IZRADA WEB STRANICA

Naručite izradu modernih web stranica. U svega nekoliko minuta, kreirajte vrhunsku web stranicu uz pomoć naših CMS web stranica. Moderni dizajni za Vaše web stranice. Korištenje CMS web stranica slično je kao korištenje Facebooka, ne zahtjeva znanje kodiranja i programiranja. Započnite pisati, dodajte nekoliko fotografija i imate brzo svoju prvu web stranicu. Mijenjajte dizajn svoje stranice s lakoćom. Kreirajte web stranicu svoje tvrtke, web stranicu obrta, web stranicu udruge, započnite pisati blog...

Mobilna responzivnost web stranica je prilagođavanje web stranice svim preglednicima (mobitel, tablet, računalo) i mora se implementirati na sve web stranice. Besplatna optimizacija za tražilice; SEO optimizacija omogućava vašoj web stranici da se prikazuje u prvih deset rezultata na tražilicama za pojmove koje pretražuju vaši budući kupci.

Dizajn responzivnih web stranica, registracija domene, izrada CMS stranica, ugradnja web shopa, implementacija plaćanja karticama, ugradnja Google analyticsa, siguran hosting, prijava na tražilice, reklama na društvenim mrežama, ugradnja kontakt formulara za upite sa web stranica...

Iskoristite ponudu: izrada web stranica i hosting po najnižim cijenama. Besplatna prijava na tražilice, besplatni e-mail, besplatna .hr domena, besplatna podrška za internet marketing...

>> Link na ponudu za izradu web stranica >>

Kontakt:
Poslovni Forum d.o.o.
Link - Kontakt informacije

Napomena: Ne dajemo besplatne pravne savjete!




Ažurirano: 4. 11. 2025.

POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE Link na brzi pregled poslovnih i internet usluga

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Ustavni sud Republike Hrvatske u Vijeću šestorice za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Jasna Omejec, predsjednik Vijeća, te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Ivan Mrkonjić, Emilija Rajić i Vice Vukojević, članovi Vijeća, odlučujući o ustavnoj tužbi M. B., kojeg zastupa Odvjetničko društvo »K., H. & U.« iz V., na sjednici Vijeća održanoj 26. ožujka 2002. godine, jednoglasno je donio


ODLUKU

I. Ustavna tužba se usvaja.

II. Ukidaju se:

– presuda Županijskog suda u V., broj: Kž-227/01-8 od 16. listopada 2001. godine,

– presuda Općinskog suda u V., broj: K-267/99-8 od 19. ožujka 2001. godine.

III. Predmet se vraća Općinskom sudu u V. na ponovni postupak.



Obrazloženje

1. Podnositelj, zastupan od Odvjetničkog društva »K., H. & U.« iz V., podnio je ustavnu tužbu protiv presude Županijskog suda u V., broj: Kž-227/01-8 od 16. listopada 2001. godine, kojom je djelomično prihvaćena žalba podnositelja (I-okrivljenika) i preinačena je presuda Općinskog suda u V., broj: K-267/99-8 od 19. ožujka 2001. godine, u odnosu na kazneno djelo iz točke 1. izreke naznačene prvostupanjske presude.

Osporenom presudom Županijskog suda u V., u točki 1. izreke, podnositelj i još dvojica okrivljenika oslobođeni su optužbe da su počinili kazneno djelo iz članka 335. stavka 2. Kaznenog zakona (»Narodne novine«, broj 110/97), a u točki 2. iste presude određeno je da, u pogledu tog kaznenog djela za podnositelja te II. i III-okrivljenika, troškovi kaznenog postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda.

Točkom III. osporene presude Županijskog suda u V., u odnosu na podnositelja, preinačena je naznačena prvostupanjska presuda i podnositelju je za počinjeno kazneno djelo iz članka 298. stavka 1. Kaznenog zakona izrečena kazna zatvora u trajanju od 8 (osam) mjeseci, koja se (u smislu odredbe članka 67. istog Zakona) neće izvršiti ukoliko podnositelj u roku od 2 (dvije) godine ne počini novo kazneno djelo.

Točkama IV. i V. osporene presude Županijskog suda u V. (u odnosu na izrečenu mjeru oduzimanja podnositelju predmeta kaznenog djela, u smislu članka 80. stavka 1. Kaznenog zakona, i u odnosu na uračunavanje pritvora podnositelju te u odnosu na ostale troškove kaznenog postupka, koje je podnositelj dužan platiti), odbijena je žalba podnositelja i potvrđena je presuda Općinskog suda u V., broj K-267/99-8 od 19. ožujka 2001. godine.

2. Ustavnom tužbom podnositelj, u bitnome, navodi da je naznačenom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u V., a koju je djelomično potvrdio Županijski sud u V., pogrešnom primjenom mjerodavnog materijalnog prava proglašen krivim i kažnjen za pokušaj kaznenog djela iz članka 298. stavka 1. u svezi članka 33. stavka 1. i članka 35. stavka 1. Kaznenog zakona.

Ističe da u dokaznom postupku nespornim nije dokazano bitno obilježje djela koje mu se stavlja na teret, a to je obrtimice prenošenje robe preko carinske crte s namjerom izbjegavanja plaćanja carine. S obzirom na tu vrlo važnu činjenicu (nije dokazano bitno obilježje tog kaznenog djela), podnositelj upozorava da u vrijeme (5. srpnja 1997. godine) kada je djelo počinjeno (u pokušaju) isto nije bilo propisano kao kazneno djelo u smislu tada važećeg Krivičnog zakona Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 32/93, 38/93, 16/96 i 28/96). Navodi da se opisano djelo tada, u smislu odredbi o prekršajima Carinskog zakona (»Narodne novine«, broj 53a/91, 33/92, 106/93, 92/94, 30/99 i 62/99), moglo tretirati samo kao djelo carinskog prekršaja te s te osnove smatra da je proglašen krivim i kažnjen za djelo koje, u vrijeme počinjenja, nije bilo utvrđeno kao kazneno djelo.

Osporenom presudom Županijskog suda u V. (kao i prvostupanjskom presudom) nalazi povrijeđeno ustavno pravo iz članka 31. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske.

Ustavna tužba je osnovana.

3. Odredbom članka 334. stavka 1. Carinskog zakona propisano je: »Tko se bavi prenošenjem robe preko carinske crte, izbjegavajući mjere carinskog nadzora ili izbjegavajući mjere carinskog nadzora prenese robu preko carinske crte naoružan, u grupi ili upotrebom sile ili prijetnje, kaznit će se za krivično djelo zatvorom od jedne do pet godina i novčanom kaznom.«

Odredbom članka 298. stavka 1. Kaznenog zakona propisano je: »Tko prenese veću količinu robe preko carinske crte izbjegavajući mjere carinskog nadzora kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.«.

4. Analizom navoda podnositelja, činjeničnih utvrđenja iz prethodnih postupaka i navoda osporene presude Županijskog suda u V. (kao i presude Općinskog suda u V., broj: K-267/99-8 od 19. ožujka 2001. godine), ovaj Sud ocjenjuje da je u postupcima pred nadležnim sudovima pogrešno primijenjeno mjerodavno materijalno pravo.

Navedeno iz razloga što je, u vrijeme kada se dogodio inkriminirani događaj, u primjeni bio Krivični zakon Republike Hrvatske, a koji u svom sadržaju nije propisivao krivično djelo za koje je (pozivom na odredbu članka 298. stavka 1. kasnije donesenog Kaznenog zakona) podnositelj, naznačenom prvostupanjskom presudom, proglašen krivim.

Stajalište je ovog Suda da ne može biti riječi o istovjetnosti bića kaznenih djela ukoliko su ista kaznena djela različita u opisu bitnih obilježja djela za koja propisuju vrstu odgovornosti i kaznu, a što je neosporno slučaj kod naznačenih članaka Carinskog i Kaznenog zakona.

Slijedom navedenog, Sud ocjenjuje da je podnositelj proglašen krivim i kažnjen kao da je počinio kazneno djelo, a koje djelo u vrijeme počinjenja nije bilo propisano kao kazneno djelo (kao kazneno djelo propisano je tek 1997. godine donošenjem novog Kaznenog zakona).

Posebno Sud naglašava da je podnositelju utvrđena kaznena odgovornost i izrečena kazna u smislu odredbe Kaznenog zakona, a koji zakon se nije (jer nije bio niti donesen) primjenjivao u vrijeme počinjenja samog djela.

5. Polazeći od takvih utvrđenja i očite pogrešne primjene mjerodavnog materijalnog prava u slučaju podnositelja, ocjena je ovog Suda da je isto rezultiralo povredom ustavnog prava podnositelja jer nitko ne može biti kažnjen za djelo koje prije nego je počinjeno nije bilo utvrđeno zakonom ili međunarodnim pravom kao kazneno djelo, niti mu se može izreći kazna koja nije bila određena zakonom, što je propisano odredbom članka 31. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske.

To iz razloga što Sud ocjenjuje da, odlučujući o odgovornosti podnositelja za opisano djelo, prvostupanjski sud nije uzeo u obzir propis koji je očigledno mjerodavan, odnosno mjerodavan propis pogrešno je shvaćen, a što osporenom presudom nije ispravio Županijski sud u V.

6. Sukladno istaknutom, temeljem odredaba članaka 69. i 72. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99, 29/02), odlučeno je kao u izreci.

Broj: U-III-2270/2001
Zagreb, 26. ožujka 2002.


USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Predsjednik Vijeća
dr. sc. Jasna Omejec, v. r.