisa birača.

Prijedlog nije osnovan.

3. U članku 45. stavku 1. Ustava propisano je da biračko pravo, opće i jednako, imaju svi hrvatski državljani s navršenih 18 godina u skladu sa zakonom, te da se biračko pravo ostvaruje na neposrednim izborima tajnim glasovanjem.

U članku 132. stavku 1. Ustava propisano je da se građanima jamči pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu. U stavku 2. istog članka Ustava propisano je da se pravo na samoupravu ostvaruje preko lokalnih, odnosno područnih (regionalnih) predstavničkih tijela koja su sastavljena od članova izabranih na slobodnim i tajnim izborima na temelju neposrednog, jednakog i općeg biračkog prava.

Sukladno navedenim ustavnim odredbama, Hrvatski sabor donio je zakon kojim je uredio izborni postupak te način ostvarivanja i zaštite biračkog prava hrvatskih državljana u neposrednim izborima za članove lokalnih i područnih (regionalnih) predstavničkih tijela.

4. Prema mjerodavnim odredbama ZI-a, pravo predlaganja kandidacijskih lista za izbor članova lokalnih predstavničkih tijela imaju političke stranke i birači.

Političke stranke su ovlaštene predlagati kandidacijske liste samostalno ili u koaliciji s drugim političkim strankama, a birači su ovlašteni predlagati kandidacijske liste na temelju pravovaljano prikupljenih potpisa. Radi se, prema tome, o dva različita izborna subjekta koji su zakonom ovlašteni predlagati kandidacijske liste na izborima za članove predstavničkih tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave.

To su, s jedne strane, političke stranke, čiji se pravni položaj, uvjeti, način i postupak za osnivanje, registriranje, prestanak i financiranje uređuju Zakonom o političkim strankama. U članku 1. stavku 1. Zakona o političkim strankama propisano je da su političke stranke svojim slobodnim osnivanjem izraz demokratskog višestranačkog sustava kao najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske. Zbog svoje ustavne zadaće u razvoju demokratskog višestranačkog sustava, političke stranke su zakonom ovlašteni subjekti izbornih postupaka za sva predstavnička tijela u zemlji.

Političke stranke su pravne osobe, a pravnu osobnost stječu upisom u registar političkih stranaka koji vodi nadležno ministarstvo. Stoga je pogrešna postavka predlagatelja da stranačke kandidacijske liste predlažu »građani organizirani u političku stranku«. Ovlašteni predlagatelj stranačke kandidacijske liste uvijek je i samo politička stranka kao pravna osoba koja je u izbornom postupku zaseban i jedinstven izborni subjekt, neovisno o broju osoba koji je bio potreban za njezino osnivanje i neovisno o broju njezinih članova u vrijeme provedbe izbora.

Iz tih je razloga neosnovan i navod predlagatelja da su »građani organizirani u političku stranku« povlašteni u odnosu na ostale birače zbog toga što je za osnivanje političke stranke potrebno samo 100 birača (punoljetnih i poslovno sposobnih hrvatskih državljana), dok je za predlaganje nezavisnih lista potrebno prikupiti 100, 150 ili 500 potpisa birača, ovisno o tome je li riječ o općinskoj, gradskoj ili županijskoj listi, odnosno listi za Gradsku skupštinu Grada Zagreba.

5. Za razliku od političkih stranaka, birači se – kao pojedinci - radi isticanja kandidacijskih lista pojavljuju u skupini. Prema članku 14. stavku 2. ZI-a, ukoliko listu predloži skupina birača njezin je naziv »nezavisna općinska lista«, »nezavisna gradska lista«, »nezavisna županijska lista« odnosno »nezavisna lista Grada Zagreba«. Ta skupina birača nema pravnu osobnost, a stvara se ad hoc s isključivom svrhom jednokratnog sudjelovanja u izbornom natjecanju isticanjem svoje nezavisne kandidacijske liste.

Zakonom propisani način na koji se ti birači pravno prepoznaju kao skupina pojedinaca koja predlaže nezavisnu kandidacijsku listu jest prikupljanje njihovih potpisa do broja koji je potreban da bi im zakonodavac priznao položaj ovlaštenog izbornog subjekta u izbornom postupku.

Prikupljanje potpisa birača u izborima za članove lokalnih predstavničkih tijela, prema tome, nije čin potpore jednih birača kandidacijskoj listi koju predlažu neki drugi birači, kao što pogrešno smatra predlagatelj, nego je to čin predlaganja vlastite kandidacijske liste od strane svih birača koji su je potpisali.

Prema tome, činjenica da političke stranke – za razliku od birača – ne moraju prikupljati potpise birača u postupku kandidiranja ne svodi se na pitanje jednakosti između ta dva izborna subjekta. Prikupljanje potpisa jest izbornopravna radnja temeljem koje se biračima – okupljenima u zakonom određenu brojčanu skupinu – priznaje pravni položaj ovlaštenog izbornog subjekta s pravom predlaganja vlastitih (»nezavisnih«) kandidacijskih lista, dok se političkim strankama taj pravni položaj priznaje već po sili samog zakona.

6. Ustavni sud na kraju napominje da se u pozitivnom izbornom zakonodavstvu Republike Hrvatske prikupljanje potpisa birača smatra potporom samo u slučaju predsjedničkih izbora i to samo kada kandidata za predsjednika Republike Hrvatske predlaže jedna ili više političkih stranaka. Ono ni u predsjedničkim izborima, međutim, ne predstavlja čin potpore kada kandidata za predsjednika predlažu birači, jer su kandidati za predsjednika Republike svi »koji su predloženi od birača na temelju pravovaljano prikupljenih najmanje 10.000 njihovih potpisa« (članak 8. Zakona o izborima predsjednika Republike Hrvatske, »Narodne novine«, broj 22/92, 42/92-ispravak, 71/97).

Sukladno navedenom, Ustavni sud utvrđuje da razlozi zbog kojih predlagatelj smatra kako osporavane odredbe članaka 11. i 12. Zakona o izboru članova predstavničkih tijela nejednako tretiraju građane u postupku kandidiranja, ovisno o tome jesu li ili nisu članovi političkih stranaka, nisu osnovani.

7. Temeljem odredbe članka 43. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 49/02-pročišćeni tekst), riješeno je kao u izreci.

Odluka o objavi (točka II. izreke) ovog rješenja temelji se na odredbi članka 29. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske.


Broj: U-I-2058/2003
Zagreb, 1. listopada 2003.

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Predsjednik
dr. sc. Smiljko Sokol, v. r.
 

ODLUKE USTAVNOG SUDA RH