IZRADA WEB STRANICA

Naručite izradu modernih web stranica. U svega nekoliko minuta, kreirajte vrhunsku web stranicu uz pomoć naših CMS web stranica. Moderni dizajni za Vaše web stranice. Korištenje CMS web stranica slično je kao korištenje Facebooka, ne zahtjeva znanje kodiranja i programiranja. Započnite pisati, dodajte nekoliko fotografija i imate brzo svoju prvu web stranicu. Mijenjajte dizajn svoje stranice s lakoćom. Kreirajte web stranicu svoje tvrtke, web stranicu obrta, web stranicu udruge, započnite pisati blog...

Mobilna responzivnost web stranica je prilagođavanje web stranice svim preglednicima (mobitel, tablet, računalo) i mora se implementirati na sve web stranice. Besplatna optimizacija za tražilice; SEO optimizacija omogućava vašoj web stranici da se prikazuje u prvih deset rezultata na tražilicama za pojmove koje pretražuju vaši budući kupci.

Dizajn responzivnih web stranica, registracija domene, izrada CMS stranica, ugradnja web shopa, implementacija plaćanja karticama, ugradnja Google analyticsa, siguran hosting, prijava na tražilice, reklama na društvenim mrežama, ugradnja kontakt formulara za upite sa web stranica...

Iskoristite ponudu: izrada web stranica i hosting po najnižim cijenama. Besplatna prijava na tražilice, besplatni e-mail, besplatna .hr domena, besplatna podrška za internet marketing...

>> Link na ponudu za izradu web stranica >>

Kontakt:
Poslovni Forum d.o.o.
Link - Kontakt informacije

Napomena: Ne dajemo besplatne pravne savjete!




Ažurirano: 27. 12. 2024.

POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE Link na brzi pregled poslovnih i internet usluga

 VII. TRŽIŠNO NATJECANJE

Operateri ili davatelji usluga sa znatnijom tržišnom snagom

Članak 51.

(1) Operator ili davatelj usluga ima znatniju tržišnu snagu na mjerodavnom tržištu:

– ako je neznatno izložen ili uopće nije izložen tržišnom natjecanju, ili

– ako ima nadmoćan položaj na tržištu prema ostalim sudionicima zbog svoje sposobnosti da utječe na tržišne uvjete, zbog veličine prihoda u odnosu na veličinu tržišta, te zbog nadzora nad pristupom krajnjim korisnicima, zbog pristupa financijskim izvorima ili zbog iskustva u ponudi proizvoda i usluga.

(2) Vijeće Agencije može, po službenoj dužnosti ili na zahtjev operatora ili davatelja usluga, rješenjem utvrditi da operator ili davatelj usluga ima na određenom tržištu znatniju tržišnu snagu ako je njegov udjel na mjerodavnom tržištu veći od 25% ukupnoga tržišnog udjela na tom tržištu, uzimajući u obzir mjerila utvrđena u stavku 1. ovoga članka.

(3) Vijeće Agencije može, po službenoj dužnosti ili na zahtjev operatora ili davatelja usluga, rješenjem utvrditi da operator ili davatelj usluga ima na određenom tržištu znatniju tržišnu snagu ako je njegov udjel na mjerodavnom tržištu manji od 25%, a može utvrditi i da operator ili davatelj usluga nema znatniju tržišnu snagu iako je njegov udjel veći od 25%, uzimajući u obzir mjerila utvrđena u stavku 1. ovoga članka.

(4) U postupku donošenja rješenja o utvrđivanju operatora ili davatelja usluga sa znatnijom tržišnom snagom na mjerodavnom tržištu, Agencija je obvezna provesti postupak utvrđivanja i analize mjerodavnih tržišta, na način koji se pobliže propisuje pravilnikom koji donosi ministar.

(5) Agencija jedanput godišnje objavljuje u »Narodnim novinama« i na drugi prikladan način mjerodavna tržišta te popis operatora i davatelja usluga koji na mjerodavnom tržištu imaju znatniju tržišnu snagu u skladu sa stavkom 1. ovoga članka i na temelju rješenja iz stavka 2. i 3. ovoga članka.

(6) Operatori ili davatelji usluga iz stavka 1. ovoga članka, u skladu s načelom nediskriminacije, moraju svim sudionicima na tržištu pružati usluge pod usporedivim okolnostima, jednakim uvjetima i na istoj razini na kojoj obavljaju te usluge za vlastite potrebe ili za potrebe povezanih društava.

Otvoren pristup mreži

Članak 52.

(1) Operatori sa znatnijom tržišnom snagom moraju pružiti pristup mreži poštujući načela nediskriminacije i transparentnosti.

(2) Operatori sa znatnijom tržišnom snagom, u skladu s načelom nediskriminacije, moraju svim sudionicima na tržištu pružati usluge pristupa svojoj telekomunikacijskoj mreži ili nepovezanim dijelovima te mreže pod usporedivim okolnostima, jednakim uvjetima i na istoj razini na kojoj pružaju te usluge za vlastite potrebe ili za potrebe povezanih društava.

(3) Pristup mreži iz stavka 1. ovoga članka bit će odobren putem priključaka koji su općenito dostupni na tržištu (opći pristup mreži), a može biti odobren i putem posebnih priključaka (poseban pristup mreži), ako korisnik to zahtijeva, ako za to postoje tehničke mogućnosti i ako podnositelj zahtjeva snosi troškove takvog pristupa.

(4) Operatori iz stavka 1. ovoga članka mogu ograničiti pristup mreži u skladu s odredbom iz članka 58. ovoga Zakona.

(5) Vijeće Agencije može rješenjem utvrditi pravila pona­šanja ili zabraniti određeno ponašanje operatoru iz stavka 1. ovoga članka, ako taj operator zlorabi svoju znatniju tržišnu snagu.

(6) Prije donošenja rješenja iz stavka 5. ovoga članka, Vijeće Agencije dat će mogućnost operatoru iz stavka 1. ovoga članka da u primjerenom roku prestane s utvrđenim zlouporabama, o čemu je operator obvezan izvijestiti Agenciju.

(7) Zlouporabom iz stavka 6. ovoga članka smatrat će se slučaj u kojem davatelj usluga sa znatnijom tržišnom snagom omogućuje sebi i povezanim društvima pristup interno ponu­đenim uslugama ili uslugama koje nudi na tržištu uz povoljnije uvjete (cijene, sučelja, rokovi i ostalo) od uvjeta uz koje se tim uslugama mogu koristiti druga konkurentna društva u okviru njihove ponude usluga. Postojanje opisane zlouporabe može se osporiti ako davatelj usluga sa znatnijom tržišnom snagom Agenciji dostavi dokaze koji opravdavaju primjenu nepovoljnijih uvjeta, a osobito primjenu ograničenja u pristupu njegovim uslugama.

Sučelja i poseban pristup mreži

Članak 53.

(1) Operatori sa znatnijom tržišnom snagom moraju ponuditi sučelja u skladu s načelima otvorenog pristupa mreži.

(2) Ako u ponudi telekomunikacijskih usluga operator ne udovolji normama, propisima, odlukama i preporukama iz članka 17. stavka 1. i 2. ovoga Zakona, Vijeće Agencije obvezat će ga rješenjem na udovoljavanje tim normama, propisima, odlukama i preporukama.

(3) Operatori sa znatnijom tržišnom snagom moraju udovoljiti zahtjevu za posebno sučelje ili poseban pristup mreži ako postoje tehničke mogućnosti i ako se ne narušava načelo nediskriminacije. Troškovi proistekli iz tog zahtjeva predmet su dogovora između operatora i podnositelja zahtjeva, o čemu operator mora izvijestiti Agenciju.

(4) Zahtjev iz stavka 3. ovoga članka može biti odbijen samo ako postoji zamjensko rješenje za pristup mreži i ako nije u okviru uvjeta koji su zahtijevani za ostvarenje tog pristupa.

(5) Prije odbijanja zahtjeva iz stavka 3. ovoga članka, operator, od kojeg se traži pristup mreži, mora o razlozima odbijanja svakoga pojedinog zahtjeva pisanim putem izvijestiti Agenciju.

(6) Operatori sa znatnijom tržišnom snagom moraju izvijestiti Agenciju i na prikladan način objaviti vrste raspoloživih suče­lja, podrobni opis sučelja, te možebitne promjene koje mogu nastati u razdoblju od sljedećih šest mjeseci.

(7) Vijeće Agencije može zatražiti od operatora iz stavka 1. ovoga članka da ponude standardna sučelja i omoguće uporabu posebnih sučelja.

(8) Agencija će na prikladan način objaviti zahtjeve iz stavka 7. ovoga članka.

Dodatne obveze operatora sa znatnijom tržišnom snagom u slučaju zahtjeva za pristup mreži davatelja usluga

Članak 54.

(1) Operatori sa znatnijom tržišnom snagom moraju pružiti pristup mreži davateljima usluga poštujući načela nediskriminacije, transparentnosti i troškovne usmjerenosti, te načelo strukturnog odvajanja i zasebnog obračunavanja usluga pristupa mreži davateljima usluga od drugih usluga koje pružaju.

(2) Operatori iz stavka 1. ovoga članka moraju pravnoj osobi koja zahtijeva pristup mreži dati potrebne podatke za pristup mreži.

(3) Operatori iz stavka 1. ovoga članka moraju obavijestiti pravnu osobu, kojoj je dopušten pristup mreži, o planiranim promjenama pristupa mreži najmanje šest mjeseci prije primjene planiranih promjena.

(4) Operatori iz stavka 1. ovoga članka moraju, na zahtjev Vijeća Agencije, izraditi popis standardnih ponuda pristupa, koje su sastavni dio popisa standardnih ponuda međusobnog povezivanja iz članka 56. stavka 3. ovoga Zakona.

(5) Na operatore iz stavka 1. ovog članka primjenjuju se odredbe iz članka 56. stavka 3. do 22. ovoga Zakona.

(6) Regulacija cijene iz članka 52., 53. i 54. ovoga Zakona ne odnosi se na zahtjev virtualnih pokretnih mrežnih operatora.

Minimalni zahtjevi za iznajmljene telekomunikacijske vodove

Članak 55.

(1) Operatori sa znatnijom tržišnom snagom, koji pružaju uslu­gu iznajmljenih telekomunikacijskih vodova, obvezni su objaviti minimalnu ponudu telekomunikacijskih vodova za iznajmljivanje s ujednačenim tehničkim značajkama, te moraju odrediti opće uvjete poslovanja i troškovno usmjerene cijene.

(2) Operatori iz stavka 1. ovoga članka moraju na tržištu ponuditi uslugu iznajmljenih telekomunikacijskih vodova poštu­jući načela nediskriminacije, transparentnosti, objektivnosti i troškovne usmjerenosti. Kakvoća usluge iznajmljenih telekomunikacijskih vodova mora biti utvrđena unutar ponude iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Ako Vijeće Agencije procijeni da minimalna ponuda iz stavka 1. ovoga članka nije u skladu s načelima nediskriminacije, transparentnosti, objektivnosti i troškovne usmjerenosti, da ne omogućuje tržišno natjecanje, te nije u skladu s drugim odredbama ovoga Zakona ili s preuzetim međunarodnim propisima, rje­šenjem će odrediti operatoru promjenu njegove ponude.

(4) Vijeće Agencije može kontrolirati cijene usluga iznajmljenih telekomunikacijskih vodova, nametnuti obvezu troškovne usmjerenosti cijena i obvezu strukturnog odvajanja i zasebnog obračunavanja, u slučaju nedostatka djelotvornog tržišnog natjecanja unutar tržišta, u slučaju kad operator određuje previsoke cijene ili određuje cijene na način koji ograničuje tržišno natjecanje.

(5) U slučaju iz stavka 4. ovoga članka Vijeće Agencije donijet će rješenje o promjeni cijena iznajmljenih telekomunikacijskih vodova, uz obvezno obrazloženje razloga te promjene.

(6) Operatori iz stavka 1. ovoga članka moraju, ako postoje tehničke mogućnosti, u roku od 60 dana od dana primitka zahtjeva za iznajmljivanje telekomunikacijskih vodova, priključiti te vodove.

(7) Ako operator iz stavka 1. ne postupi u skladu s odredbom iz stavka 6. ovoga članka, Vijeće Agencije donijet će rješenje kojim će mu naložiti priključenje iznajmljenih telekomunikacijskih vodova.

(8) Postojanje tehničkih mogućnosti iz stavka 6. ovoga članka utvrđuje Vijeće Agencije.

Međusobno povezivanje

Članak 56.

(1) Međusobno povezivanje obuhvaća najmanje ove usluge:

– pristup mreži operatora sa znatnijom tržišnom snagom s mreže drugog operatora putem programiranog odabira mreže ili biranjem brojeva za izbor u skladu s planom numeriranja,

– prijenos podataka potrebnih za uspostavljanje veze odre­đenog priključka prema operatoru s čijom je mrežom mreža međusobno povezana,

– prespajanje poziva korisnicima drugog operatora ili davatelja usluga s kojim se provodi međusobno povezivanje,

– osiguranje podataka o obračunu u prikladnom obliku za operatora ili davatelja usluga s čijom je mrežom mreža međusobno povezana.

(2) Operatori su obvezni osigurati međusobno povezivanje na zahtjev, te imaju pravo zatražiti međusobno povezivanje.

(3) Operatori za međusobno povezivanje sa znatnijom tržišnom snagom na mjerodavnom tržištu moraju, na zahtjev Vijeća Agencije, izraditi popis standardnih ponuda međusobnog povezivanja za svoje mreže te ih, u roku utvrđenom u zahtjevu, dostaviti Agenciji u pisanom obliku.

(4) Vijeće Agencije će, nakon davanja suglasnosti, na prikladan način objaviti standardne ponude iz stavka 3. ovoga članka.

(5) Popis standardnih ponuda iz stavka 3. ovoga članka mora sadržavati podrobno razrađene podatke potrebne za međusobno povezivanje, kako bi se osiguralo kvalitetno pružanje usluga različitim skupinama korisnika.

(6) Operatori za međusobno povezivanje moraju obavijestiti sve ugovorne strane međusobnog povezivanja o planiranim promjenama u standardnom popisu ponuda međusobnog povezivanja najmanje šest mjeseci prije izvršenja tih promjena. Agencija je obvezna objaviti te promjene u prikladnom obliku.

(7) Operatori iz stavka 2. ovoga članka obvezni su osigurati i unaprijediti komunikaciju između korisnika različitih telekomunikacijskih mreža.

(8) Operator nije obvezan pružiti međusobno povezivanje ako Agenciji dostavi dokaze iz kojih je vidljivo da su ispunjeni uvjeti iz članka 58. ovoga Zakona.

(9) U slučaju prihvaćanja dokaza iz stavka 8. ovoga članka Vijeće Agencije donijet će rješenje o nemogućnosti međusobnog povezivanja, u roku od 45 dana od dana zaprimanja tih dokaza.

(10) U slučaju neprihvaćanja dokaza iz stavka 8. ovoga članka Vijeće Agencije donijet će rješenje o uvođenju dodatnih tehničkih rješenja u svrhu omogućavanja međusobnog povezivanja.

(11) Operatori imaju obvezu pregovaranja u vezi sa zah­tjevom za međusobno povezivanje. Ako se ne može postići dogovor o međusobnom povezivanju između operatora u roku od 45 dana od dana zaprimanja zahtjeva za međusobno povezivanje, operatori uključeni u pregovore o međusobnom povezivanju mogu se s tim zahtjevom obratiti Agenciji.

(12) U slučaju iz stavka 11. ovoga članka Vijeće Agencije će u roku od 45 dana ili, iznimno, u roku od najviše 75 dana od dana primitka podneska, saslušati operatore međusobnog povezivanja i donijeti rješenje o načinu i uvjetima međusobnog povezivanja, na temelju kojeg će se načiniti izmjena postojećeg ugovora o među­sobnom povezivanju, odnosno sklopiti novi ugovor o međusob­nom povezivanju.

(13) U slučaju spora između operatora u vezi s međusobnim povezivanjem, operatori i Agencija će postupiti po odredbama iz stavka 11. i 12. ovoga članka.

(14) Prigodom donošenja rješenja iz stavka 12. ovoga članka Vijeće Agencije mora osobito voditi računa o:

– interesu korisnika usluga,

– regulatornim obvezama ili ograničenjima koja su nametnuta bilo kojoj strani,

– poticanju inovativnih tržišnih ponuda i pružanju korisnicima širokog spektra telekomunikacijskih usluga na državnoj razini,

– dostupnosti tehnički i tržišno ostvarivih zamjenskih rje­šenja za traženo međusobno povezivanje,

– osiguranju jednakih dogovora o pristupu,

– potrebi održavanja cjelovitosti javne telekomunikacijske mreže i interoperabilnosti usluga,

– prirodi zahtjeva s obzirom na dostupna sredstva koja moraju udovoljiti tom zahtjevu,

– javnom interesu,

– zaštiti okoliša i zdravlja ljudi,

– promicanju tržišnog natjecanja,

– potrebi održavanja osnovnih telekomunikacijskih usluga.

(15) Rješenje iz stavka 12. ovoga članka dostavlja se zainteresiranim stranama u sporu te se objavljuje na prikladan način.

(16) Cijene za međusobno povezivanje operatora sa znatnijom tržišnom snagom na tržištu javnih govornih usluga u nepokretnoj mreži, na tržištu usluga iznajmljenih telekomunikacijskih vodova, te operatora pokretne telekomunikacijske mreže koji su proglašeni operatorima sa znatnijom tržišnom snagom na tržištu međusobnog povezivanja, moraju biti u skladu s načelima transparentnosti i troškovne usmjerenosti, te se moraju temeljiti na stvarnim troškovima usluge koja se pruža, uključujući i razumnu stopu povrata na ulaganja.

(17) Vijeće Agencije može zatražiti od operatora za među­sobno povezivanje podrobno obrazloženje za cijene međusobnog povezivanja, te u skladu s tim obrazloženjem može rješenjem naložiti promjenu cijena međusobnog povezivanja, ako te cijene nisu utvrđene u skladu s ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.

(18) Operatori za međusobno povezivanje sa znatnijom tržišnom snagom moraju obavijestiti Agenciju o sklopljenom ugovoru o međusobnom povezivanju u roku od osam dana od dana njegova sklapanja, te u svako doba omogućiti uvid Agenciji u sadržaj svih sklopljenih ugovora o međusobnom povezivanju.

(19) Ako Vijeće Agencije procijeni da minimalna ponuda međusobnog povezivanja operatora sa znatnijom tržišnom snagom nije u skladu s odredbama ovoga Zakona, donijet će rješenje kojim će odrediti operatoru način promjene te ponude.

(20) Operatori sa znatnijom tržišnom snagom primijenit će jednake uvjete i cijene u usporedivim okolnostima na međusobno povezane operatore koji pružaju usluge iste vrste i značenja, te će osigurati infrastrukturu potrebnu za međusobno povezivanje i davati podatke u vezi s međusobnim povezivanjem drugim operatorima uz iste uvjete, cijene i kakvoću usluge kakvu pružaju za vlastite potrebe ili za potrebe svojih povezanih društava.

(21) U slučajevima kad operatori javnih telekomunikacijskih mreža nisu izvršili međusobno povezivanje u skladu s raspoloživim tehničkim mogućnostima, Vijeće Agencije može, ako je to u javnom interesu, operatorima u određenom roku rješenjem odrediti obvezu međusobnog povezivanja.

(22) Operatori za međusobno povezivanje moraju, bez odgode, na zahtjev Agencije dostavljati financijske i tržišne podatke u vezi s međusobnim povezivanjem.

Strukturno odvajanje i zasebno obračunavanje

Članak 57.

(1) Operatorima ili davateljima usluga sa znatnijom tržišnom snagom na mjerodavnom telekomunikacijskom tržištu zabranjeno je subvencioniranje obavljanja telekomunikacijskih usluga jedne od drugih, ili subvencioniranje između tih i drugih telekomunikacijskih usluga.

(2) Operator ili davatelj telekomunikacijskih usluga sa znatnijom tržišnom snagom na mjerodavnom telekomunikacijskom tržištu mora razdvojiti, u pogledu ustrojstva i obračuna, poslovne aktivnosti na različitim mjerodavnim telekomunikacijskim tržiš­tima u svrhu osiguranja transparentnosti protoka telekomunikacijskih usluga i plaćanja između tih mjerodavnih telekomunikacijskih tržišta na kojima obavljaju svoje poslovne aktivnosti.

(3) Trgovačkom društvu sa znatnijom tržišnom snagom na tržištima koja nisu telekomunikacijska, ili koje obavlja posebna ili isključiva prava u drugim područjima, zabranjeno je subvencionirati cijene svojih telekomunikacijskih usluga iz područja u kojima ima posebna ili isključiva prava. Za određivanje razine cijena usluga na telekomunikacijskim tržištima operatora sa znatnijom tržišnom snagom mora se primjenjivati načelo troškovne usmjerenosti.

(4) Operatori ili davatelji telekomunikacijskih usluga sa znatnijom tržišnom snagom na tržištima koja nisu telekomunikacijska, ili koji obavljaju posebna ili isključiva prava u drugim područjima, moraju razdvojiti, u pogledu ustrojstva i obračuna, poslovne aktivnosti na mjerodavnom telekomunikacijskom tržištu od njihovih poslovnih aktivnosti na tržištima koja nisu telekomunikacijska, u svrhu osiguranja transparentnosti protoka telekomunikacijskih usluga i plaćanja između tih područja u kojima obav­ljaju svoje poslovne aktivnosti.

(5) Način razdvajanja poslovnih aktivnosti iz stavka 2. i 4. ovoga članka, u pogledu njihova ustrojstva i obračuna, te druge potankosti u vezi s tim razdvajanjem određuju se rješenjem Vije­ća Agencije.

(6) Vijeće Agencije može, po službenoj dužnosti ili na zahtjev sudionika na tržištu, pokrenuti istragu, ako postoji oprav­dana sumnja da se postupalo suprotno odredbama iz ovoga članka, zahtijevati dostavu potrebne dokumentacije od operatora ili davatelja usluga, te donijeti prikladno rješenje na temelju rezultata provedene istrage.

Ograničenja pristupa mreži i međusobnog povezivanja

Članak 58.

Operator može ograničiti pristup mreži i međusobno povezivanje samo zbog razloga temeljenih na sljedećim osnovnim (bitnim) zahtjevima:

– sigurnosti rada telekomunikacijske mreže,

– održavanja cjelovitosti telekomunikacijske mreže,

– sposobnosti međusobnog funkcioniranja telekomunika- cijskih usluga,

– zaštite podataka

i ako je to ograničenje u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona.

Pravilnik o pristupu mreži i međusobnom povezivanju

Članak 59.

(1) Podrobniji uvjeti za pristup mreži, uključujući međusob­no povezivanje, propisuju se Pravilnikom o pristupu mreži i međusobnom povezivanju, koji donosi ministar, pri čemu se moraju osobito uzeti u obzir sljedeći čimbenici:

– tehnička i gospodarska održivost uporabe ili postavljanja konkurentske opreme, uzimajući u obzir narav i vrstu primijenjenoga međusobnog povezivanja i pristupa,

– izvodivost pružanja predloženog pristupa s obzirom na dostupan kapacitet,

– početno ulaganje vlasnika opreme, uzimajući u obzir rizik u vezi s ulaganjem,

– potreba dugoročne zaštite tržišnog natjecanja.

(2) Pravilnikom iz stavka 1. ovoga članka uređuje se i zaš­tita djelotvornog tržišnog natjecanja, održavanje dosljedne kak­voće usluga, regulacija cijena, te najmanji opseg ponude i ugovora o međusobnom povezivanju, način i uvjeti zajedničke uporabe opreme, postupci u slučaju nastanka sporova te obveze operatora i Agencije.

Pristup izdvojenoj lokalnoj petlji

Članak 60.

(1) Operatori nepokretnih javnih telefonskih mreža, koje je Vijeće Agencije odredilo operatorima sa znatnijom tržišnom snagom u pružanju nepokretnih javnih telefonskih mreža i usluga, i to javne govorne usluge, prijenosa podataka, zvuka, slika i drugog telekomunikacijskim kapacitetima u nepokretnoj mreži, moraju, na zahtjev drugih operatora, omogućiti pristup svojoj izdvojenoj lokalnoj petlji.

(2) Operatori imaju obvezu pregovaranja u vezi sa zahtjevom za pristup izdvojenoj lokalnoj petlji. Ako se ne može postići dogovor o pristupu izdvojenoj lokalnoj petlji između operatora u roku od 45 dana od dana zaprimanja zahtjeva za pristup izdvo­jenoj lokalnoj petlji, operatori uključeni u pregovore o pristupu izdvojenoj lokalnoj petlji mogu se s tim zahtjevom obratiti Agenciji.

(3) Troškovi i cijene za lokalne petlje i pripadajuću opremu moraju biti nediskriminirajući i objektivni te objavljeni na prikladan način. Cijene moraju biti troškovno usmjerene, odnosno moraju osigurati davatelju lokalne petlje pokrivanje stvarnih troš­kova, uključujući i razumnu stopu povrata na ulaganja.

(4) Operatori iz stavka 1. ovoga članka moraju omogućiti pristup svojoj izdvojenoj lokalnoj petlji pod istim uvjetima pod kojima tu uslugu koriste sami ili s njima povezana društva.

(5) Operatori iz stavka 1. ovoga članka moraju, na zahtjev Vijeća Agencije, na prikladan način objaviti i redovito obnavljati standardne ponude pristupa svojim izdvojenim lokalnim petljama i pripadajućoj opremi. Te ponude moraju sadržavati uvjete pristupa lokalnoj petlji, što posebno uključuje stvarne troškove i cijenu te usluge, u koju ne smiju biti uključeni troškovi mrežnih elemenata ili opreme koja korisniku nije potrebna za uporabu ponuđene usluge.

(6) Agencija će osigurati da se određivanjem cijena pristupa izdvojenoj lokalnoj petlji potiče tržišno natjecanje.

(7) Vijeće Agencije ima pravo, ako je to potrebno u svrhu osiguranja nediskriminacije, poticanja tržišnog natjecanja, gospodarske djelotvornosti i boljih uvjeta za korisnike usluga:

– izvršiti promjenu standardne ponude za pristup izdvojenoj lokalnoj petlji i pripadajućoj opremi, uključujući i cijene,

– zahtijevati od operatora iz stavka 1. ovoga članka davanje potrebnih podataka o ponudi za pristup izdvojenoj lokalnoj petlji i pripadajućoj opremi.

(8) Ako Vijeće Agencije utvrdi da je tržište pristupa izdvo­jenoj lokalnoj petlji dovoljno razvijeno, oslobodit će operatore iz stavka 1. ovoga članka od obveze propisane ovim člankom, koja se odnosi na utvrđivanje cijena na temelju troškovne usmjerenosti.

(9) Vijeće Agencije će sporove, koji se odnose na pristup izdvojenoj lokalnoj petlji, rješavati u skladu s člankom 56. stav­kom 12. ovoga Zakona.

Pravilnik o pristupu izdvojenoj lokalnoj petlji

Članak 61.

(1) Podrobniji način i uvjeti pristupa izdvojenoj lokalnoj petlji propisuju se pravilnikom koji donosi ministar.

(2) Pravilnikom iz stavka 1. ovoga članka uređuje se i zaštita djelotvornog tržišnog natjecanja, održavanje dosljedne kakvoće usluga, regulacija cijena, te najmanji opseg ponude i ugovora o pristupu izdvojenoj lokalnoj petlji, način i uvjeti zajedničke uporabe opreme, postupci u slučaju nastanka sporova te obveze operatora i Agencije.

Opći uvjeti poslovanja

Članak 62.

(1) Davatelji usluga obvezni su izraditi i na prikladan način objaviti opće uvjete poslovanja, koji sadrže opis i uvjete obav­ljanja telekomunikacijskih usluga.

(2) Davatelji usluga sa znatnijom tržišnom snagom moraju za svoje opće uvjete poslovanja pribaviti prethodnu suglasnost Vijeća Agencije.

(3) Davatelji usluga obvezni su opće uvjete poslovanja iz stavka 1. ovoga članka dostaviti Agenciji na uvid najmanje sedam dana prije njihove objave.

(4) Vijeće Agencije može, prije ili nakon objave općih uvjeta poslovanja iz stavka 1. ovoga članka, rješenjem odrediti izmjenu pojedinih odredaba iz tih uvjeta, ako je to nužno potrebno u svrhu zaštite korisnika i tržišnog natjecanja, ili radi rješenja određenog spora.

(5) Vijeće Agencije može privremeno zabraniti obavljanje pojedinih telekomunikacijskih usluga ako utvrdi da se te usluge obavljaju pod uvjetima koji nisu u skladu s općim uvjetima poslovanja iz stavka 1. ovoga članka, dostavljenima Agenciji na uvid, te naložiti da se utvrđene nepravilnosti uklone u primjerenom roku.

(6) Izmjene općih uvjeta poslovanja davatelj usluga primjenjivat će na postojeće korisnike usluga nakon 30 dana od dana objavljivanja tih izmjena.

(7) Obvezni sadržaj i druge sastavne odredbe općih uvjeta poslovanja iz stavka 1. ovoga članka propisuju se pravilnikom koji donosi ministar.

Cijene usluga i njihova regulacija

Članak 63.

(1) Davatelji usluga obvezni su objaviti cijene svojih telekomunikacijskih usluga u sredstvima javnog priopćavanja, a mogu ih objaviti i na drugi prikladan način.

(2) Načela cjenovnog sustava za određivanje cijena telekomunikacijskih usluga, koje obavlja samo jedan davatelj usluga u unutarnjem i međunarodnom telekomunikacijskom prometu, mogu se propisati pravilnikom koji donosi ministar.

(3) Za cijene usluga, koje obavlja davatelj usluga za kojeg je Vijeće Agencije utvrdilo da ima znatniju tržišnu snagu na tržištu javne govorne usluge u nepokretnoj mreži i na tržištu iznajmljenih telekomunikacijskih vodova, potrebno je pribaviti prethodnu suglasnost Vijeća Agencije. Cijene usluga moraju biti utemeljene na načelima transparentnosti i troškovne usmjerenosti.

(4) Vijeće Agencije obvezno je dati suglasnost na cijene usluga iz stavka 3. ovoga članka u roku od 15 dana od dana primitka zahtjeva za davanje suglasnosti.

(5) Korisnik plaća cijenu usluge prema cjeniku usluga. Cije­na usluge sadrži cijenu instalacije, mjesečnog ili tromjeseč­nog pristupa telekomunikacijskom sustavu i cijenu ostvarenog telekomunikacijskog prometa.

(6) Radi ostvarenja gospodarskih ili promidžbenih ciljeva davatelji usluga mogu pojedine telekomunikacijske usluge obav­ljati i po nižim cijenama od cijena utvrđenih svojim cjenikom, u skladu s načelom nediskriminacije. O razlozima za uvođenje nižih cijena telekomunikacijskih usluga davatelji usluga obvezni su prethodno izvijestiti Agenciju, a te cijene obvezni su objaviti u skladu sa stavkom 1. ovoga članka.

(7) Ako je u svrhu rješenja spora potrebno izmijeniti cijene usluga u nepokretnoj mreži, Vijeće Agencije će rješenjem naložiti odgovarajuće izmjene cijena tih usluga.

(8) Izmjene cijena davatelj usluga primjenjivat će na posto­jeće korisnike usluga nakon 30 dana od dana objavljivanja tih izmjena.

(9) Cijene usluga moraju biti ujednačene unutar cjenovnih područja različitih telekomunikacijskih usluga, koje određuje ope­rator i/ili davatelj usluga. Operator ne smije subvencionirati cijene između pojedinih cjenovnih područja, koja ne smiju biti u prednosti zbog strukture cijena.

(10) Cijene istovrsnih usluga moraju biti iste za cijelo pod­ručje Republike Hrvatske ili na području koncesija iste razine, odnosno na području na kojem davatelj usluga obavlja usluge.

(11) Vijeće Agencije može u slučaju nedostatka djelotvornoga tržišnog natjecanja unutar tržišta, u slučaju kad operator ili davatelj usluga sa znatnijom tržišnom snagom na tržištu javne govorne usluge u nepokretnoj mreži i na tržištu iznajmljenih telekomunikacijskih vodova, određuje previsoke cijene ili određuje cijene na način koji sprječava tržišno natjecanje, donijeti rješenje o izmjeni cijena usluga.

(12) Agencija mora osigurati da sustavi praćenja troškova, koje koriste operatori i davatelji usluga sa znatnijom tržišnom snagom na tržištu javnih govornih usluga u nepokretnoj mreži, i na tržištu iznajmljenih telekomunikacijskih vodova, budu prikladni za primjenu načela transparentnosti i troškovne usmjerenosti u određivanju cijena telekomunikacijskih usluga. Način praćenja troškova određuje se rješenjem Vijeća Agencije.

Ustupanje telekomunikacijske infrastrukture

Članak 64.

(1) Ako operator ustupi svoju telekomunikacijsku infrastrukturu ili slobodne telekomunikacijske kapacitete drugom operatoru, i ako taj operator kasnije obavlja telekomunikacijske usluge, troškovi na kojima se temelji ustupanje ne smiju biti subvencionirani iz područja djelatnosti s posebnim ili isključivim pravima.

(2) Operator, koji ustupa telekomunikacijsku infrastrukturu ili slobodne telekomunikacijske kapacitete u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, mora izvijestiti Agenciju prije početka obavljanja telekomunikacijskih usluga, te dostaviti dokaz o ispunjenju obveze iz stavka 1. ovoga članka. Vijeće Agencije može uložiti prigovor na ustupanje telekomunikacijske infrastrukture ili slobodnih telekomunikacijskih kapaciteta u roku od 60 dana od dana primitka obavijesti operatora, ako smatra da se radi o subvencioniranju.

(3) U slučaju ulaganja prigovora iz stavka 2. ovoga članka ustupljena telekomunikacijska infrastruktura ili slobodni kapaciteti za telekomunikacijske usluge mogu se upotrebljavati uz uvjet da je prestalo subvencioniranje.

(4) Prigovor iz stavka 2. ovoga članka mora sadržavati uvjete i zahtjeve u vezi sa subvencioniranjem, koje valja ispuniti retroaktivno, te primjeren rok u kojem se mora udovoljiti tim uvjetima i zahtjevima.

(5) Na zajedničku uporabu telekomunikacijske infrastrukture i slobodnih telekomunikacijskih kapaciteta na odgovarajući se način primjenjuju odredbe iz članka 22. stavka 2., 3. i 4. ovoga Zakona.

VIII. ADRESIRANJE I NUMERIRANJE

Plan adresiranja i Plan numeriranja

Članak 65.

(1) Djelotvorno upravljanje adresnim i brojevnim prostorom u Republici Hrvatskoj kao prirodno ograničenim općim dobrom, u svrhu osiguravanja razložne, ravnomjerne i djelotvorne uporabe adresa i brojeva, temelji se na međunarodnim propisima i međunarodnim sporazumima koji obvezuju Republiku Hrvatsku.

(2) Za upravljanje adresnim i brojevnim prostorom te za planiranje uporabe i dodjelu adresa i brojeva nadležna je Agencija, koja izrađuje Plan adresiranja i Plan numeriranja, vodeći pritom računa da potrebe operatora, davatelja usluga i korisnika usluga u vezi s dodjelom adresa i brojeva u svakom trenutku budu zadovoljene na razvidan, objektivan, ravnopravan i nepristran način.

(3) Planom adresiranja i Planom numeriranja određuje se namjena adresa i brojeva, osigurava se jednaka dostupnost odgovarajućeg broja adresa i brojeva svim operatorima, davateljima usluga i korisnicima usluga, potreban prostor za uvođenje novih telekomunikacijskih usluga, za prenosivost broja i odabir operatora.

(4) Agencija može izmijeniti Plan adresiranja ili Plan numeriranja u svrhu ispunjavanja obveza na temelju međunarodnih propisa ili sporazuma i radi zaštite dostupnosti adresa i brojeva, vodeći pritom računa o učinku tih izmjena, a osobito o izravnim i neizravnim troškovima prilagodbe koje u tom slučaju mogu imati operatori, davatelji usluga i korisnici usluga.

(5) Namjeru izmjene Plana adresiranja ili Plana numeriranja Agencija mora objaviti, na prikladan način, najmanje 60 dana prije dana objavljivanja te izmjene.

(6) Agencija donosi i objavljuje Plan adresiranja i Plan numeriranja, kao i izmjene tih planova, uz prethodnu suglasnost Ministarstva.

(7) Planovi i izmjene planova iz stavka 6. ovoga članka objav­ljuju se u »Narodnim novinama«, a mogu se objaviti i na drugi prikladan način.

Dodjela adresa i brojeva

Članak 66.

(1) Pravo podnošenja zahtjeva za primarnu dodjelu adresa i brojeva, uključujući zemljopisne brojeve, brojeve pojedinih telekomunikacijskih usluga i nacionalnih odredišnih kôdova te adrese nacionalnih i međunarodnih signalizacijskih točaka, imaju operatori i davatelji usluga.

(2) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka podnosi se Agenciji na propisanom obrascu u pisanom obliku, a Agencija može, ovisno o raspoloživim tehničkim mogućnostima, zaprimati zahtjev i elektroničkim putem.

(3) Na temelju odluke Agencije o primarnoj dodjeli adresa, odnosno brojeva operatori i davatelji usluga stječu pravo na njihovu uporabu, u skladu s uvjetima iz članka 67. ovoga Zakona.

(4) Agencija će usvojiti zahtjev iz stavka 1. ovoga članka i donijeti odluku o primarnoj dodjeli adresa, odnosno brojeva:

1. ako su adrese, odnosno brojevi Planom adresiranja ili Planom numeriranja namijenjeni u svrhe navedene u podnesenom zahtjevu,

2. ako su adrese, odnosno brojevi raspoloživi.

(5) Agencija će odbiti zahtjev iz stavka 1. ovoga članka ako utvrdi:

1. da dodjela adresa, odnosno brojeva, za koje je podnesen zahtjev, nije u skladu s Planom adresiranja ili Planom numeriranja,

2. da je podnositelj zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka namjerno postupao suprotno propisima o dodjeli adresa, odnosno brojeva,

3. da podnositelj zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka, i nakon primitka opomene, nije u određenom roku platio propisanu naknadu za uporabu adresa, odnosno brojeva.

(6) Adrese i brojeve, koje je Agencija dodijelila primarnom dodjelom u skladu s odredbama ovoga članka, operatori i davatelji usluga mogu dalje dodjeljivati sekundarnom dodjelom korisnicima svojih usluga te drugim operatorima i davateljima usluga.

(7) Za svaku raspoloživu adresu, odnosno broj, koji je dodijeljen operatoru ili davatelju usluga primarnom dodjelom, plaća se naknada, na temelju izdanog računa, u korist Agencije.

(8) Način i postupak dodjele adresa i brojeva, oduzimanja dodijeljenih adresa i brojeva te prijenosa prava na uporabu adresa i brojeva, izgled i sadržaj obrasca zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka, rokovi rješavanja zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka i članka 71. stavka 2. ovoga Zakona, te način plaćanja i visina naknade za uporabu adresa i brojeva pobliže se propisuju pravilnikom koji donosi ministar, pri čemu visina naknade ne smije narušavati slobodno tržišno natjecanje.

Uvjeti uporabe adresa i brojeva

Članak 67.

Operatori i davatelji usluga kojima su primarnom dodjelom dodijeljene adrese, odnosno brojevi u skladu sa člankom 66. ovoga Zakona, moraju se pridržavati sljedećih uvjeta uporabe:

1. dodijeljene adrese i brojeve mogu upotrebljavati za obav­ljanje telekomunikacijskih usluga samo na području Republike Hrvatske,

2. dodijeljene adrese i brojeve mogu upotrebljavati isključivo u svrhe navedene u zahtjevu za dodjelu adresa, odnosno brojeva,

3. dodijeljene adrese i brojeve moraju upotrebljavati u skladu s Planom adresiranja i Planom numeriranja,

4. s uporabom dodijeljenih adresa i brojeva moraju započeti u roku od šest mjeseci od dana primitka odluke o dodjeli tih adresa i brojeva,

5. moraju voditi popis adresa i brojeva koji su im dodijeljeni primarnom dodjelom,

6. moraju voditi popis adresa i brojeva koji su u uporabi (sekundarna dodjela), te ga dostaviti Agenciji na njezin zahtjev,

7. ne smiju ni na koji način trgovati s dodijeljenim adresama i brojevima.

Zahtjev za dodjelu adresa i brojeva

Članak 68.

(1) Zahtjev za dodjelu adresa, odnosno brojeva iz članka 66. stavka 1. ovoga Zakona osobito mora sadržavati sljedeće:

1. naziv i adresu podnositelja zahtjeva,

2. vrstu telekomunikacijske usluge za obavljanje koje se zahtijeva dodjela adresa, odnosno brojeva,

3. dokaz o pravu obavljanja telekomunikacijske usluge iz točke 2. ovoga stavka,

4. dokaz o nedostatnosti adresa, odnosno brojeva koji su ranije dodijeljeni podnositelju zahtjeva,

5. tražene adrese, odnosno brojeve.

(2) Agencija može, u slučaju potrebe, od podnositelja zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka zatražiti i dodatne podatke koje je ocijenila važnima u postupku rješavanja tog zahtjeva.

Odluka o dodjeli adresa i brojeva

Članak 69.

(1) Odluka o primarnoj dodjeli adresa, odnosno brojeva iz članka 66. stavka 3. ovoga Zakona osobito mora sadržavati sljedeće podatke:

1. o korisniku dodijeljenih adresa, odnosno brojeva,

2. o dodijeljenim adresama, odnosno brojevima,

3. o uvjetima uporabe dodijeljenih adresa, odnosno brojeva.

(2) Agencija može, u objedinjenom postupku rješavanja više istovrsnih zahtjeva za dodjelu adresa, odnosno brojeva jednog podnositelja zahtjeva iz članka 68. ovoga Zakona, donijeti jednu odluku iz stavka 1. ovoga članka, koja sadrži sve dodijeljene adrese, odnosno brojeve.

Oduzimanje dodijeljenih adresa i brojeva

Članak 70.

(1) Agencija može donijeti odluku o potpunom ili djelo­mič­nom oduzimanju dodijeljenih adresa, odnosno brojeva ako utvrdi sljedeće:

1. da uporaba dodijeljenih adresa, odnosno brojeva nije u skladu s Planom adresiranja ili Planom numeriranja,

2. da operator ili davatelj usluga, kojemu su dodijeljene adrese, odnosno brojevi, nije započeo s uporabom tih adresa, odnosno brojeva u roku od šest mjeseci od dana primitka odluke o dodjeli adresa, odnosno brojeva,

3. da operator ili davatelj usluga, kojemu su dodijeljene adrese, odnosno brojevi, ne postupa u skladu s uvjetima uporabe iz odluke o dodjeli tih adresa, odnosno brojeva,

4. da i nakon primitka opomene nije u određenom roku plaćena propisana naknada za uporabu adresa, odnosno brojeva,

5. da je isteklo vrijeme na koje je dana koncesija koncesionaru telekomunikacijskih usluga, kojemu su dodijeljene adrese, odnosno brojevi, a ta koncesija nije obnovljena u skladu s odredbama ovoga Zakona, ili mu je koncesija oduzeta, ili je prestala zbog razloga utvrđenih ovim Zakonom,

6. da je operator ili davatelj usluga, kojemu su dodijeljene adrese, odnosno brojevi, prestao postojati, a njegov pravni sljednik nije Agenciji podnio zahtjev za dodjelu tih adresa, odnosno brojeva u skladu s odredbama ovoga Zakona,

7. da je uporaba dodijeljenih adresa, odnosno brojeva u suprotnosti s interesima Republike Hrvatske,

8. da se operator ili davatelj usluga, kojemu su dodijeljene adrese, odnosno brojevi, pisanim putem odrekao uporabe dodijeljenih adresa i brojeva,

9. da su nužne znatnije izmjene Plana adresiranja ili Plana numeriranja, zbog povećanih potreba za adresama, odnosno brojevima, međunarodnog usklađivanja raspona adresa i brojeva, ili zbog uklanjanja zaprjeka ravnopravnom i otvorenom tržišnom natjecanju, a nakon prethodno pribavljenog mišljenja operatora ili davatelja usluga na koje se odnose te izmjene.

(2) U slučaju oduzimanja dodijeljenih adresa, odnosno brojeva zbog razloga navedenih u stavku 1. točki 9. ovoga članka, Agencija će oduzete adrese, odnosno brojeve istodobno zamijeniti drugim adresama, odnosno brojevima.

(3) Odluka iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati primjereni rok u kojem je operator ili davatelj usluga obvezan prestati s uporabom adresa, odnosno brojeva koji su mu tom odlukom oduzeti.

Prijenos prava na uporabu adresa i brojeva

Članak 71.

(1) Operator ili davatelj usluga kojemu su primarnom dodjelom dodijeljene adrese, odnosno brojevi u skladu s člankom 66. ovoga Zakona, može prenijeti pravo na uporabu tih adresa, odnosno brojeva na drugog operatora ili davatelja usluga, uz prethodno pribavljenu suglasnost Agencije.

(2) Zahtjev za davanje suglasnosti na prijenos prava na uporabu adresa, odnosno brojeva zajednički podnose Agenciji u pisanom obliku oba operatora ili davatelja usluga iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Agencija će dati suglasnost iz stavka 1. ovoga članka ako operator ili davatelj usluga, na kojega se namjerava prenijeti pravo na uporabu adresa, odnosno brojeva, ispunjava sve uvjete za primarnu dodjelu i uporabu tih adresa, odnosno brojeva, propisane odredbama ovoga Zakona.

(4) Prijenos prava na uporabu adresa, odnosno brojeva koji se upotrebljavaju za obavljanje javnih telekomunikacijskih usluga za koje je potrebna koncesija na temelju ovoga Zakona, dopušten je samo uz uvjet istodobnog prijenosa koncesije u skladu s odredbama ovoga Zakona.

Prenosivost broja i odabir operatora

Članak 72.

(1) Operatori i davatelji usluga moraju omogućiti korisnicima svojih usluga, na njihov zahtjev, da neovisno o promjeni operatora ili davatelja usluga zadrže broj koji im je bio dodijeljen u telekomunikacijskoj mreži.

(2) Obveza omogućavanja prenosivosti broja iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na:

1. omogućavanje zadržavanja broja u slučaju promjene zemljopisne lokacije korisnika usluga,

2. prijenos brojeva između nepokretnih i pokretnih telekomunikacijskih mreža.

(3) Operatori i davatelji usluga sa znatnijom tržišnom snagom na tržištu javnih govornih usluga u nepokretnoj mreži moraju omogućiti korisnicima svojih usluga slobodan odabir i predodabir operatora.

(4) Vijeće Agencije može, zbog opravdanih tehničkih razloga, odgoditi primjenu obveza iz stavka 1. i 3. ovoga članka, ako se time ne narušava tržišno natjecanje i ne šteti interesima korisnika javnih telekomunikacijskih usluga.

(5) Raspored i dinamika uvođenja prenosivosti broja i predodabira operatora u Republici Hrvatskoj mogu se pobliže propisati pravilnikom koji donosi ministar.

Jedinstveni europski broj za hitne službe

Članak 73.

(1) U javne telekomunikacijske mreže na cijelom području Republike Hrvatske mora se uvesti pozivni broj 112 kao jedinstveni europski broj za hitne službe.

(2) Jedinstveni europski broj za hitne službe uvest će se usporedno s postojećim pozivnim brojevima za hitne službe.

(3) Operatori i davatelji usluga odgovorni su za pravilno postupanje s pozivima upućenima na jedinstveni europski broj za hitne službe, u skladu s propisanim ustrojstvom postojećih hitnih službi i u okviru tehničkih mogućnosti svojih telekomunikacijskih sustava.

(4) Način, uvjeti i dinamika uvođenja jedinstvenog europskog broja za hitne službe mogu se pobliže propisati pravilnikom koji donosi ministar.

Upravljanje nacionalnom internetskom domenom

Članak 74.

(1) Za upravljanje nacionalnom internetskom domenom u Republici Hrvatskoj ovlaštena je pravna osoba u vlasništvu Republike Hrvatske, kojoj je nadležna međunarodna organizacija dodijelila na upravljanje nacionalnu domenu Republike Hrvatske (vršnu »hr« domenu).

(2) Ustrojstvo nacionalne domene Republike Hrvatske, međusobni odnosi, prava i obveze pravne osobe iz stavka 1. ovoga članka i korisnika poddomena unutar nacionalne domene, kao i trećih zainteresiranih osoba, te načela upravljanja nacionalnom domenom propisuju se pravilnikom koji donosi ministar nadležan za informatičku djelatnost uz suglasnost ministra.

IX. UPRAVLJANJE RADIOFREKVENCIJSKIM SPEKTROM

Načela upravljanja radiofrekvencijskim spektrom

Članak 75.

(1) Upravljanje radiofrekvencijskim spektrom, kao prirodno ograničenim općim dobrom, od interesa je za Republiku Hrvat­sku.

(2) Agencija upravlja radiofrekvencijskim spektrom i planira uporabu geostacionarne i drugih satelitskih orbita u skladu sa Statutom, Konvencijom i Radijskim propisima ITU-a, te odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona.

(3) U svrhu djelotvornog i gospodarski racionalnog uprav­ljanja radiofrekvencijskim spektrom, koje se temelji na najnovijim dostignućima tehnološkog razvoja u području telekomunikacija i informacijske tehnologije, Agencija će uspostaviti bazu podataka radiofrekvencijskog spektra.

Tablica namjene radiofrekvencijskog spektra

Članak 76.

(1) Tablica namjene radiofrekvencijskog spektra sastavni je dio Pravilnika o namjeni radiofrekvencijskog spektra, koji donosi ministar.

(2) Dodjela i uporaba radijskih frekvencija usklađuje se na domaćoj i međunarodnoj razini, a temelji se na Tablici namjene radiofrekvencijskog spektra iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Tablicom namjene radiofrekvencijskog spektra iz stavka 1. ovoga članka propisuje se namjena radiofrekvencijskih područja za pojedine radiokomunikacijske službe te uvjeti dodjele i uporabe radijskih frekvencija.

Planovi dodjele radijskih frekvencija

Članak 77.

(1) Agencija donosi planove dodjele radijskih frekvencija u skladu s Pravilnikom o namjeni radiofrekvencijskog spektra iz članka 76. stavka 1. ovoga Zakona i svakih šest mjeseci objav­ljuje, na prikladan način, obnovljeni pregled uporabe radijskih frekvencija prema područnom ustrojstvu Republike Hrvatske.

(2) Planovima dodjele radijskih frekvencija iz stavka 1. ovoga članka podrobno se uređuje namjena, uvjeti dodjele i uporabe radijskih frekvencija u okviru pojedinih radiokomunikacijskih službi određenih Pravilnikom o namjeni radiofrekvencijskog spektra iz članka 76. stavka 1. ovoga Zakona.

(3) Plan dodjele radijskih frekvencija, koje se odnose na frekvencijsko područje radija i televizije, Agencija je obvezna u rokovima iz stavka 1. ovoga članka dostavljati Vijeću za elektroničke medije.

(4) U planu dodjele frekvencija za radiodifuziju Agencija posebno planira frekvencije za potrebe javne ustanove Hrvatske radiotelevizije.

Pomorske i zrakoplovne radijske komunikacije te radijske komunikacije u unutarnjoj plovidbi

Članak 78.

(1) Pomorske i zrakoplovne radijske komunikacije te radijske komunikacije u unutarnjoj plovidbi, koje služe u svrhu sigurnosti ljudskih života na moru, u zraku i na unutarnjim plovnim putovima, moraju biti posebno zaštićene od mogućih izvora štetnih smetnji.

(2) Uvjeti dodjele i uporabe radijskih frekvencija za pomorske i zrakoplovne radiokomunikacijske službe te radiokomunikacijske službe u unutarnjoj plovidbi propisuju se pravilnikom koji donosi ministar.

Amaterske radijske komunikacije

Članak 79.

(1) Amaterske radijske komunikacije su od posebne važnosti za razvoj opće tehničke i radiokomunikacijske kulture, za poticanje razvoja i istraživanja u radijskim komunikacijama, te za komunikacije u hitnim slučajevima, u doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti države, kao i u slučaju velikih prirodnih nepogoda.

(2) Uvjeti za dodjelu i uporabu radijskih frekvencija za potrebe amaterskih radijskih komunikacija, tehnički uvjeti za amatersku radijsku opremu, razine smetnji i mjere za zaštitu od smetnji, radioamaterski razredi te polaganje ispita prema harmoniziranom ispitnom programu propisuju se pravilnikom koji donosi ministar.

Radijske komunikacije u frekvencijskom području
namije­njenom građanstvu (CB)

Članak 80.

(1) Za uporabu frekvencijskog područja namijenjenog građan­stvu (CB) Agencija izdaje opću dozvolu.

(2) Uvjeti dodjele i uporabe radijskih frekvencija namijenjenih građanstvu (CB) propisuju se pravilnikom koji donosi ministar.

Radijske komunikacije u frekvencijskom području namijenjenom profesionalnom pokretnom radiju (PMR)

Članak 81.

(1) Agencija mora prigodom izrade planova dodjele radijskih frekvencija, namijenjenih za profesionalni pokretni radio (PMR), voditi računa o djelotvornoj i racionalnoj uporabi ograničenih frekvencijskih područja, na način da prednost u dodjeli radijskih frekvencija imaju mreže profesionalnoga pokretnog radija s više korisnika.

(2) Agencija izdaje dozvole za radijske postaje u frekvencijskim područjima iz stavka 1. ovoga članka.

Satelitske radijske komunikacije

Članak 82.

(1) Ministarstvo je nadležno za provedbu odredaba među­narod­nih ugovora, sporazuma i operativnih sporazuma s među­narodnim organizacijama nadležnim za satelitske radijske komunikacije (INTELSAT, INMARSAT, EUTELSAT i sl.).

(2) Za obavljanje stručnih poslova u vezi s provedbom odredaba akata iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo može ovlastiti Agenciju ili drugu pravnu osobu.

(3) Poslove međunarodnog usklađivanja uporabe radijskih frekvencija za potrebe satelitskih radijskih komunikacija obavlja Agencija.

Kontrola radiofrekvencijskog spektra

Članak 83.

(1) Za potrebe usklađivanja uporabe radijskih frekvencija na domaćoj i međunarodnoj razini, u svrhu obavljanja kontrole i mjerenja u radiofrekvencijskom spektru, te radi poduzimanja propisanih mjera za zaštitu od smetnji i štetnih smetnji, u sklopu Agencije ustrojen je sustav kontrolno-mjernih središta i kontrolno-mjernih postaja s potrebnom mjernom, računalnom i komunikacijskom opremom te mjernim vozilima.

(2) Ustrojstvo i način rada sustava središta i postaja iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se općim aktima Agencije.

Uvjeti dodjele radijskih frekvencija

Članak 84.

(1) Radijske frekvencije Agencija dodjeljuje na sljedeće načine:

1. izdavanjem dozvole za uporabu radijskih frekvencija,

2. izdavanjem dozvole za radijsku postaju,

3. izdavanjem opće dozvole.

(2) Dodjela radijskih frekvencija mora se temeljiti na:

1. načelu nediskriminacije,

2. Pravilniku o namjeni radiofrekvencijskog spektra i planovima dodjele radijskih frekvencija.

(3) Način, postupak i uvjeti dodjele radijskih frekvencija, te izgled i sadržaj obrazaca odgovarajućih zahtjeva, dozvola i općih dozvola propisuju se pravilnikom koji donosi ministar.

Dozvola za uporabu radijskih frekvencija

Članak 85.

(1) Dozvola za uporabu radijskih frekvencija izdaje se pravnoj osobi koja je dobila koncesiju za frekvenciju za obavljanje javnih telekomunikacijskih usluga u pokretnoj telekomunikacijskoj mreži uz uporabu radiofrekvencijskog spektra, u skladu sa člankom 24. ovoga Zakona.

(2) Dozvola za uporabu radijskih frekvencija izdaje se istodobno s donošenjem odluke o davanju koncesije iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Koncesionar javnih telekomunikacijskih usluga iz stavka 1. ovoga članka mora prijaviti Agenciji zemljopisnu lokaciju i tehničke podatke za svaku postavljenu radijsku postaju u svojoj pokretnoj telekomunikacijskoj mreži u roku od osam dana od dana postavljanja te radijske postaje.

(4) Koncesionar je obvezan, na zahtjev inspektora telekomunikacija ili ovlaštenog radnika Agencije, dostaviti odgovarajuće podatke o radijskim mjerenjima izvršenima u svojoj pokretnoj telekomunikacijskoj mreži, kao i tehničke podatke o osnovnim postajama u toj mreži.

Dozvola za radijsku postaju

Članak 86.

(1) Na temelju podnesenog zahtjeva Agencija izdaje dozvolu za svaku pojedinačnu radijsku postaju, osim radijskih postaja za koje se izdaje dozvola za uporabu radijskih frekvencija iz članka 85. ovoga Zakona, i radijskih postaja za koje se izdaje opća dozvola iz članka 87. ovoga Zakona, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

1. ako je radijska frekvencija navedena u planovima dodjele radijskih frekvencija,

2. ako je radijska frekvencija raspoloživa,

3. ako je radijska frekvencija usklađena s uporabom drugih radijskih frekvencija.

(2) Izgled i sadržaj obrasca zahtjeva za izdavanje dozvole za radijsku postaju i odgovarajuća tehnička dokumentacija, koja se obvezno prilaže tom zahtjevu, propisuju se pravilnikom iz članka 84. stavka 3. ovoga Zakona.

(3) Agencija će izdati dozvolu za radijsku postaju u roku od 30 dana od dana primitka zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Iznimno od odredbe iz stavka 3. ovoga članka, rok za izdavanje dozvole za radijsku postaju može biti produljen na 60 dana od dana primitka zahtjeva u sljedećim slučajevima:

1. ako je zahtjev za izdavanje dozvole za radijsku postaju nepotpun,

2. u slučaju da Agencija, ili pravna osoba koju je ovlastilo Vijeće Agencije, mora obaviti određena radijska mjerenja i druga ispitivanja kako bi se utvrdili tehnički, zemljopisni i drugi uvjeti za djelotvornu i neometanu uporabu radijske frekvencije,

3. u slučaju da Agencija mora obaviti međunarodno uskla­đi­vanje uporabe radijskih frekvencija.

(5) Agencija će odbiti zahtjev iz stavka 1. ovoga članka ako utvrdi:

1. da dodjela radijske frekvencije, za koju je podnesen zah­tjev, nije u skladu s planovima dodjele radijskih frekvencija,

2. da bi se dodjelom radijske frekvencije onemogućila djelo­tvorna uporaba radiofrekvencijskog spektra ili rad druge telekomunikacijske opreme.

(6) Radijske postaje iz stavka 1. ovoga članka prije puštanja u rad podliježu tehničkom pregledu koji obavlja Agencija, ili prav­na osoba koju je ovlastilo Vijeće Agencije, u skladu s pravilnikom koji donosi ministar.

(7) Za sve radijske postaje na jednom plovilu i zrakoplovu, za sve radijske postaje koje upotrebljava radioamater ili radioamaterski klub, te za sve radijske postaje u jednoj mikrovalnoj vezi izdaje se jedna dozvola.

Opća dozvola

Članak 87.

(1) Za radijsku postaju, za koju postoji odgovarajuća odluka CEPT-a o izuzeću od izdavanja pojedinačne dozvole za radijsku postaju, Agencija izdaje opću dozvolu u skladu s pravilnikom iz članka 84. stavka 3. ovoga Zakona.

(2) Agencija jedanput mjesečno, na prikladan način, objav­ljuje popis radijskih postaja s općom dozvolom, u kojem su posebno navedene radijske postaje za koje je potrebna prijava Agenciji, s podacima o korisniku i lokaciji radijskih postaja.

(3) Osoba odgovorna za stavljanje na tržište radijske postaje iz stavka 1. ovoga članka obvezna je prigodom prodaje te radijske postaje izdati primjerak pripadajuće opće dozvole.

Ograničenja uporabe radijskih frekvencija

Članak 88.

(1) Uporaba radijske frekvencije može se vremenski ograničiti, ili se može uskratiti pravo uporabe radijske frekvencije, ili izmijeniti uvjeti uporabe, ili izmijeniti već dodijeljena radijska frekvencija kad je to nužno radi usklađivanja uporabe radijskih frekvencija na međunarodnoj razini, radi djelotvornije uporabe radiofrekvencijskog spektra te pojave štetnih smetnji, pri čemu osobito treba voditi računa o nesmetanom radu mikrovalnih veza od interesa za Republiku Hrvatsku.

(2) Način i uvjeti uz koje se može vremenski ograničiti uporaba radijske frekvencije, ili uskratiti pravo uporabe, ili izmijeniti uvjeti uporabe, ili izmijeniti već dodijeljena radijska frekvencija, propisuju se uredbom Vlade Republike Hrvatske na prijedlog ministra i uz prethodno pribavljeno mišljenje Vijeća Agencije.

(3) Ograničenja iz stavka 1. ovoga članka ne odnose se na radijske frekvencije koje se upotrebljavaju za potrebe službe sigurnosti zračne plovidbe, službe sigurnosti plovidbe na moru i na unutarnjim plovnim putovima, službe sigurnosti željezničkog i cestovnog prometa, vatrogasnih službi, službe motrenja i obavješ­ćivanja, hidrografske službe, hidrometeorološke službe, te službe hitne medicinske pomoći.

(4) U slučaju izmjene dodijeljene radijske frekvencije zbog razloga navedenih u stavku 1. ovoga članka, Agencija je obvezna oduzetu radijsku frekvenciju istodobno zamijeniti drugom radijskom frekvencijom i nadoknaditi stvarne troškove korisniku te radijske frekvencije.

Rok valjanosti dozvole za radijsku postaju i dozvole za uporabu radijskih frekvencija

Članak 89.

(1) Rok valjanosti dozvole za radijsku postaju iz članka 86. ovoga Zakona ne može biti dulji od 10 godina, a određuje se prema namjeni radijske postaje i počinje teći od dana izdavanja dozvole za radijsku postaju.

(2) Dozvola za radijske postaje na plovilu ili zrakoplovu važi do prestanka uporabe plovila ili zrakoplova.

(3) Rok valjanosti dozvole za radijsku postaju može se produljiti u skladu s pravilnikom iz članka 84. stavka 3. ovoga Zakona.

(4) Dozvola za uporabu radijskih frekvencija iz članka 85. ovoga Zakona izdaje se na razdoblje na koje je dana pripadajuća koncesija za frekvenciju za obavljanje javnih telekomunikacijskih usluga u pokretnoj telekomunikacijskoj mreži uz uporabu radiofrekvencijskog spektra.

Produljenje roka valjanosti dozvole za radijsku postaju

Članak 90.

(1) Agencija može na zahtjev korisnika radijske postaje produljiti rok valjanosti dozvole za radijsku postaju iz članka 86. ovoga Zakona.

(2) Zahtjev za produljenje roka valjanosti dozvole za radijsku postaju iz stavka 1. ovoga članka podnosi se Agenciji u pisanom obliku, najmanje 30 dana prije isteka roka valjanosti dozvole za radijsku postaju.

Prestanak valjanosti dozvole za radijsku postaju
i dozvole za uporabu radijskih frekvencija

Članak 91.

(1) Agencija donosi rješenje o prestanku valjanosti dozvole za radijsku postaju i dozvole za uporabu radijskih frekvencija u sljedećim slučajevima:

1. istekom roka valjanosti navedenog u dozvoli,

2. ako korisnik radijske postaje nije ni nakon primitka opomene u određenom roku platio propisanu naknadu za uporabu radijskih frekvencija,

3. zabranom uporabe radijske postaje,

4. otuđenjem ili otpisom radijske postaje zbog njezine dotrajalosti,

5. kad korisnik otkaže Agenciji u pisanom obliku uporabu radijske postaje,

6. kad korisniku radijske postaje, kojom obavlja telekomunikacijske usluge na temelju koncesije, istekne vrijeme na koje je koncesija dana, ili mu je koncesija oduzeta.

(2) Kad istekne rok valjanosti dozvole za radijsku postaju ili dozvole za uporabu radijskih frekvencija, vlasnik, odnosno korisnik radijske postaje, ili njegov nasljednik ili pravni sljednik, mora bez odgode poduzeti djelotvorne mjere kojima se onemo­gućuje daljnji rad te radijske postaje, i o poduzetim mjerama izvijestiti u pisanom obliku Agenciju u roku od osam dana od dana isteka roka valjanosti dozvole.

Identifikacija radijskih postaja

Članak 92.

(1) Radijske postaje moraju se, prigodom emitiranja, identificirati u skladu s pravilnikom koji donosi ministar.

(2) Obveza identifikacije radijskih postaja iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na radijske postaje u spojnom putu mikrovalnih veza, radijske postaje u javnim pokretnim telekomunikacijskim mrežama, zemaljske satelitske postaje, radijske postaje koje automatski emitiraju određeni signal opasnosti te na druge radijske postaje u skladu s pravilnikom iz stavka 1. ovoga članka.

Tajnost radijskih poruka

Članak 93.

(1) Vlasniku, odnosno korisniku radijske postaje zabranjeno je:

1. neovlašteno doznati, upotrebljavati, objaviti ili proslijediti drugima sadržaj radijske poruke koja nije namijenjena javnosti,

2. prenositi u nekodiranom obliku radijske poruke koje imaju obilježja tajnosti,

3. prenositi lažne i pogrješne signale i priopćenja, osobito ako se odnose na opasnost, hitnost, sigurnost ili identifikaciju,

4. prenositi signale i priopćenja koja se ne odnose na njegovu djelatnost,

5. primati signale i priopćenja koja nisu namijenjena njemu i nisu za opći prijam.

(2) Povredom tajnosti radijske poruke ili priopćenja iz stavka 1. ovoga članka ne smatra se prijam poruke, signala ili priopćenja u obliku radijske smetnje, uz uvjet da se Agencija bez odgode izvijesti o takvom prijamu pisanim putem, u svrhu utvrđivanja smetnje.

Uporaba radijske postaje u slučaju opasnosti

Članak 94.

(1) Znakovi opasnosti, pozivi, poruke i priopćenja koja se emitiraju u slučaju opasnosti za plovilo ili za zrakoplov, ili u slučaju prirodnih nepogoda, ili prigodom spašavanja ljudskih života, imaju prednost u prijenosu putem svih radijskih postaja.

(2) U slučajevima iz stavka 1. ovoga članka dopušteno je, osim dodijeljenih radijskih frekvencija i utvrđenih uvjeta za radijske postaje, upotrebljavati i druge frekvencije i raditi na najprikladniji način.

(3) Vlasnik, odnosno korisnik radijske postaje, koji primi znakove opasnosti iz stavka 1. ovoga članka, mora odmah prekinuti rad, odazvati se pozivu i staviti svoju radijsku postaju na raspolaganje.

Radijske postaje Oružanih snaga Republike Hrvatske, policije i sigurnosnih službi Republike Hrvatske

Članak 95.

(1) Oružane snage Republike Hrvatske, policija i sigurnosne službe Republike Hrvatske, prigodom izgradnje i uporabe vlastitih radijskih komunikacija, moraju se pridržavati odredaba ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, koji se odnose na namjenu radiofrekvencijskog spektra, vrste emisija i snage zračenja elektromagnetskih polja, te na poduzimanje djelotvornih mjera za sprječavanje i uklanjanje štetnih smetnji, i na pružanje pomoći u slučaju opasnosti.

(2) Kad radijska postaja Oružanih snaga Republike Hrvatske, policije i sigurnosnih službi Republike Hrvatske sudjeluje u radiokomunikacijskim službama drugih sustava, njezina se uporaba mora prilagoditi odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona.

(3) Uvjeti za postavljanje, uporabu, održavanje i kontrolu emisija te nadzor radijskih postaja Oružanih snaga Republike Hrvatske, policije i sigurnosnih službi Republike Hrvatske, uvjeti za utvrđivanje i uklanjanje štetnih smetnji između tih i drugih radijskih postaja, kao i način suradnje s Agencijom propisuju se pravilnikom koji donosi ministar, uz suglasnost ministra nadležnog za obranu, ministra nadležnog za unutarnje poslove i čelnika sigurnosnih službi Republike Hrvatske.

Naknada za dodjelu i uporabu radijskih frekvencija

Članak 96.

(1) Za dodjelu i uporabu radijskih frekvencija plaća se naknada u skladu s Pravilnikom o plaćanju naknade za dodjelu i uporabu radijskih frekvencija, koji donosi ministar.

(2) Naknada iz stavka 1. ovoga članka uplaćuje se na račun Agencije.

X. RADIJSKA OPREMA I TELEKOMUNIKACIJSKA TERMINALNA OPREMA

Radijska oprema i telekomunikacijska terminalna oprema

Članak 97.

(1) Radijska oprema i telekomunikacijska terminalna oprema (u daljnjem tekstu: RiTT oprema) može se slobodno uvoziti, stav­ljati na tržište, stavljati u pogon i upotrebljavati u Republici Hrvatskoj ako udovoljava uvjetima utvrđenima ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.

(2) Odredba iz stavka 1. ovoga članka odnosi se i na medicinske uređaje i aktivne medicinske implantate koji za svoj rad upotrebljavaju radijske valove, kao i na sastavne dijelove ili cjelovite uređaje u vozilima.

(3) Odredbe ovoga Zakona ne primjenjuju se na uvoz, stav­ljanje na tržište, stavljanje u pogon i uporabu RiTT opreme koju upotrebljavaju radioamateri, osim radioamaterske opreme koja je dostupna na tržištu, na radijske i televizijske prijamnike namijenjene samo za prijam radijskih i televizijskih programa, na RiTT opremu namijenjenu pomorskoj i zrakoplovnoj službi koja udovoljava posebnim uvjetima, te na RiTT opremu koja se isključivo upotrebljava za potrebe Oružanih snaga Republike Hrvatske, policije i sigurnosnih službi Republike Hrvatske.

(4) Uvoz i stavljanje na tržište RiTT opreme mogu obavljati pravne i fizičke osobe koje su registrirane za tu djelatnost, uz prethodno pribavljeno odobrenje Agencije.

(5) Za ponovni uvoz i stavljanje na tržište RiTT opreme istog proizvođača i jednakih tehničkih značajki, za koju je prigodom prvog uvoza pribavljeno odobrenje iz stavka 4. ovoga članka, nije potrebno novo odobrenje.

(6) Agencija je obvezna na prikladan način objavljivati popis RiTT opreme iz stavka 4. ovoga članka za koju je izdano propisano odobrenje.

Okvirna načela i bitni zahtjevi za RiTT opremu

Članak 98.

(1) Uvjeti stavljanja na tržište, stavljanja u pogon i uporabu RiTT opreme pobliže se propisuju pravilnikom koji donosi ministar.

(2) Pravilnik iz stavka 1. ovoga članka osobito sadrži popis hrvatskih norma, europskih harmoniziranih norma i drugih međunarodnih norma potrebnih za ocjenjivanje sukladnosti RiTT opreme s bitnim zahtjevima iz stavka 3. ovoga članka, način i postupke ocjenjivanja sukladnosti i ispitivanja RiTT opreme, način i postupke ovlašćivanja tijela u sustavu ocjenjivanja suklad­nosti RiTT opreme, te oznake i način označivanja RiTT opreme.

(3) RiTT oprema mora udovoljavati sljedećim bitnim zah­tjevima:

1. zahtjevima sigurnosti i zaštite zdravlja ljudi od djelovanja elektromagnetskih polja,

2. zahtjevima elektromagnetske kompatibilnosti (EMC),

3. zahtjevima koji omogućavaju djelotvornu uporabu radiofrekvencijskog spektra,

4. drugim zahtjevima, kao što su zahtjevi koji se odnose na zaštitu telekomunikacijskih mreža od mogućih oštećenja, na mogućnost rada putem telekomunikacijske mreže, na zaštitu privatnosti, na pristup osoba s invaliditetom ili drugim posebnim potrebama, te hitna stanja.

Stavljanje RiTT opreme na tržište

Članak 99.

(1) Osoba odgovorna za stavljanje na tržište RiTT opreme obvezna je korisniku prigodom prodaje te opreme dati upute za rad i tehničke značajke te opreme, kao i izjavu o sukladnosti s bitnim zahtjevima iz članka 98. stavka 3. ovoga Zakona, koja mora sadržavati i presliku izvorne izjave.

(2) Ako RiTT oprema radi u radiofrekvencijskom području koje nije europski harmonizirano radiofrekvencijsko područje za tu RiTT opremu, ili nije u skladu s Pravilnikom o namjeni radiofrekvencijskog spektra, proizvođač RiTT opreme ili osoba koja tu opremu stavlja na tržište, obvezni su o tome obavijestiti Agenciju, i to najmanje 30 dana prije stavljanja te opreme na tržište.

(3) Agencija će osobu, koja je dostavila obavijest iz stavka 2. ovoga članka, u primjerenom roku izvijestiti o mogućnosti stav­ljanja u promet RiTT opreme.

Stavljanje u pogon i pravo priključenja na mrežu

Članak 100.

(1) RiTT oprema može se staviti u pogon u skladu s odredbama iz članka 17. stavka 1. i 2. ovoga Zakona.

(2) Stavljanje u pogon RiTT opreme, koja udovoljava uvjetima stavljanja na tržište iz članka 97., 98. i 99. ovoga Zakona, može se ograničiti u slučaju da ta RiTT oprema uzrokuje štetne smetnje ili je štetna za zdravlje ljudi, ili ne omogućuje djelotvornu uporabu radiofrekvencijskog spektra.

(3) Ako se utvrdi da RiTT oprema, koja ima propisanu izjavu o sukladnosti s bitnim zahtjevima iz članka 98. stavka 3. ovoga Zakona, uzrokuje ozbiljna oštećenja telekomunikacijske ili radijske mreže, ili štetne smetnje, ili smetnje u funkcioniranju te mreže, operator ima pravo uskratiti priključenje te RiTT opreme na svoju mrežu, isključiti već priključenu RiTT opremu ili je povući iz pogona. Operator o poduzetim mjerama mora bez odgode izvijestiti u pisanom obliku Agenciju.

(4) RiTT oprema, koja iz bilo kojeg razloga ne udovoljava bitnim zahtjevima iz članka 98. stavka 3. ovoga Zakona, može biti javno izlagana i predstavljena na području Republike Hrvat­ske, uz jasno i razvidno istaknutu oznaku da uporaba takve RiTT opreme nije dopuštena u Republici Hrvatskoj.

Ograničenje jakosti elektromagnetskih polja

Članak 101.

(1) RiTT oprema, koja se uvozi, stavlja na tržište, stavlja u pogon i upotrebljava u Republici Hrvatskoj, ne smije stvarati elektromagnetska polja kojima su veličine iznad propisanih vrijednosti.

(2) Granične vrijednosti veličina elektromagnetskog polja iz stavka 1. ovoga članka, granične vrijednosti snaga zračenja nepokretnih radijskih postaja, referentni propisi i norme o ograniča­vanju jakosti elektromagnetskih polja radijskih frekvencija te drugi uvjeti, kojima mora udovoljavati RiTT oprema kao izvor elektromagnetskog zračenja radijskih frekvencija, propisuju se pravilnikom koji donosi ministar.

(3) Izračun i mjerenje veličina elektromagnetskih polja, koja stvara RiTT oprema i radijske postaje, obavlja Agencija ili pravna osoba koju je ovlastilo Vijeće Agencije.

XI. ELEKTROMAGNETSKA KOMPATIBILNOST (EMC) I ZAŠTITA OD SMETNJI

Elektromagnetska kompatibilnost (EMC)

Članak 102.

(1) Električna i druga tehnička oprema ne smije stvarati elektromagnetske smetnje u funkcioniranju telekomunikacija, RiTT opreme ili radijskih postaja, niti u prijamu radijskih i televizijskih programa.

(2) Električna i druga tehnička oprema, koja se proizvodi, uvozi, stavlja na tržište i upotrebljava u Republici Hrvatskoj, mo­ra udovoljavati zahtjevima elektromagnetske kompatibilnosti (EMC) u skladu s pravilnikom koji donosi ministar.

(3) Pravilnik iz stavka 2. ovoga članka osobito sadrži popis hrvatskih norma i europskih norma koje mora ispunjavati električna i druga tehnička oprema, način i postupke ocjenjivanja sukladnosti te opreme sa zahtjevima elektromagnetske kompatibil­nosti (EMC), postupak priznavanja stranih potvrda (certifikata) o elektromagnetskoj kompatibilnosti (EMC), način i postupke ovlašćivanja tijela u sustavu ocjenjivanja sukladnosti, te oznake i način ozna­čivanja električne i druge tehničke opreme.

Utvrđivanje uzroka smetnji

Članak 103.

(1) Poslove utvrđivanja uzroka smetnji i poduzimanja mjera za njihovo uklanjanje obavljaju:

1. operator i davatelj usluga – za smetnje u svojem telekomunikacijskom sustavu,

2. vlasnik radijske mreže za odašiljanje radijskih i/ili televizijskih programa – za smetnje u svojoj radijskoj mreži,

3. Agencija – za smetnje u radijskim komunikacijama izvan sustava i mreža navedenih u točki 1. i 2. ovoga stavka.

(2) Mjerenja i ispitivanja u svrhu utvrđivanja uzroka smetnji iz stavka 1. ovoga članka i članka 102. stavka 1. ovoga Zakona, na zahtjev operatora, davatelja usluga ili vlasnika, odnosno korisnika radijske mreže ili radijske postaje, obavlja Agencija ili prav­na osoba koju je ovlastilo Vijeće Agencije.

Uklanjanje smetnji

Članak 104.

(1) Vlasnici, odnosno korisnici električne i druge tehničke opreme ili radijskih postaja moraju ovlaštenim osobama u pravnim osobama iz članka 103. ovoga Zakona omogućiti obavljanje pregleda i potrebnih mjerenja i ispitivanja radi utvrđivanja uzroka smetnji, davati im podatke te omogućiti uvid u dokumentaciju potrebnu za obavljanje pregleda, mjerenja i ispitivanja.

(2) Ako se pregledom iz stavka 1. ovoga članka utvrdi da električna i druga tehnička oprema ili radijska postaja uzrokuje smetnje iznad propisima dopuštene razine, pravne osobe iz članka 103. ovoga Zakona pisanim će putem zatražiti od vlasnika, odnosno korisnika te opreme ili radijske postaje da u određenom roku, koji ne može biti dulji od 30 dana, ukloni utvrđene smetnje i o tome izvijesti Agenciju.

(3) Ako vlasnik, odnosno korisnik električne i druge teh­ničke opreme ili radijske postaje, koja uzrokuje smetnje iz stavka 2. ovoga članka, ne ukloni utvrđene smetnje u određenom roku, pravna osoba iz članka 103. ovoga Zakona, koja je utvrdila uzrok smetnji, predložit će inspektoru telekomunikacija poduzimanje propisanih upravnih mjera.

(4) Poslove mjerenja, ispitivanja i uklanjanja smetnji, koje uzrokuje električna i druga tehnička oprema ili radijske postaje Oružanih snaga Republike Hrvatske, policije i sigurnosnih službi Republike Hrvatske, obavljaju ovlaštene osobe tih službi na zahtjev i uz sudjelovanje inspektora telekomunikacija i ovlašte­nog radnika Agencije.

XII. ZAŠTITA PODATAKA

Sigurnost telekomunikacijske mreže

Članak 105.

(1) Davatelj javnih telekomunikacijskih usluga mora poduzeti odgovarajuće tehničke i organizacijske mjere kako bi se zaštitila sigurnost njegovih telekomunikacijskih usluga, a zajedno s operatorom poduzima potrebne mjere radi zaštite sigurnosti telekomunikacijske mreže. Poduzete mjere moraju osigurati razinu sigurnosti koja odgovara postojećoj razini opasnosti za sigurnost mreže, uzimajući u obzir raspoloživa tehnička i tehnološka rješenja i troškove tih mjera.

(2) U slučaju posebne opasnosti za sigurnost telekomunikacijske mreže, davatelj javnih telekomunikacijskih usluga mora obavijestiti korisnike svojih usluga o postojanju te opasnosti. Ako je opasnost izvan opsega primjerenih mjera koje mora poduzeti davatelj usluga, davatelj usluga mora obavijestiti korisnike svojih usluga o mogućim mjerama za uklanjanje opasnosti i/ili njezinih posljedica, uključujući i napomenu o mogućim troškovima tih mjera.

(3) Davatelj javnih telekomunikacijskih usluga obvezan je odrediti odgovornu osobu za provedbu mjera iz ovoga članka.

Tajnost telekomunikacijskih priopćenja

Članak 106.

(1) U svrhu osiguravanja tajnosti telekomunikacijskih priop­ćenja u javnoj telekomunikacijskoj mreži i u obavljanju javnih telekomunikacijskih usluga te pripadajućih podataka o telekomunikacijskom prometu, zabranjeno je slušanje, prisluškivanje, pohra­njivanje i svaki oblik presretanja ili nadzora nad telekomunikacijskim priopćenjima i pripadajućim podacima o telekomunikacijskom prometu.

(2) Zabrana iz stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se ako postoji privola samog korisnika usluga ili zahtjev utemeljen na posebnom zakonu.

(3) Odredbe iz stavka 1. i 2. ovoga članka ne odnose se na zakonski ovlašteno bilježenje komunikacija i pripadajućih podataka o telekomunikacijskom prometu tijekom zakonitih poslovnih operacija u svrhu pružanja dokaza o trgovačkim transakcijama ili drugim poslovnim komunikacijama.

(4) Uporaba javnih telekomunikacijskih mreža za pohranu informacija ili za pristup informacijama pohranjenima u telekomunikacijskoj terminalnoj opremi korisnika usluga dopuštena je samo uz uvjet da su ti korisnici usluga dobili jasne i razumljive obavijesti o svrsi obrade, te da imaju mogućnost odbijanja takve obrade od strane kontrolora podataka. Time se ne može spriječiti tehničko pohranjivanje ili pristup isključivo u svrhu obavljanja ili omogućavanja prijenosa telekomunikacijskih priopćenja putem javne telekomunikacijske mreže ili ako je to potrebno za obav­ljanje javnih telekomunikacijskih usluga na izričit zahtjev korisnika usluga.

Podaci o telekomunikacijskom prometu

Članak 107.

(1) Podaci o telekomunikacijskom prometu, koji se odnose na korisnike usluga, a koje su obradili i pohranili operatori i davatelji javnih telekomunikacijskih usluga, moraju se izbrisati ili učiniti neimenovanima, kad više nisu potrebni u svrhu prijenosa telekomunikacijskih priopćenja, osim u slučajevima iz stavka 2., 3. i 5. ovoga članka.

(2) Podaci o telekomunikacijskom prometu, koji su potrebni za obračun troškova telekomunikacijskih usluga korisnika usluga i troškova međusobnog povezivanja, mogu se obrađivati samo do zastare potraživanja utvrđene posebnim propisima.

(3) U svrhu promidžbe javnih telekomunikacijskih usluga ili usluga s dodanom vrijednosti, davatelj javnih telekomunikacijskih usluga može obrađivati podatke iz stavka 1. ovoga članka, na način i u razdoblju potrebnom za promidžbu i obradu tih usluga, ako je korisnik usluga, na kojeg se odnose ti podaci, dao svoju privolu. Korisnici usluga mogu uskratiti svoju privolu za obradu podataka o telekomunikacijskom prometu ili je povući u svako doba.

(4) Prije dobivanja privole korisnika usluga za uporabu podataka u svrhe iz stavka 3. ovoga članka, davatelj javnih telekomunikacijskih usluga mora obavijestiti tog korisnika usluga o vrstama podataka o telekomunikacijskom prometu, koji se obrađuju, te o trajanju takve obrade u slučaju iz stavka 2. ovoga članka.

(5) Pristup obradi podataka o telekomunikacijskom prometu u skladu s odredbama ovoga članka dopušten je isključivo osobama operatora i davatelja javnih telekomunikacijskih usluga koje rade na poslovima obračuna troškova, upravljanja telekomunikacijskim prometom, obrade pritužbi korisnika usluga, otkrivanja prijevara u telekomunikacijama, promidžbi javnih telekomunikacijskih usluga i usluga s dodanom vrijednosti. Taj pristup mora se ograničiti na najnužnije radnje u vezi s obavljanjem tih poslova.

(6) Odredbe iz stavka 1., 2., 3. i 5. ovoga članka ne primjenjuju se na izvješćivanje Ministarstva, Agencije i drugih nadležnih državnih tijela, kao i na obvezu prikupljanja podataka o telekomunikacijskom prometu u okviru tajnog nadzora telekomunikacijskih usluga te međumjesnog i međunarodnoga telekomunikacijskog prometa, u skladu s posebnim zakonima iz područja nacionalne sigurnosti.

Prikaz i prikrivanje pozivajućeg broja i s njim povezanog broja

Članak 108.

(1) Davatelj javnih telekomunikacijskih usluga koji nudi mogućnost prikaza pozivajućeg broja, mora omogućiti korisniku usluga, koji je uputio poziv, jednostavno i besplatno sprječavanje prikaza njegova broja za svaki pojedinačni poziv.

(2) Davatelj javnih telekomunikacijskih usluga koji nudi mogućnost prikaza pozivajućeg broja, mora omogućiti pozvanom pretplatniku jednostavno i besplatno sprječavanje prikaza identifikacije linije koja poziva, uz razumno korištenje ove funkcije.

(3) Davatelj usluge koji nudi mogućnost prikaza pozivajućeg broja, prije nego što je uspostavljen poziv, mora omogućiti pozvanom pretplatniku jednostavan način odbijanja dolaznog poziva u slučaju kad je prepoznavanje pozivajućeg broja spriječeno od strane korisnika ili pretplatnika koji poziva.

(4) Davatelj javnih telekomunikacijskih usluga koji nudi mogućnost prikaza broja koji je povezan, mora pozvanom pretplatniku omogućiti jednostavno i besplatno sprječavanje prikaza broja koji je povezan.

Podaci o lokaciji bez podataka o telekomunikacijskom prometu

Članak 109.

(1) Podaci o lokaciji bez podataka o telekomunikacijskom prometu, koji se odnose na korisnike ili pretplatnike javnih telekomunikacijskih mreža ili javnih telekomunikacijskih usluga, mogu se obrađivati samo u slučaju kad su učinjeni neimenovanima ili na temelju privole korisnika ili pretplatnika, na način i u razdoblju potrebnom za pružanje usluge s dodanom vrijednosti. Davatelj usluge mora obavijestiti korisnike ili pretplatnike, prije pribavljanja njihove privole, o vrsti podataka o lokaciji bez podataka o telekomunikacijskom prometu, koji će se obraditi, te o svrsi i trajanju obrade, kao i tome hoće li se ti podaci dostaviti trećoj strani u svrhu pružanja usluge s dodanom vrijednosti. Korisnicima ili pretplatnicima mora se u svako doba pružiti mogućnost povlačenja njihove privole za obradu podataka o lokaciji bez podataka o telekomunikacijskom prometu.

(2) Kad je pribavljena privola korisnika ili pretplatnika za obradu podataka o lokaciji bez podataka o telekomunikacijskom prometu, korisnik ili pretplatnik mora zadržati mogućnost jednostavnog i besplatnog načina privremenog odbijanja obrade tih podataka prigodom svakog priključivanja na telekomunikacijsku mrežu ili svakog prijenosa telekomunikacijskog priopćenja.

(3) Obrada podataka o lokaciji bez podataka o telekomunikacijskom prometu u skladu s odredbama iz stavka 1. i 2. ovoga članka dopuštena je isključivo osobama operatora i davatelja javnih telekomunikacijskih usluga, ili treće strane koja pruža usluge s dodanom vrijednosti, i mora se ograničiti na najnužnije radnje u vezi s pružanjem usluga s dodanom vrijednosti.

Iznimke u prikazu pozivajućeg broja

Članak 110.

Operator i davatelj javnih telekomunikacijskih usluga može onemogućiti:

1. privremeno sprječavanje prikaza pozivajućeg broja, na zahtjev pretplatnika koji traži da se uđe u trag zlonamjernim ili uznemiravajućim pozivima. U tom slučaju, operator i davatelj javnih telekomunikacijskih usluga pohranit će i učiniti dostupnima podatke koji sadrže identifikaciju pretplatnika koji poziva, u skladu s posebnim zakonom,

2. sprječavanje prikaza pozivajućeg broja i privremeno odbijanje ili izostanak privole pretplatnika ili korisnika usluga na obradu podataka o lokaciji za pozivne brojeve prema pisanom zahtjevu nadležnih državnih tijela i hitnih službi. Popis nadležnih državnih tijela i hitnih službi i njihove pozivne brojeve Ministarstvo objavljuje u »Narodnim novinama«.

Neželjena telekomunikacijska priopćenja

Članak 111.

(1) Uporaba pozivnih sustava s i bez ljudskog posredovanja, telefaks uređaja ili elektroničke pošte u svrhu izravne promidžbe dopuštena je samo uz prethodno pribavljenu privolu korisnika usluga.

(2) Primjena tehničkih sustava za pribavljanje privole iz stav­ka 1. ovoga članka smatra se izravnom promidžbom i nije dopuštena.

(3) Fizička ili pravna osoba trgovac može se koristiti podacima o elektroničkim adresama, dobivenim od svojih potrošača u svrhu prodaje proizvoda i usluga, za izravnu promidžbu samo vlastitih sličnih proizvoda ili usluga, uz uvjet da ti potrošači imaju jasnu mogućnost besplatnog i jednostavnog prigovora na takvu uporabu podataka o elektroničkim adresama prigodom njihova prikupljanja i prigodom primitka svake poruke, u slučaju da potrošač nije unaprijed odbio takvu uporabu podataka.

(4) Nije dopušteno, u svrhu izravne promidžbe, slanje elektroničke pošte u kojoj se pogrješno prikazuje ili prikriva identitet pošiljatelja u čije ime se šalje priopćenje, ili bez ispravne elektroničke adrese na koju primatelj može, bez naknade, poslati zahtjev za onemogućavanje takvih priopćenja.

(5) Odredbe iz stavka 1. i 3. ovoga članka ne primjenjuju se na neautomatizirane pozive pravnim osobama u svrhu izravne promidžbe.

XIII. INSPEKCIJSKI NADZOR I KONTROLA

Obavljanje inspekcijskog nadzora i kontrole

Članak 112.

(1) Ministarstvo obavlja inspekcijski nadzor nad provedbom odredaba ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, te međunarodnih ugovora i sporazuma iz područja telekomunikacija, koji obvezuju Republiku Hrvatsku.

(2) Inspekcijski nadzor iz stavka 1. ovoga članka provode inspektori telekomunikacija.

(3) Kontrolu provedbe odredaba ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, kojima je uređena kontrola radiofrekvencijskog spektra, pružanje ostalih telekomunikacijskih usluga iz članka 23. stavka 2. ovoga Zakona, te mjerenje i ispitivanje u svrhu utvrđivanja uzroka smetnji iz članka 102. i 103. ovoga Zakona obavlja Agencija, a provode ih ovlašteni radnici Agencije.

(4) Osim poslova kontrole iz stavka 3. ovoga članka, ovlašteni radnik Agencije, na zahtjev inspektora telekomunikacija, sudjeluje s inspektorom telekomunikacija i u obavljanju određenih poslova inspekcijskog nadzora u skladu s njegovim zahtjevom.

(5) Inspekcijski nadzor nad provedbom odredaba ovoga Zakona, kojima je propisano posjedovanje dozvole za radijsku postaju iz članka 86. i opće dozvole iz članka 87. ovoga Zakona, te poduzimanje mjera u vezi s tim nadzorom, obavlja i ministarstvo nadležno za unutarnje poslove. Ovlaštena osoba ministarstva nadležnog za unutarnje poslove poduzima propisane mjere za djelotvorno onemogućivanje rada radijske postaje bez dozvola iz članka 86. i 87. ovoga Zakona te o poduzetim mjerama bez odgode izvješćuje inspektora telekomunikacija.

(6) Poslove inspekcijskog nadzora iz stavka 5. ovoga članka ministarstvo nadležno za unutarnje poslove obavlja po službenoj dužnosti ili na prijedlog inspektora telekomunikacija.

(7) Inspekcijski nadzor nad provedbom odredaba ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona u prodaji RiTT opreme te električne i druge tehničke opreme, uz inspektore telekomunikacija, provode i inspektori Državnog inspektorata, koji imaju ovlast poduzimati mjere u vezi s tim nadzorom.

(8) Operator, davatelj usluga i vlasnik telekomunikacijske infrastrukture, te vlasnik, odnosno korisnik telekomunikacijske opreme, RiTT opreme ili radijske postaje obvezan je omogućiti inspektoru telekomunikacija, na njegov zahtjev, očevid telekomunikacijske infrastrukture, telekomunikacijske opreme, RiTT opreme ili radijske postaje, te bez odgode predočiti ili dostaviti potrebne podatke i dokumentaciju u vezi s inspekcijskim nadzorom.

Ovlasti inspektora telekomunikacija i kontrolne ovlasti Agencije

Članak 113.

(1) Prigodom obavljanja inspekcijskog nadzora iz članka 112. stavka 1. ovoga Zakona inspektor telekomunikacija ima sljedeće ovlasti:

1. privremeno zabraniti obavljanje telekomunikacijskih usluga ili djelatnosti ako nije pribavljena propisana koncesija ili dozvola, ili ako nije sklopljen propisani ugovor o koncesiji, ili ako nije unaprijed podnesena propisana prijava Agenciji, ili ako nije pribavljena propisana ovlast, ili ako nije plaćena propisana naknada za koncesiju, dozvolu, prijavu ili ovlast, ili se telekomunikacijske usluge ili djelatnosti ne obavljaju u skladu s ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, te odrediti mjere kojima se onemogućuje daljnje obavljanje tih usluga i djelatnosti,

2. privremeno zabraniti uvoz, prodaju, iznajmljivanje i uporabu telekomunikacijske opreme, RiTT opreme i radijskih postaja koje se ugrađuju ili priključuju na javne telekomunikacije, ako ta oprema i radijske postaje ne zadovoljavaju uvjete utvrđene ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona,

3. privremeno zabraniti uvoz, prodaju, iznajmljivanje i uporabu električne i druge tehničke opreme ako ta oprema ne zadovoljava uvjete utvrđene ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona u vezi s elektromagnetskom kompatibilnosti (EMC),

4. privremeno zabraniti rad radijske postaje i druge RiTT opreme za koju nije pribavljena propisana dozvola ili nije, ni nakon primitka opomene u za to određenom roku plaćena propisana naknada za dodjelu i uporabu radijskih frekvencija, te odrediti mjere kojima se onemogućuje rad takve radijske postaje ili RiTT opreme,

5. privremeno zabraniti uporabu radijske postaje i RiTT opreme za koju se opetovano utvrdi da ne ispunjava propisane tehničke uvjete i uvjete uporabe, te odrediti mjere kojima se onemogućuje rad te radijske postaje ili RiTT opreme,

6. privremeno zabraniti izvođenje radova, gradnju novih građevina i postavljanje tehničke opreme u zaštitnoj zoni ili radijskom koridoru radijskih postaja,

7. privremeno obustaviti izvođenje radova u zoni telekomunikacijske infrastrukture ili opreme, radijske postaje ili spojnog puta, koji bi mogli oštetiti ili ometati rad te infrastrukture, opreme, radijske postaje ili spojnog puta, ako nije unaprijed pribav­ljena suglasnost vlasnika navedene infrastrukture, opreme, radijske postaje ili spojnog puta, dok se takva suglasnost ne pribavi,

8. privremeno zabraniti rad radijske postaje i RiTT opreme koja stvara smetnju, dok se ta smetnja ne ukloni,

9. narediti uklanjanje nedostataka na telekomunikacijskoj opremi, RiTT opremi i radijskim postajama koje stvaraju elektromagnetske smetnje u radu telekomunikacija ili radijskih komunikacija, ili u prijamu radijskih ili televizijskih programa, te u slučaju utvrđivanja štetne smetnje privremeno zabraniti uporabu takve opreme ili radijskih postaja, dok se štetna smetnja ne ukloni,

10. narediti uklanjanje nedostataka ako se prigodom postav­ljanja ili uporabe telekomunikacijske infrastrukture ili opreme, RiTT opreme ili radijskih postaja te prigodom obavljanja telekomunikacijskih usluga ili djelatnosti ne primjenjuje ovaj Zakon i propisi doneseni na temelju ovoga Zakona,

11. u okviru mjera iz točke 1. do 5. ovoga stavka, može i pečatiti ili privremeno oduzeti telekomunikacijsku opremu, RiTT opremu i radijsku postaju u cijelosti, ili samo određene dijelove te opreme ili radijske postaje, o čemu izdaje pisanu potvrdu.

(2) Inspektor telekomunikacija ima ovlast osobno obaviti ili narediti obavljanje potrebnih mjerenja i ispitivanja na telekomunikacijskoj opremi, RiTT opremi i radijskim postajama, te se može za potrebe inspekcijskog nadzora koristiti odgovarajućim tehničkim sredstvima i opremom operatora, davatelja usluga ili vlasnika, odnosno korisnika telekomunikacijske opreme, RiTT opreme ili radijske postaje.

(3) Ovlašteni radnik Agencije obvezan je o nalazu kontrole i utvrđenim činjenicama u postupku obavljanja kontrole, za koju je ovlašten na temelju odredaba ovoga Zakona, bez odgode u pisanom obliku izvijestiti inspektora telekomunikacija.

(4) Kad ovlašteni radnik Agencije na temelju kontrole utvrdi da telekomunikacijska oprema, RiTT oprema ili radijska postaja uzrokuje smetnju, ili da radijska postaja i druga radijska oprema radi na radijskim frekvencijama za koje vlasnik, odnosno korisnik te radijske postaje ili opreme nije pribavio propisanu dozvolu, ima ovlast iz stavka 1. točke 11. i iz stavka 2. ovoga članka, uz obvezu da o poduzetim mjerama bez odgode u pisanom obliku izvijesti inspektora telekomunikacija u svrhu podnošenja prijave za učinjeni prekršaj.

(5) Inspektor telekomunikacija i ovlašteni radnik Agencije vode očevidnike o obavljenom inspekcijskom nadzoru, odnosno kontroli te moraju imati propisane iskaznice.

(6) Sadržaj i oblik iskaznica iz stavka 5. ovoga članka i pečata za pečaćenje iz stavka 1. točke 11. ovoga članka, te sadržaj i način vođenja očevidnika iz stavka 5. ovoga članka propisuju se pravilnikom koji donosi ministar.

Provedba rješenja inspektora telekomunikacija

Članak 114.

(1) Protiv rješenja inspektora telekomunikacija ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom Republike Hrvatske.

(2) U slučaju nepostupanja po rješenju inspektora telekomunikacija, inspektor telekomunikacija može izreći fizičkoj osobi ili odgovornoj osobi u pravnoj osobi, na koju se odnosi rješenje, upravnu mjeru izraženu u novčanom iznosu u visini do dvadeseterostruke prosječne plaće u Republici Hrvatskoj u proteklom tromjesečju.

(3) Upravnu mjeru iz stavka 2. ovoga članka izvršavaju tijela nadležna za izvršenje novčanih kazni izrečenih za prekršaje, a iznos se plaća u korist državnog proračuna Republike Hrvatske.

Nadležnost Ministarstva za vođenje prekršajnog postupka

Članak 115.

(1) Za vođenje prekršajnih postupaka za prekršaje propisane ovim Zakonom u prvom je stupnju nadležno Ministarstvo.

(2) Novčana kazna i troškovi postupka, koji dijelom ili u cijelosti nisu plaćeni, naplatit će se ovrhom na imovini osobe kojoj je izrečena novčana kazna, u skladu s odredbama Zakona o prekršajima.

(3) O žalbi protiv prvostupanjske odluke Ministarstva odlučuje Visoki prekršajni sud.

XIV. KAZNENE ODREDBE

Teže povrede odredaba ovoga Zakona

Članak 116.

(1) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 1.000.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba:

1. ako na zahtjev Agencije u svrhu obavljanja poslova iz članka 12. ovoga Zakona, ne omogući pristup i dostavi Agenciji sve podatke u vezi s obavljanjem telekomunikacijskih usluga i djelatnosti, uključujući i financijske podatke i podatke s obilježjima tajnosti,

2. ako u propisanom roku ne uplati iznos iz članka 16. stavka 3. ovoga Zakona,

3. ako ne projektira, proizvodi, gradi, održava i upotrebljava telekomunikacijsku infrastrukturu i opremu u skladu sa člankom 17. stavkom 1., 2., 3. i 4. ovoga Zakona,

4. ako investitor građevine u roku od 60 dana od dana utvrđene smetnje ne osigura o svom trošku prijam radijskih i televizijskih programa uz jednake uvjete kakvi su postojali prije nastanka smetnji, sukladno članku 17. stavku 6. ovoga Zakona.

5. ako operator i davatelj usluga, odnosno vlasnik telekomunikacijske infrastrukture i opreme te vlasnik, odnosno korisnik radijske postaje ne ispunjava zahtjeve iz članka 18. stavka 3., 4., 5., 6. i 7. ovoga Zakona,

6. ako se kao davatelj telekomunikacijskih usluga ne pridržava odredaba članka 23. stavka 1., 2. i 3. ovoga Zakona,

7. ako obavlja javne telekomunikacijske usluge uz uporabu radiofrekvencijskog spektra suprotno odredbama članka 24. stav­ka 1., 2. i 3. ovoga Zakona,

8. ako pravna osoba nastavi obavljati telekomunikacijske usluge nakon konačnosti rješenja iz članka 25. stavka 1. ovoga Zakona,

9. ako koncesionar ne obavijesti Agenciju u slučaju da je neka fizička ili pravna osoba stekla kontrolni ili većinski paket udjela ili dionica u trgovačkom društvu koncesionara (članak 34. stavak 1.),

10. ako ne plaća naknadu za obavljanje telekomunikacijskih usluga i djelatnosti sukladno članku 36. stavku 1. i 3. ovoga Zakona,

11. ako osnovne (univerzalne) telekomunikacijske usluge ne obavlja sukladno odredbama članka 37. ovoga Zakona,

12. ako kao davatelj osnovnih telekomunikacijskih usluga ne osigura ispravno i nesmetano funkcioniranje svojega telekomunikacijskog sustava (članak 39. stavak 1.),

13. ako ne omogući podrobni ispis računa u skladu sa člankom 44. ovoga Zakona,

14. ako ne pruža usluge u skladu sa člankom 51. stavkom 6. ovoga Zakona,

15. ako ne omogućava pristup mreži u skladu sa člankom 52. ovoga Zakona,

16. ako ne ponudi sučelje i poseban pristup mreži u skladu sa člankom 53. ovoga Zakona,

17. ako ne ispuni dodatne obveze operatora za pristup mreži u skladu sa člankom 54. ovoga Zakona,

18. ako ne poštuje minimalne zahtjeve za iznajmljene telekomunikacijske vodove u skladu sa člankom 55. ovoga Zakona,

19. ako ne poštuje odredbe o međusobnom povezivanju (članak 56.),

20. ako ne poštuje odredbe o strukturnom odvajanju i zasebnom obračunavanju u skladu sa člankom 57. ovoga Zakona,

21. ako ograničava pristup mreži i međusobno povezivanje protivno odredbama članka 58. ovoga Zakona,

22. ako na prikladan način ne objavi i redovito ne obnavlja standardne ponude pristupa svojim izdvojenim lokalnim petljama i pripadajućoj opremi u skladu sa člankom 60. stavkom 5. ovoga Zakona,

23. ako ne omogući pristup svojoj izdvojenoj lokalnoj petlji u skladu sa člankom 60. stavkom 1., 3. i 4. ovoga Zakona,

24. ako ne izradi i na prikladan način objavi opće uvjete poslovanja u skladu sa člankom 62. ovoga Zakona,

25. ako ne objavi i regulira cijene usluga u skladu sa član­kom 63. ovoga Zakona,

26. ako ustupa telekomunikacijsku infrastrukturu protivno odredbama iz članka 64. ovoga Zakona,

27. ako izvrši prijenos prava na uporabu adresa i brojeva suprotno odredbama iz članka 71. ovoga Zakona,

28. ako upotrebljava adrese i brojeve suprotno odredbama članka 67. ovoga Zakona,

29. ako ne omogući prenosivost broja i odabir operatora u skladu s odredbama članka 72. ovoga Zakona,

30. ako ne uvede jedinstveni pozivni broj 112 za hitne službe i ne postupa pravilno s pozivima upućenima na taj broj (članak 73.),

31. ako upotrebljava radijske frekvencije i radijsku postaju bez dozvole iz članka 84. stavka 1. ovoga Zakona,

32. ako prekrši neku od zabrana vezanih uz tajnost radijskih poruka u skladu sa člankom 93. ovoga Zakona,

33. ako primi znakove opasnosti, a ne postupi u skladu s odredbama iz članka 94. stavka 3. ovoga Zakona,

34. ako uvozi, stavlja na tržište, stavlja u pogon ili upotrebljava radijsku opremu i telekomunikacijsku terminalnu opremu suprotno odredbama iz članka 97. ovoga Zakona,

35. ako u svrhu uklanjanja smetnji ne postupi u skladu s odredbama iz članka 104. ovoga Zakona,

36. ako ne osigura sigurnost telekomunikacijske mreže u skladu sa člankom 105. ovoga Zakona,

37. ako postupi protivno zabrani slušanja, prisluškivanja, pohranjivanja i svakog oblika presretanja ili nadzora nad telekomunikacijskim priopćenjima i pripadajućim podacima o telekomunikacijskom prometu iz članka 106. stavka 1. ovoga Zakona,

38. ako upotrebljava javnu telekomunikacijsku mrežu suprotno odredbi iz članka 106. stavka 4. ovoga Zakona,

39. ako ne postupa s podacima o telekomunikacijskom prometu u skladu sa člankom 107. ovoga Zakona,

40. ako upotrebljava pozivne sustave s i bez ljudskog posredovanja, telefaks uređaje ili elektroničku poštu u svrhu izravne promidžbe protivno odredbama iz članka 111. ovoga Zakona.

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 1.000,00 do 10.000,00 kuna.

(3) Iznimno od odredbe iz stavka 2. ovoga članka, ako je odgovorna osoba prekršaj počinila s namjerom, kaznit će se novčanom kaznom od 3.000,00 do 10.000,00 kuna.

(4) Ako prekršaj iz stavka 1. ovoga članka počini fizička osoba, kaznit će se novčanom kaznom od 1.000,00 do 10.000,00 kuna.

(5) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka može se izreći i zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti u trajanju od tri mjeseca do godine dana.

(6) Imovinska korist ostvarena prekršajem oduzet će se.

Ostale povrede odredaba ovoga Zakona

Članak 117.

(1) Novčanom kaznom od 2.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba:

1. ako zaposli člana Vijeća Agencije u roku od godine dana od dana razrješenja s dužnosti u pravnim osobama koncesionara ili davatelja telekomunikacijskih usluga suprotno članku 10. stav­ku 3. ovoga Zakona,

2. ako izvodi radove u zoni telekomunikacijske infrastrukture i opreme suprotno članku 20. ovoga Zakona,

3. ako mrežu profesionalnog pokretnog radija (PMR) iz članka 24. stavka 11. ovoga Zakona priključi na javnu telekomunikacijsku mrežu bez odobrenja Agencije,

4. ako virtualni pokretni operator obavlja javne telekomunikacijske usluge suprotno odredbi iz članka 24. stavka 13. ovoga Zakona,

5. ako obavlja telekomunikacijske usluge iz članka 23. stavka 2. ovoga Zakona suprotno odredbama iz članka 27. ovoga Zakona,

6. ako obavlja telekomunikacijske usluge uz uporabu slobodnog radiofrekvencijskog spektra suprotno odredbama iz članka 28. ovoga Zakona,

7. ako pisanim putem ne izvijesti Ministarstvo ili Agenciju, ili korisnike osnovnih telekomunikacijskih usluga putem sredstava javnog priopćavanja u skladu sa člankom 39. stavkom 2. ovoga Zakona,

8. ako ne dostavi podatke o ostvarenom ukupnom prihodu na tržištu u skladu sa člankom 39. stavkom 4. ovoga Zakona,

9. ako s podacima o pretplatnicima ne postupa u skladu s odredbama iz članka 43. ovoga Zakona,

10. ako ne omogući jednostavnu i besplatnu zabranu odre­đenih vrsta odlaznih poziva, odnosno poziva na određene brojeve ili skupine brojeva, u skladu sa člankom 46. ovoga Zakona,

11. ako automatsko usmjeravanje poziva ne omogućava u skladu sa člankom 47. ovoga Zakona,

12. ako ne ustroji javni imenik pretplatnika i službu davanja obavijesti (informacija) o brojevima pretplatnika svih javnih telekomunikacijskih mreža u Republici Hrvatskoj u skladu sa člankom 48. ovoga Zakona,

13. ako koncesionar ne dostavi odgovarajuće podatke o radijskim mjerenjima izvršenima u svojoj pokretnoj telekomunikacijskoj mreži, kao i tehničke podatke o osnovnim postajama u toj mreži u skladu sa člankom 85. stavkom 4. ovoga Zakona,

14. ako upotrebljava radijsku postaju iz članka 86. stavka 1. ovoga Zakona bez obavljenog tehničkog pregleda u skladu sa člankom 86. stavkom 6. ovoga Zakona,

15. ako za radijsku postaju, za koju postoji odgovarajuća odluka CEPT-a o izuzeću od izdavanja pojedinačne dozvole, ne pribavi opću dozvolu u skladu sa člankom 87. stavkom 1. ovoga Zakona,

16. ako prigodom prodaje radijske postaje ne izda primjerak pripadajuće opće dozvole u skladu sa člankom 87. stavkom 3. ovoga Zakona,

17. ako ne poduzme djelotvorne mjere kojima se onemo­gućuje daljnji rad radijske postaje u slučaju iz članka 91. stavka 2. ovoga Zakona,

18. ako ne obavlja identifikaciju radijske postaje u skladu sa člankom 92. stavkom 1. ovoga Zakona,

19. ako radijska oprema i telekomunikacijska terminalna oprema ne udovoljava zahtjevima iz članka 98. stavka 3. ovoga Zakona,

20. ako prigodom stavljanja na tržište radijske opreme i telekomunikacijske terminalne opreme postupi suprotno odredbama iz članka 99. stavka 1. i 2. ovoga Zakona,

21. ako prigodom stavljanja u pogon radijske opreme i telekomunikacijske terminalne opreme postupi suprotno odredbama članka 100. ovoga Zakona,

22. ako radijska oprema i telekomunikacijska terminalna oprema stvara elektromagnetska polja kojima su veličine iznad propisanih vrijednosti (članak 101. stavak 1.),

23. ako električna i druga tehnička oprema ne odgovara zahtjevima elektromagnetske kompatibilnosti (članak 102. stavak 2.),

24. ako ne omogući prikaz i prikrivanje pozivajućeg broja i s njim povezanog broja u skladu sa člankom 108. ovoga Zakona,

25. ako ne obrađuje podatke o lokaciji bez podataka o telekomunikacijskom prometu u skladu sa člankom 109. ovoga Zakona.

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 500,00 do 5.000,00 kuna.

(3) Iznimno od odredbe iz stavka 2. ovoga članka, ako je odgovorna osoba prekršaj počinila s namjerom, kaznit će se novčanom kaznom od 1.000,00 do 5.000,00 kuna.

(4) Ako prekršaj iz stavka 1. ovoga članka počini fizička osoba, kaznit će se novčanom kaznom od 500,00 do 5.000,00 kuna.

(5) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka može se izreći i zaštitna mjera oduzimanja radijske postaje.

(6) Imovinska korist ostvarena prekršajem oduzet će se.

Članak 118.

Plaćanjem novčanih kazni izrečenih za prekršaje propisane ovim Zakonom ne prestaju ostale materijalne obveze proistekle iz ovoga Zakona.

XV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Opće prijelazne odredbe

Članak 119.

(1) Pravna ili fizička osoba, koja na dan stupanja na snagu ovoga Zakona obavlja telekomunikacijske usluge i djelatnosti u javnim telekomunikacijama na temelju koncesije, prijave ili ovlasti, prema propisima koji su važili do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, nastavlja obavljati te usluge i djelatnosti prema odredbama ovoga Zakona do isteka vremena na koje je dana koncesija ili ovlast, odnosno prijavljena ta usluga.

(2) HT – Hrvatske telekomunikacije d.d. obvezne su najkasnije do 1. siječnja 2005. omogućiti drugim operatorima i davateljima usluga pristup svojoj izdvojenoj lokalnoj petlji. Do istog roka HT – Hrvatske telekomunikacije d.d. obvezne su drugim operatorima i davateljima usluga pružiti usluge prenosivosti broja i predodabira operatora.

(3) HT – Hrvatske telekomunikacije d.d. obvezne su najkasnije do 1. listopada 2003. započeti s odgovarajućim nužnim tehničkim pripremama u svrhu izvršenja obveza iz stavka 2. ovoga članka, te najkasnije do 1. siječnja 2004. dostaviti Agenciji, u skladu s njezinim prethodno upućenim zahtjevom, sve podatke u vezi s izvršenjem tih tehničkih priprema kako bi Agencija utvrdila dinamiku pristupa izdvojenoj lokalnoj petlji.

(4) HT – Hrvatske telekomunikacije d.d. moraju u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona uskladiti svoje poslovanje s odredbama članka 57. ovoga Zakona kojima je uređeno strukturno odvajanje i zasebno obračunavanje.

(5) Ugovor o koncesiji za obavljanje telekomunikacijskih usluga u nepokretnoj mreži iz članka 98. stavka 5. Zakona o telekomunikacijama (»Narodne novine«, br. 76/99., 128/99., 68/01. i 109/01.), koji je Vlada Republike Hrvatske sklopila s trgo­vačkim društvom HT – Hrvatske telekomunikacije d.d., uskladit će se s odredbama ovoga Zakona u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(6) Odašiljači i veze d.o.o. nastavljaju ubavljati radiodifuzijske usluge iz članka 23. stavka 1. ovoga Zakona bez posebne koncesije za potrebe javne ustanove Hrvatske radiotelevizije.

(7) Odobrenje ili dozvola za radijsku postaju, izdana prema propisima koji su važili do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, vrijedi do isteka roka na koji je izdana, a radijska postaja može se upotrebljavati do isteka navedenog roka, uz uvjete utvrđene u odobrenju ili dozvoli za radijsku postaju, prema odredbama ovoga Zakona. Agencija će uvjete iz izdanih odobrenja i dozvola za radijsku postaju uskladiti s odredbama ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(8) Operatori i davatelji usluga, koji obavljaju telekomunikacijske usluge na dan stupanja na snagu ovoga Zakona, moraju ispuniti obvezu iz članka 18. stavka 6. ovoga Zakona u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(9) Operatori koji na dan stupanja na snagu ovoga Zakona imaju telekomunikacijsku mrežu povezanu s telekomunikacijskim mrežama drugih država, obvezni su u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona podnijeti prijavu iz članka 19. stavka 1. ovoga Zakona.

(10) Upravni i sudski postupci, započeti do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, dovršit će se prema propisima koji su važili do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, a prema odredbama ovoga Zakona samo u slučaju ako je to povoljnije za stranku u postupku.

(11) Visina naknade za dozvole, prijave i ovlasti, koja se propisuje pravilnikom iz članka 36. stavka 1. ovoga Zakona, utvrdit će se najkasnije do 1. siječnja 2005. u iznosu koji ne prelazi visinu administrativnih troškova koji nastaju u postupku izdavanja dozvole ili ovlasti, odnosno podnošenja prijave te prigodom upravljanja, kontrole i provedbe tog postupka.

Prijelazne odredbe o koncesijama za radio i televiziju

Članak 120.

(1) Vijeće za radio i televiziju, osnovano prema Zakonu o telekomunikacijama (»Narodne novine«, br. 76/99., 128/99., 68/01. i 109/01.), nastavlja radom prema odredbama toga Zakona do imenovanja Vijeća za elektroničke medije sukladno Zakonu o elektroničkim medijima.

(2) Vijeće za radio i televiziju dovršit će postupke za davanje koncesije, odnosno produljenje koncesija za obavljanje djelatnosti radija i televizije, te postupke za promjene vlasničke strukture, promjenu programske sheme i po drugim zahtjevima, koji su započeti prema propisima koji su važili do dana početka primjene ovoga Zakona, prema propisima koji su važili do dana početka primjene Zakona o elektroničkim medijima.

(3) Koncesionar radija i televizije, koji na dan početka primjene ovoga Zakona obavlja djelatnost radija i televizije na temelju koncesije i sklopljenog ugovora o koncesiji prema propisima koji su važili do dana početka primjene ovoga Zakona, nastavlja obavljati svoju djelatnost u skladu s odredbama posebnog zakona kojim je uređeno područje elektroničkih medija do isteka vremena na koje je dana koncesija.

Prijelazne odredbe o Agenciji

Članak 121.

(1) Vlada Republike Hrvatske će u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona podnijeti prijedlog za imenovanje članova, predsjednika i zamjenika predsjednika Vijeća Ag­en­cije Hrvatskom saboru, u skladu sa člankom 9. stavkom 1. ovoga Zakona, a Hrvatski sabor će u roku od 30 dana od dana primitka prijedloga imenovati članove, predsjednika i zamjenika predsjednika Vijeća Agencije.

(2) Predsjednik, zamjenik predsjednika i članovi Vijeća za telekomunikacije, predsjednik, zamjenik predsjednika i članovi Vijeća Hrvatskog zavoda za telekomunikacije, te direktor i zam­jenik direktora Hrvatskog zavoda za telekomunikacije privremeno nastavljaju s radom i nakon stupanja na snagu ovoga Zakona, do dana imenovanja novih članova Vijeća Agencije prema ovom Zakonu.

(3) Vijeće Agencije će u roku od 30 dana od dana imenovanja donijeti Statut Agencije i druge opće akte, te u daljnjem roku od 10 dana raspisati natječaj za imenovanje upravitelja Agencije. Vijeće Agencije će u roku od 30 dana od dana imenovanja na temelju dobivene ovlasti Hrvatskoga sabora podnijeti prijavu za brisanje Vijeća za telekomunikacije i Hrvatskoga zavoda za telekomunikacije iz sudskog registra, te izvršiti prijavu za upis Agencije u sudski registar.

(4) Radnici stručne službe Vijeća za telekomunikacije i radnici Hrvatskog zavoda za telekomunikacije nastavljaju s radom na poslovima na kojima su zatečeni u trenutku stupanja na snagu ovoga Zakona i zadržavaju stečena zvanja i položaje do sklapanja ugovora o radu na temelju općih akata iz stavka 3. ovoga članka.

(5) Iznimno od odredbe iz stavka 4. ovoga članka, radnike Hrvatskog zavoda za telekomunikacije, koji su u trenutku stupanja na snagu ovoga Zakona zatečeni na poslovima nadzornika telekomunikacija, preuzima Ministarstvo.

(6) Agencija je pravni sljednik Vijeća za telekomunikacije i Hrvatskog zavoda za telekomunikacije, te preuzima pokretnu i nepokretnu imovinu, pismohranu i drugu dokumentaciju, sredstva za rad, financijska sredstva, prava i obveze Vijeća za telekomunikacije i Hrvatskog zavoda za telekomunikacije.

Podzakonski propisi

Članak 122.

(1) Vlada Republike Hrvatske donijet će uredbu iz članka 88. stavka 2. ovoga Zakona najkasnije u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Ministar će donijeti propise koje je ovlašten donijeti prema odredbama ovoga Zakona najkasnije u roku od godine dana od dana njegova stupanja na snagu.

(3) Do stupanja na snagu propisa iz stavka 1. i 2. ovoga članka primjenjivat će se podzakonski propisi, koji uređuju odnosna pitanja, ako nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona.

Završne odredbe

Članak 123.

Danom početka primjene ovoga Zakona prestaju važiti odred­be Zakona o telekomunikacijama (»Narodne novine«, br. 76/99., 128/99., 68/01. i 109/01.), osim odredaba Glave XII. »Radio i televizija«.

Članak 124.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, a primjenjivat će se od 1. kolovoza 2003.


Klasa: 344-03/03-01/01
Zagreb, 17. srpnja 2003.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik Hrvatskoga sabora
Zlatko Tomčić, v. r.


===========================


Na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim
ODLUKU O PROGLAŠENJU ZAKONA O TELEKOMUNIKACIJAMA

Proglašavam Zakon o telekomunikacijama, koji je donio Hrvatski sabor na sjednici 17. srpnja 2003.

Broj: 01-081-03-2659/2
Zagreb, 21. srpnja 2003.

Predsjednik Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.