IZRADA WEB STRANICA

Naručite izradu modernih web stranica. U svega nekoliko minuta, kreirajte vrhunsku web stranicu uz pomoć naših CMS web stranica. Moderni dizajni za Vaše web stranice. Korištenje CMS web stranica slično je kao korištenje Facebooka, ne zahtjeva znanje kodiranja i programiranja. Započnite pisati, dodajte nekoliko fotografija i imate brzo svoju prvu web stranicu. Mijenjajte dizajn svoje stranice s lakoćom. Kreirajte web stranicu svoje tvrtke, web stranicu obrta, web stranicu udruge, započnite pisati blog...

Mobilna responzivnost web stranica je prilagođavanje web stranice svim preglednicima (mobitel, tablet, računalo) i mora se implementirati na sve web stranice. Besplatna optimizacija za tražilice; SEO optimizacija omogućava vašoj web stranici da se prikazuje u prvih deset rezultata na tražilicama za pojmove koje pretražuju vaši budući kupci.

Dizajn responzivnih web stranica, registracija domene, izrada CMS stranica, ugradnja web shopa, implementacija plaćanja karticama, ugradnja Google analyticsa, siguran hosting, prijava na tražilice, reklama na društvenim mrežama, ugradnja kontakt formulara za upite sa web stranica...

Iskoristite ponudu: izrada web stranica i hosting po najnižim cijenama. Besplatna prijava na tražilice, besplatni e-mail, besplatna .hr domena, besplatna podrška za internet marketing...

>> Link na ponudu za izradu web stranica >>

Kontakt:
Poslovni Forum d.o.o.
Link - Kontakt informacije

Napomena: Ne dajemo besplatne pravne savjete!




Ažurirano: 23. 11. 2024.

POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE Link na brzi pregled poslovnih i internet usluga

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Smiljko Sokol, predsjednik Suda, te suci Marijan Hranjski, Petar Klarić, Mario Kos, Ivan Mrkonjić, Jasna Omejec, Željko Potočnjak, Agata Račan, Emilija Rajić, Nevenka Šernhorst, Vice Vukojević i Milan Vuković, odlučujući o prijedlogu Josipa S. iz Zagreba, za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom, na sjednici Suda održanoj dana 18. rujna 2002. godine, donio je sljedeću

ODLUKU I RJEŠENJE

I. Pokreće se postupak i ukida se dio odredbe članka 40. stavka 2. Zakona o zaštiti osoba i imovine (»Narodne novine«, broj 83/96, 90/96, 75/01 i 96/01), koji glasi: »i 8.«.

II. Ne prihvaća se prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom Republike Hrvatske članka 40. stavka 2. Zakona o zaštiti osoba i imovine (»Narodne novine«, broj 83/96, 90/96, 75/01 i 96/01) u dijelu koji se odnosi na odredbu članka 40. stavka 1. podstavka 5. Zakona.

III. Odluka i rješenje će se objaviti u »Narodnim novinama«.


Obrazloženje odluke

1. Prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti odredbe članka 40. stavka 2. Zakona navedenog u izreci podnio je Josip S. iz Zagreba, jer smatra da ta odredba dovodi do povrede prava na jednakost pred zakonom, uvodi diskriminaciju, vrijeđa načelo jednake dostupnosti radnih mjesta i dužnosti, što nije suglasno s odredbama članaka 3., 14. i 54. stavka 2. Ustava, niti s odredbama članaka 2. i 21. stavka 2. Opće deklaracije o ljudskim pravima UN te s člankom 14. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (»Narodne novine – Međunarodni ugovori« broj 6/99 – pročišćeni tekst).

U razlozima osporavanja predlagatelj navodi da su u članku 40. stavku 1. podstavcima 5. i 8. osporenog Zakona propisani uvjeti za detektive (vježbenički staž, detektivski ispit), dok se u osporenom stavku 2. određuje da te uvjete ne moraju ispunjavati osobe iz vojske, policije ili tužiteljstva, što je, prema mišljenju predlagatelja, diskriminatorno u odnosu na druge građane. Stoga predlaže ukidanje osporene odredbe.

2. Prijedlog je dostavljen Vladi Republike Hrvatske i Ministarstvu unutarnjih poslova radi očitovanja na navode predlagatelja. Vlada se nije očitovala, dok je Ministarstvo u svom očitovanju u cijelosti osporilo osnovanost navoda predlagatelja, s obrazloženjem da se prijedlogom osporeni izuzeci odnose na osobe koje su potrebno iskustvo stekle u državnoj upravi pa se radi o državnim službenicima s položenim državnim stručnim ispitom i dopunskim stručnim ispitom unutar tijela državne vlasti. Tako primjerice, navodi se dalje u očitovanju, u Ministarstvu pravosuđa, uprave i lokalne samouprave polaže se dopunski stručni ispit za obavljanje poslova izvršenja kaznenih i prekršajnih sankcija, zatim u Ministarstvu unutarnjih poslova za poslove ovlaštene službene osobe te u Ministarstvu obrane za poslove vojne policije, sigurnosne i obavještajne poslove. Osoba koja ima tri godine iskustva na poslovima istrage i državnog odvjetništva ima i položen pravosudni ispit. U tim se slučajevima radi o priznavanju radnog iskustva i stručnih znanja stečenih u tijelima državne vlasti u kojima su se obavljali poslovi srodni poslovima detektiva, zbog čega se, prema mišljenju Ministarstva, ne radi o pogodovanju određenoj kategoriji osoba.

Prijedlog je osnovan.

3. Članak 40. Zakona o zaštiti osoba i imovine u cijelosti glasi: »Ovlast za obavljanje detektivskih poslova može se izdati osobi koja:

– je hrvatski državljanin

– ima prebivalište u Republici Hrvatskoj,

– je navršila 21 godinu života,

– ima visoku ili višu stručnu spremu,

– ima završeni vježbenički staž kod privatnog detektiva u trajanju od osamnaest mjeseci,

– je dostojna za obavljanje detektivskih poslova, odnosno svojim dosadašnjim načinom života, ponašanjem ili djelatnošću jamči da će savjesno i časno obavljati detektivske poslove,

– ima opću zdravstvenu sposobnost i posebnu duševnu i tjelesnu sposobnost, što dokazuje potvrdom ovlaštene zdravstvene ustanove,

– ima pred ispitnim povjerenstvom Ministarstva položen ispit za privatnog detektiva.

Osoba koja ima tri godine radnog iskustva na poslovima ovlaštene službene osobe Ministarstva ili Ministarstva obrane, odnosno Vojne policije oružanih snaga Republike Hrvatske te drugim poslovima sigurnosne i obavještajne naravi, istražnim poslovima, poslovima izvršenja kaznenih i prekršajnih sankcija ili poslovima državnog odvjetništva, ima ispunjen uvjet iz stavka 1. podstavka 5. i 8. ovoga članka.

Osobi iz članka 15. ovoga Zakona može se izdati, nakon isteka propisanoga roka, ovlast za obavljanje detektivskih poslova pod uvjetima iz stavka 1. ovoga članka.

Ispit za privatnog detektiva polaže se nakon provedenoga vježbeničkog staža.

Odredbe članka 26. stavka 2. i 3. te članka 27. stavka 3. i 6. ovoga Zakona, primjenjuju se na odgovarajući način i na osobu koja podnosi zahtjev za izdavanje ovlasti iz članka 39. stavka 2. ovoga Zakona.«

4. Zakonom o zaštiti osoba i imovine se, pored ostalog, uređuje detektivska djelatnost, obavljanje detektivskih poslova, kao i prava i obveze privatnih detektiva, te nadzor nad njihovim radom (članak 1. stavak 2.). Taj se Zakon primjenjuje od 1. prosinca 1996. godine. Detektivska djelatnost i privatni detektivi, odnosno obavljanje detektivskih poslova, te prava i dužnosti privatnog detektiva, uređeni su u IV. odjeljku navedenog Zakona (članci 39. do 59.).

Detektivska djelatnost u Republici Hrvatskoj se može obavljati samo na način i uz uvjete propisane Zakonom o zaštiti osoba i imovine, a na temelju posebne ovlasti i odobrenja za rad koje izdaju nadležna državna tijela. Prema odredbama toga Zakona, detektivska djelatnost podrazumijeva poslove prikupljanja i obrade podataka i dokaza, koje poslove mogu obavljati osobe koje imaju ovlast za obavljanje detektivskih poslova, tj. privatni detektivi (članak 39.). Pored zakona, privatni su detektivi dužni u obavljanju svojih poslova pridržavati se kodeksa detektivske etike, kojeg donose njihove strukovne udruge, a kojim se utvrđuju načela i pravila obavljanja detektivskih poslova (članci 65. i 66. Zakona).

Nadležno državno tijelo provodi nadzor nad radom privatnih detektiva (članak 69. Zakona), u kojem se utvrđuje zakonitost poslovanja (članak 78. stavak 1. Zakona), te se privatnom detektivu može zabraniti obavljanje djelatnosti ako se utvrdi da su u obavljanju detektivskih poslova učinjeni teži propusti u poštovanju zakona i drugih propisa (članak 79. stavak 1. podstavak 1. Zakona).

Uvjeti i način obavljanja detektivskih poslova propisani su Pravilnikom o obavljanju detektivskih poslova (»Narodne novine«, broj 40/98).

5. U postupku ustavnosudske ocjene suglasnosti zakona s Ustavom Republike Hrvatske, Ustavni sud je utvrdio da je dio osporene odredbe članka 40. stavka 2. Zakona o zaštiti osoba i imovine, koji se odnosi na podstavak 8. stavka 1. toga članka nije u suglasju s ustavnim odredbama iz članka 14. stavka 2. Ustava.

Člankom 14. stavkom 2. Ustava utvrđeno je da su svi pred zakonom jednaki.

6. Prijedlogom je osporena ustavnost zakonske odredbe prema kojoj osobe na određenim poslovima u pojedinim državnim tijelima (ministarstvima, sudovima), mogu obavljati detektivsku djelatnost iako nemaju položen ispit za privatnog detektiva, propisan u stavku 1. podstavku 8. članka 40. Zakona o zaštiti osoba i imovine. To su osobe koje, uz ispunjenje ostalih uvjeta iz članka 40. stavka 2. toga Zakona, moraju imati tri godine radnog iskustva na poslovima ovlaštene službene osobe Ministarstva unutarnjih poslova ili Ministarstva obrane, odnosno Vojne policije oružanih snaga Republike Hrvatske, te drugim poslovima sigurnosne i obavještajne naravi, istražnim poslovima, poslovima izvršenja kaznenih i prekršajnih sankcija ili poslovima državnog odvjetnika.

Na taj je način zakonodavac priznao, kao odgovarajuće za obavljanje detektivskih poslova, radno iskustvo i stručnost osoba koje su, prije nego je Zakonom o zaštiti osoba i imovine ustrojena detektivska djelatnost, obavljale poslove ovlaštenih službenih osoba u policiji ili oružanim snagama, zatim poslove sigurnosne ili obavještajne naravi, kao i druge poslove navedene u osporenoj odredbi.

7. Poslove čija narav zahtijeva određena specifična radna iskustva i stručne sposobnosti mogu obavljati samo osobe koje, sukladno posebnim propisima, ispunjavaju upravo takve uvjete. Detektivska se djelatnost po svojoj naravi može smatrati djelatnošću za koju se iz objektivnih i opravdanih razloga trebaju, pored općih uvjeta, propisati i posebni, dodatni uvjeti, kao jamstvo zakonitog, stručnog i profesionalnog obavljanja te djelatnosti.

Propise o izobrazbi, uvjetima polaganja, programu i načinu polaganja ispita za privatnog detektiva donosi, prema članku 82. stavku 1. podstavku 5. Zakona o zaštiti osoba i imovine, ministar unutarnjih poslova. Osposobljenost kandidata za obavljanje poslova privatnog detektiva utvrđuje se polaganjem odgovarajućeg stručnog ispita prema za to izrađenim programima.

8. Razmatrajući navode predlagatelja iz prijedloga, kao i navode resornog ministarstva u očitovanju, a imajući u vidu odredbe Zakona o zaštiti osoba i imovine u cijelosti, posebno one osporene, kao i druge mjerodavne pravne norme, Ustavni sud je ocijenio da utvrđenje iznimke od obveze polaganja stručnog ispita osoba navedenih u stavku 2. članka 40. toga Zakona nije u skladu s Ustavom zajamčenom jednakošću svih pred zakonom (članak 14. stavak 2. Ustava), što pretpostavlja jednaka prava i obveze u istovjetnom pravnom položaju.

Pravilo je da detektiv mora imati položen detektivski ispit, kojeg može polagati tek nakon završenog vježbeničkog staža, što znači da je vježbenički staž uvjet za pristupanje ispitu. Međutim, osobe koje po Zakonu o zaštiti osoba i imovine ne moraju imati vježbenički staž, odnosno koje su oslobođene vježbeništva, prema ocjeni Suda, ne mogu biti oslobođene još i ispita, odnosno provjere znanja i vještina potrebnih za detektiva. Pritom se ima u vidu da se specifična privatna djelatnost, kao što je detektivska, koja prema svojoj naravi zadire u osobna i imovinska prava, obveze i odgovornosti drugih fizičkih i pravnih osoba, mora obavljati sukladno zakonu i pravilima struke. Stoga je osporeno ograničenje propisano u javnom interesu, odnosno u interesu pravne sigurnosti građana.

Stoga radno iskustvo koje osobe navedene u osporenoj zakonskoj odredbi imaju u obavljanju svojih poslova, ne pretpostavlja i posjedovanje znanja koja bi privatni detektivi trebali imati prema Zakonu o zaštiti osoba i imovine, s obzirom da ih u obavljanju svojih poslova nisu mogli u potpunosti steći prije nego li je donesen taj Zakon. To se prije svega odnosi na poznavanje odredbi samog Zakona, kao i propisa donesenih na temelju toga Zakona, s obzirom da je Zakon o zaštiti osoba i imovine postao dijelom pravnog poretka Republike Hrvatske tek krajem 1996. godine.

9. Slijedom izloženog, a u skladu s odredbama članka 55. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 49/02 – pročišćeni tekst, u nastavku: Ustavni zakon), odlučeno je kao u točki I. izreke.

Obrazloženje rješenja

10. Predlagatelj je osporio ustavnost odredbe članka 40. stavka 2. navedenog Zakona i u dijelu koji se odnosi na podstavak 5. stavak 1. toga članka također pozivom na jednakost pred zakonom iz članka 14. stavka 2. Ustava. Prema toj odredbi, osobe koje imaju tri godine radnog iskustva na poslovima ovlaštene službene osobe Ministarstva unutarnjih poslova ili Ministarstva obrane, odnosno Vojne policije oružanih snaga Republike Hrvatske, te drugim poslovima sigurnosne i obavještajne naravi, istražnim poslovima, poslovima izvršenja kaznenih i prekršajnih sankcija ili poslovima državnog odvjetnika, oslobođene su obveze obavljanja vježbeničkog staža kod privatnog detektiva.

Predlagatelj smatra da je ta odredba također diskriminatorna, jer se u postupku stjecanja uvjeta za obavljanje detektivske djelatnosti, te izdavanja ovlasti privatnog detektiva, nekim osobama uzima u obzir radno iskustvo i znanja stečena u obavljanju određenih poslova, dok osobe koje takva znanja nemaju, moraju prethodno obaviti vježbenički staž kod privatnog detektiva u trajanju od 18 mjeseci. Stoga predlaže ukidanje osporene odredbe.

Prijedlog nije osnovan.

11. Ustavni sud je ocijenio da se osporena odredba članka 40. stavka 2. podstavka 5. Zakona o zaštiti osoba i imovine ne može smatrati nesuglasnom Ustavu jer se ne radi o ograničavanju ustavnog prava jednakosti pred zakonom ili ograničavanju slobode biranja poziva i zaposlenja, odnosno dostupnosti pod jednakim uvjetima svakog radnog mjesta i dužnosti na način koji bi bio protivan Ustavu.

Izjednačavanje radnog iskustva stečenog kroz vježbenički staž od osamnaest mjeseci s radnim iskustvom od tri godine, dakle, dvostruko duljim, na poslovima navedenim u osporenoj odredbi, nije protivno Ustavu, odnosno nije diskriminatorno, jer je zakonodavac ocijenio da su ti poslovi odgovarajući onima koje obavljaju detektivi. Diskriminacija bi postojala kada bi navedene osobe bile oslobođene ne samo vježbeničkog staža, već i obveze polaganja detektivskog ispita, kako je to već navedeno u obrazloženju odluke.

12. Obavljanje detektivske djelatnosti mora se urediti na način kojim će se prije svega osigurati njena zakonitost, što ne isključuje i mogućnost da se u određenim slučajevima različito propišu uvjeti pod kojima se mogu steći ovlasti privatnog detektiva. U konkretnom slučaju to je pitanje potrebe (obveze) obavljanja vježbeničkog staža.

Svrha vježbeničkog staža, odnosno vježbeničke prakse, u pravilu je izobrazba radi stjecanja potrebnih znanja i sposobnosti za obavljanje određenih poslova osoba koje nemaju odgovarajućeg stručnog i praktičnog iskustva u tim poslovima. Vježbenički staž traje onoliko koliko je propisano zakonom ili nekim drugim općim normativnim aktom, za koje vrijeme se vježbenik, pod nadzorom za to određene stručne osobe, osposobljava kroz praktični rad i učenje za poslove određene struke.

13. Stoga nije neustavno normiranje prema kojem se smatra da osobe iz stavka 2. članka 40. Zakona o zaštiti osoba i imovine imaju uvjet iz stavka 1. točke 5. tog članka jer je uvjet navršenja vježbeničkog staža za te osobe kompenziran njihovim stečenim radnim iskustvom kao ovlaštenih službenih osoba, koji status inače pretpostavlja posebne dužnosti i ovlasti određene zakonom.

S obzirom da su obveze vježbeničkog staža oslobođene samo osobe koje su na navedenim poslovima imale najmanje tri godine status ovlaštene službene osobe, pri čemu se uvažavaju njihova stečena stručna, praktična i druga znanja i sposobnosti koje se posebnim propisima traže, osporenom zakonskom odredbom nisu povrijeđene ustavne odredbe koje ističe predlagatelj.

14. Slijedom izloženog, a u skladu s odredbama članka 43. Ustavnog zakona, riješeno je kao u točki II. izreke.

15. Objava odluke i rješenja (točka III. izreke) temelji se na članku 29. Ustavnog zakona.

Broj: U-I-627/1996
Zagreb, 18. rujna 2002.

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Predsjednik Suda
dr. sc. Smiljko Sokol, v. r.