|
POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE
Želite poboljšati svoje poslovanje, povećati prodaju? Imate sve manje kupaca? Slaba je potražnja za vašim uslugama? Opada vam promet i dobit? Svakim danom imate sve manje posla? Provjerite ponudu naših marketing usluga. Izrada web stranica, cijena vrlo povoljna.
Link na pregled ponude - Poslovne usluge za poduzetnike
|
|
|
POSLOVNE INFORMACIJE, SAVJETI I ANALIZE
Potražite sve informacije o poslovanju u Hrvatskoj, pravne, porezne i druge savjete, informacije o internet oglašavanju i marketingu, rezultate istraživanja tržišta, poslovne analize, informacije o kreditima za poduzetnike, poticajima...
Kontaktirajte nas ukoliko su Vam potrebne poslovne informacije
|
|
|
PRIMJERI UGOVORA, POSLOVNIH PLANOVA, IMENICI
Korisni primjeri ugovora, obrasci, primjeri poslovnih planova, imenici za direktni marketing, usluga sastavljanja imenika i baza podataka po Vašim potrebama, pretraživanje baza podataka, trgovačko zastupanje i posredovanje...
Informirajte se o našim uslugama - Isplati se!
|
|
PRETRAŽIVANJE svih objavljenih tekstova |
|
IZRADA WEB STRANICA
Naručite izradu modernih web stranica. U svega nekoliko minuta, kreirajte vrhunsku web stranicu uz pomoć naših CMS web stranica. Moderni dizajni za Vaše web stranice. Korištenje CMS web stranica slično je kao korištenje Facebooka, ne zahtjeva znanje kodiranja i programiranja. Započnite pisati, dodajte nekoliko fotografija i imate brzo svoju prvu web stranicu. Mijenjajte dizajn svoje stranice s lakoćom. Kreirajte web stranicu svoje tvrtke, web stranicu obrta, web stranicu udruge, započnite pisati blog...
Mobilna responzivnost web stranica je prilagođavanje web stranice svim preglednicima (mobitel, tablet, računalo) i mora se implementirati na sve web stranice. Besplatna optimizacija za tražilice; SEO optimizacija omogućava vašoj web stranici da se prikazuje u prvih deset rezultata na tražilicama za pojmove koje pretražuju vaši budući kupci.
Dizajn responzivnih web stranica, registracija domene, izrada CMS stranica, ugradnja web shopa, implementacija plaćanja karticama, ugradnja Google analyticsa, siguran hosting, prijava na tražilice, reklama na društvenim mrežama, ugradnja kontakt formulara za upite sa web stranica...
Iskoristite ponudu: izrada web stranica i hosting po najnižim cijenama. Besplatna prijava na tražilice, besplatni e-mail, besplatna .hr domena, besplatna podrška za internet marketing...
Kontakt:
Poslovni Forum d.o.o.
Napomena: Ne dajemo besplatne pravne savjete!
Ažurirano: 26. 12. 2024.
|
|
USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Ustavni sud Republike Hrvatske, u Vijeću šestorice za odlučivanje o ustavnim
tužbama, u sastavu sudac Petar Klarić, predsjednik Vijeća, te suci Mario Kos,
Ivan Matija, Jasna Omejec, Nevenka Šernhorst i Milan Vuković, članovi Vijeća, u
postupku pokrenutom ustavnom tužbom B. P. i I. P., koje zastupa M. M. M.,
odvjetnica iz Z., na sjednici Vijeća održanoj 26. lipnja 2003. godine,
jednoglasno je donio
ODLUKU
I. Ustavna tužba se odbija.
II. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«.
Obrazloženje
1. Podnositelji su ustavnu tužbu podnijeli protiv presude Županijskog suda u
Zadru, broj: Gž-900/01 od 27. ožujka 2002. godine, kojom je djelomično
preinačena presuda Općinskog suda u Zadru, broj: P-226/98 od 19. siječnja 2001.
godine na način da je odbijen kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice
Republike Hrvatske za iseljenje podnositelja B. P. kao tuženog iz stana u Z.,
ul. B. J. D. 12/IV, šifra 54070867 i predaju stana slobodnog od osoba i stvari
tužiteljici. Prvostupanjska presuda je u tom dijelu preinačena zbog toga što
sporni stan drži u posjedu treća osoba, a ne tuženik ili umješač (podnositelji),
pa je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo kada je usvojio
dio tužbenog zahtjeva na ispražnjenje, odnosno iseljenje podnositelja iz tog
stana.
U preostalom pobijanom, a nepreinačenom dijelu kojim se usvaja otkaz ugovora o
korištenju stana podnositelja, žalba podnositelja je odbijena i potvrđena je
navedena prvostupanjska presuda.
2. Podnositelji smatraju da je osporenom presudom povrijeđeno pravo vlasništva
zajamčeno odredbom članka 48. stavka 1., te odredbe članka 3. i članka 117.
stavka 3. Ustava Republike Hrvatske.
U ustavnoj tužbi podnositelji ponavljaju činjenične navode koje su isticali u
žalbi i smatraju da nadležni sudovi nisu u potpunosti proveli dokazni postupak i
utvrdili sve činjenice relevantne za ovaj slučaj.
Ističu da se Županijski sud u Zadru nije očitovao na žalbeni navod podnositelja
o tome da je sud utvrđenje u prvostupanjskoj presudi temeljio na dokazu kojeg
uopće nije proveo, to jest na iskazu tuženog (jednog od podnositelja) o
napuštanju navedenog stana, a koji je iskaz tuženi dao u predmetu razvoda braka
koji se vodio kod tog suda pod brojem: P-1411/92. To podnositelji smatraju
bitnom povredom parničnog postupka, koju je Županijski sud u Zadru propustio
ocijeniti.
Podnositelji smatraju da je na pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje
pogrešno primijenjeno mjerodavno materijalno pravo, pa da stoga u konkretnom
slučaju nije postojala zakonska osnova za otkaz stanarskog prava podnositelja
temeljem odredbe članka 99. stavka 1. Zakona o stambenim odnosima.
Ustavna tužba nije osnovana.
3. Prema odredbi članka 62. stavka 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike
Hrvatske (»Narodne novine«, broj 49/02 – pročišćeni tekst, nastavno: Ustavni
zakon), svatko može podnijeti Ustavnom sudu ustavnu tužbu ako smatra da mu je
pojedinačnim aktom tijela državne vlasti, tijela jedinice lokalne i područne
(regionalne) samouprave ili pravne osobe s javnim ovlastima, kojim je odlučeno o
njegovim pravima i obvezama ili o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela,
povrijeđeno ljudsko pravo ili temeljna sloboda zajamčena Ustavom, odnosno
Ustavom zajamčeno pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu.
Ustavni sud, u postupku u povodu ustavne tužbe, u granicama zahtjeva istaknutog
u ustavnoj tužbi, utvrđuje je li u postupku odlučivanja o pravima i obvezama
podnositeljima povrijeđeno ustavno pravo, pri čemu se, u pravilu, ne upušta u
pitanje jesu li sudovi pravilno i potpuno utvrdili činjenično stanje i ocijenili
dokaze. Za Ustavni sud relevantne su samo one činjenice od čijeg postojanja
ovisi ocjena o povredi ustavnog prava.
4. U konkretnoj pravnoj stvari mjerodavan je Zakon o stambenim odnosima
(»Narodne novine«, broj 51/85, 42/86, 22/92 i 70/93).
Odredbom članka 12. Zakona o stambenim odnosima propisano je tko se smatra
članom porodičnog domaćinstva nositelja stanarskog prava i razlozi zbog kojih se
izbivanja iz stana članova porodičnog domaćinstva nositelja stanarskog prava ne
smatra prekidom zajedničkog stanovanja.
Odredbom članka 64. stavka 3. Zakona o stambenim odnosima propisano je da kad
jedan od bračnih drugova – stanara umre ili trajno prestane koristiti stan,
drugi bračni drug zadržava stanarsko pravo, ako tim zakonom nije drukčije
određeno.
Odredbom članka 65. stavka 1. Zakona o stambenim odnosima propisano je da u
slučaju razvoda braka prijašnji drugovi sporazumno, odlučuju koji od njih
zadržava stanarsko pravo. Odredbom članka 65. stavka 2. istog Zakona propisano
je da ako se prijašnji bračni drugovi ne sporazumiju koji od njih zadržava
stanarsko pravo, o tome će odlučiti sud vodeći pri tome računa o stambenim
potrebama oba bračna druga, njihova porodičnog domaćinstva, materijalnim
prilikama, o tome tko je od njih stekao stanarsko pravo i drugim okolnostima.
5. Uvidom u spis predmeta Općinskog suda u Zadru, broj: P-226/98 utvrđeno je da
je u postupku vođenom kod Općinskog suda u Zadru pod brojem P-1411/92 donesena
presuda dana 30. ožujka 1993. godine, kojom je razveden brak podnositelja
ustavne tužbe B. P. i L. P. rođ. Š. Presuda je postala pravomoćna 29. srpnja
1993. godine, a pravne posljedice te presude nastupile su 29. prosinca 1993.
godine.
Nadalje, presudom Općinskog suda u Zadru, broj: P-1450/93 od 6. lipnja 1995.
godine, presuđeno je da bivša supruga podnositelja ustavne tužbe B. P., nakon
razvoda braka, zadržava stanarsko pravo na stanu u Z., ul. B. J. D. 12/IV
(ranije Z., P. P. 12/IV). U presudi nije naveden nijedan član porodičnog
domaćinstva L. Š., pa ni I. P., njezin sin (drugi podnositelj ustavne tužbe). Ta
presuda postala je pravomoćna dana 22. srpnja 1995. godine.
Tužba kojom je Republika Hrvatska zatražila donošenje presude o usvajanju otkaza
stanarskog prava B. i L. P. rođ. Š. i njihovo iseljenje iz predmetnog stana
zaprimljena je u Općinskom sudu u Zadru 11. listopada 1995. godine, dakle nakon
što je presuda istog suda, broj: P-1450/93 od 6. lipnja 1995. godine (kojom je
bivša supruga podnositelja L. Š. utvrđena kao isključivi nositelj stanarskog
prava nad tim stanom), postala pravomoćna.
Tužena L. Š. umrla je u toku postupka, pa je tužiteljica na raspravi održanoj 7.
siječnja 1997. godine povukla tužbu u odnosu na nju (rješenje Općinskog suda u
Zadru, P-2526/95 od 13. veljače 1997. godine). U odnosu na tuženika B. P.
tužiteljica je ustrajala na usvajanju tužbenog zahtjeva. Nakon smrti L. Š., na
strani jedinog preostalog tuženika B. P. u postupak se uključio drugi nositelj
ustavne tužbe I. P. (sin B. i L. P., rođ. Š.) u položaju umješača.
Ustavni sud utvrđuje da u trenutku podnošenja tužbe Republike Hrvatske za otkaz
stanarskog prava 11. listopada 1995. godine podnositelj ustavne tužbe B. P. nije
mogao biti tuženi (promašena pasivna legitimacija), jer je L. Š. tada već bila
isključiva nositeljica stanarskog prava na predmetnom stanu sukladno mjerodavnim
odredbama Zakona o stambenim odnosima (kao što je utvrđeno u točki 5.
obrazloženja ove odluke), a što su sudovi zanemarili.
Ustavni sud također utvrđuje da su nadležni sudovi u provedenom postupku
ocijenili da drugi podnositelj ustavne tužbe I. P. (umješač u sudskom postupku)
nije bio član porodičnog domaćinstva svoje majke L. Š. u smislu odredbe članka
12. Zakona o stambenim odnosima, koje su stajalište u svojim presudama podrobno
obrazložili navođenjem provedenih dokaza.
6. U svezi navoda o povredi prava vlasništva podnositelja B. P. na spornom
stanu, zajamčenog odredbom članka 48. stavka 1. Ustava, ističe se sljedeće:
Činjenica što su nadležni sudovi pogrešno usvojili otkaz stanarskog prava
podnositelju na stanu na kojem podnositelj u trenutku podnošenja tužbe nije imao
stanarsko pravo ni po kojoj osnovi ne može dovesti do povrede ustavnog prava
podnositelja propisanog odredbom članka 48. stavka 1. Ustava kojom se jamči
pravo vlasništva. U trenutku podnošenja tužbe za otkaz stanarskog prava, naime,
podnositelj B. P. na spornom stanu nije imao nikakva prava u smislu mjerodavnih
odredbi Zakona o stambenim odnosima, a nije ih imao ni drugi podnositelj I. P.,
za kojega su sudovi utvrdili da nije bio član porodičnog domaćinstva nositeljice
stanarskog prava.
7. U vezi s istaknutom povredom odredaba članaka 3. i 117. stavka 3. Ustava,
čiju povredu podnositelji također ističu u ustavnoj tužbi, Sud napominje da te
ustavne odredbe ne sadrže ljudska prava i temeljne slobode koje se štite u
ustavnosudskom postupku pokrenutom ustavnom tužbom, temeljem odredbe članka 62.
stavka 1. Ustavnog zakona.
8. Temeljem odredaba članaka 73. i 75. Ustavnog zakona, odlučeno je kao u točki
I. izreke, a točka II. izreke temelji se na odredbi članka 29. Ustavnog zakona.
Broj: U-III-1913/2002
Zagreb, 26. lipnja 2003.
USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Predsjednik Vijeća
dr. sc. Petar Klarić, v. r.
|