 |
 |
 |
 |
 |
|
|
|
|
|
|
|||||||||||||||
 
 NOVI PREGLED PROPISA Ugovori Banke Biljno zdravstvo Zdravstveno osiguranje Državne potpore Državni službenici Elektronička isprava Elektronička trgovina Elektronički mediji Financijsko osiguranje Gradnja Hrana Informacijska sigurnost Investicijski fondovi Izmjera i katastar Kazneni postupak Kazneni zakon Kemikalije Kreditne unije Kvaliteta zdravstvene zaštite Lijekovi Nasljeđivanje Obavljanje djelatnosti Obiteljski zakon Obrazovanje odraslih Obrt Obvezni odnosi (ZOO) Obvezno zdravstveno osiguranje Opći upravni postupak Oružje Osiguranje Osiguranje u prometu Ovrha - Ovršni zakon Parnični postupak Primjeri ugovora Porez na dobit Porez na dohodak Porez na kavu Posredovanje u prometu nekretnina Poticanje ulaganja Predmeti opće uporabe Prekršajni zakon Prijevoz - linijski Prijevoz opasnih tvari Prostorno uređenje i gradnja Rad - Zakon o radu Računovodstvo Revizija Stranci Sudovi Šport Šume Tajnost podataka Trgovačka društva Udomiteljstvo Udžbenici za školu Ugostiteljska djelatnost Umirovljenički fond Usluge u turizmu Veterinarstvo Volonterstvo Zabrane u zakonima Zakon o leasingu Zaštita bilja Zakon o radu Zaštita na radu Zaštita okoliša Zaštita potrošača Zaštita prirode Zaštita pučanstva Zaštita životinja Javna nabava NOVI PREGLED PROPISA 
|
 |
 KOLEKTIVNI UGOVORI Na osnovi ovlaštenja koja proizlaze iz primjene odredbi članka 30. Kolektivnog ugovora o izmjeni i dopuni Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva u privatnoj praksi Hrvatske – Aneks br. 1 (»Narodne novine« br. 108 od 7. 12. 2001. g.) Odbor za kolektivno pregovaranje Udruge na svojoj sjednici održanoj dana 15. 12. 2001. g. utvrdio je pročišćeni tekst Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva u privatnoj praksi Hrvatske. Pročišćeni tekst Kolektivnog ugovora iz prethodnog stavka obuhvaća Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva u privatnoj praksi Hrvatske (»Narodne novine«, br. 114/2000.) i Kolektivni ugovor o izmjeni i dopuni citiranog Kolektivnog ugovora – Aneks br. 1 (»Narodne novine«, br. 108. od 07. 12. 2001. g.). Broj: 213a/2001. Zagreb, 15. 12. 2001. Predsjednik Odbora: dr. med. Željko Bakar, v. r. ZA DJELATNOST ZDRAVSTVA U PRIVATNOJ PRAKSI HRVATSKE (pročišćeni tekst) (NN 24/02) I. TEMELJNE ODREDBE Članak 1. Ovim Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva u privatnoj praksi Hrvatske (u daljnjem tekstu: Kolektivni ugovor) utvrđuju se za radnika prava i obveze iz rada i po osnovi rada kada obavlja poslove i radne zadaće za zdravstvenog djelatnika - poslodavca - fizičku osobu ili grupu fizički h osoba (»grupna privatna praksa«) koji je/su temeljem rješenja ministra zdravstva iz članka 129. Zakona o zdravstvenoj zaštiti dobili odobrenje da obavljaju djelatnost osobnim radom u jedinici privatne prakse: u ordinaciji, laboratoriju, ljekarni, medicinskobiokemijskom laboratoriju, zdravstvenoj njezi i rehabilitaciji bolesnika u kući, zubnom laboratoriju ili jedinici za fizikalnu terapiju, te za poslodavce zdravstvene ustanove u statusu pravne osobe u vlasništvu domaćih ili stranih fizičkih i pravnih osoba, osnovane s namjerom stjecanja dobiti. Kolektivni ugovor primjenjuje se na poslodavce iz prethodnog stavka uz uvjet da su članovi Udruge ili da će naknadno pristupiti u članstvo Udruge (u daljnjem tekstu: Poslodavac). Fizičke i pravne osobe, koje u pravilu obavljaju gospodarsku djelatnost čija je djelatnost poslovno vezana za djelatnost subjekata iz stavka 1. ili je kompatibilna toj djelatnosti, te zdravstvene ustanove u vlasništvu države ili županija, koje su postale pridruženi članovi Udruge da bi konzumirale određeni interes iz članstva u Udruzi pa i interes iz domene radnih odnosa, nisu stranke ovog Kolektivnog ugovora i na njih se ne primjenjuju njegove odredbe. Članak 2. Ovaj Ugovor obvezuje sve članove Udruge i članove Sindikata, kao i one, koji naknadno postanu članovi Udruge i Sindikata, na način kako je propisano Statutom Udruge i Sindikata. Radnici zaposleni kod poslodavca koji redovito zapošljava najmanje 20 radnika imaju pravo sudjelovati u odlučivanju o pitanjima u svezi s njihovim gospodarskim i socijalnim pravima i interesima na način i pod uvjetima propisanim Zakonom o radu i ovim Kolektivnim ugovorom. Članak 3. Prava i obveze radnika utvrđene ovim Kolektivnim ugovorom čine jedinstveni sustav pravnih normi, pa se njegove odredbe mogu primjenjivati neposredno, poštivajući propisani postupak, kao minimum prava radnika iz rada i po osnovi rada. Drugim propisom ili ugovorom o radu ili odlukom poslodavca, pojedina prava radnika utvrđena ovim Kolektivnim ugovorom poslodavac može utvrditi u obimu koji je za radnika povoljniji od utvrđenog minimuma ovim Kolektivnim ugovorom. Članak 4. Stranke potpisnice ovog Kolektivnog ugovora obvezuju se primjenjivati Kolektivni ugovor u dobroj vjeri. Članak 5. Ovaj Kolektivni ugovor stranke zaključuju na vrijeme od tri godine. Članak 6. Pregovore o obnovi ovoga Kolektivnog ugovora obje stranke će započeti najmanje 30 dana prije isteka roka na koji je sklopljen. II. ZAŠTITA NA RADU RADNIKA Članak 7. Poslodavci iz članka 1. Kolektivnog ugovora, prava i obveze između poslodavca i radnika koja proizlaze iz domene zaštite na radu, prema pozitivnim zakonskim propisima, reguliraju ovim Kolektivnim ugovorom. Poslodavac, fizička ili pravna osoba u djelatnosti zdravstva u privatnoj praksi Hrvatske, dužan je pribaviti i održavati postrojenja, uređaje, opremu, alate, mjesto rada i pristup mjestu rada, te organizirati rad, na način, koji osigurava zaštitu života i zdravlja radnika u skladu s posebnim zakonima i drugim propisima i naravi posla koji radnik obavlja. Poslodavac je dužan upoznati radnika s opasnostima posla koji obavlja. Poslodavac je dužan osposobiti radnika za rad na način koji osigurava zaštitu života i zdravlja radnika, te sprječava nastanak nesreća. Ako su ovim Kolektivnim ugovorom za rad radnika određeni posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa, poslodavac može sklopiti ugovor o radu samo s onim radnikom, koji ispunjava te posebne uvjete. Status poslodavca u svezi zaštite na radu Članak 8. Poslodavci iz prethodnog članka razvrstavaju se u četiri grupe poslodavaca glede primjene njihovih obveza iz domene zaštite na radu i to: 1. poslodavac, koji zapošljava više od 250 radnika, mora: ustrojiti službu za zaštitu na radu sukladno broju zaposlenih (uvjeti propisani Pravilnikom… »Narodne novine«, br. 127/98.), te stupnju opasnosti koji je utvrđen procjenom. Poslodavac donosi procjenu opasnosti u smislu članka 18. stavak 3. Zakona o zaštiti na radu »Narodne novine« br. 59/96. (u daljnjem tekstu: Zakon), na način, kako je propisano Pravilnikom…… »Narodne novine«, br. 48/97. i drugo, kako je utvrđeno istim Zakonom. 2. poslodavac, koji zapošljava više od 50 radnika, a manje od 250 radnika mora: zaposliti jednog ili više stručnjaka za zaštitu na radu, izraditi procjenu opasnosti, kao što je navedeno za prethodnu točku i drugo utvrđeno Zakonom. 3. poslodavac, koji zapošljava više od 20, a manje od 50 radnika mora: u pisanom obliku utvrditi organizaciju provedbe zaštite na radu, pravila zaštite, te prava, obveze i odgovornosti njegovih ovlaštenika i radnika, u dijelu u kojem ta pitanja nisu uređena Zakonom i propisima donesenim na temelju istog Zakona, te Kolektivnim ugovorom i Ugovorom o radu; 4. poslodavac, koji zapošljava do 20 radnika – nije obvezan postupiti, kako je navedeno u prethodnoj točki. Organizacija zaštite na radu Članak 9. Poslodavac, koji zapošljava do 50 radnika, može sam obavljati poslove zaštite na radu, može ih povjeriti svojem ovlašteniku na temelju ugovora o radu ili ugovoriti obavljanje tih poslova s ovlaštenom fizičkom osobom, ustanovom ili trgovačkim društvom. Ako poslodavac ili njegov ovlaštenik obavljaju poslove iz prethodnog stavka, moraju biti osposobljeni za obavljanje tih poslova. Poslodavac i ovlaštenik moraju ugovorom o radu ili aneksom tom ugovoru, ugovoriti obvezu obavljanja poslova ovlaštenika, u sadržaju, kako je to propisano člankom 37. stavak 1. podstavak 3. ovog Kolektivnog ugovora. Upute za rad na siguran način Članak 10. Poslodavac je dužan posebnim pisanim uputama osigurati provedbu procesa rada u skladu s propisima zaštite na radu. Upute poslodavca moraju biti istaknute na mjestu rada, radi njihovog korištenja. Posebni uvjeti za sklapanje ugovora o radu Članak 11. Poslodavac, fizička osoba, samostalno svojom posebnom odlukom utvrđuje svoj organizacijski ustroj, organizacijske i radne dijelove, strukturu zanimanja i uvjete koje radnici moraju ispunjavati za obavljanje pojedinih poslova, ako to zakonom ili drugim propisom nije drugačije propisano, a poslodavac pravna osoba, posebnim pravilnikom. Poslodavac, pravna osoba fond sati rada i broj radnika za svako radno mjesto utvrđuje Planom/godinu ili za dulje vremensko razdoblje. Pravilnikom iz stavka prvog, poslodavac – pravna osoba utvrđuje uvjete koje mora ispunjavati radnik za radno mjesto, kao i uvjete za ona radna mjesta koja su posebnim propisima utvrđena kao radna mjesta na kojima je u procesu rada radnik eksponiran na moguće štete po zdravlje. Za takva radna mjesta poslodavac može zaključiti ugovor o radu samo s onim radnikom, koji ispunjava te posebne uvjete. Osposobljavanje radnika za rad na siguran način Članak 12. Ako je poslodavac postupio na opisani način u prethodnom članku i utvrdio posebne uvjete za rad radnika na radnom mjestu, pored općih uvjeta, tada on ne smije dozvoliti samostalno obavljanje poslova radniku/cima koji ne ispunjava tako utvrđene posebne uvjete. Posebni uvjeti za radna mjesta zdravstvenih radnika utvrđeni su ovim Kolektivnim ugovorom. Radnika/ke, koji ne zadovoljavaju propisanu zdravstvenu sposobnost i koji prethodno nije/su osposobljen/ni da obavlja/ju poslove s posebnim uvjetima rada, poslodavac ne može rasporediti na takvo radno mjesto, jer bi u protivnom ugrozio ili mogao ugroziti život i zdravlje samog radnika, te život i zdravlje drugih radnika i korisnika usluga poslodavca. Radnicima, koji zadovoljavaju zdravstvene uvjete za rad na radnim mjestima s posebnim uvjetima rada, ali koji još nisu osposobljeni za rad na siguran način (tečaj zaštite na radu), poslodavac mora osigurati rad pod nadzorom radnika, koji je osposobljen za takav rad, na propisani način. Članak 13. Radnik, koji obavlja poslove s posebnim uvjetima rada, obvezan je i tijekom konzumacije radnog odnosa provjeravati svoju zdravstvenu sposobnost za daljnji rad na tim poslovima. Zbog naprijed navedenih okolnosti, zasnivanje radnog odnosa na neodređeno vrijeme za takva radna mjesta je de facto zasnivanje s raskidnim uvjetom. Članak 14. Osposobljavanje radnika za rad na siguran način je za poslodavca kontinuirani proces, da bi izvršio obvezu iz zaštite na radu propisane ovim Kolektivnim ugovorom i to prije: * početka rada radnika na radnom mjestu ili; * promjene uvjeta mjesta rada radnika u odnosu na radno mjesto u tijeku procesa rada ili; * premještanja radnika na drugo radno mjesto. Članak 15. Poslodavac donosi Program osposobljavanja za rad na siguran način zavisno od obilježja rada na radnom mjestu prema zanimanju radnika, ako zapošljava više od 10 radnika, na najmanje 2 radna mjesta. III. ZAŠTITA ŽIVOTA I ZDRAVLJA RADNIKA Održavanje postrojenja, uređaja, opreme…. Članak 16. Poslodavac je dužan održavati postrojenja, uređaje, opremu, alate, mjesto rada i pristup mjestu rada, te organizirati rad na način koji osigurava zaštitu života i zdravlja radnika. Koja postrojenja, uređaje, opremu i alate te mjesto rada iz prethodnog stavka je poslodavac dužan održavati, na koji način i u kojim rokovima, propisano je ovim Kolektivnim ugovorom, odlukama poslodavca – fizičke osobe, ili pravilima zaštite na radu poslodavca – pravne osobe. Poslodavac je dužan opskrbiti radnika s dovoljnom količinom i odgovarajućom vrstom zaštitnih sredstava za rad na radnom mjestu. Procjena opasnosti Članak 17. Poslodavac, koji zapošljava više od 20 radnika, dužan je opći akt - pravila zaštite na radu donijeti nakon izrade Procjene opasnosti na mjestima rada i u radnom okolišu za rad radnika pri obavljanju poslova radnog mjesta. Procjenom opasnosti iz prethodnog stavka utvrđuju se zahtjevi kojima mora udovoljavati radno mjesto, a naročito: 1. opskrbljenosti sredstava rada zaštitnim napravama, 2. osiguranja od udara električne struje, 3. sprječavanja nastanka požara eksplozije, 4. osiguranja potrebne radne površine i radnog prostora, 5. osiguranja potrebnih putova za prolaz, 6. prijevoz i evakuaciju radnika, 7. osiguranje čistoće, potrebne temperature i vlažnosti zraka, 8. osiguranje potrebne rasvjete mjesta rada i radnog okoliša, 9. ograničenja buke i vibracije u radnom okolišu, 10. osiguranja od štetnih atmosferskih i klimatskih utjecaja, 11. osiguranja od djelovanja po zdravlje štetnih tvari i zaštita od elektromagnetskih i drugih zračenja. Procjenu opasnosti iz prethodnog stavka poslodavac utvrđuje za radna mjesta s posebnim uvjetima rada, taksativno navedena za djelatnost zdravstva u privatnoj praksi Hrvatske, prema procjeni ovim Kolektivnim ugovorom. Procjenu opasnosti odobrava nadležno tijelo inspekcije rada. Uvjeti za zasnivanje radnog odnosa za radna mjesta s posebnim uvjetima rada Članak 18. Osim općih uvjeta za zasnivanje radnog odnosa, radnici, koji obavljaju ili bi trebali obavljati poslove s posebnim uvjetima rada za poslodavca, moraju ispunjavati još i posebne uvjete u pogledu: * dobi života, * spola; * stručnih sposobnosti; * zdravstvenog; * tjelesnog ili psihičkog stanja (u daljnjem tekstu: zdravstveno stanje); * psihofizioloških i psihofizičkih sposobnosti (u daljnjem tekstu: psihička sposobnost). Poslovi s posebnim uvjetima rada u djelatnosti privatnog zdravstva RH Članak 19. Poslovi s posebnim uvjetima rada taksativno su nabrojeni u članku 3. točka 18. Pravilnika o poslovima s posebnim uvjetima rada (»Narodne novine«, br. 5/84., koji je preuzet kao republički propis temeljem Zakona…… »Narodne novine«, br. 53/91.). Za djelatnost zdravstva u privatnom i mješovitom vlasništvu kapitala izdvojeni su poslovi iz citiranog članka 3. Pravilnika, kao specifični poslovi za tu djelatnost s uvjetima za njihovo obavljanje, uvjetom zdravstvene sposobnosti radnika, kontraindikacijama koje ga diskvalificiraju za daljnji rad i rokovima za provjeru njegove zdravstvene sposobnosti i to za: 1. rukovanje i upravljanje strojevima i uređajima na mehanizirani pogon; Posebni uvjeti radnika: 1. stariji od 18 godina života, 2. stručna osposobljenost: osposobljenost za rukovanje vrstom uređaja stroja, 3. zdravstveno stanje: uredan vid na daljinu, dubinski vid, uredno vidno polje - kontraindikacije: psihoze, epilepsija, bolesti sa sklonošću nesvjestici, alkoholizam i druge obveznosti, 4. psihička sposobnost: opća intelektualna razvijenost iznad nivoa, koji se označava kao granični. Rok za ponovnu provjeru: 48 mjeseci. 2. rukovanje stanicama i posudama s komprimiranim plinovima; Posebni uvjeti radnika: 1. stariji od 18. godina života, 2. stručna osposobljenost za rukovanje odnosno vrstom stroja ili uređaja, 3. zdravstveno stanje: - uredan vid na daljinu, - kontraindikacije: psihoze, epilepsija, bolesti sa sklonošću nesvjestici, alkoholizam i druge ovisnosti. 3. rukovanje uređajima za preradu lako zapaljivih tekućina i plinova; Posebni uvjeti radnika: 1. stariji od 18. godina života, 2. stručna osposobljenost za rukovanje odnosno vrstom stroja ili uređaja, 3. zdravstveno stanje: - uredan vid na daljinu, - kontraindikacije: psihoze, epilepsija, bolesti sa sklonošću nesvjestici, alkoholizam i druge ovisnosti, uredno vidno polje, uredan sluh, 4. Psihička sposobnost: opća intelektualna razvijenost, emocionalna stabilnost iznad donje granice prosjeka. Rok za provjeru: zdravstvenog i psihičkog stanja 48 mjeseci. 4. poslove, koji zahtijevaju teško fizičko naprezanje; poslovi, koji zahtijevaju ručno dizanje ili nošenja tereta težih od 25 kg za muškarce i težih od 15 kg za žene, poslovi koji se obavljaju pretežno u nefiziološkim i u prisilnim položajima tijela (npr. stomatologija). 5. kontraindikacije: kronične bolesti, kardiovaskularni i respiratorni sustav i… Rok za provjeru: 24 mjeseca. 6. rad pri kojima je radnik izložen ionizirajućem zračenju: Posebni uvjeti rada: 1. dob života, radnik stariji od 18 godina, 2. spol (kontraindikacije) žena za vrijeme trudnoće, 3. stručna sposobnost (odgovarajuća stručna osposobljenost), 4. zdravstveno stanje (kontraindikacije): bolesti krvotvornih organa, maligne bolesti, bolesti očne leće, bolesti kože uzrokovane ionizirajućim zračenjem, teži duševni poremećaji, teže bolesti centralnog živčanog sustava, teži poremećaj endokrinih žlijezda. Rok za provjeru: zdravstveno stanje 12 mjeseci. 7. poslove, pri kojima je radnik izložen kiselinama i lužinama (npr. u laboratorijima); Posebni uvjeti rada: 1. dob života radnik stariji od 18 godina, 2. zdravstveno stanje (kontraindikacije), 3. kronične bolesti respiratornog sustava, kože i sluznica oka; Rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: 12 mjeseci. 8. poslove, pri kojima je radnik izložen plinovitim nadražljivcima; (formaldehidu, amonijaku, kloru, sumpornom dioksidu, acetonu, dušikovim oksidima, ozonu i dr.); Posebni uvjeti rada: 1. dob života, radnik stariji od 18 godina, 2. zdravstveno stanje (kontraindikacije), 3. kronične bolesti respiratornog sustava kože i sluznica oka, a kod izloženosti formaldehidu, još i sklonost alergiji). Rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja; 24 mjeseca. 9. poslove, pri kojima je radnik izložen biološkim agensima – npr. u mikrobiološkim i parazitološkim laboratorijima (npr. poslovi, kojima su radnici izloženi uzročnicima zarazne žutice, tuberkuloze humanog ili bovinog tipa, salmonelama, brucelama i drugim uzročnicima, poslovi u operativnim traktovima, dijagnostičkim laboratorijima i dr.), Posebni uvjeti rada: 1. radnik stariji od 18 godina, 2. zdravstveno stanje kontraindikacije: kronične bolesti i stanja koja smanjuju obrambene sposobnosti organizma, dekompenzirana šećerna bolest; kronične bolesti dišnih organa, kronične bolesti jetre i bubrega. Rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: 24 mjeseca. Poslodavac posebnim općim aktom identificira radna mjesta iz svoje registrirane djelatnosti prema opisu od 1.–8. iz prethodnog stavka. Nakon identifikacije radnih mjesta, pa zatim i identifikacije broja i strukture zaposlenih radnika/radno mjesto, poslodavac poduzima aktivnosti glede njihove zaštite zdravlja radi rada na siguran način, kako je propisano odredbama ovog Kolektivnog ugovora. Posebni poslovi – specifični za djelatnost zdravstva Članak 20. Pored poslova iz prethodnog članka, poslovi s posebnim uvjetima rada u djelatnosti zdravstva identificirani su i poslovi iz članka 6. Pravilnika o načinu obavljanja zdravstvenih pregleda osoba pod zdravstvenim nadzorom (»Narodne novine«, br. 23/94.) i to: a) poslovi pregleda, liječenja i njege bolesnika te poslovi koji dovode radnika u neposredan dodir s lijekovima; b) poslovi opremanja i izdavanja lijekova, te rada koji dovode radnika u neposredan dodir s lijekovima; Na okolnosti iz prethodnog stavka, zdravstveni radnici podliježu obvezi: * liječničkog pregleda na TBC pluća, * RTG snimanje pluća, ako se na temelju liječničkog pregleda ili epidemiološke indikacije posumnja na TBC pluća. Zdravstveni pregled iz prethodnog stavka obavlja zdravstveni radnik prije stupanja u radni odnos i jedanput godišnje (1 x/god.) tijekom zaposlenja. ... i za rad u sferi ionizirajućeg zračenja Članak 21. Pored poslova iz prethodna 2. članka, zdravstvenom nadzoru podliježu prema odredbama članka 7. Pravilnika o zdravstvenim uvjetima za rad s izvorima ionizirajućih zračenja, te mjerilima, sadržaju, načinu i rokovima čuvanja podataka o zdravstvenim pregledima osoba, koje rade s izvorima ionizirajućeg zračenja (»Narodne novine«, br. 76/2000.) zdravstveni radnici i to: – koji rade na poslovima s izvorima ionizirajućeg značenja. Zdravstveni radnici iz prethodnog stavka obvezni su obaviti preglede: * prethodni zdravstveni pregled, * redovni zdravstveni pregled, * nadzorni zdravstveni pregled, * izvanredni nadzorni zdravstveni pregled. Sadržaj pregleda objavljen je Pravilnikom iz stavka 1. ovog članka. Prethodni zdravstveni pregled obavlja se prije početka rada s izvorima ionizirajućeg zračenja. Redovni zdravstveni pregled obavlja se svakih 12 mjeseci nakon prethodnog pregleda. Prošireni nadzorni zdravstveni pregled obavlja se svakih 5 godina nakon prethodnog pregleda. Izvanredni nadzorni zdravstveni pregled obavlja se u slučajevima propisanim Pravilnikom. Organizacija provedbe zaštite na radu Obveze poslodavca Članak 22. Zaštitu na radu poslodavac organizira na sljedeći način: 1. tako, da organizira posebnu službu zaštite na radu sa odgovarajućim brojem stručnjaka zaštite na radu, najmanje u broju, kako je to propisano Pravilnikom o stručnoj spremi, radnom iskustvu, programima, sadržajima i načinu polaganja stručnog ispita - stručnjaka zaštite na radu, ako zapošljava više od 50, a manje od 250 radnika; 2. da imenuje povjerenika za zaštitu na radu, ako zapošljava više od 20, a manje od 50 radnika; 3. da poslove zaštite na radu obavlja sam ili povjeri trećim fizičkim ili pravnim osobama, ako djelatnost obavlja s manje od 20 radnika; 4. da osnuje odbor za zaštitu na radu kao svoje savjetodavno tijelo, ako zapošljava 50 ili više radnika; 5. da imenuje svog ovlaštenika za zaštitu na radu, koji će obavljati poslove zaštite na radu koji su imanentni poslodavcu, ili umjesto njega, ako obavlja djelatnost s više od 20, a manje od 50 radnika; 6. da imenuje više suovlaštenika ovlašteniku iz prethodne točke za svako radilište Poslodavca (podružnicu), s prenijetim ovlastima za točno određeno radilište; 7. da organizira prethodnu provjeru zdravstvenog stanja osobe, koja je istaknuta kao kandidat za zasnivanje radnog odnosa za poslove s posebnim uvjetima rada; 8. da organizira tečaj zaštite na radu za svakog radnika, da bi isti mogao samostalno obavljati poslove s posebnim uvjetima rada; 9. da organizira rad radnika koji ne ispunjava uvjete iz prethodne točke tako, da on obavlja rad pod nadzorom drugog radnika, koji ispunjava tražene uvjete; 10. da obavi prethodno ispitivanje ispravnosti strojeva, uređaja i alata, kao i da obavlja kontrolu njihove ispravnosti u tijeku rada u utvrđenim rokovima, 11. da organizira provjeru strojeva iz prethodne točke nakon njihove rekonstrukcije, a prije ponovnog početka korištenja te ispitivanje prije početka korištenja na novom mjestu uporabe, ako su strojevi i uređaji premiješteni s jednog mjesta na drugo, pa su zbog toga rastavljeni i ponovno sastavljeni; 12. da obavi provjeru stečenih znanja za rad na siguran način za svaku vrstu poslova koje radnik obavlja, odnosno koje treba obaviti na privremenom ili novom radilištu, na način, kako je utvrđeno ovim Kolektivnim ugovorom; 13. da izradi pisanu Procjenu opasnosti, u smislu odredbi članka 18. stavak 1. Zakona i istu dostavi na ocjenu nadležnoj inspekciji, ako ulazi u kategoriju poslodavaca iz članka 8. ovog Kolektivnog ugovora; 14. da ne dozvoli samostalno obavljanje poslova radniku, koji prethodno nije osposobljen za rad na siguran način; 15. da donese pisane upute, koje se odnose na opasnosti i štetnosti po sigurnost i zdravlje radnika i trećih osoba u svezi djelatnosti koju obavlja glede korištenja sredstava rada, te iste istakne na vidnim mjestima na svakom mjestu rada; 16. dati upute iz prethodne točke i usmeno u iznimnim situacijama, kada prijeti iznenadna i neposredna opasnost po život i zdravlje radnika i drugih osoba; 17. da osigura potrebnu vrstu i količinu osobnih zaštitnih sredstva za radnika koji obavlja poslove s posebnim uvjetima rada kod poslodavca; 18. da osigura mjesto rada na propisani način, radi rada na siguran način; 19. da izvještava odbor za zaštitu na radu o svim inovacijama u tehnologiji rada, te tražiti povratne informacije o njihovoj ocjeni glede prilagodbe rada radnika novim tehnologijama s aspekta zaštite na radu, kod poslodavca koji je osnovao –morao osnovati prema odredbama ovog Kolektivnog ugovora; 20. da ustroji posebne evidencije o ozljedama na radu; 21. da osigura permanentno izvještavanje nadležne službe Inspekcije rada o aktivnostima glede zaštite na radu; 22. da utvrdi plan evakuacije i spašavanja radnika za slučaj nastupa izvanrednog događaja (elementarne nepogode, požar, eksplozija, ispuštanje opasnih tvari u količinama iznad dopuštenih), 23. i drugo, što je utvrđeno kao obveza poslodavca ovim Kolektivnim ugovorom i Zakonom o zaštiti na radu. Osobna zaštitna sredstva radnika Članak 23. U tijeku procesa rada, radnik je dužan koristiti osobna zaštitna sredstva. Osobna zaštitna sredstva iz prethodnog stavka poslodavac utvrđuje svojim općim aktom (odluka ili pravilnik), primjereno vrsti poslova i riziku ugroženosti koji proizlazi iz sadržaja rada radnika. Općim aktom poslodavac utvrđuje ne samo vrstu osobnog zaštitnog sredstva, već i dinamiku njihove promjene u tijeku dnevnog ili tjednog rasporeda rada. Radnik je dužan pod prijetnjom primjene sankcija koristiti osobna zaštitna sredstva, koja su za njega propisana u procesu rada. Obveze poslodavca glede kvalitete radnih prostorija, opreme i instalacija u poslovnom prostoru, koje koristi radnik u procesu rada Članak 24. Radi rada na siguran način svojih radnika, poslodavac je dužan objekte namijenjene za rad radnika, kao njihovo mjesto rada, održavati u stanju koje ne ugrožava sigurnost i zdravlje radnika. Poslodavac je dužan održavati instalacije u objektu iz prethodnog stavka u ispravnom stanju i kontrolirati njihovu ispravnost u rokovima utvrđenim tehničkim propisima za svaku vrstu instalacija. Članak 25. Poslodavac ne smije staviti u uporabu strojeve i uređaje i osobna zaštitna sredstva ako nisu izrađena u skladu s propisima zaštite na radu i ako nisu ispravna. Poslodavac je dužan isključiti iz uporabe strojeve i uređaje i osobna zaštitna sredstva na kojima nastanu promjene zbog kojih postoji opasnost za sigurnost i zdravlje radnika. Poslodavac je dužan obavljati ispitivanje strojeva i uređaja s povećanim opasnostima u propisanim rokovima. Članak 26. Poslodavac je dužan na propisani način obavljati ispitivanje strojeva i uređaja s povećanim opasnostima: * prije njihovog stavljana u uporabu; * najmanje jedanput nakon dvije godine njihove uporabe; * poslije rekonstrukcije, a prije ponovnog početka korištenja; * prije početka korištenja na novom mjestu uporabe. Pod strojevima i uređajima s povećanom opasnosti u djelatnosti zdravstva smatraju se kompresori, centrifuge, RTG uređaji, te uređaji koji sadrže posude pod tlakom i drugi uređaji i strojevi sa sličnim opasnostima. Popis strojeva i uređaja s povećanom opasnosti u smislu odredbi prethodnog stavka svaki poslodavac identificira kao izvadak iz Popisa svoje trajne imovine i istakne na vidnom mjestu u radnom prostoru u kojem je smješten takav stroj ili uređaj. Obvezne evidencije iz domene zaštite na radu Članak 27. Poslodavac vodi propisane evidencije o kontroli ispravnosti sredstava i uvjeta rada, te kontrole zdravstvenog stanja radnika u odnosu na propisane kontraindikacije za poslove radnog mjesta koje obavlja u smislu članka 19., 20. i 21. ovog Kolektivnog ugovora i koje bi ga eventualno diskvalificirale za daljnji rad. Na okolnosti navedene u prethodnom stavku poslodavca kontrolira državni inspektor zaštite na radu. Upute za korištenje sredstava rada Članak 28. Poslodavac je dužan davati radnicima odgovarajuće obavijesti i pisane upute, koje se odnose na opasnosti i štetnosti po sigurnost i zdravlje u svezi djelatnosti koju obavlja. Obavijesti iz prethodnog stavka poslodavac može dati i usmeno u iznimnim situacijama, kada prijeti iznenadna i neposredna opasnost po život i zdravlje. Snagu obavijesti u smislu odredbi stavka 1. ovog članka imaju i znakovi sigurnosti i znakovi općih obavijesti u skladu s propisima zaštite na radu. Poslodavac izrađuje pisane upute iz stavka 1. ovog članka prema uvjetima rada. Pisane upute moraju biti istaknute na vidnim mjestima, u okrugu obavljanja poslova radnika. Upute, bez obzira na formu, za radnika su obvezne u izvršenju, nezavisno što nisu ugrađene u ugovor o radu, pod prijetnjom primjene sankcija, u smislu odredbi ovog Kolektivnog ugovora. Odnos prema infekcioznom otpadu – obveza donošenja općeg akta Članak 29. Poslodavac je dužan selekcionirati otpad koji reproducira radom u obavljanju registrirane djelatnosti prema potencijalnim izvorima (komunalni i infektivni otpad). Posebnim općim aktom poslodavac utvrđuje vrstu i klasifikaciju otpada iz obavljanja svoje djelatnosti, način njegovog razvrstavanja, puteve i način odlaganja, rokove i način skladištenja, način uništavanja, zaduženje radnika za obavljanje navedenih poslova i dr. Obveza čuvanja dokumenata – isprava Članak 30. Poslodavac je dužan čuvati: * tehničku dokumentaciju u svezi objekta koji koristi za radne i pomoćne prostorije; * upute o načinu korištenja strojeva i uređaja s povećanim opasnostima dok te strojeve i uređaje koristi; * isprave o obavljenim ispitivanjima; * dokaze o ispravnosti instalacija; * evidencije o radnicima osposobljenim za rad na siguran način; * radnicima raspoređenim na poslove s posebnim uvjetima rada; * ozljedama na radu, slučajevima profesionalnih bolesti. Mjere prevencije zaštite na radu Članak 31. U organizaciji rada glede zaštite na radu radnika, poslodavac će se pridržavati načela prevencije, a sastoje se: – u procjenjivanju i izbjegavanju opasnosti koje se mogu izbjeći, – u prilagođavanju rada pojedinih radnika u pogledu prilagodbe rada sredstvima rada i mjestu rada, korištenju instrumenata i pomagala, te načina rada radi otklanjanja štetnih utjecaja, – u prilagođavanju tehnologije i organizacije rada potrebi zaštite radnika i zaštite radne okoline, – u davanju prednosti kolektivnim mjerama zaštite nad individualnim, – u davanju odgovarajućih uputa radnicima za izbjegavanje opasnosti, – u zabrani samostalnog rada radniku, koji prethodno nije osposobljen za rad na siguran način, a priroda posla je takva, da postoje opasnosti i štetnosti po život i zdravlje radnika, – zabraniti rad radniku s umanjenom radnom sposobnosti da obavlja poslove na kojima postoji opasnost od daljnjeg umanjenja njegove radne sposobnosti, – obustaviti rad u radnim prostorijama u kojima postoji opasnost po sigurnost i zdravlje radnika, – zabraniti rad radniku, koji ne koristi osobna zaštitna sredstva pri radu i udaljiti ga s radnog mjesta, – zabraniti rad radniku, ako uoči, da su sredstva i uređaji koje radnik koristi u procesu rada neispravni, – odstraniti radnika s radnog mjesta, ako primijeti da isti nije pri radu s opasnim radnim tvarima primijenio propisana pravila zaštite na radu, – spriječiti uzimanje alkoholnih pića i drugih sredstava ovisnosti tijekom rada i njihovo unošenje u radne prostorije, – udaljiti s mjesta rada radnika koji je pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti, – označiti uočljivo opasne radne tvari i njihovo propisno skladištenje, – provoditi kontinuirano inventuru lijekova, kako bi izdvojio lijekove kojima je istekao rok valjanosti, sukladno posebnom općem aktu, – redovito obavljati preglede svih strojeva i uređaja i osobnih zaštitnih sredstava, – utvrditi plan evakuacije i spašavanja radnika, – osigurati zabranu pušenja u radnim prostorijama, – osigurati pružanje prve pomoći i medicinske pomoći, – starati se, da svaki radnik obavlja poslove svog radnog mjesta s dužnom pozornošću, sukladno pravilima zaštite na radu, – inzistirati, da svaki radnik odmah izvijesti poslodavca o neposrednoj opasnosti za njegovu sigurnost i zdravlje, – inzistirati kod radnika, da odmah obustavi rad na radnom mjestu, ako smatra da mu je život i zdravlje ugroženo, – i drugo, što je Zakonom o zaštiti na radu propisano kao obveza poslodavca i radnika. Prilikom planiranja i uvođenja novih tehnologija, poslodavac ako zapošljava propisani broj radnika, dužan je savjetovati se sa odborom za zaštitu na radu u svezi s izborom opreme, uvjetima rada i radne okoline koje utječu na sigurnost i zdravlje radnika. Osposobljavanje radnika za rad na »siguran način« Članak 32. Glede primjene načela prevencije u praksi, poslodavac mora svakog radnika osposobiti za rad na siguran način za poslove koji su utvrđeni kao poslovi s posebnim uvjetima rada iz članka 19., 20. i 21. ovog Kolektivnog ugovora. Primjena načela iz prethodnog stavka pretpostavlja: 1. prethodne provjere njegove zdravstvene sposobnosti za rad za ona radna mjesta, koja su označena s posebnim uvjetima rada; 2. prethodno osposobljavanje radnika kroz sustav svladavanja programa tečaja iz zaštite na radu; 3. provjera praktične osposobljenosti radnika za svaku vrstu posla na svakom za njega novom radilištu. Sadržaj osposobljavanja utvrđuje poslodavac za svako radno mjesto, bez obzira na broj zaposlenih radnika/radno mjesto. Prije uvođenja u rad, poslodavac sam zapisnikom provjerava praktičnu osposobljenost radnika ili organizira da provjeru obavi drugi radnik istog zanimanja, iste ili više stručne naobrazbe, koji je također prošao navedenu provjeru i koji je utemeljio stečena znanja za rad na siguran način obavljanjem istih poslova i u istim uvjetima duži niz godina u prethodnom vremenu rada. Zapisnik iz prethodnog stavka čini sastavni dio dosjea radnika. Svako radilište poslodavca, u propisanoj dokumentaciji radilišta (na pr. podružnice ustanove), obvezno mora imati i zapisnik o provjeri stečenih znanja radnika za rad na siguran način u duhu ovog članka. Ako jedan te isti radnik obavlja poslove različite vrste, u dokumentaciji iz prethodnog stavka poslodavac mora osigurati zapisnik/e o provjeri njegovog znanja za svaku vrstu poslova koje radnik obavlja, radi njegovog rada na siguran način na svim poslovima. Odbor za zaštitu na radu Članak 33. Glede provedbe poslova prevencije zaštite na radu od nastupa mogućih rizika štete po zdravlje radnika, poslodavac koji zapošljava 50 ili više radnika obvezno osniva odbor za zaštitu na radu, koji čine: 1. ovlaštenik poslodavca, 2. stručnjak za zaštitu na radu, 3. dr. med. specijalista medicine rada i 4. jedan ili više povjerenika radnika za zaštitu na radu. Ovlaštenik poslodavca je radnik na kojega je poslodavac prenio svoja ovlaštenja za obavljanje poslova zaštite na radu, za koja je on po sili zakona nadležan (članak 12. Zakona o zaštiti na radu). Zbog prirode zdravstvene djelatnosti poslodavaca privatne prakse, koja je apostrofirana propisima, kao izričito rizična djelatnost – poslodavac iz stavka prvog ovog članka ima više ovlaštenika s istom zadaćom, ako obavlja djelatnost u više dislociranih radilišta (podružnica). Poslove ovlaštenika mogu obavljati i radnici u okviru poslova voditelja radilišta (voditelj podružnice, ljekarne itd.), ako su tu obvezu ugovorili poslodavac i radnik. Povjerenik radnika za zaštitu na radu imenuje poslodavac, u broju prema broju zaposlenih, sukladno odredbama Zakona o zaštiti na radu. Povjerenik/ci iz prethodnog stavka mogu biti iste osobe, koje je izabrao nadležni organ sindikata pri poslodavcu. Način izbora članova odbora propisuje poslodavac posebnom odlukom. Broj povjerenika radnika zastupljen je u članstvu odbora i jednak je broju prema broju članova Radničkog vijeća u odnosu na broj radnika poslodavca, sukladno članku 148. Zakona o radu, a u svezi s člankom 134. istog Zakona. Članak 34. Odbor iz prethodnog članka sastaje se najmanje jedanput u tri mjeseca. Zadaci odbora utvrđeni su člankom 68. Zakona o zaštiti na radu, a u suštini se svode prvenstveno na preventivne aktivnosti, kako bi se osigurali uvjeti da do ozljeda radnika na radu kod poslodavca ne dođe. Članak 35. Poslodavac će osigurati rad odbora za zaštitu na radu, najmanje u rokovima i na način kako je utvrđeno ovim Kolektivnim ugovorom, a posredstvom odbora i s povjerenicima radnika za zaštitu na radu radi transfera informacija o mjerama koje negativno utječu na sigurnost i zdravlje radnika, o pravima i obvezama ovlaštenika poslodavca prema radnicima glede obavljanja njihovog rada na siguran način, o pitanjima u svezi s obvezom obavješćivanja predstavnika radnika, o mjerama zaštite i prevencije za rad na siguran način, o planiranju i organiziranju izobrazbe iz područja zaštite na radu, o stečenim iskustvima glede rada na siguran način i drugo. Predstavnici radnika imaju pravo tražiti od poslodavca primjenu odgovarajućih mjera kao i predlagati mu takve mjere koje će ublažiti opasnost za radnike i ukloniti izvor opasnosti. Stručnjak za zaštitu na radu Članak 36. Poslove zaštite na radu za poslodavca, koji zapošljava više od 50, a manje od 250 radnika mora obavljati stručnjak u statusu radnika poslodavca, koji ispunjava uvjete iz Pravilnika o stručnoj spremi, radnom iskustvu, programima, sadržajima i načinu polaganja stručnog ispita za stručnjaka zaštite na radu (»Narodne novine«, br. 127/98.). Stručnjak zaštite na radu obavlja poslove unutarnjeg nadzora nad provedbom zaštite na radu i pružanja stručne pomoći poslodavcu, ovlašteniku/cima i povjerenicima radnika za zaštitu na radu. Stručnjak zaštite na radu član je odbora za zaštitu na radu po svom položaju. Obveze poslodavca iz zaštite na radu Članak 37. Obveze poslodavca iz zaštite na radu su: 1. izraditi procjenu opasnosti od nastupa rizika za sigurnost i zdravlje radnika na radu, uključujući i one kojima su izvrgnute skupine radnika, ako sukladno članku 18. stavak 1. Zakona o zaštiti na radu; 2. utvrditi u pisanom obliku provedbu organizacije zaštite na radu odredbama ovog Kolektivnog ugovora ili drugog općeg akta, ako zapošljava više od 20 radnika; 3. zadužiti jednog ili više ovlaštenika u statusu radnika za provođenje mjera zaštite na radu, ako zapošljava više od 50 radnika; 4. osigurati provedbu procesa rada iz djelatnosti poslodavca u skladu s propisima zaštite na radu posebnim pisanim uputama; 5. osigurati, da se upute iz prethodne točke istaknu na mjestu rada radnika na svakom radilištu radi njihovog korištenja od strane radnika; 6. osigurati, da svaki radnik, koji obavlja poslove s posebnim uvjetima rada, za radno mjesto za koje je to propisano položi ispit iz zaštite na radu; 7. osigurati, da onaj radnik, koji nije položio ispit iz prethodne alineje obavlja poslove svog radnog mjesta, koji su klasificirani kao poslovi s posebnim uvjetima rada pod nadzorom drugog radnika koji posjeduje takav ispit; 8. osigurati, da svaki radnik iz točke 5. koji ispunjava uvjet za rad na siguran način prije početka rada na novom radnom mjestu s istim uvjetima rada, pristupi provjeri stečenih znanja za takav način rada i to za svaku vrstu poslova, koje će obavljati na tom radnom mjestu, kako je propisano ovim Kolektivnim ugovorom (samostalno obavljanje poslova – članak 27. Zakona); 9. osigurati, da svaki radnik koji bi trebao, odnosno, koji obavlja poslove s posebnim uvjetima rada iz (općeg akta odluke poslodavca ili pravilnika) i procjene opasnosti treba imati položen ispit iz zaštite na radu; 10. osigurati, da radnik koji obavlja poslove s posebnim uvjetima rada pristupi provjeri svoje zdravstvene sposobnosti u roku, kako je to propisano posebnim propisima; 11. osigurati da radnik iz točke 6. koristi osobna zaštitna sredstva na radu, primjereno vrsti poslova koje radnik obavlja; 12. osigurati zaštitu mjesta rada radnika na radilištu, primjereno vrsti poslova svakog radilišta; 13. osigurati tehničku ispravnost strojeva, uređaja i osobnih zaštitnih sredstva koja radnik koristi u procesu rada; 14. osigurati provjeru tehničke ispravnosti sredstava rada iz prethodne točke prije njihovog stavljanja u eksploataciju, ali i za vrijeme eksploatacije, u rokovima i na način kako je propisano procjenom opasnosti; 15. zabraniti rad svakom radniku koji je u stanju utjecaja alkohola ili drugih sredstava ovisnosti; 16. privremeno udaljiti svakog radnika s radilišta ako njegov ovlaštenik prema vanjskim znacima postavi sumnju, da radnik radi pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti; 17. privremeno udaljiti svakog radnika s rada na isti način kako je navedeno u prethodnoj alineji, za kojeg ovlaštena osoba utvrdi, da u procesu rada radnik ne koristi propisana zaštitna sredstva; 18. osigurati provođenje mjera prema kojima bi spriječio uzimanje alkoholnih pića i drugih sredstava ovisnosti tijekom rada i njihovo unošenje u radne prostorije i prostore radilišta; 19. obustaviti rad strojeva na mehanički ili električni pogon za koje ovlaštena osoba utvrdi, da su tehnički neispravni ili da ne posjeduju propisani atest tehničke ispravnosti, ili je atestu istekao rok valjanosti; 20. osigurati sve radnike za slučaj nastupa rizika ozljede na radu i profesionalne bolesti; 21. osigurati djelatnost poslodavca od odgovornosti od nastupa mogućih rizika bez obzira na poduzete mjere zaštite na radu u skladu sa Zakonom o zaštiti na radu, ovim Kolektivnim ugovorom; 22. nadoknaditi radniku štetu uzrokovanu ozljedom na radu, profesionalnom bolešću ili bolešću u svezi s radom, prema načelu objektivne odgovornosti (uzročnosti), a prema općim propisima obveznog prava; 23. prijaviti svako radilište – podružnicu nadležnoj Inspekciji zaštite na radu; 24. postaviti znakove sigurnosti i znakove općih obavijesti na mjestima rada, na sredstvima rada i pripadajućim instalacijama; 25. izvijestiti povjerenike radnika o mjerama koje će poduzeti radi unapređenja sigurnosti i zaštite zdravlja najmanje svaka tri mjeseca direktno ili posredno preko odbora za zaštitu na radu, za one poslodavce, koji zapošljavaju odgovarajući broj radnika; 26. utvrditi plan evakuacije i spašavanja radnika za slučaj iznenadnog događaja; Ovlaštena osoba prema odredbama ovog članka je poslodavac ili njegov ovlaštenik poslodavac, koji zapošljava za poslove zaštite na radu do 50 radnika; Radna mjesta za koje se traže posebni uvjeti rada prema odredbama ovog članka su radna mjesta utvrđena u općem aktu poslodavca (odluka ili pravilnik) i procjeni opasnosti. Radilište, prema odredbama ovog članka je svako radilište sa statusom stalnog radilišta za pravne osobe – ustanove tj. za podružnice, gdje poslodavac obavlja radove iz svoje registrirane djelatnosti, ali u dislociranom mjestu. Članak 38. Poslodavac mora primijeniti odgovarajuće mjere da radnici i njihovi predstavnici (povjerenik radnika za zaštitu na radu) budu obaviješteni o opasnostima za sigurnost zdravlja, o zaštitnim mjerama općenito i na radnom mjestu i o mjerama koje poslodavac poduzima da bi radnici bili pravodobno obaviješteni o ozbiljnim i neizbježivim opasnostima i potrebi hitnog napuštanja radnog mjesta u takvim slučajevima. Zaštita nepušača Članak 39. Poslodavac je dužan prikladnim mjerama provoditi zaštitu nepušača od djelovanja duhanskog dima. Zabranjeno je pušenje u radnim prostorijama i prostorima, osim onih u kojima poslodavac iznimno utvrdi da je pušenje dozvoljeno, o čemu u takvoj prostoriji mora biti istaknuti znak mjesta za pušenje. Zabrana konzumacije alkohola i… Članak 40. Zabranjeno je uzimanje alkoholnih pića i drugih sredstava ovisnosti prije i tijekom rada i njihovo unošenje u radne prostorije i prostore. Poslodavac je dužan privremeno udaljiti s mjesta rada radnika, koji je na radu pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti. Utvrđivanje, da li je radnik pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti, obavlja se alkometrom ili drugim pogodnim sredstvom ili aparatom. Ako radnik odbije pristupiti provjeri, smatra se da je pod utjecajem alkohola. Obveze radnika iz zaštite na radu Članak 41. Obveze radnika iz zaštite na radu su: 1. raditi s dužnom pažnjom, sposoban za rasuđivanje, bez utjecaja alkohola i opijata, tj. na način da postiže očekivane poslovne efekte na radnom mjestu i da ne ugrožava svoj život ili svoje zdravlje, kao i zdravlje i živote drugih radnika, te korisnika usluga poslodavca; 2. pristupiti svim organiziranim mjerama i postupcima edukacije, organizirane sa svrhom da bi radnik što bolje upoznao uvjete i opasnosti rada, na svakom radnom mjestu; 3. pridržavati se propisanih i priznatih mjera zaštite na radu; 4. pridržavati se svih pisanih uputa proizvođača glede korištenja sredstava rada, alata i pomagala, mjesta rada, instalacija i dr., sve radi rada na siguran način; 5. obustaviti rad ili korištenje strojeva i uređaja, ako utvrdi bilo kakvu sumnju glede postojanja opasnosti za rad radnika na siguran način; 6. koristiti osobna zaštitna sredstva, koja su mu povjerena na uporabu i rukovanje, 7. upozoriti neposrednog rukovoditelja na sve kvarove i nedostatke na uređajima, opremi, sigurnosnim uređajima, osobnim i zaštitnim sredstvima kao i neredovite pojave pri radu i postupke drugih osoba koje mogu eskalirati u činidbe, koje će oštetiti ili uništiti određenu opremu ili ugroziti život i zdravlje radnika, 8. upoznati poslodavca ili nadležnog liječnika kod zasnivanja radnog odnosa i u tijeku rada, na svoje tjelesne nedostatke ili bolesti, koje mogu kod obavljanja određenih poslova uzrokovati posljedice po život ili zdravlje radnika ili njegovu okolinu, 9. ovladati znanjima iz zaštite na radu u mjeri primjerenoj radnom mjestu za rad na siguran način, 10. podvrgnuti se provjeri da li obavlja rad pod utjecajem alkohola, drugih sredstava ovisnosti ili je bolestan, ako poslodavac to od radnika zatraži; 11. pristupiti zdravstvenim, psihofizičkim i drugim propisanim pregledima na koje je upućen od poslodavca, radi zaštite na radu, u smislu članka 19., 20. i 21. ovog Kolektivnog ugovora; 12. pristupiti praktičnoj provjeri stečenih znanja za rad na siguran način za svaku vrstu poslova, na način i po postupku kako je propisano ovim Kolektivnim ugovorom; 13. pridržavati se pisanih i usmenih uputa poslodavca glede obavljanja pojedinih vrsta poslova ili korištenja strojeva i uređaja, alata, potrošnog materijala, sitnog inventara i instalacija; 14. odnositi se prema kolegama i pretpostavljenima s dužnom pažnjom, poštujući pri tome ličnost i dostojanstvo svake osobe prema pravilima građanskog morala. Usluge medicine rada Članak 42. Poslodavac je dužan osigurati radnicima usluge službe medicine rada, kako bi osigurao zdravstveni nadzor primjeren opasnostima i štetnostima za zdravlje i sigurnost kojima su radnici izloženi. Usluge iz prethodnog stavka poslodavac ugovara sa zdravstvenim ustanovama za medicinu rada ili sa specijalistom medicine rada u privatnoj praksi. Ovlaštenja službe medicine rada, te obveze poslodavca prema njoj i obrnuto, utvrđene su odredbama Zakona o zaštiti na radu. IV. MIRNO RJEŠAVANJE SPORA Mirovno vijeće Članak 43. Ako nastane spor između više radnika na radu kod poslodavca ili više poslodavaca u svezi ostvarenja nekog prava iz ovog Kolektivnog ugovora koji bi mogao dovesti do štrajka, stranke će provesti postupak mirenja. Mirenje provodi Mirovno vijeće sastavljeno od tri člana od kojih jednog imenuje Udruga, jednog Sindikat, a trećeg sporazumno obje stranke. Ako se oko trećeg člana obje stranke ne mogu usuglasiti, Udruga će u ime stranaka zatražiti da ga imenuje ministar rada i socijalne skrbi Republike Hrvatske u roku od 24 sata, računajući od dana zadnjeg razgovora o istom predmetu, koji je rezultirao saznanjem o nemogućnosti dogovora. Članak 44. Prvi sastanak Mirovnog vijeća saziva predsjednik imenovan na način kako je navedeno u prethodnom članku. Mirovno vijeće zasjeda u punom sastavu i utvrđuje prijedlog za mirenje. Članak 45. Ugovorne stranke mogu prihvatiti i odobriti prijedlog Mirovnog vijeća o čemu se moraju izjasniti prvog idućeg dana nakon primitka prijedloga. Ako se neka stranka ne izjasni o prijedlogu Mirovnog vijeća u roku iz prethodnog stavka ovog članka, smatra se da ga nije prihvatila. Prijedlog kojega prihvate obje ugovorne stranke ima pravnu snagu i učinke Kolektivnog ugovora. Arbitraža Članak 46. Ako se postupkom mirenja na opisani način u prethodnom članku nije mogao riješiti nastali spor, stranke mogu rješenje povjeriti arbitraži. Sastav, način rada i odlučivanja, te rokove za donošenje odluke arbitraže, stranke će posebno ugovoriti. Članak 47. Troškove mirenja snosi poslodavac/i sudionik/ci postupka mirenja. Rješavanje spora posredstvom trećih osoba Članak 48. Ugovorne stranke mogu dogovoriti da spor pokušaju riješiti i posredovanjem trećih osoba. V. ŠTRAJK Članak 49. Poslodavci iz članka 1. ovog Kolektivnog ugovora neće sprječavati ili ometati štrajk radnika kao izraz njihovog nezadovoljstva glede ostvarenja svojih prava, koji organizira Sindikat u skladu sa Zakonom i ovim Kolektivnim ugovorom. Članak 50. Pri organiziranju i vođenju štrajka Sindikat preuzima obvezu poštivanja Ustavom zajamčenih sloboda i prava drugih. Sindikat preuzima obvezu da štrajk neće ugroziti pravo na život i zdravlje građana korisnika usluga poslodavaca te osobnu sigurnost svih sudionika štrajka. Način donošenja odluke/a o štrajku, te druga pitanja u svezi štrajka koja nisu riješena ovim Kolektivnim ugovorom, primjenjivat će se pravila Sindikata. Članak 51. Štrajk se mora najaviti poslodavcu. U pismu kojim se štrajk najavljuje, Sindikat mora naznačiti razloge štrajka, mjesto, dan i vrijeme štrajka te podatke o štrajkaškom odboru i osobama koje rukovode štrajkom. Štrajk ne smije započeti prije završenog postupka mirenja. Članak 52. Štrajkom rukovodi štrajkaški odbor Sindikata. Za poslodavce čiji su radnici uključeni u štrajk, mora se osnovati zajednički štrajkaški odbor ili imenovati osobu koja će obavljati funkciju štrajkaškog odbora. Štrajkaški odbor prema odredbama ovog članka može se osnovati za iste namjene i za iste svrhe na nivou podružnice ili više podružnica Sindikata. Odluku o imenovanju članova štrajkaškog odbora u smislu odredbi stavka 3. ovog članka donosi Izvršni odbor Sindikata. Članak 53. Štrajkaški odbor Sindikata rukovodi cjelokupnim štrajkom, prati da li se štrajk odvija u redu i na zakonit način, upozorava nadležna tijela na pokušaje sprječavanja i ometanja štrajka, kontaktira s nadležnim tijelima te obavlja druge poslove. Štrajkaški odbor dužan je razmotriti svaku inicijativu za mirno rješenje spora koju mu uputi poslodavac s kojim je u sporu te na nju odgovoriti u onom obliku u kojem mu je upućena. Članak 54. Na prijedlog bilo koje stranke, Sindikat i Udruga sporazumno izrađuju i donose pravila o poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka. Pri određivanju poslova koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka, stranke obavezno vode računa da najavljeni štrajk obuhvati najmanji mogući broj djelatnika, kako bi se poslovi zdravstvene zaštite obavljali bez prekida u kontinuitetu. Pravila o poslovima koji se ne smiju prekidati sadrže i minimalni broj djelatnika za svakog poslodavca koji moraju raditi u vrijeme štrajka. Štrajk ne smije započeti dok se ne utvrde poslovi koji se ne smiju prekidati i broj djelatnika koji moraju raditi. U slučaju da stranka koja inicira štrajk ne dostavi prijedlog iz stavka 1. ovog članka do najave štrajka, inicijator-organizator štrajka mora samostalno izraditi pravila o tim poslovima uz neposredno sudjelovanje stručnjaka iz privatne prakse ili javnog zdravstva. O pravilima iz prethodnog stavka ovoga članka Sindikat će obavijestiti Udrugu najkasnije tri dana prije početka štrajka. Članak 55. Zbog sudjelovanja u štrajku organiziranom sukladno ovom Kolektivnom ugovoru radnici ne smiju od svojih poslodavaca biti stavljeni u nepovoljniji položaj, u odnosu na zatečeno stanje, ili se na radnika/e ne smiju primijeniti bilo kakve duge mjere represije (šikaniranje i tome sl.). VI. TUMAČENJE UGOVORA Članak 56. Ugovorne stranke osnivaju zajedničku komisiju za tumačenje ovoga Kolektivnog ugovora u koju svaka imenuje po tri predstavnika i njihove zamjenike. Zajednička komisija iz stavka 1. ovoga članka osnovat će se u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu ovoga Kolektivnog ugovora. Komisija za tumačenje ovoga Kolektivnog ugovora: – daje tumačenje odredaba ovoga Kolektivnog ugovora, – prati izvršenje ovoga Kolektivnog ugovora i izvještava obje strane o njegovom kršenju, – obavlja druge poslove određene ovim Kolektivnim ugovorom. Članak 57. Komisija donosi odluke većinom glasova svih članova. Ako se komisija ne može složiti oko tumačenja odredbi ovoga Kolektivnog ugovora, povjerit će tumačenje neutralnom stručnjaku. Pri izboru neutralnog stručnjaka i određivanju rokova u kojim se treba donijeti odluka, stranke će primijeniti odredbe članka 8. stavka 3. ovog Kolektivnog ugovora. Neutralni stručnjak ima pravo na naknadu koju zajednički snose obje strane. Tumačenje neutralnog stručnjaka komisija je dužna prihvatiti kao svoje tumačenje i tako ga prezentirati. Tumačenje komisije obavezno je i dostavlja se Udruzi i Sindikatu. O tumačenju iz prethodne stavke Udruga i Sindikat informiraju svoje članove na stranicama časopisa »Privatna praksa u zdravstvu«. Članak 58. Radnik član Sindikata ili poslodavac član Udruge može tražiti tumačenje ovog Kolektivnog ugovora od Odbora za kolektivno pregovaranje Sindikata odnosno Udruge. Ako predlagatelj nije zadovoljan tumačenjem Odbora za kolektivno pregovaranje, može ponoviti zahtjev za tumačenje koji Sindikat ili Udruga prosljeđuju Komisiji za tumačenje iz članka 21. ovog Kolektivnog ugovora. Na zahtjev Sindikata ili Udruge, komisija za tumačenje dužna je dati tumačenje ovoga Kolektivnog ugovora u roku od 15 dana od dana primitka zahtjeva. Neutralni stručnjak dužan je dati svoje tumačenje u roku od 15 dana. VII. IZMJENA, OTKAZ I OBNOVA KOLEKTIVNOG UGOVORA Članak 59. Svaka ugovorna stranka može predložiti izmjene i dopune ovoga Kolektivnog ugovora. U ime Sindikata i Udruge prijedlog izmjena i dopuna ovoga Kolektivnog ugovora podnose Odbori za kolektivno pregovaranje. Stranka kojoj je podnesen prijedlog za izmjenu i dopunu ovoga Kolektivnog ugovora mora se pisano izjasniti u roku od 15 dana od dana primitka prijedloga, te mora pristupiti pregovorima o predloženoj izmjeni ili dopuni u roku od 30 dana od dana primitka prijedloga. U protivnom, ako stranka kojoj je podnesen prijedlog ne postupi na opisani način, stranka koja je podnijela prijedlog ima pravo inicirati postupak mirenja na način kako je propisano ovim Kolektivnim ugovorom. Članak 60. Ovaj Kolektivni ugovor stranke mogu pismeno otkazati jedna drugoj / drugima s otkaznim rokom od 3 mjeseca. > Zbog veličine teksta kolektivnog ugovora, isti je podjeljen u dva dijela; 2. dio >>>
KOLEKTIVNI UGOVOR KOLEKTIVNI UGOVOR KOLEKTIVNI UGOVOR KOLEKTIVNI UGOVOR KOLEKTIVNI UGOVOR KOLEKTIVNI UGOVOR KOLEKTIVNI UGOVOR KOLEKTIVNI UGOVOR KOLEKTIVNI UGOVOR KOLEKTIVNI UGOVOR KOLEKTIVNI UGOVOR KOLEKTIVNI UGOVOR
|
|||||||||||||||
