IZRADA WEB STRANICA

Naručite izradu modernih web stranica. U svega nekoliko minuta, kreirajte vrhunsku web stranicu uz pomoć naših CMS web stranica. Moderni dizajni za Vaše web stranice. Korištenje CMS web stranica slično je kao korištenje Facebooka, ne zahtjeva znanje kodiranja i programiranja. Započnite pisati, dodajte nekoliko fotografija i imate brzo svoju prvu web stranicu. Mijenjajte dizajn svoje stranice s lakoćom. Kreirajte web stranicu svoje tvrtke, web stranicu obrta, web stranicu udruge, započnite pisati blog...

Mobilna responzivnost web stranica je prilagođavanje web stranice svim preglednicima (mobitel, tablet, računalo) i mora se implementirati na sve web stranice. Besplatna optimizacija za tražilice; SEO optimizacija omogućava vašoj web stranici da se prikazuje u prvih deset rezultata na tražilicama za pojmove koje pretražuju vaši budući kupci.

Dizajn responzivnih web stranica, registracija domene, izrada CMS stranica, ugradnja web shopa, implementacija plaćanja karticama, ugradnja Google analyticsa, siguran hosting, prijava na tražilice, reklama na društvenim mrežama, ugradnja kontakt formulara za upite sa web stranica...

Iskoristite ponudu: izrada web stranica i hosting po najnižim cijenama. Besplatna prijava na tražilice, besplatni e-mail, besplatna .hr domena, besplatna podrška za internet marketing...

>> Link na ponudu za izradu web stranica >>

Kontakt:
Poslovni Forum d.o.o.
Link - Kontakt informacije

Napomena: Ne dajemo besplatne pravne savjete!




Ažurirano: 23. 11. 2024.

POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE Link na brzi pregled poslovnih i internet usluga

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Petar Klarić, dopredsjednik Suda, te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Jurica Malčić, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, Jasna Omejec, Željko Potočnjak, Agata Račan, Emilija Rajić, Vice Vukojević i Milan Vuković, odlučujući o prijedlogu za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom, na sjednici održanoj dana 4. travnja 2002. godine, donio je sljedeće


RJEŠENJE

I. Ne prihvaćaju se prijedlozi za pokretanje postupka ocjene suglasnosti s Ustavom Zakona o zabrani raspolaganja i preuzimanju sredstava određenih pravnih osoba na teritoriju Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 29/94 i 35/94 – ispravak).

II. Ovo rješenje objavit će se u »Narodnim novinama«.


Obrazloženje

1. Ksenija Mikuličić iz Zagreba, po svojem punomoćniku Milivoju Žugiću, odvjetniku iz Zagreba i Marko Knežević iz Varaždina, po svojem punomoćniku Branku Ivanoviću, odvjetniku iz Zagreba, podnijeli su prijedloge za pokretanje postupka suglasnosti s Ustavom Zakona o zabrani raspolaganja i preuzimanju sredstava određenih pravnih osoba na teritoriju Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 29/94 i 35/94 – u nastavku: Zakon).

2. Podnositeljica prijedloga Ksenija Mikuličić smatra da su sve odredbe Zakona, a posebno odredbe članaka 3. i 10. u suprotnosti s odredbama članka 3., članka 14. stavka 2., članka 18. i članka 48. Ustava Republike Hrvatske.

U bitnome ističe, da je osporenim odredbama izvršena nacionalizacija vlasništva na nekretninama pravnih osoba sa sjedištem u Srbiji i Crnoj Gori, što po shvaćanju podnositeljice znači zakonsko osnaženje nečeg protuustavnog, a što za posljedicu ima oduzimanje prava na žalbu na akte o oduzimanju vlasništva.

Na taj način, navodi dalje podnositeljica, vrijeđaju se odredbe članaka 3. i 48. Ustava Republike Hrvatske koje propisuju jamstvo vlasništva, njegovu nepovredivost od svih akata upravne i sudske vlasti, iako se zadiranje u pravo vlasništva zakonodavcu dopušta samo u slučaju predviđenom odredbom članka 50. stavka 2. Ustava.

Predlaže da ovaj Sud pokrene postupak ocjene ustavnosti osporenog zakona te istoga stavi »van snage s učincima od dana njegova donošenja.«

Sukladno odredbi članka 43. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99 i 29/02 – u nastavku: Ustavni zakon), svojim podneskom od 30. siječnja 2002. godine, podnositeljica prijedloga predložila je da Sud privremeno obustavi od izvršenja prodaju nekretnina upisanih u zk.ul. 1501 k.o. Dubrovnik.

3. U svojem prijedlogu, kojeg pogrešno naziva ustavnom tužbom, podnositelj Marko Knežević ističe da je dana 26. ožujka 2001. godine s »Industrijaimport – Industrijaimpeks« a.d. iz Podgorice zaključio kupoprodajni ugovor kojim je htio kupiti poslovni prostor u Splitu.

Realizacija tog ugovora da mu je onemogućena odredbama osporenog Zakona koga smatra suprotnim članku 49. stavcima 1. i 5. i članku 50. Ustava.

Predlaže da Ustavi sud pokrene postupak ocjene suglasnosti s navedenim ustavnim odredbama, odnosno ukine osporeni Zakon u cijelosti.

4. U tijeku ustavnosudskog postupka, sukladno odredbi članka 24. Ustavnog zakona, zatraženo je očitovanje Vlade Republike Hrvatske, Ministarstva pravosuđa, uprave i lokalne samouprave Republike Hrvatske te Ministarstva vanjskih poslova Republike Hrvatske.

Vlada i Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave nisu se očitovali na podnijete prijedloge.

Svoje očitovanje, klasa: 018-05/02-01/20 i urbroj: 521-02-01-01/02-02-03 od 21. veljače 2002. godine, a glede Ugovora o pitanjima sukcesije, Sudu je dostavilo Ministarstvo vanjskih poslova u kojem ističe, da su predstavnici država sljednica bivše SFRJ (Republike Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Republike Makedonije, Republike Slovenije i SR Jugoslavije) potpisali u Beču, dana 29. lipnja 2001. godine, Ugovor o pitanjima sukcesije.

Tim ugovorom konačno se utvrđuju osnove za pravičnu međusobnu raspodjelu prava, obveza, imovine, dugova i odgovornosti bivše SFRJ te da taj ugovor podliježe ratifikaciji ugovornih strana. Postupak potvrđivanja (ratifikacije) u Republici Hrvatskoj još nije okončan, a nisu ga okončale ni druge ugovorne strane.


Prijedlozi nisu osnovani.


5. Neposredno mjerodavne za ocjenu ustavnosti osporenog Zakona jesu odredbe članka 5. stavka 1. i članka 50. stavka 2. Ustava Republike Hrvatske.

Tim je ustavnim odredbama propisano da u Republici Hrvatskoj zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi s Ustavom i zakonom (članak 5. stavak 1.), odnosno da se poduzetnička sloboda i vlasnička prava mogu iznimno ograničiti zakonom radi zaštite interesa i sigurnosti Republike Hrvatske, prirode, ljudskog okoliša i zdravlja ljudi (članak 50. stavak 2.), u svezi s odredbom članka 16. Ustava, prema kojoj se slobode i prava mogu ograničiti samo zakonom da bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi, te pravni poredak, javni moral i zdravlje s time da svako ograničenje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju.

6. Osporeni Zakon donio je Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske na sjednici od 24. ožujka 1994. godine.

Ustavna osnova za njegovo donošenje bila je sadržana u odredbi članka 140. stavka 2. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 56/90), kojom je bilo propisano da ako se aktom ili postupkom tijela federacije ili tijela druge republike ili pokrajine članice federacije naruši teritorijalna cjelovitost Republike Hrvatske, ili ako bude dovedena u neravnopravan položaj u federaciji ili joj budu ugroženi interesi, republički organi će na temelju prava na samoodređenje i Ustavom utvrđenog suvereniteta Republike Hrvatske donijeti potrebne odluke radi zaštite suvereniteta i interesa Republike Hrvatske.

7. Nadalje, odredbom članka 1. osporenog Zakona propisano je da se njime uređuju pitanja značajna za zaštitu interesa Republike Hrvatske ugroženih jednostranim postupanjem određenih osoba, tijela ili ustanova na teritoriju republika »bivše Jugoslavije«.

Već iz smisla ove zakonske odredbe može se zaključiti da je osporeni Zakon donijet s ciljem zaštite prava i gospodarskih interesa Republike Hrvatske ugroženih postupanjem određenih osoba, tijela ili institucija na teritoriju bivše države, a koja su prava, prije donošenja Zakona, bila zaštićivana nizom Uredbi Vlade Republike Hrvatske koje su u više navrata bile predmetom ocjene ustavnosti i zakonitosti pred ovim Sudom.

Svojim rješenjima (broj: U-II-326/2000 i dr.) Ustavni sud nije prihvatio prijedloge podnositelja s obrazloženjem da proces razdruživanja bivših članica SFRJ, po pitanju imovine, još nije okončan, pa je stajalište Suda da u njemu može doći do određenih postupanja kojima bi se ugrozili interesi Republike Hrvatske. Stoga je upravo odredba članka 140. Ustava Republike Hrvatske nalagala Vladi Republike Hrvatske obvezu zaštite njenih prava i interesa, uključujući i one gospodarske naravi.

8. Slijedom navedenog, a imajući u vidu činjenicu da su odredbe ocjenjivanih Uredbi sadržajno identične odredbama članaka 5. i 6. osporenog Zakona, to je Ustavni sud ocijenio da se takvim propisivanjem ne vrijeđaju odredbe članka 5. stavka 1. i članka 50. stavka 2. Ustava već se, naprotiv, štite gospodarski interesi Republike Hrvatske do potpunog uređenja imovinskopravnih odnosa članica bivše SFRJ.

9. Utvrdivši da prijedlozi za pokretanje postupka ocjene suglasnosti osporenog Zakona nisu osnovani to je, temeljem odredbi članka 41. stavka 1. Ustavnog zakona, riješeno kao u izreci.

10. O prijedlogu za privremenu obustavu izvršenja pojedinačnih akata ili radnji koje se poduzimaju na osnovu osporenog propisa nije posebno odlučivano, budući da je o prijedlogu za ocjenu suglasnosti s Ustavom konačno odlučeno.

11. Odluka o objavi temelji se na odredbi članka 28. Ustavnog zakona.



Broj: U-I-1348/2001
U-I-2529/2001
Zagreb, 4. travnja 2002.

Dopredsjednik Suda
dr. sc. Petar Klarić, v. r.