IZRADA WEB STRANICA

Naručite izradu modernih web stranica. U svega nekoliko minuta, kreirajte vrhunsku web stranicu uz pomoć naših CMS web stranica. Moderni dizajni za Vaše web stranice. Korištenje CMS web stranica slično je kao korištenje Facebooka, ne zahtjeva znanje kodiranja i programiranja. Započnite pisati, dodajte nekoliko fotografija i imate brzo svoju prvu web stranicu. Mijenjajte dizajn svoje stranice s lakoćom. Kreirajte web stranicu svoje tvrtke, web stranicu obrta, web stranicu udruge, započnite pisati blog...

Mobilna responzivnost web stranica je prilagođavanje web stranice svim preglednicima (mobitel, tablet, računalo) i mora se implementirati na sve web stranice. Besplatna optimizacija za tražilice; SEO optimizacija omogućava vašoj web stranici da se prikazuje u prvih deset rezultata na tražilicama za pojmove koje pretražuju vaši budući kupci.

Dizajn responzivnih web stranica, registracija domene, izrada CMS stranica, ugradnja web shopa, implementacija plaćanja karticama, ugradnja Google analyticsa, siguran hosting, prijava na tražilice, reklama na društvenim mrežama, ugradnja kontakt formulara za upite sa web stranica...

Iskoristite ponudu: izrada web stranica i hosting po najnižim cijenama. Besplatna prijava na tražilice, besplatni e-mail, besplatna .hr domena, besplatna podrška za internet marketing...

>> Link na ponudu za izradu web stranica >>

Kontakt:
Poslovni Forum d.o.o.
Link - Kontakt informacije

Napomena: Ne dajemo besplatne pravne savjete!




Ažurirano: 23. 11. 2024.

POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE Link na brzi pregled poslovnih i internet usluga

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Smiljko Sokol, predsjednik Suda, te suci Marijan Hranjski, Petar Klarić, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, Jasna Omejec, Željko Potočnjak, Agata Račan, Emilija Rajić, Nevenka Šernhorst, Vice Vukojević i Milan Vuković, u povodu prijedloga za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom, na sjednici održanoj dana 1. listopada 2003. godine, donio je


RJEŠENJE

I. Ne prihvaća se prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom članka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (»Narodne novine«, broj 45/03).

II. Ovo rješenje objavit će se u »Narodnim novinama«.


Obrazloženje

1. Goran Prodan iz Poreča podnio je prijedlog za ocjenu suglasnosti članka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (»Narodne novine«, broj 45/03, u daljnjem tekstu: ZID ZI) s člankom 3. Ustava Republike Hrvatske.

Osporena odredba članka 2. ZID ZI-a glasi:

Članak 2.

U članku 8. iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:

»Člana predstavničkog tijela izabranog na neovisnoj listi zamjenjuje prvi sljedeći neizabrani kandidat s liste.«

2. Predlagatelj, inače nositelj neovisne liste, smatra da osporena odredba članka 2. ZID ZI-a nije u suglasnosti s načelom vladavine prava propisanim člankom 3. Ustava. Iz sadržaja prijedloga proizlazi da predlagatelj smatra kako osporena odredba članka 2. ZID ZI-a nije u suglasnosti ni s načelom zabrane diskriminacije po bilo kojoj osnovi, zajamčenim odredbom članka 14. stavka 1. Ustava.

Prema mišljenju predlagatelja, osporenom se odredbom članka 2. ZID ZI-a stavljaju u neravnopravan, diskriminirajući položaj neovisne liste u odnosu prema stranačkim i koalicijskim listama kad je riječ o zamjeni članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (u daljnjem tekstu: lokalna predstavnička tijela).

Zakonodavac, ističe predlagatelj, ostavlja političkim strankama da same, prema vlastitom izboru, odrede koji će neizabrani kandidat s njihove lite zamijeniti člana lokalnog predstavničkog tijela izabranog s te iste liste. To pravo, s druge strane, zakonodavac uskraćuje neovisnim listama, jer se samim zakonom određuje - neovisno o volji njihovih predlagatelja - koji će neizabrani kandidat s neovisne liste zamijeniti člana predstavničkog tijela izabranog s dotične liste. U slučaju neovisnih lista, prema tome, propisuje se zakonski »automatizam« (zamjenikom se smatra »prvi sljedeći neizabrani« kandidat s neovisne liste), pa se time, prema mišljenju predlagatelja, uvodi »zakonska diskriminacija« neovisnih lista u odnosu prema stranačkim i koalicijskim listama.

Budući da je istovjetno rješenje propisano i u Zakonu o izborima zastupnika u Hrvatski sabor (»Narodne novine«, broj 16/99, 109/00, 53/03, 69/03 – pročišćeni tekst), predlagatelj navodi da bi se i to rješenje trebalo preispitati, jer je »jednako diskriminirajuće« kao i osporeni članak 2. ZID ZI-a.

Predlagatelj podrobno obrazlaže štetne posljedice do kojih dovodi ili može dovesti osporeno zakonsko rješenje u radu lokalnih predstavničkih tijela. On ujedno podrobno objašnjava vlastiti prijedlog rješenja problema vezanih uz zamjenu članova lokalnih predstavničkih tijela. Smatra da je bit samog Zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (»Narodne novine«, broj 33/01, 10/02-odluka Ustavnog suda, broj: U-I-39/2002 od 23. siječnja 2002., i 155/02-članak 43. stavak 2. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, 45/03; u daljnjem tekstu: ZI), da »svi politički subjekti u predstavničkom tijelu - i stranačke i koalicijske i nezavisne liste - budu ravnopravni, pa se zamjena vijećnika nezavisne liste može obaviti po analogiji s onima sa stranačke/koalicijske liste, tj. da zamjenika odredi predlagatelj, a to bi u slučaju nezavisne liste mogla biti prva tri potpisnika te liste« ili većina kandidata istaknuta na dotičnoj neovisnoj listi.

U dopuni prijedloga predlagatelj ističe kako mu je poznato da Ustavni sud ne ulazi u ocjenu suprotnosti dvaju zakona jednake snage ili »unutarzakonskih odredbi« istog zakona. Smatra, međutim, da je jedna od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske vladavina prava koja, uz ostalo, jamči i pravnu sigurnost. Ističe da vladavina prava i pravna sigurnost znače, prema mišljenju koje je proizašlo iz Ustavnog suda, ne samo jasnoću zakona već i uklanjanje suprotnosti između zakona, a posebno uklanjanje različitih rješenja u biti smisleno iste zakonske materije. Smatrajući da se u konkretnom slučaju upravo o tome radi, predlagatelj navodi da bi trebalo ukinuti osporenu odredbu članka 2. ZID ZI-a.

Prijedlog nije osnovan.

3. Razmatranjem navoda predlagatelja i mjerodavnih zakonskih odredaba, Ustavni sud je utvrdio da osporena odredba članka 2. ZID ZI-a nije u nesuglasnosti s načelom vladavine prava kao najvišom vrednotom ustavnog poretka Republike Hrvatske propisanom člankom 3. Ustava, niti s načelom zabrane diskriminacije zajamčenim člankom 14. stavkom 1. Ustava.

Uslijed zakonske praznine u uređenju instituta zamjenika članova lokalnih predstavničkih tijela izabranih s neovisnih lista, člankom 2. ZID ZI-a dopunjen je (novim stavkom 4.) dotadašnji članak 8. ZI-a, koji u cijelosti glasi:

Članak 8.

Članovi predstavničkih tijela imaju zamjenike koji obnašaju tu dužnost ukoliko članu predstavničkog tijela mandat miruje ili prestane prije isteka vremena na koje je izabran.

Člana predstavničkog tijela izabranog na stranačkoj listi zamjenjuje neizabrani kandidat s dotične liste s koje je izabran član, a kojeg odredi politička stranka koja je predlagatelj liste.

Člana predstavničkog tijela izabranog na koalicijskoj listi dviju ili više političkih stranaka zamjenjuje neizabrani kandidat s dotične liste s koje je izabran i član, a kojeg odredi politička stranka kojoj je u trenutku izbora pripadao član predstavničkog tijela kojem je prestao mandat.

Člana predstavničkog tijela izabranog na neovisnoj listi zamjenjuje prvi sljedeći neizabrani kandidat s liste.

Iz navedenog je razvidno da se odredbama članka 8. stavaka 2. i 3. ZI-a uređuje institut zamjene članova lokalnih predstavničkih tijela izabranih sa stranačkih i koalicijskih lista, s jedne strane. S druge strane, novim stavkom 4. članka 8. ZI-a (kojim je - temeljem osporene odredbe članka 2. ZID ZI-a - dopunjen dotadašnji članak 8. ZI-a) uređuje se institut zamjene članova lokalnih predstavničkih tijela izabranih s neovisnih lista.

4. Prema odrebi članka 11. stavka 1. ZI-a, liste za izbor članova predstavničkih tijela predlažu političke stranke registrirane u Republici Hrvatskoj i birači. Radi se, dakle, o dva različita izborna subjekta koji su zakonom ovlašteni predlagati kandidacijske liste na izborima za članove lokalnih predstavničkih tijela.

U rješenju, broj: U-I-2057/2003 od 17. rujna 2003. godine (»Narodne novine«, broj 152/03), Ustavni sud je, uz podrobno obrazloženje, utvrdio da su predlagatelji neovisne kandidacijske liste svi birači koji je potpišu.

Slijedom navedenog, pogrešno je stajalište prema kojem se podnositelje prijave neovisne kandidacijske liste (to jest, prva tri po redu potpisnika neovisne liste sukladno članku 12. stavku 2. ZI-a), odnosno većinu kandidata istaknutih na neovisnoj listi, poistovjećuje s predlagateljima neovisnih lista. Predlagatelj neovisne kandidacijske liste jest uvijek i samo skupina svih birača koji su listu potpisali, a ne pojedinac ili određeni broj pojedinaca iz te skupine neovisno o tome jesu li oni podnositelji prijave neovisne liste, kandidati istaknuti na neovisnoj listi ili pak sam nositelj neovisne liste.

Birači koji su prikupljanjem potpisa predložili neovisnu listu, međutim, skupljeni su ad hoc s isključivom svrhom predlaganja vlastite kandidacijske liste u izbornom natjecanju. Toj se skupini birača ne priznaje pravna osobnost, već samo zakonski položaj ovlaštenog izbornog subjekta radi jednokratnog sudjelovanja u izborima.

Nasuprot skupini birača, političke stranke kao ovlašteni predlagatelji kandidacijskih lista postoje i djeluju neovisno o izbornim postupcima. One su pravne osobe upisane u registar političkih stranaka pri nadležnom ministarstvu čiji su ciljevi, ustrojavanje i djelovanje, uključujući postupke donošenja odluka, uređeni posebnim zakonom i statutom donesenim na temelju zakona.

Stoga je zakonodavac i mogao propisati da politička stranka koja je predlagatelj liste nakon izbora određuje zamjenika člana lokalnog predstavničkog tijela izabranog s te liste, što nije primjenjivo na ad hoc stvorenu skupinu birača kojoj se zakonom izrijekom ne priznaje pravni subjektivitet nakon što izbori budu okončani.

5. Zbog prethodno navedenih razloga, različita zakonska uređenja položaja i ovlasti političkih stranaka i birača u pojedinim pitanjima vezanim uz izbore ili uz mandate izabranih članova predstavničkih tijela ne mogu se ispitivati sa stajališta diskriminacije jednih u odnosu prema drugima. Iz istih se razloga međusobni odnos ta dva različita izborna subjekta ne može svesti ni na pitanje njihove jednakosti (ravnopravnosti), u smislu zahtjeva za propisivanjem istovjetnih pravila za oba subjekta, kao što to pogrešno smatra predlagatelj.

6. Uvažavajući prethodne navode, prijedlog predlagatelja za pokretanje postupka ocjene suglasnosti članka 2. ZID ZI-a sa člancima 3. i 14. stavkom 1. Ustava utvrđen je neosnovanim.

Temeljem odredbe članka 43. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 49/02 - pročišćeni tekst), riješeno je kao u izreci.

Odluka o objavi (točka II. izreke) ovog rješenja temelji se na odredbi članka 29. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske.



Broj: U-I-1199/2003
Zagreb, 1. listopada 2003.

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Predsjednik
dr. sc. Smiljko Sokol, v. r.