IZRADA WEB STRANICA

Naručite izradu modernih web stranica. U svega nekoliko minuta, kreirajte vrhunsku web stranicu uz pomoć naših CMS web stranica. Moderni dizajni za Vaše web stranice. Korištenje CMS web stranica slično je kao korištenje Facebooka, ne zahtjeva znanje kodiranja i programiranja. Započnite pisati, dodajte nekoliko fotografija i imate brzo svoju prvu web stranicu. Mijenjajte dizajn svoje stranice s lakoćom. Kreirajte web stranicu svoje tvrtke, web stranicu obrta, web stranicu udruge, započnite pisati blog...

Mobilna responzivnost web stranica je prilagođavanje web stranice svim preglednicima (mobitel, tablet, računalo) i mora se implementirati na sve web stranice. Besplatna optimizacija za tražilice; SEO optimizacija omogućava vašoj web stranici da se prikazuje u prvih deset rezultata na tražilicama za pojmove koje pretražuju vaši budući kupci.

Dizajn responzivnih web stranica, registracija domene, izrada CMS stranica, ugradnja web shopa, implementacija plaćanja karticama, ugradnja Google analyticsa, siguran hosting, prijava na tražilice, reklama na društvenim mrežama, ugradnja kontakt formulara za upite sa web stranica...

Iskoristite ponudu: izrada web stranica i hosting po najnižim cijenama. Besplatna prijava na tražilice, besplatni e-mail, besplatna .hr domena, besplatna podrška za internet marketing...

>> Link na ponudu za izradu web stranica >>

Kontakt:
Poslovni Forum d.o.o.
Link - Kontakt informacije

Napomena: Ne dajemo besplatne pravne savjete!




Ažurirano: 23. 11. 2024.

POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE Link na brzi pregled poslovnih i internet usluga

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Smiljko Sokol, predsjednik Suda, te suci Marijan Hranjski, Petar Klarić, Mario Kos, Jurica Malčić, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, Agata Račan, Emilija Rajić, Vice Vukojević i Milan Vuković, rješavajući u povodu prijedloga za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom, na sjednici održanoj dana 22. svibnja 2002. godine, donio je


RJEŠENJE

I. Ne prihvaća se prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti članka 56. Zakona o normizaciji (»Narodne novine«, broj 55/96) s Ustavom.

II. Ovo rješenje objavit će se u »Narodnim novinama«.



Obrazloženje

1. Irma d.o.o. Našice i Zoran V. iz Našica, koje zastupa odvjetnik Željko M. iz Našica, podnijeli su prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom odredbe članka 56. Zakona o normizaciji (»Narodne novine«, broj 55/96).

Osporena odredba glasi:

Članak 56.

»(1) Postupci za privredne prijestupe i prekršaje koji su pokrenuti do dana stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se prema odredbama propisa koji su bili na snazi do stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Postupak u smislu stavka 1. ovoga članka smatra se pokrenutim danom inspekcijskog pregleda.«

Podnositelji smatraju da osporena odredba članka 56. Zakona nije sukladna članku 3. Ustava Republike Hrvatske u dijelu kojim se uređuje vladavina prava kao najviša vrednota ustavnog poretka, članku 5. stavku 1., te članku 31. stavku 1. Ustava.

Osporena odredba vrijeđa i derogira osnovna načela kaznenog zakonodavstva, načelo ustavnosti – obvezna primjena blažeg zakona, i načelo zakonitosti, što dovodi do pravne nejednakosti i nesigurnosti, stvara nepovjerenje u pravni sustav i njegove institucije, temeljna načela i vrednote, ističu podnositelji.

Podnositelji predlažu ukidanje članka 56. Zakona o normizaciji.

Prijedlog nije osnovan.

2. Odredbom članka 3. Ustava utvrđena je, između ostalog, vladavina prava kao najviša vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava.

Prema odredbi članka 5. stavka 1. Ustava u Republici Hrvatskoj zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi s Ustavom i sa zakonom.

Prema odredbi članka 31. stavka 1. Ustava nitko ne može biti kažnjen za djelo koje prije nego je počinjeno, nije bilo utvrđeno zakonom ili međunarodnim pravom kao kazneno djelo, niti mu se može izreći kazna koja nije bila određena zakonom. Ako zakon nakon počinjenog djela odredi blažu kaznu, odredit će se takva kazna.

3. Zakon o normizaciji (»Narodne novine«, broj 55/96) stupio je na snagu osmog dana od dana objave, 18. srpnja 1996. godine.

Zakon o normizaciji uređuje sustav normizacije, temeljne zahtjeve za proizvode, procese i usluge, sustav ocjenjivanja sukladnosti, isprave koje moraju imati proizvodi u prometu, donošenje propisa za provedbu tog zakona, te nadzor nad njegovom primjenom.

Odredbama Glave IX. Kaznene odredbe (članci 51. i 52.) Zakona o normizaciji propisane su novčane kazne za prekršaj pravne ili fizičke osobe. Osporena odredba članka 56. sistematizirana je u Glavi X. »Prijelazne i završne odredbe« koja propisuje mjerodavno pravo za dovršenje postupaka pokrenutih do stupanja na snagu tog zakona.

Prema odredbi članka 57. Zakona o normizaciji danom stupanja na snagu tog zakona, prestaje važiti Zakon o standardizaciji (»Narodne novine«, broj 53/91, 26/93, 29/94 i 25/96).

Osporenom odredbom propisuje se da će se postupci pokrenuti do dana stupanja na snagu Zakona o normizaciji, dovršiti prema odredbama propisa koji su bili na snazi do stupanja na snagu tog zakona, što znači da će se dovršiti prema odredbama Zakona o standardizaciji.

4. Prema odredbama članka 2. stavka 4. alineje 1. Ustava zakonodavac odlučuje o uređivanju gospodarskih, pravnih i političkih odnosa u Republici Hrvatskoj.

U slučaju kad se novim propisom mijenja dosadašnji propis ili stavlja izvan snage, a u vrijeme njegova stupanja na snagu mogu se zateći u postupku neriješeni predmeti po dosadašnjem propisu, u prijelaznim odredbama određuje se koji će se propis primijeniti u postupcima pokrenutim prije njegova stupanja na snagu.

U osporenoj odredbi članka 56. Zakona o normizaciji zakonodavac se opredijelio, u okviru svojih ovlasti utvrđenih Ustavom, za primjenu pravila prema kojem se pokrenuti postupci dovršavaju po propisima koji su bili na snazi do stupanja na snagu tog zakona. Zakonodavac se dakle opredijelio za primjenu propisa koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja prekršaja, a to je Zakon o standardizaciji. Pri tom zakonodavac propisuje zakonsku definiciju što se smatra pokrenutim postupkom, a to je postupak pokrenut danom inspekcijskog pregleda. Odredbom članka 56. zakonodavac uvažava načelo vladavine prava, a time i načelo pravne sigurnosti.

Opće zahtjeve, koji proizlaze iz Ustavom propisanog načela vladavine prava u odnosu na nacionalne zakone čije je donošenje u nadležnosti Hrvatskog sabora, Ustavni sud Republike Hrvatske utvrdio je u točkama 10. i 11. svoje Odluke broj: U-I-659/1994, U-I-146/1996, U-I-228/1996, U-I-859/1999 od 15. ožujka 2000. godine, objavljene u »Narodnim novinama«, broj 31/00.

Zaštićene vrijednosti koje se krše počinjenjem prekršaja jesu javni poredak i druge društvene vrijednosti koje nisu zaštićene kaznenim zakonima kojima su propisana kaznena djela. Prekršaji i prijestupi izdvojeni su od kaznenog prava odnosno od kaznenih djela u užem smislu, pa za ocjenu ustavnosti osporenog članka Zakona o normizaciji, po ocjeni Ustavnog suda, nije mjerodavna odredba članka 31. stavka 1. Ustava.

Svoje stajalište u odnosu prekršaja i prijestupa prema odredbi članka 31. stavka 1. Ustava, Ustavni sud je utvrdio u rješenju broj: U-I-607/1996 i dr. od 5. srpnja 2000. godine, objavljenom u »Narodnim novinama«, broj 68/00 i u rješenju broj: U-I-617/1996 i dr. od 11. srpnja 2000. godine, koje nije objavljeno.

5. Slijedom izloženog, Ustavni sud Republike Hrvatske je utvrdio da osporena odredba članka 56. Zakona o normizaciji nije u nesuglasju s odredbama članka 3. članka 5. stavka 1., te članka 31. stavka 1. Ustava, pa nema osnove za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom.

6. Ustavni sud je, na temelju članka 43. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (49/02 – pročišćeni tekst), riješio kao u točki I. izreke.

Točka II. izreke rješenja temelji se na odredbi članka 29. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske.





Broj: U-I-831/2000
Zagreb, 22. svibnja 2002.

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Predsjednik
dr. sc. Smiljko Sokol, v. r.