IZRADA WEB STRANICA

Naručite izradu modernih web stranica. U svega nekoliko minuta, kreirajte vrhunsku web stranicu uz pomoć naših CMS web stranica. Moderni dizajni za Vaše web stranice. Korištenje CMS web stranica slično je kao korištenje Facebooka, ne zahtjeva znanje kodiranja i programiranja. Započnite pisati, dodajte nekoliko fotografija i imate brzo svoju prvu web stranicu. Mijenjajte dizajn svoje stranice s lakoćom. Kreirajte web stranicu svoje tvrtke, web stranicu obrta, web stranicu udruge, započnite pisati blog...

Mobilna responzivnost web stranica je prilagođavanje web stranice svim preglednicima (mobitel, tablet, računalo) i mora se implementirati na sve web stranice. Besplatna optimizacija za tražilice; SEO optimizacija omogućava vašoj web stranici da se prikazuje u prvih deset rezultata na tražilicama za pojmove koje pretražuju vaši budući kupci.

Dizajn responzivnih web stranica, registracija domene, izrada CMS stranica, ugradnja web shopa, implementacija plaćanja karticama, ugradnja Google analyticsa, siguran hosting, prijava na tražilice, reklama na društvenim mrežama, ugradnja kontakt formulara za upite sa web stranica...

Iskoristite ponudu: izrada web stranica i hosting po najnižim cijenama. Besplatna prijava na tražilice, besplatni e-mail, besplatna .hr domena, besplatna podrška za internet marketing...

>> Link na ponudu za izradu web stranica >>

Kontakt:
Poslovni Forum d.o.o.
Link - Kontakt informacije

Napomena: Ne dajemo besplatne pravne savjete!




Ažurirano: 23. 11. 2024.

POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE Link na brzi pregled poslovnih i internet usluga

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Petar Klarić, dopredsjednik Suda, te suci Marijan Hranjski, Petar Klarić, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, Jasna Omejec, Željko Potočnjak, Emilija Rajić, Nevenka Šernhorst, Vice Vukojević i Milan Vuković, odlučujući o prijedlogu Hrvatskog ureda za osiguranje iz Zagreba, Martićeva 73, kojeg zastupa direktor Ante Lui, te o prijedlogu Hrvatske gospodarske komore iz Zagreba, Rooseveltov trg 2, koju zastupa predsjednik Nadan Vidošević, za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom, na sjednici Suda održanoj dana 12. veljače 2003. godine, donio je

ODLUKU

I. Pokreće se postupak za ocjenu suglasnosti s Ustavom Republike Hrvatske odredaba članka 12. stavka 3. i članka 24. stavka 1. točke 1. Zakona o Hrvatskom crvenom križu (»Narodne novine«, broj 92/01) i te se odredbe ukidaju.

II. Odluka će se objaviti u »Narodnim novinama«.



Obrazloženje

1. Prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti odredaba članka 12. stavka 3. i članka 24. stavka 1. točke 1. Zakona o Hrvatskom crvenom križu (u daljnjem tekstu: Zakon) podnijeli su Hrvatski ured za osiguranje iz Zagreba i Hrvatska gospodarska komora iz Zagreba.

Podnositelji prijedloga smatraju da navedene odredbe Zakona nisu u suglasnosti s odredbama članaka 3., 49., 50. i 51. Ustava Republike Hrvatske.

2. Prijedlozi se obrazlažu sljedećim navodima:

Osporenim zakonskim odredbama je društvima koja se bave osiguranjem od automobilske odgovornosti nametnuta obveza uplate sredstava za sufinanciranje djelatnosti Hrvatskog crvenog križa.

Ta je obveza propisana samo za jednu kategoriju trgovačkih društava - trgovačka društva za osiguranje, i to samo za ona među njima, koja se bave osiguranjem od automobilske odgovornosti (ako je to, kako napominju podnositelji, vrsta osiguranja koju je zakonodavac imao u vidu propisujući obvezu za društva koja se bave »obveznim osiguranjem vozila«, budući da takva vrst osiguranja nije poznata u pravnom sustavu Republike Hrvatske).

Jednako tako neosnovano obveza je, po stajalištu podnositelja prijedloga, mogla biti nametnuta bilo kojoj drugoj pravnoj osobi, iz čega je razvidan selektivan i arbitraran pristup zakonodavca uređivanju ove materije. Arbitrarno izdvajanje samo jedne vrste pravnih subjekata kojima se obveza izdvajanja nameće u suprotnosti je s načelima vladavine prava i pravne sigurnosti, kao i s načelom jednakosti pravnog položaja poduzetnika na tržištu. Pored toga, ovakav selektivan pristup, koji nije utemeljen na objektivnim gospodarskim mogućnostima pravnih subjekata, dovodi i do neravnomjernog raspoređivanja tereta javnih troškova, što je u neskladu s ustavnim načelom jednakosti i pravednosti u podmirivanju tih troškova.

Društva za osiguranje, kako se dalje navodi u prijedlozima, većinom su u privatnom vlasništvu, a neka i u pretežitom vlasništvu inozemnih pravnih i fizičkih osoba. U njih su uložena značajna poduzetnička sredstva, a nametanje obveze financiranja humanitarnih djelatnosti u drugim je zakonodavstvima nepoznato. Stoga, navedeno znatno utječe na ukupnost rezultata poslovanja takvih društava, pri čemu valja imati u vidu i to da cjelokupna djelatnost osiguranja već u proteklom razdoblju iskazuje gubitke. Prema tome, daljnje propisivanje financijskih obveza društvima za osiguranje izaziva i daljnja poskupljenja osiguranja, što djeluje nepoticajno kako na građane - ugovaratelje osiguranja, tako i na poduzetnike, koji su uložili svoja sredstva temeljem određenih planova ulaganja i razvoja. Stoga podnositelji drže da se radi o umanjivanju poduzetničkih prava stečenih ulaganjem kapitala i o ograničavanju poduzetničkih sloboda kojim se ne postiže niti jedan od Ustavom utvrđenih ciljeva zbog kojih bi takvo ograničavanje bilo dopustivo.

Predlažu da Ustavni sud pokrene postupak i ukine osporavane zakonske odredbe.

Prijedlog je osnovan.

3. Osporene odredbe Zakona o Hrvatskom crvenom križu glase:

Članak 12. stavak 3.:

»Iz obveznog osiguranja vozila godišnje se izdvaja 1% sredstava u korist Hrvatskog crvenog križa za unapređenje djelatnosti pružanja prve pomoći s ciljem smanjenja prometnih nesreća.«

Članak 24. stavak 1. točka 1.:

»Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba:

1. ako društva za osiguranje ne uplate propisani dio premije iz osiguranja iz članka 12. ovog Zakona u utvrđenom iznosu na račun Hrvatskog crvenog križa.«

4. Pravni položaj Hrvatskog crvenog križa uređen je odredbama članka 1. stavka 1., članka 4. stavka 1., članka 9., te članka 25. Zakona o Hrvatskom crvenom križu.

Prema tim je odredbama Hrvatski crveni križ krovna udruga koja predstavlja nacionalni, humanitarni i dobrovoljni savez zajednica udruga društava Crvenog križa formiranih na županijskoj, gradskoj i općinskoj razini, te djeluje kao neprofitna prav­na osoba, koja, među ostalim poslovima i zadacima pretežito humanitarne i zdravstveno - edukativne prirode, obavlja i niz djelatnosti povjerenih joj temeljem javnih ovlasti.

5. Člankom 9. Zakona utvrđeno je trinaest skupina djelatnosti koje su prenesene u nadležnost Hrvatskog crvenog križa, među kojima je u točki 8. propisano i da ta udruga:

»provodi stručno usavršavanje predavača iz nastavnog predmeta pružanja prve pomoći osobama ozlijeđenima u prometnoj nezgodi, vodi evidenciju i izdaje odgovarajuća uvjerenja, te organizira obnavljanje znanja predavača svake pete godine. Usklađuje nacionalni program prve pomoći za vozače. Provodi osposobljavanje kandidata za vozače iz nastavnog predmeta pružanja prve pomoći osobama ozlijeđenim u prometnoj nezgodi, provodi ispite prve pomoći za vozače, vodi evidenciju i izdaje odgovarajuća uvjerenja o položenom ispitu.«

6. Člankom 12. stavkom 1. Zakona propisani su izvori sredstava za izvršavanje zadaća Hrvatskog crvenog križa, bez određivanja specifične namjene.

Prema toj odredbi Hrvatski crveni križ ostvaruje sredstva od: članarina, iz državnog proračuna odnosno iz proračuna svih jedinica lokalne i područne samouprave, od izvršenja ugovorenih programa, od akcija prikupljanja novčanih i materijalnih sredstava, dotacija, subvencija, darova, naslijeđa, prihoda od imovine i prava, od priloga građana i pravnih osoba, te od prihoda na temelju zakona i drugih propisa.

Između navedenog, podstavkom 3. Zakona (članka 12. stav­ka 1.) propisano je i to da Hrvatski crveni križ ostvaruje sredstva od djelatnosti čije su izvršenje Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne samouprave, te pravne i fizičke osobe povjerile Hrvatskom crvenom križu, a podstavkom 4. da sredstva ostvaruje i od djelatnosti iz članka 9. točaka 7., 8. i 9. Zakona.

Budući da su sve djelatnosti, koje su na temelju javnih ovlasti povjerene Hrvatskom crvenom križu od strane Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne samouprave, taksativno nabrojane u članku 9. Zakona (pa i u točkama 7., 8. i 9. tog članka), proizlazi da Hrvatski crveni križ stječe prihod od obavljanja svih djelatnosti koje su mu povjerene na temelju javnih ovlasti.

Točka 7. članka 9. Zakona odnosi se na povjerenu djelatnost osposobljavanja građana i obučavanja nastavnika za pružanje prve pomoći u svakodnevnom životu i u prometnim, prirodnim, ekološkim i drugim nesrećama velikih razmjera. Nadalje, točka 9. članka 9. Zakona odnosi se na povjerenu djelatnost osposobljavanja za pružanje prve pomoći na radu sukladno Zakonu o zaštiti na radu, a sadržaj točke 8. članka 9. Zakona citiran je u prethodnom tekstu i odnosi se, kako je razvidno, na povjerenu djelatnost u okviru koje Hrvatski crveni križ osposobljava predavače nastavnog predmeta pružanja prve pomoći u prometnim nezgodama, odnosno osposobljava kandidate za vozače za pružanje prve pomoći u prometnim nezgodama, provodi ispite, vodi evidencije i izdaje uvjerenja.

7. Člankom 12. stavcima 2., 3. i 4. Zakona utvrđeni su daljnji izvori sredstava Hrvatskog crvenog križa, ali za razliku od stavka 1., na način da je tim sredstvima Zakonom propisana i namjena.

Ti su izvori sljedeći:

– 1% iz uplaćenih boravišnih pristojbi - za službu spašavanja života na vodi i ekološku zaštitu priobalja,

– (spornih) 1% sredstava iz obveznog osiguranja vozila - za unapređenje djelatnosti pružanja prve pomoći s ciljem smanjenja prometnih nesreća, te

– 51% od dijela sredstava Hrvatske lutrije namijenjenih za humanitarnu potporu - za ostvarenje zadaća iz članka 9. (javne ovlasti - op. Ustavnog suda) i članka 11. (ostale zadaće i poslovi - op. Ustavnog suda).

8. Iz svega navedenog proizlazi sljedeće:

Osposobljavanje predavača nastavnog predmeta pružanja prve pomoći u prometnim nezgodama, odnosno osposobljavanje kandidata za vozače za pružanje prve pomoći u prometnim nezgodama, te s tim u vezi provođenje ispita, vođenje evidencija i izdavanje uvjerenja, svrstano je osporenim Zakonom među javne ovlasti Hrvatskog crvenog križa (članak 9. točka 8.).

Financiranje javnih ovlasti Hrvatskog crvenog križa, pa tako i spomenute djelatnosti osposobljavanja za pružanje prve pomoći u prometnim nezgodama, uređeno je (člankom 12.) tako da sredstva za te namjene Hrvatski crveni križ ostvaruje iz više izvora, a to su:

– sredstva iz državnog proračuna i proračuna svih jedinica lokalne i područne samouprave,

– sredstva od djelatnosti čije je izvršenje Hrvatskom crvenom križu povjerila Republika Hrvatska odnosno jedinice lokalne i područne samouprave,

– sredstva od djelatnosti iz članka 9. točaka 7., 8. i 9. Zakona,

– 1% iz obveznog osiguranja vozila.

Zaključuje se da je djelatnost Hrvatskog crvenog križa na osposobljavanju predavača prve pomoći i budućih vozača financirana trojako: proračunski, iz prihoda od obavljanja povjerene djelatnosti, te iz premija (jedne vrste obveznog) osiguranja.

9. Odredbom osporenog članka 12. stavka 3. Zakona zakonodavac je propisao upravo ovaj posljednji oblik financiranja jedne od djelatnosti koju Hrvatski crveni križ obavlja temeljem javnih ovlasti, tj. utvrdio je posebnu obvezu društava za osiguranje glede financiranja te djelatnosti, visinu sredstava koja se za tu svrhu izdvajaju, te cilj koji bi na taj način trebao biti postignut - smanjenje broja prometnih nesreća.

Osporenim člankom 24. stavkom 1. točkom 1. Zakona zakonodavac je odredbi članka 12. stavka 3. Zakona dao prinudni karakter, propisujući sankciju za slučaj neizvršavanja obveze iz te odredbe.

10. Podnositelji prijedloga, prema ocjeni Ustavnog suda, osnovano ukazuju na neustavnost odredbe članka 12. stavka 3. Zakona.

Protivno je ustavnom jamstvu jednakopravnog položaja svih poduzetnika na tržištu (članak 49. stavak 2. Ustava) propisivanje obveza kojima se jedna grupa poduzetnika stavlja u neravnopravan položaj u odnosu na druge.

Upravo je to učinjeno spornom zakonskom odredbom prema društvima za osiguranje, koja, jedina među svim trgovačkim društvima, moraju izdvajati sredstva iz premija osiguranja, u konkretnom slučaju onih osiguranja u kojima su se vlasnici ili korisnici motornih vozila osigurali od odgovornosti za štete počinjene trećima u prometu, u slučaju nastupa smrti, tjelesne ozljede, narušenja zdravlja, odnosno uništenja ili oštećenja stvari, i u kojima, sukladno zakonu i ugovoru o osiguranju, oštećenima odgovara osiguravatelj do visine ugovorene svote.

Utvrđivanje izvora i načina financiranja određenih djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku legitimno je pravo zakonodavca, utemeljeno na članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava, prema kojoj odredbi zakonodavac samostalno, u skladu s Ustavom i zakonom, odlučuje o uređivanju gospodarskih, političkih i pravnih odnosa u Republici Hrvatskoj.

Međutim, ako je zakonodavac smatrao da je potrebno u interesu cjelokupne društvene zajednice poboljšati uvjete obavljanja djelatnosti Hrvatskog crvenog križa uopće, tada je obveza povećanog izdvajanja za tu svrhu trebala biti propisana za sve gospodarske subjekte sukladno njihovim mogućnostima, što bi bilo sukladno i odredbi članka 51. stavka 1. Ustava (»Svatko je dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova, u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima.«).

Svrha propisanog izdvajanja u konkretnom slučaju jest jedna od djelatnosti Hrvatskog crvenog križa, ali djelatnost koja spada u red onih koje Hrvatski crveni križ obavlja temeljem javnih ovlasti, kako je to u prethodnom tekstu već istaknuto, pa i ta okolnost dodatno ide u prilog stajalištu o potrebi ravnomjernog raspoređivanja tereta javnih troškova.

Javne ovlasti kao takve definira upravo činjenica da se radi o krugu poslova i aktivnosti za čije su provođenje u načelu nadležna tijela državne (odnosno lokalne ili područne) vlasti, time da se nadležnost za obavljanje tih poslova delegira, prenosi, na neki drugi društveni subjekt. Pri tom se i sredstva za obavljanje navedenih poslova osiguravaju u državnom proračunu (odnosno u proračunima jedinica lokalne i područne samouprave).

Prema tome, u konkretnom je slučaju nadležnost za obav­ljanje poslova osposobljavanja u pružanju prve pomoći u prometnim nezgodama, vođenja službenih evidencija i izdavanja uvje­renja o položenim ispitima, povjerena pravnoj osobi koja je organizirana kao dobrovoljna i neprofitna udruga. U tu svrhu utvrđeno je i da će iz odgovarajućih proračuna biti izdvojena sredstva za njezin rad.

U stvaranju proračunskih sredstava sudjeluje cjelokupna društvena zajednica, sukladno odredbama članka 51. Ustava, prema kojima je, kako je već istaknuto, svatko dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima, a porezni se sustav temelji na načelima jednakosti i pravednosti.

U stvaranju proračunskih sredstava, sudjeluju, dakle, i sva trgovačka društva, pa i ona koja se bave osiguranjem od automobilske odgovornosti, te već na taj način doprinose financiranju djelatnosti Hrvatskog crvenog križa koje su mu povjerene temeljem javnih ovlasti.

Pored toga, a kako je i ranije izloženo, Zakon o Hrvatskom crvenom križu propisuje da Hrvatski crveni križ može stjecati prihode od povjerenih djelatnosti.

Stoga se, uz ovako osigurane izvore financiranja, ukazuje neosnovanim višekratno opterećivanje, i to samo nekih druš­tvenih subjekata, materijalnim obvezama koje u konačnici imaju istu namjenu, a da istodobno nisu razvidni razlozi zbog kojih se to čini, kao niti jasna i čvrsta mjerila prema kojima se to čini.

Naime, namjena sredstava, kako je propisana osporenom odredbom članka 12. stavka 3. Zakona (»unapređenje djelatnosti pružanja prve pomoći s ciljem smanjenja prometnih nesreća«) ničim ne opravdava dodatno opterećivanje djelatnosti (baš) društava za osiguranje. Ta djelatnost, naime, ne povećava rizike od nastanka prometnih nesreća, već ih samo osigurava. Jednako tako, edukacijom stanovništva za pružanje prve pomoći (što je neosporno od iznimne društvene vrijednosti) ne sprečava se nastanak niti ne umanjuje broj prometnih nesreća. Educiranost stanovništva u pružanju prve pomoći može jedino pridonijeti uspješnijem saniranju dijela posljedica tih nesreća, što, međutim, nije ni u kakvoj vezi s djelatnošću društava za osiguranje.

11. Ustavni sud je ocijenio i osnovanost navoda predlagatelja glede odredbe članka 24. stavka 1. točke 1. Zakona, pa je utvrdio da se radi o odredbi koja je u uskoj sadržajnoj vezi s osporenim člankom 12. stavkom 3. Zakona, te da opstojnost odredbe članka 24. stavka 1. točke 1. Zakona ovisi o opstojnosti odredbe članka 12. stavka 3. Zakona. Odredbom članka 24. stavka 1. točke 1. sankcionira se, naime, nepostupanje sukladno odredbi članka 12. stavka 3. Zakona, koju ovaj Sud ocjenjuje neustavnom, pa je stoga i sama neustavna.

12. Zbog svih izloženih razloga, Ustavni sud Republike Hrvatske utvrdio je u konkretnom slučaju da su osporene odredbe Zakona o Hrvatskom crvenom križu u nesuglasju s odredbama članka 49. stavka 2. (»Država osigurava svim poduzetnicima jednak pravni položaj na tržištu.«), te članka 51. stavka 1. (»Svatko je dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima.«) Ustava Republike Hrvat­ske.

13. Slijedom toga, Ustavni sud je temeljem članka 55. stavka 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 49/02 - pročišćeni tekst), a u svezi s člankom 128. stavkom 1. podstavkom 1. Ustava, donio odluku kao u izreci.

Broj: U-I-2441/2001
U-I-1107/2002
Zagreb, 12. veljače 2003.

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Dopredsjednik
dr. sc. Petar Klarić, v. r.