IZRADA WEB STRANICA

Naručite izradu modernih web stranica. U svega nekoliko minuta, kreirajte vrhunsku web stranicu uz pomoć naših CMS web stranica. Moderni dizajni za Vaše web stranice. Korištenje CMS web stranica slično je kao korištenje Facebooka, ne zahtjeva znanje kodiranja i programiranja. Započnite pisati, dodajte nekoliko fotografija i imate brzo svoju prvu web stranicu. Mijenjajte dizajn svoje stranice s lakoćom. Kreirajte web stranicu svoje tvrtke, web stranicu obrta, web stranicu udruge, započnite pisati blog...

Mobilna responzivnost web stranica je prilagođavanje web stranice svim preglednicima (mobitel, tablet, računalo) i mora se implementirati na sve web stranice. Besplatna optimizacija za tražilice; SEO optimizacija omogućava vašoj web stranici da se prikazuje u prvih deset rezultata na tražilicama za pojmove koje pretražuju vaši budući kupci.

Dizajn responzivnih web stranica, registracija domene, izrada CMS stranica, ugradnja web shopa, implementacija plaćanja karticama, ugradnja Google analyticsa, siguran hosting, prijava na tražilice, reklama na društvenim mrežama, ugradnja kontakt formulara za upite sa web stranica...

Iskoristite ponudu: izrada web stranica i hosting po najnižim cijenama. Besplatna prijava na tražilice, besplatni e-mail, besplatna .hr domena, besplatna podrška za internet marketing...

>> Link na ponudu za izradu web stranica >>

Kontakt:
Poslovni Forum d.o.o.
Link - Kontakt informacije

Napomena: Ne dajemo besplatne pravne savjete!




Ažurirano: 23. 11. 2024.

POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE Link na brzi pregled poslovnih i internet usluga

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Ustavni sud Republike Hrvatske, u Vijeću šestorice za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Jasna Omejec, predsjednik Vijeća, te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Ivan Mrkonjić, Emilija Rajić i Vice Vukojević, članovi Vijeća, u postupku vođenom u povodu ustavne tužbe A. V. iz D. M., kojeg zastupa Z. S., odvjetnica u D. M., na sjednici Vijeća održanoj 17. travnja 2002. godine, jednoglasno je donio


ODLUKU

I. Ustavna tužba se usvaja.

II. Ukidaju se:

– presuda Upravnog suda Republike Hrvatske, broj: Us-7859/1995-4 od 12. ožujka 1997. godine;

– rješenje Republičkog fonda mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika Hrvatske, Centralne službe u Z., klasa: 140-14/95-01-37106, urbroj: 341-99-05/21-95-694 od 19. srpnja 1995. godine;

– rješenje Republičkog fonda mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika Hrvatske, Područne službe u O., klasa: 140-09-9401, urbroj: 341-92-03/2-94-1702 od 8. svibnja 1995. godine.

III. Predmet se vraća Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, Područnoj službi u Osijeku na ponovni postupak.


Obrazloženje

1. Podnositelj je podnio ustavnu tužbu protiv presude Upravnog suda Republike Hrvatske, broj: Us-7859/1995-4 od 12. ožujka 1997. godine, kojom je odbijena podnositeljeva tužba podnijeta protiv rješenja Republičkog fonda mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika Hrvatske, Centralne službe u Z., (sada Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Središnja služba Z.), klasa: 140-14/95-01-37106, urbroj: 341-99-05/21-95-694 od 19. srpnja 1995. godine. Tim rješenjem odbijena je žalba podnositelja podnijeta protiv rješenja Republičkog fonda mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika Hrvatske, Područne službe u O., klasa: 140-09-9401, urbroj: 341-92-03/2-94-1702 od 8. svibnja 1995. godine kojim je odbijen zahtjev podnositelja da mu se, radi upisa u radnu knjižicu, u mirovinski staž utvrdi razdoblje provedeno na službi u bivšoj JNA.

Prvostupanjsko upravno tijelo odbilo je zahtjev podnositelja, jer je utvrdilo da podnositelj nije stupio u HV do 31. prosinca 1991. godine.

Drugostupanjsko upravno tijelo je ocijenilo žalbu podnositelja neosnovanom. Utvrdilo je da se podnositelj nije stavio na raspolaganje oružanim snagama Republike Hrvatske do 31. prosinca 1991. godine, te da stoga nisu ispunjeni uvjeti za utvrđivanje mirovinskog staža ostvarenog u bivšoj JNA, propisani odredbom članka 4. Zakona o ostvarivanju prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja pripadnika bivše JNA (»Narodne novine«, broj 96/93). Pritom ističe da se činjenica stavljanja na raspolaganje oružanim snagama dokazuje potvrdom mjerodavnog tijela Ministarstva obrane Republike Hrvatske o stavljanju na raspolaganje.

Upravni sud je ocijenio da su i jedno i drugo upravno tijelo pogrešno primijenili propise na koje se pozivaju ali da je o zahtjevu, odnosno žalbi pravilno odlučeno. Upravni sud smatra da je rješavajući o zahtjevu podnositelja trebalo primijeniti odredbe Zakona o ostvarivanju prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja pripadnika bivše JNA kojim se uređuju način i uvjeti preuzimanja ostvarenih prava na mirovinu, doplatak za pomoć i njegu i novčanu naknadu za tjelesno oštećenje pripadnika bivše JNA ostvarenih prije 8. listopada 1991. godine, te način i uvjeti ostvarivanja ovih prava osoba kojima je na teritoriju Republike Hrvatske prestalo svojstvo aktivne vojne osobe u bivšoj JNA do 31. prosinca 1991. godine. Pritom je zauzeo stajalište da tuženo upravno tijelo može utvrđivati mirovinski staž samo za osiguranike svog Fonda, a ne i za osiguranike drugih fondova, konkretno Zajednice socijalnog osiguranja vojnih osiguranika čiji je osiguranik bio podnositelj.

Smatrajući da utvrđivanje mirovinskog staža osiguranicima drugih fondova pred tuženim Fondom nije zakonom predviđeno, Upravni sud zaključuje da je pravilno odbijen zahtjev podnositelja.

2. Podnositelj smatra da mu je osporavanim aktima povrijeđeno ustavno pravo iz članka 54. Ustava Republike Hrvatske, kao i da su povrijeđene ustavne odredbe iz članaka 3., 19. stavka 1. i 117. stavka 3. Ustava.

Ističe da Zakon niti jednom odredbom ne određuje na koji način se dokazuje činjenica stavljanja na raspolaganje, te da su stoga upravna tijela dužna primjenjivati odredbe Zakona o općem upravnom postupku (»Narodne novine«, broj 53/91 i 103/96 – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, broj: U-I-248/94), posebice odredbu članka 159. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku, što u konkretnom slučaju nije učinjeno. Smatra da su u konkretnom slučaju upravna tijela proizvoljno odredila potvrdu Ministarstva obrane Republike Hrvatske kao jedino dokazno sredstvo podesno za utvrđivanje činjenice stavljanja na raspolaganje. Budući da je predmetni Zakon donijet 1993. godine, podnositelj smatra da nije mogao 1991. godine znati na koji način osigurati svoja prava.

Nadalje smatra da stavljanje na raspolaganje oružanim snagama Republike Hrvatske ne znači da je osoba bila u obvezi stupiti u aktivni sastav, već da prijavom prebivališta i prijavom u evidenciju vojnih obveznika Ministarstva obrane omogući svoju eventualnu mobilizaciju.

Predlaže da Sud ukine osporavane akte te predmet vrati prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

Ustavna tužba je osnovana.

3. U vrijeme donošenja osporavanih odluka, na snazi je bio Zakon o ostvarivanju prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja pripadnika bivše JNA kojim su bili uređeni način i uvjeti preuzimanja ostvarenih prava na mirovinu i druga novčana primanja pripadnika bivše JNA ostvarenih prije 8. listopada 1991. godine, odnosno način i uvjeti ostvarivanja tih prava osoba kojima je na teritoriju Republike Hrvatske prestalo svojstvo aktivne vojne osobe u bivšoj JNA do 31. prosinca 1991. godine.

Prema odredbi članka 4. tog Zakona osoba kojoj je na teritoriju Republike Hrvatske prestalo svojstvo aktivne vojne osobe u bivšoj JNA do 31. prosinca 1991. godine, a do tog dana nije ostvarila prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja, može ta prava ostvariti ako ispunjava uvjete za stjecanje prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja prema odredbama Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju vojnih osiguranika (»Narodne novine«, broj 53/91, 73/91, 18/92 i 71/92) i uz uvjete da ima prebivalište na teritoriju Republike Hrvatske da se stavila na raspolaganje oružanim snagama Republike Hrvatske do 31. prosinca 1991. godine, te da protiv nje nadležno tijelo državne vlasti nije pokrenulo kazneni postupak zbog kaznenih djela navedenih u toj odredbi.

Odredbom članka 9. Zakona određeno je da će poslove njegove provedbe obavljati Republički fond radnika. S obzirom na sadržaj odredbe članka 4. odgovarajući postupci provode se i za pripadnike bivše JNA koji do 31. prosinca 1991. godine nisu ostvarili prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja.

Ti postupci svakako uključuju i postupak priznavanja u mirovinski staž godina rada provedenih u bivšoj JNA, jer je utvrđivanje godina staža pretpostavka ostvarivanja prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja kada za to budu ostvarene zakonske pretpostavke.

Ocjena je Suda da nije pravilno stajalište Upravnog suda i upravnih tijela u svezi s tumačenjem i primjenom Zakona o ostvarivanju prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja pripadnika bivše JNA u pogledu postavljenog zahtjeva podnositelja.

Naime, u konkretnom slučaju podnositelj nije tražio priznavanje prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja već samo priznanje u mirovinski staž (radi upisa u radnu knjižicu) godina rada koje je proveo kao aktivna vojna osoba u bivšoj JNA.

Dakle, zahtjev podnositelja bio je usmjeren na priznanje godina njegovog dosadašnjeg radnog staža u mirovinski staž, a odbijen je zbog neispunjenja uvjeta za priznavanje prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja.

4. Slijedom navedenog, kako je pripadnicima bivše JNA, koji do 31. prosinca 1991. godine nisu ostvarili prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja, priznato stjecanje ovih prava pod uvjetima, na način i u postupku utvrđenom navedenim propisima, podnositelju su, postupivši suprotno mjerodavnim propisima, upravno tijelo i Upravni sud povrijedili ustavna prava iz članka 14. Ustava kojim se jamči jednakost svih pred zakonom i članka 19. stavka 2. Ustava kojim se zajamčuje sudska kontrola zakonitosti pojedinačnih akata upravnih vlasti i tijela koji imaju javne ovlasti.

Povredu ustavnog prava iz članka 54. Ustava, istaknutu u ustavnoj tužbi, u konkretnom slučaju Ustavni sud nije utvrdio.

U svezi s istaknutim povredama odredbi članaka 3. i 117. stavka 3. Ustava, potrebno je istaći da te odredbe ne sadrže ljudska prava i temeljne slobode koje su Ustavom zajamčene fizičkoj ili pravnoj osobi, a koji se štite u ustavnosudskom postupku pokrenutom ustavnom tužbom, temeljem članka 59. stavka 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99 i 29/02).

5. Iz tih razloga je, temeljem odredbi članaka 69. i 72. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, odlučeno kao u izreci.

Broj: U-III-1083/1997.
Zagreb, 17. travnja 2002.

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Predsjednik Vijeća
dr. sc. Jasna Omejec, v. r.